hrvatsko novinarsko društvo croatian journalists' association
Perkovčeva 2 | 10 000 Zagreb | Tel: 482-8333 | Faks: 482-8332 | E-mail: hnd@hnd.hr

Arhiva priopćenja

Odaberite godinu i mjesec

Ukupno: 2347

„Boundless / Grenzenlos“

Medijska nagrada za kulturnu raznolikost

 

Sudjelovanje u natjecanju

 

Medijska nagrada „Boundless / Grenzenlos“ potièe kulturnu raznolikost i novinarstvo koje prelazi granice. Cilj nagrade je daljnji razvoj profesionalne suradnje i razmjena iskustava mladih novinarki i novinara razlièitih kultura iz euro-mediteranskog prostora i s podruèja European Broadcasting Union (EBU). Pobjednici natjecanja æe sudjelovati u radu Akademije za interkulturalno novinarstvo mladih, koja inicira šestotjedni program 2008. godine Na seminarima i praktiènim radionicama koji se održavaju u Kölnu, Njemaèka, sudionici æe se upoznati s meðunarodnim medijskim struènjacima i steæi vrijedne interkulturalne i novinarske kvalifikacije. Osim toga, pobjednici natjecanja za vrijeme praktiènog dijela nastave koji obavljaju na razlièitim radio i tv-postajama EBU-a i Saveza radijskih i tv-postaja mediteranskog prostora (COPEAM) dobit æe dodatna profesionalna i osobna iskustva.

 

Medijska nagrada «Boundless / Grenzenlos» i Akademija za interkulturalno novinarstvo mladih u euro-mediteranskom prostoru zajednièka su inicijativa postaje Westdeutscher Rundfunk (WDR), EBU, COPEAM, organizacije Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO) te euro-mediteranske Zaklade Anne Lindh za dijalog meðu kulturama (ALF) i francuske postaje France Télévisions.

 

Vaša prijava na natjecanje je dobrodošla ako ste:

- mladi multimedijalni ili televizijski novinar/novinarka u dobi od 21 do 35 godina iz jedne od zemalja èlanica euro-mediteranskog partnerstva (EMP) ili s podruèja EBU-a i Saveza radijskih i tv postaja mediteranskog prostora (vidi popis država[1]).

 

Tražimo televizijske i multimedijske produkcije u kategoriji informativnog programa s tematskim težištem na formama reportaže, feature i dokumentarni program

- koje se bave dijalogom kultura u euro-mediteranskoj regiji

- koje prikazuju i raspravljaju o kulturnoj raznolikosti kao društvenom resursu

- potièu otvorenost i razmjenu meðu razlièitim kulturama te prikazuju i sukobe i rješenja

- prikazuju životnu stvarnost emigranata, njihovu svakodnevicu i doprinos društvenom razvoju.

 

Vaša prijava treba sadržavati:

- dvije kopije multimedijalnog ili televizijskog priloga (na DVD-u, VHS-u ili CD-u) koji pridonosi kulturnom dijalogu i potièe raznolikost*

- dvije kopije teksta emitiranog u prilogu na engleskom

- dvije kopije vašeg životopisa s kontaktnim podacima i fotografijom

- jednu kopiju vaše osobne iskaznice ili putovnice.

 

* Potreban je odlomak maksimalne dužine deset minuta.

 

Televizijski i multimedijalni prilozi moraju biti poslani na engleskom. Moguæe je prihvatiti i druge jezike uz adekvatan engleski prijevod cijelog teksta.

 

Molimo da prijave pošaljete na:

 

«Boundless / Grenzenlos» Projektsekretariat

c/o Westdeutscher Rundfunk

50600 Köln

Deutschland

 

Rok za slanje prijava je 29. lipnja 2007. godine.

                                                        

Za sve daljnje informacije obratite se na: boundless@wdr.de

 

Organizatori imaju pravo reproducirati sve poslane televizijske i multimedijalne priloge, kao i one nastale za vrijeme šestotjednog programa koji je organiziran za pobjednike.

 

Medijska nagrada «Boundless / Grenzenlos» koja potièe kulturnu raznolikost i novinarstvo koje prelazi granice

 

Medijska nagrada «Boundless / Grenzenlos» osnovana je u studenome 2006. godine u Essenu, Njemaèka, za vrijeme medijske konferencije «Migracije i integracija – Veliki europski izazov. Koju ulogu igraju mediji?». Organizatori su bili WDR, France Télévisions, Zweites Deutsches Fernsehen (ZDF) i EBU. Cilj ove nagrade je poticati autore da efikasno i na inovativan naèin pridonose trajnom dijalogu kultura i ljudi koji žive unutar razlièitih državnih granica jaèajuæi svijest o raznolikosti i toleranciji kroz profesionalno novinarstvo.

 

Cilj Akademije za interkulturalno novinarstvo mladih je razvoj interkulturalnih sposobnosti i poticanje novinarstva koje je osjetljivo na kulturnu raznolikost.

 

Organizatori medijske nagrade dijele zajednièku predodžbu kulturne raznolikosti koja se temelji na osnovama nediskriminacije ljudi neovisno o njihovom socijalnom ili kulturnom porijeklu, spolu, vjeri, rasi, jeziku ili religiji, kakva se navodi i u Opæoj deklaraciji o ljudskim pravima (1948.). Pojedinaèni graðanin i razlièite socijalne grupe stoje u središtu naših napora da u sve višeinterkulturalnim društvima osiguramo miran suživot, koji se temelji na toleranciji i meðusobnom poštovanju. Medijska nagrada «Boundless / Grenzenlos» želi poticati kvalitetno novinarstvo koje pridonosi boljem razumijevanju ljudskog prava na kulturno samoodreðenje u smislu Deklaracije o ljudskim pravima.

 

Pobjednike medijske nagrade «Boundless / Grenzenlos» bira meðunarodni, neovisni žiri. Nagrade æe biti predane za vrijeme EBU-medijske konferencije na temu Migracije i integracija, koja se od 22. do 23. studenoga 2007. godine održava u UNESCO-u u Parizu. Pobjednici se zatim pozivaju na sudjelovanje u programu Akademije za interkulturalno novinarstvo mladih 2008. godine. Šestotjedni program sastoji se od jednog dvotjednog seminara s poznatim predavaèima iz istoène i zapadne Europe te južnomediteranskim zemljama; taj se dio održava u Kölnu, Njemaèka . Nakon seminara slijedi dvotjedna praksa na jednoj od postaja EBU i/ili COPEAM-a, ukljuèujuæi i rad u vlastitom medijskom prostoru. Posljednja dva tjedna pobjednici sudjeluju u radionici u Kölnu, tijekom koje rade na televizijskim ili multimedijalnim prilozima na temelju ranijeg istraživanja; prilozi se na neki naèin bave europskom godinom interkulturalnog dijaloga 2008.

 

Više o seminaru, natjeèaju i nagradi na : www.integration-media.eu.

 



[1] Zemlje èlanice EU od 1. 1. 2007. godine te Albanija, Alzir, Andorra, Armenija, Bjelorusija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Egipat, Gruzija, Island, Izrael, Jordan, Libanon, Libija, Makedonija, Mauritanija, Moldavija, Monaco, Crna Gora, Maroko, Norveška, Palestina, Ruska federacija, San Marino, Senegal, Srbija, Švicarska, Sirija, Tunis, Turska, Ukraina i Vatikan.

... više ...


