|
Arhiva priopćenjaUkupno: 2347 Ljubljana - Za objavljivanje službene bilješke s razgovora slovenskih i amerièkih diplomata o priznanju Kosova odgovornost snosi ministarstvo vanjskih poslova, a ne redakcija lista koja je objavila taj materijal, ocijenio je juèer za Slovensku televiziju Ivo Vajgl, dugogodišnji diplomat, a neko vrijeme i ministar vanjskih poslova. Prozivajuæi novinare koji su bilješku objavili za nedostatak graðanske svijesti, ministarstvo je pogrešno reagiralo, tvrdi Vajgl. - Slovenska se diplomacija pod sadašnjim ministrom, naime, ponaša ležerno prema onome što je za državu vrlo znaèajno, a pravo je pitanje razgovarao li s SAD-om na ravnopravnoj osnovi ili ne - rekao je Vajgl. On je dodao da ministar Rupel nije smio dopustiti da se o tako važnim i osjetljivim temama kao što su Kosovo i predsjedanje EU razgovara u Washingtonu na nižoj diplomatskoj razini. Veæ drugi da nakon slovenskog preuzimanja predsjedanja austrijska novinska agencija APA žestoko kritizira slovensku diplomaciju, a u juèer objavljenom osvrtu Austrijanci to nazivaju "blamažom predsjedništva EU". (H) ...
više
...
Jedna od najgledanijih emisija HTV-a, politièki talk-show ‘Otvoreno’, u veljaèi ipak neæe dobiti treæeg voditelja. Kako sada stvari stoje, tu æe emisiju nastaviti voditi Dijana Èuljak-Šelebaj i Mislav Bago. ...
više
...
Koristeæi skupe minute TV-prijenosa, glavni trener hrvatske rukometne reprezentacije osuo je “drvlje i kamenje” na urednike, novinare i upravu jedinog hrvatskog sportskog dnevnika, “Sportskih novosti”, proglašavajuæi spomenute èak i neprijateljima rukometne reprezentacije. Ne želeæi umanjiti znaèaj Line Èervara kad je u pitanju rukomet i hrvatska rukometna reprezentacija, moramo reagirati i ponovo upozoriti na potpuno krivo mjesto i krivo vrijeme za spomenuti Èervarov istup. Lino Èervar se, naime, huškaèki obrušio na “Sportske novosti”, napadajuæi neargumentirano putem jednog medija drugi, što smatramo neprihvatljvom praksom i metodama. Jer, ni Lino Èervar, ni bilo tko drugi, ne smije nikada koristiti javni medij za obraèune bilo koje vrste. Lino Èervar bi, ako baš želi reagirati na novinarske tekstove, mogao koristiti institut Vijeæa èasti Hrvatskog novinarskog društva i Hrvatskog zbora sportskih novinara, a ne se pred televizijskom publikom obraèunavati s nekim tko mu u tom trenutku ne može odgovoriti. Ukoliko, pak, Lino Èervar misli da bi novinari trebali tekstove davati njemu na pregled ili, pak, da bi svi novinari trebali bespogovorno hvaliti svaki njegov potez, najbolje bi bilo da prvo prouèi zakonske tekstove o novinarstvu i slobodi rijeèi, koji su na njegovu saborsku adresu stizali proteklih godina. Zagreb, 25. sijeènja 2008. JURA OZMEC
...
više
...
Na televiziji za nacionalne manjine, kaže Tabakoviæ, svoj prostor dobit æe i turbo folk, ali ne i Ceca. - Nju sigurno neæemo puštati - rekao je Tabakoviæ. Ideja takve televizije nije getoizacija manjina. - Ksenofobija koja vlada u nas iznjedrila je ideju da pokažemo tko su Èesi, Slovaci, ali i tko su Bošnjaci . . .istièe. Na pitanje je li im pomoglo što su predstavnici manjina ušli u Vladu, odgovara: - To je èisti folklor, kupuju nacionalne manjine za kikiriki . . .kaže. Studio TV-NHM smjestio bi se u Zagrebu, a dopisništva bi imali u gotovo svim veæim hrvatskim gradovima. ...
više
...
...
više
...
