hrvatsko novinarsko društvo croatian journalists' association
Perkovčeva 2 | 10 000 Zagreb | Tel: 482-8333 | Faks: 482-8332 | E-mail: hnd@hnd.hr

Arhiva priopćenja

Odaberite godinu i mjesec

Ukupno: 2347

Dragi kolega Zdenko Duka,
Potpredsjednièe Hrvatskog novinarskog društva,

 Buduæi da je izostala ikakva razumna, kolegijalna i profesionalna reakcija Hrvatskog novinarskog društva na uvoðenje pretplate novinarima na vlastiti list (sluèaj Lider) i da si ti, kao potpredsjednik HND-a, za tu iracionalnu pojavu u posljednjem broju Bussines.hr-a rekao da se u "sluèaj Lider" HND nije trebao miješati jer je "jedna razina javnih medija, a drugo su privatni listovi", primoran sam tražiti i od tebe osobno i od vodstva Hrvatskog novinarskog društva zamrzavanje svih mandata dok ne odgovorite na pitanje je li moralno (etièno) i profesionalno naplatiti vlastitim novinarima pretplatu na list koji pišu, ureðuju i proizvode.
 Ti si, kao i ostali kolege u vodstvu HND-a upoznat s tom neèuvenom praksom (de facto - reketarenjem), kako izravno putem pisma samih protagonista, tako i putem javnosti. Znaèi, za sve znate. Ti, kao i ja radiš u mediju èije veæinsko vlasništvo privatno. Uostalom, sve su novine i televizije (osim HRT-a i Vjesnika) veæinski privatne, zar ne? Znaèi li to da su novinari u privatnim medijima prepušteni na milost i nemilost svojih poslodavaca, dok æete u HND-u štiti samo one javnih društava? Hoæe li se taj tvoj stav promijeniti kada danas meni, a sutra tebi privatni poslodavac uvede pretplatu na novine u kojima radiš?
 Èini mi se, moj Zdenko, da su ti se, pred skorašnje pripetavanje za predsjednièku fotelju u HND-u, malo pomiješali lonèiæi, odnosno, da te zahvatila i svojevrsna amnezija, pa si zaboravio da više nismo u socijalistièkom samoupravljanju, nego u surovom kapitalizmu u kojemu, kao što vidiš, ima genijalaca koji su kadri vlastite novinare prisiliti da se pretplate na vlastiti list. Naravno, i sam znaš da  tako nešto u socijalizmu ne bi bilo moguæe, nego je moguæe samo u našoj verziji kapitalizma. Tjednik Lider za to je najbolji primjer, jer njegovi direktor i glavni urednik imaju svaki po 27 posto dionica, tj. veæinsko vlasništvo. Ostatak je u vlasništvu osiguravateljskog koncerna Agram, koji je (pazi sad!) na isti taj Lider pretplatio sve svoje djelatnike koji imaju plaæu veæu od 5.000 kuna. Istina, Agram na tu ideju došao prvi, a kako bi mu se dodvorio, dionièarsko-urednièko-direktorski dvojac Šajatoviæ-Vukeliæ uèinio je isti zloèin i svojim djelatnicima. Ali s velikom razlikom, jer Agramovi menadžeri i èinovnici nisu novinari, urednici, lektori, grafièari i fotoreporteri, a oni u Lideru to jesu!
 Pitam te otvoreno: znaš li ijednu ozbiljnu hrvatsku novinu da je pretplatila svoje novinare na vlastita izdanja?
 Pitam te ozbiljno: odobrava li HND takvu praksu?
 Jer, sljedeæe je pitanje presudno: ako HND olako preðe preko ovoga sluèaja u Lideru, hoæe li se širom otvoriti vrata svim ostalim vlasnicima tiskovina u Hrvatskoj da na sva svoja izdanja pretplate svoje novinare?
 Iz dosadašnjeg držanja HND-a èini se da su vlasnici novina dobili zeleno svjetlo da to uèine, jer se HND ni na svojim internetskim stranicama nije udostojio objaviti niti retka vapijuæeg glasa iz tjednika Lider, dok je tvoja izjava Business.hr o javno-privatnoj razini problema u hrvatskim medijima ispod svake razine. A na svojim web stranicama istodobno držite PDF Liderova priloga Media Market apsurdna naslova "Novine ipak imaju buduænost". Buduænost? Kakvu? Ovakvu kakvu æe kreirati utjerivaèi pretplate iz Lidera. Nazdravlje!
 Ili se radi o pukoj banalnosti da štitite svoj vlastiti obraz ili vam zviždaèice iz novinarske profesije nisu po volji, jer ste upravo glavnom uredniku Lidera lani dali vašu prestižnu cehovsku nagradu za najboljeg kolumnista.
 Buduæi da se radi o pitanjima "biti li ne biti" za buduænost naše profesije, sve odgovorne u HND-u pozivam da zamrznu svoje statuse dok se ne riješi ovaj sluèaj i otvoreno ne kaže odobrava li HND takvu praksu ili osuðuje. Javno, naravno, jer smo samo javnosti odani.
 Dok se to ne dogodi, pozivam sve kolege novinare (pa i privatne vlasnike listova) na osudu ove nemoralne pojave u Lideru i pokreæem inicijativu da se u Zakon o medijima i Kodeks èasti hrvatskih novinara unese zauvijek nepromjenjiva odredba koja štiti novinare sramote da moraju biti pretplaæeni na list kojega proizvode. A HND da, kao cehovska institucija, stane u zaštitu pojedinca nasuprot sustava. Bez obzira jesu li javni ili privatni. Jer mu je to iskljuèivo poslanje, zar ne.