Drukèiji od drugih
Te nove dnevne novine u Zagrebu, koje su u poèetku izlazile na 24 stranice polovice formata starog Vjesnika, bile su zapravo preteèa Veèernjeg lista. Novi zagrebaèki dnevnik, koji je okupio niz tada poznatih novinarskih imena i odškolovao mnogo današnjih novinskih legenda, izlazio je sve do 18. listopada 1958. godine kada se ujedinio s Narodnim listom. Iz tog spajanja "rodio" se današnji Veèernjak.

Stjepanu Cerjanu-Pubi ponuðeno je da sam napravi koncepciju i predloži uredništvo koje æe pokrenuti novi zagrebaèki dnevnik Veèernji vjesnik. On je predložio da njegovu ekipu èine Ðorðe Zelmanoviæ, Joško Palavršiæ i Boris Jankoviæ, a da mu desna ruka bude Fadil Hadžiæ. Zelmanoviæ je odustao, a prvi broj Veèernjeg vjesnika pripremili su Ratko Zvrko, Joško Palavršiæ, Tomislav Butorac, Boris Jankoviæ, Fadil Hadžiæ i Stjepan Cerjan Puba.

I prije nego je roðen Veèernji vjesnik, imao je problema s drugovima iz komiteta. Naime, prijedlog je bio da se novi dnevnik zove Veèer, ali buduæi da je to bio naziv prijeratnog dnevnika u Zagrebu, drugovima se ta zamisao nije svidjela. Otiskano je nekoliko probnih brojeva s glavom Veèer, ali prvi broj izišao je s imenom Veèernji vjesnik.

 Bili su otiskani plakati s nazivom Veèer. Èitatelji su oèekivali Veèer, a 3. lipnja 1957. dobili su Veèernji vjesnik. Bila je to dobra reklama za prvi broj, jer gradom se proèula prièa da smo zabranjeni  kaže Jura Orlovac, poznati televizijski novinar koji je ureðivao Gradsku rubriku u Veèernjem vjesniku.

Novi dnevnik uvelike se razlikovao od ostalih tadašnjih dnevnih novina, jer su mu u prvom planu bili obièni mali ljudi i njihovi problemi. Velike teme u Veèernjem vjesniku bile su prièe koje se do tada nisu objavljivale u "ozbiljnim" novinama. Sve što se dogaðalo u gradu, našlo se na stranicama Veèernjeg vjesnika, a koliko su novine bile zanimljive i informativne, najbolje svjedoèi prièa Zvonimira Milèeca koji je svoju novinarsku karijeru zapoèeo u tom dnevniku.

 Kada je bila poplava u Zagrebu, uspio sam ukrasti nekoliko uveza prvih 30-ak brojeva. Danas kada pišem o Zagrebu, baš ti uvezi su mi izvor informacija što se dogaðalo tih dana u gradu  kaže Zvonimir Milèec.

Novinari tadašnjeg Veèernjeg vjesnika s ponosom prièaju o svom glavnom uredniku Stjepanu Cerjanu Pubi. Koliko je on bio širokogrudan i koliko ga je zanimalo novinarstvo u kojemu su glavne teme bile ljudske prièe, najbolje svjedoèi niz njegovih anegdota koje su nam isprièali.

Puba, kako su ga zvali svi u redakciji, okupio je grupu vrsnih novinara koje je nazvao "Grupa GPU". Oni su bili zaduženi za specijalne novinarske zadatke. Jednog dana u redakciju je došla informacija kako se u Maksimirskom jezeru utopila žena. Puba je preko svojih kanala od milicije saznao kako danima bezuspješno tragaju za jednom izgubljenom ženom. Redakcija Veèernjeg vjesnika organizirala je ispuštanje vode iz Maksimirskog jezera.

Kada se razina vode spustila na najnižu razinu i kada su Pubi javili da je pronaðena utopljenica, on je nazvao milicajce i pitao ih jesu li je pronašli.
 Nismo, druže Puba. Kada je mi nismo pronašli, neæete ni vi  rekli su milicajci Pubi, a on im je odgovorio: "Pošaljite ekipu na Maksimirsko jezero!"

Živko Gruden isprièao nam je kako je zbog jedne prièe iz Trnja završio na sudu. Oni o kojima je pisao tužili su ga za kletvu. Nije osuðen, jer su svjedoci stali na njegovu stranu, a prièa zbog koje je završio na sudu bila je zaista zanimljiva. Naime, u Trnju se dogodio obraèun meðu sustanarima u kojemu je sudjelovalo, kaže Gruden, pola kvarta.

Za vijest - 500 dinara
Koliko je Veèernji vjesnik, kao preteèa Veèernjeg lista, bio drukèiji od ostalih dnevnih novina koje su izlazile u Zagrebu, govori èinjenica da su ljudi iz redakcije "obuèavali" kolportere kako æe na ulicama prodavati njihove novine. Emanuel Miækoviæ bi na ceduljici kolporterima ispisao što æe izvikivati kada prodaju Veèernji vjesnik.

 Tako je jednom na naslovnoj stranici bila objavljena vijest "Padobranci nad Jordanom", a omaškom ili namjerom bilo je ispisano na ceduljici "Padobranci nad Zagrebom!" Upalilo je, bila je to senzacija za kojom su se polakomili brojni èitatelji vjerujuæi da se to dogodilo, jer su znali da u Veèernjem vjesniku mogu proèitati ono èega nema u drugim novinama.

Koliko je redakcija nastojala da Veèernji vjesnik bude brz i informativan, nabolje svjedoèi èinjenica da su gledatelji, vraæajuæi se iz Maksimira, na Trgu Republike mogli èitati izvještaj s Dinamovih utakmica. To je uglavnom bilo nedjeljom popodne kada bi se na ulicama pojavilo "zeleno" izdanje Veèernjeg vjesnika.

Inaèe, ostalim danima glava novina bila je crvene boje, ali za sportsko je izdanje uvijek bila zelene. Novinari Veèernjeg vjesnika postigli su rekord u brzini pisanja izvještaja s Dinamovih utakmica i tiskanja novine. Za manje od 20 minuta poslije utakmice novine su bile u rukama èitatelja.

Živko Gruden kaže kako je Veèernji vjesnik prvi uspostavio odliènu suradnju s èitateljima. Uvedena je rubrika "510", a ime je dobila po tome što je redakcija pozivala èitatelje da telefonom jave sve zanimljivosti koje opaze u gradu.
 Za takvu vijest, ako je bila upotrebljiva, redakcija je èitatelju plaæala honorar od 500 dinara, a na taj honorar dodavalo se još plus 10 dinara za telefonske troškove.

Petar Grubišiæ

... više ...