Duka je tada kritièki govorio o situaciji u medijima ustvrdivši da novinari nalikuju birokratima od kojih se traži poslušnost poslodavcima. Rekao je i da kod veæine vlasnika medija novinarsko pravo na vlastito mišljenje ne prolazi, zbog èega ima mnogo autocenzure, a upozorio je i na utjecaj oglašivaèa na medijski sadržaj. Dok je Duka to govorio, iza njegovih leða Ivo Pukaniæ i neki njegovi suradnici kreveljili su se i pokušali ostale oko sebe uvjeriti da novi predsjednik HND-a govori gluposti, a vlasnik Nacionala posvetio mu je i svoju posljednju kolumnu tvrdeæi da je Duka govorio malo, ali glupo, da je nekompetentan govoriti o problemima novinara i izdavaèa i tome slièno.
...
više
...
S obzirom na to da je predsjednik govorio u svoje ime i iznosio svoje mišljenje, s njim mogu samo polemizirati i kazati zašto se ne slažem s pojedinim dijelovima njegova govora. No nedopustivo na tom prijemu, a za što u svakom sluèaju nije kriv Stipe Mesiæ, bilo mi je izlaganje Zdenka Duke, novog predsjednika Hrvatskog novinarskog društva (HND). Hramajuæi uz pomoæ štake, jer se ozlijedio na skijanju, novi predsjednik HND-a se u samo pet minuta svoga izlaganja predstavio skupu na Pantovèaku. Rekao bi jedan moj prijatelj - govorio je malo, ali zato je govorio glupo. U tih nekoliko minuta govora uspio je pokazati svu raskoš svoje nekompetentnosti da govori o problemima novinara i izdavaèa u današnjoj Hrvatskoj. Mislio sam da gori predsjednik od Dragutina Luciæa zvanog Luce ne može sjesti na èelno mjesto HND-a. No prevario sam se. Meni osobno jako simpatièni Luce bio je doktor znanosti za Duku u poimanju problema medija. Zašto ovako pišeš i napadaš èovjeka, zar ti treba još jedan neprijatelj - pitat æe moja mama kad proèita ovaj moj èlanak. Protiv Duke nemam ništa, èak se ne sjeæam da sam ga ikada i upoznao. Što je jako žalosno, jer kad je Duka postao predsjednik HND-a, trebao je obiæi sve relevantnije izdavaèke kuæe i razgovarati s vlasnicima i novinarima. To bi bio potez èovjeka koji se zaista želi baviti problemima novinara i opæenito medija u Hrvatskoj. Umjesto toga, on je otišao na skijanje i tamo slomio ili uganuo nogu, te je na prijem kod predsjednika došao hramajuæi uz pomoæ štake. Duka tako neinformiran ne može zastupati cijelu branšu, što sam mu i rekao pred predsjednikom i još nekoliko ljudi koji su sjedili za stolom, na prigodnom domjenku koji je priredio Pantovèak. Kad je Duka govorio, oko mene se poèeo širiti žamor i negodovanje jer je govorio oèito na svoju ruku. Optužio je vlasnike medija, ne govoreæi posebno misli li na privatne vlasnike ili državu, gotovo da se ponašaju prema novinarima kao prema robovima, te da im ne daju prostor za kritièno pisanje i izražavanje vlastitoga mišljenja. Ljudi su mu se smijali iza leða i mahali glavama ne vjerujuæi da to govori èovjek koji bi morao detaljno znati što se dogaða u medijima. Pokraj mene su stajali Vanja Sutliæ, direktor HRT-a, i Mislav Bago, urednik na HTV-u. S nevjericom smo se pogledavali, slušajuæi bljezgarenje novog predsjednika HND-a i pitajuæi jedan drugoga što ovaj prièa. Iza mene je stajao novinar Nacionala Bero Jeliniæ, koji me povukao za rukav i pitao - èuješ li ti što ovaj govori? Slušajuæi ga, heretièki sam u jednom trenutku pomislio da bi na tome mjestu bio bolji èak i Ivan Zvonimir Èièak, koji je dobio samo dva ili tri glasa na glasovanju za predsjednika HND-a. Ako sam dobro shvatio taj Dukin duboki govor, veliki broj novinara ne može slobodno govoriti i pisati, i sve je više sluèajeva autocenzure, zbog straha od bijesa vlasnika koji ne žele da se piše o nekim ljudima, pojavama i stvarima jer im to ne odgovara. Odgovorno tvrdim da nikada u Hrvatskoj nije bila veæa sloboda novinarstva, no to ne znaèi da je na razini slobode i kvaliteta novinarstva. Najveæi problem hrvatskih medija je njihova kvaliteta, a ne pitanje slobode. Neka sam Duka odgovori je li u svojoj redakciji bio izvrgnut pritiscima vlasnika da ne napiše neki èlanak ili da prešuti nešto što bi hrvatska javnost morala znati. Ili neka javno navede primjere kada su vlasnici sputavali novinare i zabranjivali im tekst zbog interesa istih tih vlasnika. No buduæi da je Duka mladi predsjednik po stažu, slobodno može doæi u našu izdavaèku kuæu i razgovarati s novinarima pa neka se sam uvjeri koliko su sputani u svom djelovanju. Ako je inzistiranje na provjeri informacija cenzura, onda sam ja kao jedan od vlasnika zaista cenzor. A to mogu mirna srca kazati i za ostale vlasnike nacionalnih medija. Ne želim više mirno slušati i ne reagirati na pljuvanje treæerazrednih novinara i mediokriteta po profesiji i vlasnicima, koje nitko ne pita prvoga u mjesecu imaju li novca da isplate plaæe. Jer ti novinari znaju samo pljuvati po svemu, svjesni da nemaju nikakvu odgovornost. Stoga, Duka, i ostale Duke, primite se posla i napišite jedan pošteni èlanak u životu na osnovi kojeg æe se prodati bar jedan primjerak novina više. Tako æete najviše pripomoæi borbi protiv cenzure u hrvatskim medijima. ...
više
...
Ivo Pukaniæ napisao je u Komentaru tjedna u Nacionalu 22. sijeènja vrlo uvredljiv tekst o meni a u povodu onoga što sam govorio prilikom prijema novinara kod predsjednika Republike Stipe Mesiæa na Pantovèaku. Potpuno u skladu s njegovim shvaæanjem novinarstva Pukaniæ nije ni prenio ono bitno što sam ja tamo govorio, ali je zato primitivno, frustrirano i žestoko pljunuo po meni i tom govoru. Da je bilo drukèije, stvarno bi me zabrinulo, jer svi oni koje Pukaniæ hvali trebali bi se ozbiljno preispitati zašto je to tako i što su zgriješili. Kao predsjednik Hrvatskog novinarskog društva ja imam obvezu štititi prije svega profesionalne interese novinara i slobodu medija, mišljenja i govora. Moj zadatak nije, a nije mi niti želja, zastupati i braniti interese medijskih nakladnika ako to pak nije u opæem interesu novinarstva i novinara. A još manje bi moj posao kao predsjednika HND-a bio da branim reketare ili prijatelje i kakve prerušene glasnogovornike pojedinaca iz kriminalnog i obavještajnog podzemlja. O tome kako novinarstvo i profesionalne standarde shvaæa Ivo Pukaniæ i šira javnost je mogla naslutiti iz nedavno emitirane Latinice Denisa Latina na HTV-u. Poznato je da je Nacional praktièki jedina starija hrvatska redakcija u kojoj ne postoji novinarski sindikat, ne postoji i ne radi niti ogranak Hrvatskog novinarskog društva, a da ne govorim da redakcija nema statuta medija koji je zakonska obveza. Što æe Nacionalovim novinarima i sindikat i HND ako taj erudit - pametni, zgodni i dobri Ivo Pukaniæ to ne voli? Itekako sam dobro infor Zdenko Duka, predsjednik HND-a ...
više
...