ROVINJ - Michael Kraske i Michael Stührenberg iz Njemaèke te Richard Quest iz SAD-a dobitnici su Zlatne penkale Grand prix za najbolje priloge u tiskanim odnosno elektronskim inozemnim medijima o hrvatskom turizmu u 2006. godini. Nagrade, koje dodjeljuje Hrvatska turistièka zajednica, uruèili su im sinoæ državni tajnik za turizam Zdenko Mièiæ te direktor HTZ-a Niko Buliæ na prigodnoj sveèanosti u kongresnoj dvorani hotela »Istra« na Crvenom otoku kraj Rovinja. Njemaèki su novinari Zlatnu penkalu dobili za veliku reportažu o hrvatskom Jadranu u èasopisu GEO Saison, a Quest za TV reportažu o Dubrovniku na CNN-u.
Uz velike statue Zlatne penkale podijeljene su i male koje su dobili svi autori èije su priloge nominirala predstavništva HTZ-a koja pokrivaju 16 europskih turistièkih tržišta te ona u SAD-u i Indiji. Ukupno je bilo 36 nominacija; 20 za priloge u tiskanim medijima, 15 televizijskih i jedna radijska reportaža. Ovo je treæa godina da HTZ dodjeljuje ovu nagradu želeæi njome istaknuti vrijednost profesionalnog pristupa pisanja o Hrvatskoj i njenom turizmu u inozemnim medijima.
Na dodjeli Zlatne penkale, kojoj su ove godine domaæini istarska i rovinjska Turistièka zajednica te hotelska kompanija Maistra, okupilo se tridesetak nominiranih novinara. Smještaj im je pružio lani obnovljeni hotel »Istra« na Crvenom otoku, koji je prvi put nominiran za svjetskog turistièkog »Oscara« koji dodjeljuje World Travel Awards i to u tri kategorije: kao europsko i svjetsko wellness i spa utoèište i kao vodeæi hotel u Hrvatskoj.
Juèerašnji program trodnevnog boravka turistièkih novinara u Istri zapoèeo je konferencijom za novinare u rovinjskom hotelu »Eden« na kojoj je goste u ime Istarske županije pozdravio èlan Županijskog poglavarstva zadužen za turizam Veljko Ostojiæ, te u ime kompanije-domaæina predsjednik Maistrine Uprave Kristian Šustar. Turistièku ponudu Hrvatske i Istre predstavili su direktor HTZ-a Niko Buliæ i njegov istarski kolega Tomislav Popoviæ.
- Zemlja smo koja svoju turistièku ponudu gradi na svijetu razlièitosti svojih ljepota, povijesnih i kulturnih vrijednosti, dobrom odnosu cijene i kvalitete usluga, gostoljubivosti i šarmu svojih ljudi. Trendovi su nam uzlazni, a naša je projekcija da do 2012. godine broj turistièkih dolazaka poveæamo na 12 milijuna, noæenja na 66 milijuna, a potrošnju inozemnih gostiju na osam milijardi eura, kazao je Buliæ.
Uz napomenu da Istra ostvaruje èak treæinu ukupnih turistièkih noæenja u Hrvatskoj, Popoviæ je takoðer prognozirao porast obujma prometa na Poluotoku – 18 posto do 2012. godine - uz lagani rast hotelskog i apartmanskog smještaja nauštrb kampinga te produženje sezone. Popoviæ je predstavio i Maistru i Rovinj kao domaæine, istaknuvši da se i ova kompanija i grad turistièki razvijaju u skladu sa županijskim trendovima i planovima.
Inozemne je kolege, meðu ostalim, zanimalo kakav razvoj turizma u Hrvatskoj planiramo te kojim se aktivnostima namjerava produžiti sezonu. Buliæ je naglasio da je Hrvatska vrlo odluèna u zaštiti ljepota prostora, pa je uz restrikciju gradnje u priobalju posljednjih godina srušeno i mnogo bespravno podignutih kuæa uz more. Najavio je da æe dogodine biti izraðen srednjoroèni strateški marketinški plan s naglaskom na kvalitetnom turizmu u suglasju s održivim razvitkom.
Veljko Ostojiæ je govorio o istarskim iskustvima turistièkog master plana, donesenog 2003., »èijom smo provedbom uspjeli zaštititi okoliš i prirodu, a omoguæili turistièki razvoj«.
Novinari i turistièki predstavnici HTZ-a su juèer posjetili Nacionalni park Brijune gdje im je u sugestivnom ambijentu iskopina antièke villae rusticae u uvali Verige prireðen ruèak sa »starorimskim« delicijama i kostimiranom i glazbenom predstavom iz tih vremena. Vinska ponuda bila je iz lanjske berbe, a svoje su malvazije predstavili mladi vinari Damjaniæ iz Fuškulina, Kraljeviæ iz Umaga, Tercolo iz poreèke Nove Vasi i Trapan iz Pule.
Danas inozemni novinari imaju izlet do Limskoga zaljeva i u unutrašnjost Istre.

Goran PRODAN

 
"S

... više ...


Potpisi fotoreportera uglavnom su ispisani sitnim slovima, negdje uz rub same fotografije koja u novinama nema zadaæu biti lijepa sa skladnim bojama i lijepim licima koja se smiješe objektivu. Novinska fotografija mora isprièati prièu, osnažiti tekst uz koji je objavljena, a neke novine imaju rubrike u kojima je fotografija toliko jaka da se tekst stvara tek nakon što je snimljena. Osim toga, fotografije objavljene u novinama publiku æe zainteresirati i nakon što proðe nekoliko godina otkako su snimljene, dok su tekstovi iskljuèivo dnevna roba.

Najbolje fotke
Upravo zbog toga Zbor fotoreportera Hrvatskog novinarskog društva veæ nekoliko godina izlaže fotografije koje su bile objavljene ili su snimljene s tom namjerom, ali zbog spleta okolnosti, loše urednièke procjene, manjka prostora u novinama ili tko zna èega sve - nisu bile objavljene. Za razliku od dosadašnjih godina, kada je izložba "Hrvatska novinska fotografija" otvarana u Splitu, ove godine otvorena je u Zagrebu, u Galeriji Badrov na Trgu žrtava fašizma. "Gotovo sve izložene fotografije su objavljene tijekom prošle godine, ima ih nekoliko koje su snimljene s namjerom da budu objavljene, ali iz nekog razloga to nije uèinjeno. Stara je prièa da fotoreporteri uvijek misle da im se najbolje fotografije ne objavljuju, a uvijek krivimo urednike. Kada spremamo fotografije u sistem iz kojeg ih urednici onda vade i stavljaju na stranice, uvijek odabiremo najboljih èetiri ili pet, ali i meðu njima imamo svoje favorite. Vrlo èesto se dogaða da se urednici ipak odluèe za neku drugu, pa tako ponekad najbolje nikada ne ugledaju svjetlo dana, osim možda na nekoj ovakvoj izložbi", kaže Nenad Reberšak, predsjednik Zbora fotoreportera HND-a. Fotoreporteri ne samo da rijetko beru slavu kakva zna dostiæi pokojeg njihovog kolegu novinara, veæ su puno èešæe na meti raznoraznih kritièara osjetljivih na pojavu objektiva u njihovoj blizini, a nerijetko su žrtve i fizièkih napada samo zbog toga što rade svoj posao. "Doista je teško kada moraš snimiti neku tešku nesreæu ili neku javnu osobu koja je trenutno u središtu zanimanja javnosti u negativnom kontekstu. Èesto nam obièni prolaznici vièu da smo 'lešinari', 'grobari' i slièno, ali onda isti ti ljudi iduæeg dana otvaraju novine i najprije traže upravo takve fotografije. Ljudi žele vidjeti ima li u novinama fotografija nekog politièara na samrti, kakve krvave prometne nesreæe i slièno, ali ne vole vidjeti nas kada to snimamo. Ne mogu shvatiti da nam je to, jednostavno, posao, da nas taj dogaðaj niti zanima niti to volimo raditi, ali nam urednik to naruèi i moramo snimiti", kaže Reberšak koji se ovim poslom bavi veæ dugi niz godina snimajuæi za rijeèki Novi list. Dok s jedne strane hrvatski fotoreporteri imaju velikih problema s "obiènim" ljudima, politièari i javne osobe u posljednje vrijeme daleko su im skloniji. Još nedavno je upravo Zbor fotoreportera HND-a poslao otvoreno pismo Vladi zbog teškoæa koje im stvaraju ljudi iz osiguranja štiæenih osoba, koji su ih èesto odgurivali i prijetili. Nakon toga su se, èini se, stvari ponešto promijenile.

Primirje s policijom
"Naš rad cijeni se sve više, a sve nam manje službeni organi prave probleme. Prije smo s policijom imali puno više problema, no sada je suradnja sasvim dobra, pa i sa samim ministrom unutarnjih poslova Ivicom Kirinom. Veæ dugo mi se nije dogodilo da policajac vièe i prijeti da nešto ne smijem jer sad se znaju pravila, kojih se pridržavaju obje strane", kaže Reberšak, dodajuæi kako danas daleko više problema imaju s graðanima. Svaki fotograf ima omiljene motive koje voli snimati, a veæina za neku rubriku u novinama radi s veæim žarom, a za drugu manje. No gotovo svi bez iznimke ne vole raditi za crnu kroniku jer se na takvim zadatcima susreæu najteže ljudske sudbine. Svejedno radi li se o prometnoj nesreæi, ubojstvu ili samoubojstvu, utapanju ili neèemu sliènome što završava na stranicama crnih kronika, fotoreporteri moraju iziæi na snimanje. "To je definitivno najneugodniji zadatak. Ljudi koji se naðu na mjestu dogaðaja, bilo da su sluèajni prolaznici ili rodbina stradalih, uvijek su vrlo emotivni, svašta nam vièu, tjeraju nas i nasræu na nas", kaže Reberšak dodajuæi da je i veæina današnjih fotoreportera radila taj posao u ratu što je takoðer bilo vrlo teško raditi. U posljednje vrijeme u Hrvatskoj raste trend graðana-fotoreportera, odnosno mnogi mediji potièu svoje èitatelje da im šalju zanimljive snimke, što stvara dodatnu zbrku. Graðani s mobitelima i fotoaparatima ne znaju pravila kojih se fotoreporteri moraju držati prilikom odraðivanja posla, pa se natjeèu tko æe snimiti "krvaviju" fotografiju. Jedan od posljednjih primjera je stradavanje mlade djevojke koja je neko vrijeme ostala zarobljena pod tramvajem na središnjem gradskom trgu. "U trenu se oko nje našlo sto mobitela i fotoaparata kojima su je snimali graðani boreæi se za dobru poziciju kao skupljaèi boca", kaže Reberšak. Iako danas svaki puèkoškolac ima mobitel s fotoaparatom, potreba za iskusnim profesionalcima nije manja jer su meðu njima velike razlike. Ako je suditi po primjedbama na njihov rad, današnji profesionalni fotoreporteri više paze na etiku nego prije desetak godina, a èini se da su tako poèeli razmišljati i urednici u novinama. Iako je novinarstvo danas opæenito agresivnije nego prije, pa se èesto i od fotoreportera traži da "dublje" uðu u prièu, oni otprilike znaju gdje je granica onoga što smiju raditi. "Mi znamo mjeru. Nikada ne snimamo ljude dok piju i jedu, bilo da su nepoznati ili su pak politièari i neke druge javne osobe. To je neki naš prešutni dogovor kojeg se držimo, dok se ulièni snimatelji takvim stvarima ne zamaraju, niti ih zanimaju pravila igre. Oni to odrade sada i možda više nikad neæe, a ja sam na poslu svaki dan i izlažem se ako prekršim pravila. Politièari nas èesto mole i da ih ne snimamo dok izlaze iz automobila, što smo takoðer prihvatili jer zaista može biti nezgodnih trenutaka, posebno za žene. Mi im to ne zamjeramo jer nama zaista takva fotografija nema veliku težinu", kaže Reberšak.

Profesionalci i amateri
Velika razlika izmeðu profesionalaca i graðana-fotoreportera je i u opremi koju nose. Dok ulièni snimaèi "posao" naprave s aparatom vrijednim tisuæu-dvije kuna, profesionalci u svojim torbama nose daleko vrjedniju opremu. Danas u Hrvatskoj gotovo da nema profesionalca koji u torbi ne nosi manje od 20-30 tisuæa kuna vrijednu opremu, no ima i onih èija torba vrijedi i do sto tisuæa kuna. "Fotografija se može snimiti sa svime što slika, ako si na pravom mjestu u pravo vrijeme. Ali fotoreporteri æe uvijek raditi s vrhunskom opremom koja garantira brzinu, oštrinu i sve ostalo. Fotiæi vole dobru opremu i redakcije su toga svjesne pa ne štede novac", objašnjava Reberšak dodajuæi da unatoè vrhunskoj opremi njihov posao nije lagan. Bez obzira na težinu, probleme u svakodnevnom poslu, kritike i ljutnje, "konkurenciju" uliènih snimatelja, profesionalni fotoreporteri i dalje æe samozatajno raditi svoj posao i puniti stranice novina, a njihovi najbolji radovi moæi æe se naæi u galerijama veæih hrvatskih gradova.

                                                                               Saša Vejnoviæ

"Božo 

Božo Vukièeviæ, Otvoreno more

 

 

"Anto

Anto Magzan, Veèernji list

... više ...



 




NetNovinar – Centar za istraživaèko novinarstvo i medijsku edukaciju
(osnivaèi: Centar za istraživaèko novinarstvo, Zagreb i Mediacentar Sarajevo)
u suradnji sa E-Net Centrom iz Sarajeva objavljuje


NATJEÈAJ

za upis šeste generacije polaznika/ca na 'PROGRAM ISTRAŽIVAÈKOG NOVINARSTVA:
JAVNE INSTITUCIJE I ODGOVORNOSTI'


Rok za prijave je 10.08.2007.

Specijalizirajte se na polju istraživaèkog novinarstva uz teoretski i praktièan rad na konkretnim istraživaèkim prièama
Unaprijedite proces istraživanja i pisanja prema profesionalnim standardima uz stalnu superviziju i mentorstvo eskperata i ekspertica iz regije
Unaprijedite pretraživanje Interneta i najveæih baza podataka
Objavite svoje prièe na temu odgovornosti javnih institucija
Postanite dio velike mreže istraživaèkih novinara/ki jugoistoène Europe www.netnovinar.org/ir
Sudionici/e koji/e uspješno završe program dobit æe certifikate
Organizatori stipendiraju uèesnike/ce pokrivanjem svih troškova
ukljuèujuæi troškove prijevoza i boravka uèesnika/ca koji/e dolaze izvan Sarajeva

_____________________________________________________________

Program istraživaèkog novinarstva do sada je pohaðalo 57 novinara i novinarki iz regije
Ukupno 39 istraživaèkih prièa bit æe objavljeno u tiskanim i elektronskim medijima
3 prièe su dobile naslovne strane u novinama u regiji
2 nagrade Nezavisnog udruženja novinara/ki Srbije za izuzetan doprinos istraživaèkom novinarstvu u kategoriji mladih novinara/ki iz tiskanih medija dobili su polaznici Programa, Ðorðe Padejski 2006. godine i Branislav Grkoviæ 2007. godine
Program poèinje u rujnu 2007. godine i traje pet mjeseci. Osmišljen je tako da se može pohaðati uz obavljanje redovnog posla u redakcijama zahvaljujuæi kombiniranju klasiènih treninga/radionica i rada putem Interneta (software za uèenje na daljinu).
Program su financijski omoguæili Fond otvoreno društvo BiH i Švedski helsinški odbor za ljudska prava.
Informacije o prijavi na Program istraživaèkog novinarstva možete pronaæi na stranicama:
www.netnovinar.org, www.media.ba i www.cin.hr.