U petak, 18. sijeènja 2008. u 9.30 h djelatnica MUP-a trebala je obaviti tzv. obavijesni razgovor s potpisanim novinarom prema nalogu Državnog odvjetništva u povodu kaznene prijave Kornelije Ivanušiæ, sutkinje Opæinskog suda Velike Gorice (broj predmeta KDO 9745/07). Sutkinja Ivanušiæ podnijela je kaznenu prijavu protiv novinara zbog teksta “Ukinuta nerazumljiva presuda za trostruku prodaju istog stana” objavljenog u Lideru br. 106 od 12. listopada prošle godine. Kaznena prijava velikogorièke sutkinje Kornelije Ivanušiæ podnesena je na osnovi èl. kažnjivo “u sredstvima javnog priopæavanja prisilom utjecati na postupanje ili odluèivanje pravosudnog službenika”. U napisu zbog kojega je podnesena kaznena prijava, meðutim, kritizira se presuda donesena znatno prije njegove objave. Napis je objavljen u povodu odluke o ukidanju te prije donesene presude. To znaèi da se više nije moglo “prisilom kroz sredstvo javnog priopæavanja utjecati na postupanje ili odluèivanje” ni sutkinje Ivanušiæ ni sudskog vijeæa drugostupanjskog suda koje je poništilo kritiziranu presudu. Umjesto da zbog neosnovanosti odbaci kaznenu prijavu, Natali Novak Koštiæ, zamjenica državnog odvjetnika, izdaje nalog policiji da obavi razgovor s “prijavljenikom” (misli se na potpisanog novinara). I policija i Državno odvjetništvo su na taj naèin umjesto istrage o korupciji u gruntovnici trebali novinara ispitivati je li prije pisanja èlanka kontaktirao sa sutkinjom Ivanušiæ i, ako nije, zbog èega nije, je li provjerio èinjenice koje se navode u èlanku, na temelju kojih je dokumenata napisao èlanak, je li prisustvovao kojoj raspravi u postupku o kojemu je pisao, s kojim je strankama u sporu kontaktirao itd. U napisu zbog kojega je potpisanog novinara sutkinja Ivanušiæ kazneno prijavila, naime, navodi se: “U tim dvjema presudama (prvostupanjskoj i ukidajuæoj, nap. a.) ne spominje se da prijevara Vladi zbog koje ga je prvostupanjski sud osudio na tri godine zatvora, ne bi bila moguæa bez pomoæi sudaca i njima podèinjenih iz Zemljišno knjižnog odjela Opæinskog suda u Zagrebu. To izaziva sumnju da je “ping-pong” velikogorièkoga Županijskog i Opæinskog suda s “nerazumljivom i proturjeènom” presudom Debeljaèkom, zapravo, zataškavanje odgovornosti sudaca kriminalaca i njima podèinjenih iz Zemljišnoknjižnog odjela Opæinskog suda u Zagrebu.” U propisanim postupcima tzv. obavijesnih razgovora policije s “prijavljenikom” prema nalogu Državnog odvjetništva (na osnovi èlanaka 177. i 179. Zakona o kaznenom postupku) krše se temeljna ljudska prava. Prema tom propisu “prijavljenik” kao u Kafkinim romanima treba odgovarati na pitanja iz spisa koji ne smije vidjeti. Novinar je zbog toga zamolio djelatnicu MUP-a da u izvještaju napiše da æe na pitanja umjesto na obavijesnom razgovoru odgovoriti u kaznenom postupku, ako ga Državno odvjetništvo ima na osnovi èega pokrenuti, i to tek nakon što se prije toga upozna sa sadržajem prijave i konzultira s odvjetnikom.
Nakon neuspjelog tzv. obavijesnog razgovora novinar je uputio pitanje MUP-u i Državnom odvjetništvu na osnovi èega je Natali Novak Koštiæ odluèila da policija treba saslušati novinara umjesto da je odbacila neosnovanu kaznenu prijavu sutkinje Kornelije Ivanušiæ.
U pitanju je novinar naglasio da je prema njegovu mišljenju rijeè o promašenom pokušaju da ga se zastraši radi toga da o korupciji prestane pisati, s obzirom na to da pritisak na novinare nije kažnjiv kao što je kažnjiv pritisak na pravosudne službenike. MUP do zakljuèenja ovog broja nije odgovorio, a Državno odvjetništvo u svojem odgovoru naglašava da “nije rijeè ni o kakvom pokušaju zastrašivanja novinara, nego o uobièajenom postupanju državnog odvjetnika u odnosu na bilo koju kaznenu prijavu”. Valja prièekati što æe odluèiti Natali Novak Koštiæ, zamjenica državnog odvjetnika. ...
više
...