Nasa adresa je:
Mediacentar Sarajevo
Kolodvorska 3
71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
tel/fax: +387-33-715-840
Kontakt osobe: Masa Hilcisin Dervisevic; Lejla Kapetanovic
e-mail: masa@media.ba ; lejla@media.ba




 

 




... više ...


Kao loš primjer naveo je dogaðaj od utorka kada su novinari-amateri u Zagrebu fotografiranjem mobitelima "ružno i nehumano ometali prvu pomoæ i ostale službe u spašavanju djevojke koja je pala pod tramvaj".[Hina]

... više ...


Hrvatsko novinarsko društvo poziva medije da u ureðivanju posvete veæu pažnju novinarskoj etici. Osobito to vrijedi onda kad se odluèe objavljivati fotografije ili videomaterijale èiji su autori graðani koji nisu novinari, ali koje neke redakcije pozivaju da za privlaènu sumu novca snime ili fotografiraju zanimljive dogaðaje, a to su ponajviše prometne nesreæe i uopæe crna strana stvarnosti, a od toga praviti svojevrsne nagradne natjeèaje, nije u skladu s dobrim ukusom. Naime, ama baš svatko redakciji može donijeti slikovnu ili pisanu informaciju, odnosno poslati mail, ali graðani-novinari nikad neæe moæi zamijeniti novinare profesionalce èiji kodeksi nalažu da se moraju ponašati sukladno etièkim normama profesije. Novinari-amateri fotografiranjem mobitelima tako su u utorak u Zagrebu progurivanjem ružno i nehumano ometali prvu pomoæ i ostale službe  koje su spašavale djevojku koja je pala pod tramvaj. Lice stradale objavljeno je onda u pojedinim novinama na naslovnoj stranici u polukrupnom planu što je svakako protivno dobrim, etièkim obièajima ureðivanja, a sve ne bi li se prodao poneki primjerak više.

Za HND
Zdenko Duka, potpredsjednik 

... više ...


Na konferenciji za novinare u utorak pravaški zastupnici Pero Kovaèeviæ i Vlado Jukiæ zatražili su stoga žurno oèitovanje Programskog vijeæa HRT-a koje treba objasniti zašto se na javnoj televiziji drugi put u kratko vrijeme objavljuju dokumenti s oznakom tajnosti.
»Jedna komercijalna televizija nije htjela objaviti imena, pa me zanima kakav je to javni interes HRT-a koji se oèituje u nepoštivanju zakona ove države«, upitao je Kovaèeviæ.
Smatra da su još veæi problem od novinara i urednika »one nevidljive ruke koje preko HRT-a plasiraju tajne dokumente«. Tvrdi da stalnim »curenjem« dokumenata hrvatska država u sigurnosnom smislu gubi na vjerodostojnosti. Time su dodatno ošteæeni i optuženi generali, jer je objava tajnih spisa argument haaškom tužiteljstvu da zatraži skrivanje i imena svjedoka za koja neæe znati ni njihovi odvjetnici.
Ocjenjujuæi da se hrvatska suradnja s Haaškim sudom svela na suradnju s tužiteljstvom, Jukiæ je zatražio da Vlada što prije podnese Saboru izvješæe o tome.
»Vlada treba predložiti i novi model suradnje, jer u postojeæem politika dominira nad pravom. Svjedoèimo optužbama praktièki svih ljudi koji su stvarali Hrvatsku i kriminalizaciji Domovinskog rata«, napomenuo je Jukiæ, dodajuæi da hrvatske vlasti nisu poduzele sve pravne, politièke i diplomatske mjere kako bi se suprotstavile »monstruoznim haaškim optužnicama«. [Ivka Baèiæ]

... više ...


Novo je samo to što su se pojavili mobiteli-fotoaparati i cijela je prièa dovedena do krajnjih konzekvenci. Spoj ljudske pomame za »mirisom krvi« i senzacijama s novim tehnologijama razgoliæuje nas kao nesposobne za istinsko ljudsko suosjeæanje.
    Dobrim su dijelom za to krivi i mediji, željni ekskluzivnih informacija i snimaka. Nude se novci, stimulira »graðanska produkcija« raznoraznih senzacija, kako bi se »oživio« vlastiti program ili novinske stranice. U zemlji u kojoj se za jednu snimku ili informaciju može dobiti èetvrtina trgovaèke ili osmina prosjeène plaæe, a možda èak i više, sve je manje onih koji neæe biti spremni prihvatiti takav izazov.
    Objavljivanje mobitel-snimki djeèjih tuènjava i porno seansi gotovo pa je postala »normalna stvar«. I neki dan je jedna televizijska postaja emitirala graðansko snimanje vaðenja utopljenika iz zagrebaèkog Jaruna, a da se nitko nije zapitao, ni onaj koji je snimao ni oni koji su to objavili, bi li u tom trenutku bilo ljudskije pokušati pomoæi nesretnom èovjeku nego snimati. Da mu se nije moglo pomoæi saznalo se tek puno kasnije, svakako ne u trenutku »snimanja«. Zašto bi onda bilo »èudno« naguravanje oko tramvaja i ugrožavanje života zgnjeèene djevojke?
    No, prevarili bi se kada bi ustvrdili da su mediji iskljuèivi krivci za pomamu amaterskog snimanja nesreæa. Doduše, rijetki još odolijevaju prelasku one fine granice koja razdvaja profesionalnu snimku odnosno informaciju, koja brine o dignitetu žrtve, budi suæut te istovremeno pouèava, od lešinarenja bez ikakvih obzira. Ali i oni mediji koji imaju sve manje skrupula, vabeæi novcima graðane na suradnju, bili bi nemoæni da nije tog ljudskog poriva za posrednim »sudjelovanjem« u tuðim sudbinama. Nije ovdje samo rijeè o jagmi za šaku kuna. Nesreæe i zavirivanje u tuðu intimu su ljudima najintrigantniji. Zato je drukèijeg materijala, za koji takoðer stoji »poziv na suradnju«, tako malo.
    Tehnologija je samo »oslobodila« ovaj ljudski nagon. I da nema medija, koji ga potièu, svejedno bi se nastojao zadovoljiti. Vrijedilo bi se stoga kladiti da je meðu onima koji su juèer u Zagrebu snimali prometnu nesreæu bilo i onih koji nisu prvenstveno razmišljali o utrživanju vlastitog uratka u nekom od medija. Dovoljno æe im biti da u kuæi ili u susjedstvu pokažu snimljeno »svjedoèanstvo«, pa da uz kavu ili bez nje bar nakratko postanu »heroji ulice«.
    Solidarnost, pomoæ bližnjima, suosjeæanje... ti temelji društva - danas su devalvirani pojmovi. Proizvodnja raznovrsnih »reality showa«, poput juèerašnjeg, u kojima æemo živjeti živote drugih, po moguænosti nesretnijih, glupljih ili obiènijih od nas samih, postaje nam nadomjestak za vlastiti isprazni i od emocija cijepljeni život. Bar na trenutak, gledajuæi televiziju ili snimajuæi djevojku T. M., postajemo važni. Je li se T.M. pritom muèila, što je bilo s njom poslije, zanima nas kao i lanjski snijeg.

... više ...


 

SPECIAL EVENT ADVISORY (London & Mexico DF)

Report Launch: 30 May (London)

Mexico: Attacks on Journalists in 2006

In 2006, up to 9 media workers were killed in Mexico, 3 “disappeared” and many more were harassed and threatened including reporters working for community radios. Few perpetrators have been brought to account so far for these crimes, and an overall climate of impunity predominates.

ARTICLE 19, the Global Campaign for Free Expression is launching its report on Attacks on Journalists in Mexico in 2006. The launch will take place in both London and Mexico DF.


Date:
2pm, Wednesday 30 May, Music Room, Foreign Press Association

Venue:
The Music Room, The Foreign Press Association, 11, Carlton House Terrace, London, SW1Y 5AJ  (Nearest tube: Charing Cross or Piccadilly Circus)

Agenda:
Dr Agnes Callamard, Executive Director, ARTICLE 19
Dario Ramirez, Mexico Director, ARTICLE 19
Prominent Mexican Journalist (TBC)


For further information on the London event see: http://www.article19.org/pdfs/other/mexico-launch-of-report.pdf 

 

 

... više ...


Nakon prekida emitiranja, djelatnici te televizije su se, držeæi za ruke, pojavili na ekranu pjevajuæi državni himnu.

Veæina od 3000 zaposlenih okupila se i pjesmama pozivala na jedinstvo i prijateljstvo, a predsjednik RCTV-a Marcel Garnier je izjavio da æe se "demokracija i RCTV vratiti u Venezuelu".

Na nekoliko mjesta u Caracasu su Chavezovi pobornici priredili vatromet kako bi proslavili prekid emitiranja RCTV-a, koju je venezuelanski predsjednik optužio da je "puèistièka" i da je podržala neuspjeli državni udar protiv njega 2002.

Ispred jednog velikog kulturnog centra se uz sudjelovanje brojnih venezuelanskih umjetnika obilježavalo pokretanje nove "socijalistièke televizije" (TVES) koju financira vlada, a èije je emitiranje poèelo èim je prekinuto emitiranje RCTV-a. (Hina)

... više ...


Rijeè je o nastavku krize koja je izbila kada je kanalu RCTV, privatnoj televiziji koja je poznata po snažnoj kritici, ali i i izrugivanju venezuelanskog predsjednika Huga Chaveza, oduzeta licencija za emitiranje. Ta je odluka izazvala burne reakcije dijela javnosti koji se protivi Chavezovoj vladavini, dok su je èlanovi vlade otvoreno branili.

Sam je pak Chavez u govoru koji su morale prenijeti sve televizijske postaje, privatne i državne, izjavio da ta odluka ni na koji naèin ne dovodi u pitanje slobodu govora. - Nema zemlje na svijetu u kojoj je sloboda govora tako velika.

Licencija istjeèe u nedjelju u ponoæ i neæe biti obnovljena - rekao je Chavez. Inaèe, venezuelanski predsjednik u više je navrata izjavio da su RCTV i neki drugi opozicijski mediji u privatnom vlasništvu davali snažnu podršku neuspješnom državnom udaru protiv njega 2002. godine.

Ministar informiranja Willian Lara je pak najavio da æe novi kanal, TVES, poèeti emitirati program na nacionalnoj razini veæ u ponedjeljak rano ujutro, dok kritièari tvrde da nema tehnièke preduvjete za emitiranje na nacionalnoj razini.

Direktor RCTV-a Marcel Granier je, nakon što je doznao za sudsku odluku, izjavio da je ona rezultat “golemog pristiska vlade na sud” kako bi se osiguralo gašenje te medijske kuæe. Miguel Angel Rodriguez, voditelj politièke emisije u kojoj se redovito dnevno kritiziraju potezi Huga Chaveza, na kraju emisije je poslao poljubac kameri i poruèio: “Neæu reæi doviðenja, veæ vidimo se”.      (AP, Ž. Trkanjec)

... više ...


Prema rijeèima predstavnice nizozemskoga veleposlanstva Maye de Graaf, World Press Photo promièe rad profesionalnih novinskih fotografa u meðunarodnim razmjerima. - Takoðer, svake godine organizira najveæe svjetsko natjecanje u novinskoj fotografiji - rekla je, dodavši kako izložba nagraðenih fotografija putuje širom svijeta.

Izložba æe biti otvorena do 11. lipnja. (HINA)

... više ...


ZA NOVINARE BESPLATNO MJERENJE RIZIKA

ZA INFARKT SRCA i MOŽDANI UDAR

 

Hrvatsko kardiološko društvo, Hrvatsko društvo za aterosklerozu  te Zbor novinara koji prate zdravstvo i medicinu HND-a organiziraju odreðivanje kardio-vaskularnog  rizika obolijevanja i/ili smrtnosti od srèanog ili moždanog udara u razdoblju od narednih 10 godina za novinare. Slièna akcija je prije nekoliko mjeseci provedena i meðu saborskim zastupnicima 

 

Ovim putem pozivaju se svi novinari u èetvrtak 31. svibnja 2007. od 10 do 15 sati u klubu Novinarskog doma, Perkovèeva 2 na pregled struènjaka tijekom kojeg æe im biti uzeta krv za laboratorijsku analizu kako bi se odredio kardiovaskularni rizik.

 

Glavni cilj ove akcije jest promicanje svijesti o važnosti ranoga prepoznavanja kardiovaskularnog rizika i poduzimanja mjera za sprjeèavanje obolijevanja od pogubnih komplikacija ateroskleroze, kao što su srèani ili moždani udar, a cjelokupna akcija je u potpuno besplatna.

 

   Prof.dr. Davor Milièiæ                                     Akademik Željko Reiner

   predsjednik                                           predsjednik                       

Hrvatskoga kardiološkog društva           Hrvatskog društva za                    

                                                                aterosklerozu HLZ

 

         Mario Harapin

predsjednik Zbora novinara koji prate

Zdravstvo i medicinu HND-a

... više ...


Vanja Sutliæ, glavni ravnatelj HRT-a, nakon prošlotjednog izbora najavio je svoje prve poteze meðu kojima i odabir tima suradnika tvrdeæi da na to zakonski ima pravo. Meðutim, realnost je nešto drukèija i lako bi se moglo dogoditi da Sutliæ bude primoran suraðivati s ljudima koji uopæe nisu njegov izbor. Iako službeno nije potvrdio, gotovo je sigurno da aktualna ravnateljica televizije Marija Nemèiæ ne uživa njegovo povjerenje. No njezin mandat traje još otprilike godinu dana, a prije vremena može ju se razriješiti samo ako sama to zatraži ili ako napravi neki ozbiljan propust. Uskoro se bira novi direktor programa HTV-a, ali Sutliæ ni na to neæe imati utjecaja jer tog èovjeka bira Vijeæe na prijedlog ravnatelja HTV-a, dakle Marije Nemèiæ. Ukoliko se ostvare ranije prognoze uskoro bi se mogao smijeniti i Vladimir Ronèeviæ, glavni urednik informativnog programa HTV-a, a njegov bi se nasljednik birao po istom principu, odnosno bez utjecaja glavnog ravnatelja.