Ta su dva najveæa hrvatska distributera tiska od ožujka 2005. na distribuciju dnevnika 24 sata, èija je maloprodajna cijena 3 kune, bez ekonomskog opravdanja i bez uporišta u vlastitim javno objavljenim opæim uvjetima primjenjivali nepovoljnije uvjete od onih koje primjenjuju na dnevnike èija je maloprodajna cijena 6 kuna. Drugim rijeèima, pojašnjavaju u AZTN-u, Tisak i Distri-Press su osim opæih uvjeta utvrðenih jedinstvenom naknadom za distribuciju koju naplaæuju i nakladnicima drugih dnevnika nakladniku dnevnika 24 sata zaraèunavali i dodatnu naknadu. Visina te naknade ovisila je o broju ukupno distribuiranih primjeraka i remitendi. Takvim je diskriminirajuæim postupanjem vodeæih distributera nakladnik dnevnika 24 sata Medija-Ideja iz Zagreba doveden u nepovoljniji položaj u odnosu na ostale konkurente na tržištu, ocijenila je Agencija te rješenjem, kojim je utvrdila opisanu zloporabu Tisku i Distri-Pressu odmah zabranila svako buduæe slièno postupanje. Istovremeno im je naložila da u roku od tri mjeseca donesu nove opæe uvjete poslovanja kojima æe se naknada za uslugu distribucije opæeinformativnih dnevnika odrediti neovisno o njihovoj maloprodajnoj cijeni. Tisak je protiv tog rješenja podnio tužbu Upravnom sudu, dok je od Agencije istovremeno zatražio odgodu izvršenja odluke do okonèanja upravnog spora. Vijeæe je odluèilo ne prihvatiti taj zahtjev Tiska jer ocjenjuje da za to nema zakonskog temelja, stoji u priopæenju AZTN-a. Agencija je, s juèerašnje 97. sjednice Vijeæa, Upravnom sudu odgovorila na tužbe koje su podnijela dva èlana kartela autobusnih prijevoznika - Autopoduzeæe Imotski u steèaju i Samoborèek. Rijeè je o tužbama protiv rješenja od 24. rujna 2007. godine kojima je Agencija utvrdila postojanje kartelnog sporazuma na razini 14 prijevoznika koji su nezakonito dogovorili i primjenjivali jedinstvenu cijenu prijevoza na linijama Zagreb - Split i Zagreb - Šibenik. Tužbu Upravnom sudu protiv spomenutog rješenja Agencije do sada je podnijelo ukupno sedam èlanova toga kartela. ...
više
...
Televizijski magazin Alpe-Dunav-Jadran koji se sastoji od niza 4-minutnih priloga iz 7 europskih zemalja - Austrije, Italije, Maðarske, Slovenije, Njemaèke, Švicarske i Hrvatske - proslavio je 25. godišnjicu. U stvaranju više od 500 emisija, odnosno više od 2.200 priloga, suraðivalo je do danas 17 televizijskih postaja s tog podruèja. Kako kaže Drenka Gakoviæ, redateljica magazina od 1996., "na ideju te transgraniène emisije došao je 1978. tadašnji radijski urednik ORF-a iz Graza Gunther Ziesel, dok je izještavao s osnivanja Radne zajednice Alpe-Jadran. Pokrenuo je najprije radijski magazin u kojem su suraðivale regionalne radijske postaje. 1982. nastao je televizijski magazin koji je gledateljima poèeo približavati ideju srednjoeuropskog zajedništva, iako su Zapad i Istok još uvijek dijelile željezni zastor i politika razgranièenja. Na tadašnjoj Televiziji Zagreb novinar i autor dokumentarnih filmova Branko Lentiæ izborio se za emisiju unatoè mnogim otporima. S beogradske televizije su govorili kako ponovno želimo uspostaviti Austro-Ugarsku i slièno." Daria Marjanoviæ, urednica emisije posljednjih 5 godina, istièe kako je ta emisija prethodnica Europe regija. "Iako ima politièki znaèaj, na prvi pogled nije nimalo politièka. Ona spaja ono najintimnije u ljudima jer otkriva ljudske prièe. Kroz Alpe-Dunav-Jadarn posredno se radi i turistièka promidžba naših krajeva. Dogodilo se da su nakon priloga o nekom malom mjestu u Dalmaciji tamo organizirano poèeli dolaziti turisti iz Austrije i drugih zemalja regije. A rijeè turizam se nikada ne spominje u prilozima", kaže Daria Marjanoviæ. Ureðivanje emisije Alpe-Dunav-Jadran doživljava kao osobitu èast: "Dok sam kao mlada novinarka gledala tu emisiju, uvijek sam mislila kako ima lijepe priloge, lijepo snimljene i montirane, i tada mi se èinilo da nikad neæu zavrijediti da radim u tako lijepoj emisiji. Zbog toga je za mene poseban osjeæaj to što ju sada ureðujem." ...
više
...