""
Zbrinuti višak
Zakon o HRT-u zamislio je da vodeæa struktura HRT-a polazi od Vijeæa koje bira glavnog ravnatelja, zatim na njegov prijedlog bira ravnatelje podružnica (televizije, radija i glazbene proizvodnje), a zatim opet direktore programa i glavne urednike informativnih programa na prijedlog ravnatelja podružnica. Tako bi svi kljuèni ljudi na Prisavlju posredno bili izbor glavnog ravnatelja, no to je moguæe prakticirati samo kada su izbori redovni. Kako je prethodni glavni ravnatelj Mirko Galiæ prekinuo mandat zbog odlaska u diplomaciju, stvari više ne stoje tako. Dok ne smisli kako æe riješiti problem postavljanja ljudi od povjerenja na kljuèna mjesta, Sutliæa veæ oèekuju prvi potezi. Kako je novinare zamolio da mu dopuste predah od nekoliko dana prije nego što poène davati izjave i intervjue, o onome što kani poduzeti na HRT-u može se zakljuèivati tek iz njegova programa na temelju kojega ga je Programsko vijeæe HRT-a izabralo. Sutliæ je u njemu priznao da je broj zaposlenih najveæi pojedinaèni trošak HRT-a, ali je izbjegao reæi koliki je višak i kako æe ga riješiti. Umjesto toga najavljuje struèno utvrðivanje optimalnog broja radnika, a tehnološki višak obeæava zbrinuti u suradnji sa sindikatima i državom. Meðutim, oèekuje da æe analiza ustanoviti i manjak pojedinih kadrova, osobito visokostruènih povezanih s primjenom visoke tehnologije i potrebom visoke kreativnosti u radu. Sutliæ najavljuje akcije za poveæanje broja kuæanstava i pravnih osoba koji plaæaju RTV pristojbu, ali i u segmentu marketinga koji obilježava negativan trend iako je maksimalno aktiviran oglasni potencijal udarnih termina
Vrijednost za novac
Sutliæ se u svom programu zalaže za javne sadržaje koji se kvalitetom moraju razlikovati od ponude komercijalnih medija i kojim se mora obraæati svim graðanima, a ne samo onom dijelu koji je zanimljiv oglašivaèima. HRT bi pod Sutliæevim vodstvom najprije trebao utvrditi stvarno stanje, a posebno financijsku situaciju, svoju efikasnost te stanje ljudskih potencijala, nakon èega æe se utvrditi strateški ciljevi. Pri tome, kaže Sutliæ, treba zastupati i braniti temeljne vrijednosti kao što su neovisnost, nepristranost i poštenost kao i pružanje kvalitete i odgovarajuæe vrijednosti za novac koji se dobiva pristojbom. Novi je glavni ravnatelj HRT-a u svom programu obeæao da æe se program nabavljati samo u skladu s potrebama, osiguranim sredstvima i rezerviranim terminom u dugoroènoj shemi. Time planira osigurati pretpostavke za prilagoðavanje sheme izvanrednim programskim zadaæama, uz neposredno preraèunavanje rashoda i prihoda. Sutliæ zamjera i programu što uglavnom preuzima informacije iz tiskanih medija, što ugrožava informativnu neovisnost kuæe. "HRT stoga mora od "prepisivaèa" tuðih vijesti postati svojevrsnom agencijom èije æe sadržaje zbog njihove objektivnosti, uravnoteženosti i vjerodostojnosti, figurativno, ali i doslovno, kupovati svi, posebno srodni elektronièki mediji" piše u Sutliæevu programu.
Novi izvori prihoda
Prema Sutliæevoj analizi, svakodnevno je 15 emisija HTV-a na listi 20 najgledanijih, dok istodobno tržište televizijskog oglašavanja u posljednje tri godine kontinuirano raste po prosjeènoj godišnjoj stopi od devet posto. Stoga æe odjeli radijskog i televizijskog marketinga morati predložiti jasne kriterije prodajne politike, izraditi plan svojih aktivnosti i procjenu prihoda za svaku radijsku i televizijsku emisiju, programski projekt i programe u cjelini te tako specificirano, novim sustavom transparentno voditi ostvareni prihod. Pored toga HRT bi korištenjem novih tehnologija morao osigurati prihode iz novih izvora.
""

... više ...


Veèernji list digital, sestrinska tvrtka kompanije Veèernji list d.d., kupila je franšizu internetskog portala Klik.hr, potvrdio nam je juèer predsjednik Uprave tvrtke Veèernji list digital Ozren Kanceljak, a nove stranice ovog portala trebale bi uskoro proraditi. Tako su svom portfelju pridodali još jedan portal koji se za razliku od portala Vecernji.hr specijalizirao za zabavnije sadržaje. "Naša tvrtka bavi se razvijanjem svih moguæih sadržajnih i poslovnih operacija koje su vezane uz proširivanje sadržaja kroz nove tehnologije tako da dopiremo do nove publike. Naš temeljni proizvod bio je portal Vecernji.hr, a Klik.hr je prvi portal koji izlazi izvan news portala", rekao je Kanceljak za Poslovni dnevnik, dodajuæi kako je Klik.hr zamišljen kao ultimativni lifestyle portal. Kanceljak nije htio otkriti detalje kupnje, rekavši tek da su franšizu kupili na "odreðeni broj godina", te da je rijeè o investiciji vrijednoj "više milijuna kuna". Još se radi na tehnièkoj stabilnosti i podešavanju odreðenih parametara tako da se konaèan izgled portala još ne zna, ali Kanceljak tvrdi da æe na portalu biti mnogo razlièitih kategorija, multimedije i originalno snimljenih materijala, ali i mnogo autora. S mjeseènikom Klik portal æe imati vrlo malo veze, a uglavnom æe ga puniti ljudi koji rade na portalu Vecernji.hr. Glavna urednica portala Klik.hr je Martina Berger Bediæ koja je prije radila i u tiskanim medijima, a bila je i urednica rubrike lifestyle na T-portalu.

... više ...


Naime, kako je sama pojasnila, u Vukovaru je osvojila veæinu glasova delegata, no njen tadašnji protukandidat, novinar Veèernjeg lista Anton Filiæ tvrdio je da je njen izbor nevažeæi te je putem odvjetnika uputio prigovor, zatraživši poništenje njenog mandata. Filiæ je izmeðu ostalog tvrdio da su na skupštini u Vukovaru putem punomoæi glasovali delegati koji fizièki nisu bili prisutni, što je po njegovom mišljenju bio dovoljan razlog da se ponove izbori za predsjednika sindikata.
Prije samog glasovanja Kušec je rekla da je njena registracija za funkciju predsjednice obavljena u resornom ministarstvu te da se nitko, pa ni Filiæ, nije žalio u za to zakonski predviðenom roku. Rekavši kako ne može dopustiti da na njenom prošlogodišnjem izboru ostanu mrlje Kušec je naglasila da se nikada nije dogodilo da se manipulira pristiglim punomoæima, dodajuæi da to nije bio sluèaj niti u Vukovaru. Takoðer je kazala kako je spremna na novi izbor, da svoj mandat stavlja na raspolaganje, te dodala da nema smisla nastaviti raditi ako joj pojedini kolege osporavaju izbor.
Iako se juèer nije pojavio na skupštini, svoju kandidaturu je putem pisma ponovno ponudio Anton Filiæ, dok su novinari Novog lista kandidirali Gabrijelu Galiæ, smatrajuæi da bi se njenim izborom smanjila centraliziranost sindikata, a zaustavila bi se i praksa da funkciju predsjednika uvijek obnašaju predstavnici zagrebaèkih redakcija.
Kandidaturi je ponovno pristupila i Katja Kušec. Pojedini novinari kritizirali su Filiæev nedolazak na skupštinu, tvrdeæi da je tako samo dokazao da opstruira rad tog tijela. Nakon prebrojavanja listiæa najveæi broj glasova osvojila je Gabrijela Galiæ, postavši tako novom predsjednicom Sindikata novinara Hrvatske. Galiæ je u svojoj kandidaturi istaknula zaštitu i poboljšanje statusa honorarnih novinara te veæe jedinstvo unutar sindikata.

D. BAŠIÆ PALKOVIÆ

"Gabrijela

... više ...