IFJ Calls for Chadian Authorities to End Media Repression ...
više
...
...
više
...
Naravno da urednici emisija trebaju imati autonomiju i odgovornost u ureðivanju i odabiru gostiju za svoje emisije, ali takoðer se treba obratiti pozornost na to tko zaslužuje medijski prostor, rekla je Hloverka Novak-Srziæ. Kako se za Stankoviæeva gosta zna veæ nekoliko dana, postavlja se pitanje zašto je Novak-Srziæ reagirala tek nakon što je emisija emitirana. I ja sam za gostovanje saznala u petak, ali nisam mislila da je to toliko zabrinjavajuæa situacija da je potrebno reagirati i micati gosta iz emisije. Takoðer, bila sam dosta zauzeta lijeèenjem. Ovo je samo bio dobar povod da poènemo razgovore o temama tih emisija i dovoðenja ovakvih gostiju. Stankoviæ, prema njenim rijeèima, neæe biti kažnjen. A na upit hoæe li se miješanje u odluke urednika pojedinih emisija i njihov odabir gostiju moæi nazvati cenzurom, Hloverka Novak-Srziæ odgovara: I o tome sam spremna razgovarati, ali ako viši urednici ne mogu sudjelovati u odluèivanju, onda najbolje da se ta mjesta i ukinu, završila je Novak-Srziæ. Jelinèiè je u emisiji rekao da je nakon Drugoga svjetskog rata Jadran dobila Jugoslavija, a ne Hrvatska, i zbog svega toga Hrvatska nema pravo proglašenja ZERP-a. - Smatram da Hrvatska ucjenjuje EU i treba sa svim bivšim državama Jugoslavije i Albanijom uæi u EU - rekao je Jelinèiè. (L. È., Z. C.) ...
više
...
Istanbul -Na obljetnicu smrti turskog novinara armenskog podrijetla Hranta Dinka Turci su se juèer okupili na mjestu njegova ubojstva, ispred ureda tjednika Agos, javljaju agencije. Hrant Dink je imao 52 godine kada ge je mladi radikal iz Trabzona ubio ispalivši dva hica u vrat 19. sijeènja 2007. Uoèi ubojstva primio je nekoliko prijetnji smræu zbog napisa u kojemu poziva Tursku da prizna odgovornost za sudjelovanje u pokolju Armenaca u 1915. koje je nazvao genocidom. Amnesty International je u petak pozvao Tursku da proširi istragu o Dinkovu ubojstvu, dok su liberalna glasila upozorila da se temeljito mora ispitati navodna umiješanost èelnika službe sigurnosti, prenosi reuters. Premda je sudski postupak protiv prvoosumnjièeog koji je priznao zloèin, i još devetnaestorice osumnjièenika u tijeku, istraga sporo napreduje i još se ne zna tko su naruèitelji tog ubojstva. (H/AFP) ...
više
...
Zagreb - Na tradicionalnom godišnjem susretu predsjednika Republike Stjepana Mesiæa i novinara nije nedostajalo gorèine u odnosu na aktualno stanje u domaæim medijima. Predsjednik HND-a Zdenko Duka kazao je da autocenzura u medijima danas nije ništa manja nego prije petnaestak godina, samo što se onda dogaðala iz politièkih razloga, a sad u cilju interesa vlasnika medijima. Duka ja ukazao na izigravanu zakonsku obvezu za usvajanjem Statuta medija, po kojem se urednici ne bi mogli birati bez da novinari o tome kažu svoj sud. - Koristit æemo sva pravna sredstva da se zakon poène primjenjivati i statuti donositi, kazao je Duka i za to dobio punu podršku Predsjednika države. Mesiæu takoðer smeta i aktualna tabloidizacija medija i banalizacija sadržaja. J. K. ...
više
...