Vanja Sutliæ izabran je za glavnog ravnatelja Hrvatske radiotelevizije na juèerašnjoj sjednici Programskog vijeæa HRT-a. Sutliæ je u prvom krugu tajnog glasovanja osvojio sedam glasova, Nikola Kristiæ dva, a Andrea Feldman jedan. U drugom krugu Kristiæ je dobio dva, a Sutliæ osam glasova koliko je i bilo potrebno da bude izabran. Ovoga puta èlanovi Vijeæa nisu htjeli javno govoriti kome su dali glas, ali se pretpostavlja da su protiv Sutliæa bile Suzana Jašiæ i Darinka Janjanin, dok mu je u konaènici presudan glas vjerojatno dao Nedjeljko Pintariæ. "Ovo je trenutak preuzimanja goleme obveze. HRT ima posebnu zadaæu u Hrvatskoj kao javni medij koji mora omoguæiti da dijalog bude dominantan, ali i da èuva civilizacijske vrijednosti i identitet ovog društva", rekao je Sutliæ zahvaljujuæi Vijeæu na povjerenju, dodajuæi da stoji iza svih svojih rijeèi koje je izgovorio pred Vijeæem prilikom predstavljanja svog programa. "Dokazat æu da mogu ostvariti ono za što sam se zalagao i vjerujem da u ovoj kuæi ima dovoljno ljudi koji imaju isti cilj kao ja", rekao je Sutliæ.

""
Promjene odmah
Ranije je, uvjeravajuæi Vijeæe da je baš njegov program najbolji, rekao da se u ovih šest tjedana, koliko je bio v. d. glavnog ravnatelja, uvjerio da se promjene moraju dogoditi odmah i da ih se treba provesti krajnje odluèno. Najavio je tako da æe rebalansom poslovnog plana, koji se veæ poèeo izraðivati, zahtjevati reduciranje troškova. No, prave promjene uslijedit æe nakon što se donese dugoroèni poslovni plan koji mora biti gotov do kraja godine. Osim toga Vijeæu je obeæao prezentirati dugoroènu poslovnu strategiju na temelju koje æe se izraditi srednjoroèni poslovni plan. Meðu ciljevima je naveo što veæu neovisnost od politièkih i financijskih skupina, a potrudit æe se i da nabava programa od neovisnih produkcijskih društava bude transparentna. Iako nije izravno odgovorio na pitanje vidi li sadašnje èelnike u svom timu, iz njegovih odgovora može se zakljuèiti da oni ipak ne spadaju u njegove buduæe najbliže suradnike. "Nitko nije iskljuèen iz nijednog posla, ali ovaj moj program vrlo je zahtjevan i traži tim koji æe ga zdušno provesti", rekao je Sutliæ. Na dodatno potpitanje vidi li sadašnje èelnike u svom timu rekao je da zakon glavnom ravnatelju daje pravo da odabere tim. Darinka Janjanin požalila mu se da ju je zvala Branka Šeparoviæ lobirajuæi upravo za Sutliæa pitajuæi ga zaslužuje li takva osoba sankcije, no Sutliæ joj je samo rekao da mu je žao što nije spustila slušalicu, ne spominjuæi sankcije. Nakon sjednice novinarima je ponovio da æe najprije izraditi dugoroènu strategiju koja æe svim zaposlenicima pokazati kojim æe putem HRT dalje iæi, ali ponovno nije htio reæi tko æe biti u njegovom najužem timu. "Tek slijedi okupljanje ljudi iz moj program. Svatko iz HRT-a pozvan je da se pridruži projektu, za svakoga ima mjesta", rekao je Sutliæ ne želeæi se oèitovati o sadašnjem vodstvu putem medija, veæ æe s njima razgovati "oèi u oèi".
Višak svinja
Nakon predstavljanja svih kandidata Vijeæe je odluèio razgovarati iza zatvorenih vrata prije samog glasovanja. Izboru je prisustvovalo svih 10 èlanova Vijeæa, no Pintariæ je došao tek u samoj završnici. Kao i prilikom prvog izbora, Kristiæ je svojom prezentacijom ostavio odlièan dojam, dok su preostali kandidati bili prilièno neuvjerljivi. Vjekoslav Krsnik i Mile Pešorda vrijeme za prezentaciju programa iskoristili su da protestno povuku kandidature, prvi zato što Vijeæe smatra nekompetentnim, a drugi zbog neke vijesti iz studenog 2005. koja još stoji na internetskim stranicama HRT-a. Davor Dušak uvjeravao je Vijeæe da baš njega trebaju izabrati jer æe on otvoriti studije HRT-a po svijetu, a Robert Heinrich založio se da svi gledatelji mogu gledati sve županijske panorame, jer, "ako netko u Slavoniji ima viška svinja, možda bi ih netko u Dubrovniku htio otkupiti".

 

 

Ukinuti 'naše' i 'vaše'
"Ovu su kuæu dugo godina vodili naši i vaši, lijevi i desni, a to se mora ukinuti. U ovoj kuæi više ne može biti nepodobnih ljudi kojima se brani raditi", rekao je Sutliæ.

... više ...


Pred Vijeæem se danas neæe pojaviti kandidatkinja Andreja Feldman jer je otputovala u Dubrovnik na meðunarodnu konferenciju "Žene i politika". No, kako se doznaje, ona ostaje u utrci za glavnog ravnatelja HRT-a jer èlanovi Vijeæa imaju njezin program koji im je predstavila u ožujku kada nitko od kandidata nije dobio dovoljan broj glasova, zbog èega je i raspisan novi natjeèaj.

Od "starih" kandidata koji su tada predstavili program s kojim žele pridobiti glasove Vijeænika tu su još sadašnji vršitelj dužnosti glavnog ravnatelja Vanja Sutliæ, zatim Nikola Kristiæ, Branimir Ježiæ, Vjekoslav Krsnik, Mile Pešorda i Darko Staklenac.

Ni njihovo predstavljanje u Vijeæu ne drže nužnim, no oni na to imaju pravo. Trojica novih kandidata su Tomislav Radiæ, Robert Heinrich i Davor Dušak.

Nakon upoznavanja s kandidatima, Vijeæe æe na sat vremena zatvoriti sjednicu za javnost kako bi raspravljalo o programima kandidata, a potom æe, ponovno na javnom dijelu sjednice, tajnim glasovanjem birati ravnatelja koji æe, bude li izabran, HRT voditi iduæe èetiri godine. (H)

... više ...


To znaèi da je platio kupoprodajnu cijenu od 24,518.700 kuna, poveæao temeljni kapital društva uplatom 83,468.000 kuna te ispunjavao i ostale ugovorne obaveze, stoji u pisanom odgovoru potpredsjednice Vlade Jadranke Kosor na zastupnièko pitanje HNS-ovca Jakše Marasoviæa, koje je postavio 21. ožujka. Kosor je dodala da "iskljuèivo o volji kupca ovisi hoæe li se sadržaj sklopljenog pravnog posla predoèiti hrvatskoj javnosti". Dokaz za navedeno je potvrda HFP-a o plaæenoj ugovornoj cijeni od 3. studenog 2005. i rješenje Trgovaèkog suda u Splitu od 27. listopada 2005. o poveæanju temeljnog kapitala društva, napisala je Kosor, napominjuæi kako "izvješæe kupca o ispunjenju ugovornih obveza za daljnji period HFP nije primio jer rok za dostavu teèe do rujna 2007. godine". HFP je u obvezi pratiti daljnje ispunjenje obveza kupca iz navedenog ugovora, tj. osigurati da kupac sve preuzete ugovorne obveze izvrši kvalitetno, pravovremeno i sukladno ugovoru, zakljuèila je Kosor.

Sandra Bartoloviæ

... više ...


1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118
AKTUALNO