...
više
...
Iako se povratkom Hloverke Novak Srziæ na Prisavlje èinilo kako su svi nesporazumi izmeðu nje i Hrvatske radio televizije uspješno riješeni, èini se da stvari ne stoje baš tako. Naime, usprkos tome što se Novak Srziæ nakon epizodnog izbivanja na Novoj TV vratila pod skute javne televizije, njeni poslodavci i dalje nisu povukli tužbu u sudskom postupku koji su protiv nje pokrenuli na zagrebaèkom Opæinskom sudu, upravo zbog transfera na Novu TV. Èak što više, veæ za današnji je dan, zakazana rasprava u Palaèi pravde na kojoj bi se pred sutkinjom Melanijom Centner trebale pojaviti obje starne sa svojim odvjetnicima. Hoæe li možda odvjetnici nacionalne dalekovidnice možda ovu priliku iskoristiti za povlaèenje tužbe protiv svoje glavne urednice Informativnog programa, tek æemo vidjeti. Meðutim, kako doznajemo od glasnogovornika HRT-a, Jánosa Römera, na Prisavlju ipak žele ustrajati u istjerivanja "maka na konac". - Rijeè je o obiènom radnom sporu. HRT smatra da gospoða Hloverka Novak Srziæ nije bila u pravu, a ona smatra da jeste. Stoga æe posljednju rijeè u ovom sluèaju dati sud, rekao nam je Römer, napomenuvši da ovaj sudski postupak ni na koji naèin neæe utjecati na obavljanje radnih zadataka njihove urednice. U javnosti se, inaèe, veæ prilikom pregovora o povratku Hloverke Novak Srziæ na Prisavlje, nagaðalo da je jedna od stavki bio upravo dug od 220.000 kuna, odnosno 30.000 eura zbog kojeg je i sudski gonjena. Rijeè je inaèe o klauzuli njena ugovora s HTV-om u kojem je stajalo da je toj televizijskoj kuæi dužna isplatiti taj iznos ukoliko jednostrano raskine ugovor i potpiše za "konkurenciju". S obzirom da Novak Srziæ ni 60 dana nakon famoznog prelaska na Novu TV nije obeštetila svog tada bivšeg, a danas aktualnog poslodavca, poduzeti su pravni koraci i podignuta tužba. Na sudsku igru je tada i sama pristala izjavljujuæi medijima da njen ugovor s HRT-om nije bio korektan, s obzirom koliko se plaæalo "radnu snagu" iz vanjske produkcije. ...
više
...
Zagreb - Hrvatsko novinarsko društvo (HND) upozorilo je juèer da vlasnici medija veæ dulje od tri godine ne žele pregovarati o statutima medija te je stoga predložilo hitnu arbitražu na razini Udruge novinskih izdavaèa i HND-a. Iz HND-a podsjeæaju da su statuti medija, po Zakonu o medijima, obvezni veæ dulje od tri godine. Statuti medija trebali bi urediti odnose novinara i urednika te urednika i nakladnika, a u HND-u istièu kako je osobito važno da se glavni i drugi kljuèni urednici ne bi mogli razriješiti i imenovati bez pribavljena mišljenja novinara. Kažu da, osim rijetkih iznimaka, vlasnici medija nisu željeli pregovarati o tim statutima, pa su, meðu ostalim, odluèili otvorenim pismom upozoriti nakladnike medija ali i premijera Ivu Sanadera da se Zakon o medijima uopæe ne provodi. "Time se krše i ljudska i profesionalna prava novinara", zakljuèuje u otvorenom pismu predsjednik HND-a Zdenko Duka. (Hina) ...
više
...
Poštovane kolegice i kolege, Institut za novinarstvo i istraživanje komunikacija u Hannoveru provodi meðunarodno anketiranje novinara o slici koju imaju o Europskoj uniji. Ovaj projekt ima potporu zaklade Konrad Adenauer. Molimo kolege novinare u Hrvatskoj da se informiraju o ovome projektu i sudjeluju u njemu. Upitnik možete naæi na ovoj adresi: ...
više
...
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118 |
AKTUALNO
|
||||||||||||||||