 S poštovanjem,

 Darko Pavièiæ
 novinar

PS. S elementarnim motivima ovoga moga pisma si upoznat, a za sve one koji ovo otvoreno pismo budu èitali i pitali se o èemu se radi, dužan sam dati kratko pojašnjenje: nakon uvoðenja pretplate novinarima i urednicima Lidera, moja supruga Tanja Pavièiæ, sustavno je bila izložena zlostavljanju, neplaæanju i klasiènom mobbingu, o èemu detaljno možete proèitati na www.business.hr. Buduæi da se radi o ženi s kojom dijelim i stol i postelju i profesiju, koja mi je darovala petoro djece, odluèio sam stati na njezinu stranu. Do kraja!

... više ...


Pismo bivše urednice priloga poslovnog tjednika Lider Tanje Pavièiæ   kojim obrazlaže svoju prošlotjednu ostavku uzburkalo je novinarske krugove jer je otvoreno prozvala uredništvo za praksu prikrivenoga oglašavanja, kao i nametanje prisilne pretplate svojim novinarima.
Pritužbu je uputila i Hrvatskom novinarskom društvu i o svemu bi se uskoro trebalo izjasniti Vijeæe èasti.
U pismu je istaknula da ostavku podnosi iz "profesionalnih i moralnih razloga", jer je joj povrijeðeno "profesionalno i ljudsko dostojanstvo". Prema njezinim rijeèima, tek nakon dvije godine rada na prilozima shvatila je da je "uvuèena u prljavu i protuzakonitu rabotu" prikrivenog oglašavanja, za što Zakon o medijima propisuje kaznu i do milijun kuna. Na šest stranica teksta Pavièiæ je napisala da je priloge poèela raditi "s velikim entuzijazmom i veseljem da bi se sada na kraju osjeæala kao ponižena i izigrana budala".
Kako kaže, iako to nije dopušteno u glavnom dijelu novina, glavni urednik Miodrag Šajatoviæ i direktor Lider pressa Željko Vukeliæ toleriraju i potièu prikriveno oglašavanje u prilozima, a marketing klijentima obeæava provlaèenje PR-a kroz autorske tekstove te, primjerice, marketing Saponije, navodi, ima veæi utjecaj na ureðivaèku politiku novina od ijednog novinara i urednika. Kad, naime, klijenti kupe oglas, uz njega u paketu ide i pozitivan tekst o tom klijentu koji se objavljuje nekoliko stranica prije ili poslije samog oglasa ili, u nekim sluèajevima, na istoj stranici. Takvi (nepotpisani) PR tekstovi stižu iz pera marketinga ili PR-a klijenta, no, iako to zakon zahtjeva, ne nose egidu "plaæeni oglas".
Glavni urednik i jedan od dionièara Lider pressa, izdavaèa tjednika Lider, Miodrag Šajatoviæ odbio je komentirati pismo rijeèima: "Kolegica Pavièiæ je na bolovanju i nakon njezina povratka u redakciju prokomentirat æemo pismo". Na pitanje s kojim æe argumentima iæi pred HND odvratio je da "nitko iz HND-a nije Lideru uputio bilo kakav upit" te je ustvrdio da je "poslovanje usklaðeno s važeæom legislativom u Hrvatskoj".

"Business friendly"

No, ne dijele svi u Lideru urednikovo mišljenje. Dugogodišnji novinar Ivica Grèar, zvani Piks, za kojega je Pavièiæ kazala da je napokon shvatila zašto ne želi raditi priloge otvoreno je rekao kako je "sve u pismu manje-više istina". "To je problem svih novina, a moj jedini prigovor odnosi se na èinjenicu da to nije znala dvije godine. Ja sam joj to govorio, samo mislim da nije htjela znati", istièe Grèar.
Kad je rijeè o marketinškoj praksi priloga u Lideru, Šajatoviæ kaže: "Rukovodili smo se  praksom veæine drugih novinskih izdavaèa, gdje marketing bitno pridonosi stabilnosti projekta".
Napominje kako ne smatra da bi "pozitivan pristup" mogao naštetiti kredibilnosti novinara i struke. "Postoje razlièite ureðivaèke politike u poslovnim medijima. Postoje 'žute' poslovne novine, ali mi smo se opredijelili za 'business friendly' novine. U nas je i dobra vijest - vijest, ne tražimo aferu po svaku cijenu. Tiraža pokazuje da ne griješimo", kaže glavni urednik Lidera.
Šajatoviæ je potvrdio da je veæina zaposlenika pretplaæena na Lider, no i da svatko od njih dobiva i besplatni autorski primjerak.
"Veæina kolegica i kolega primjerak na koji se pretplatila darovala je po svom izboru pojedincima i institucijama koji imaju interes za praæenje poslovno-edukativnih sadržaja kakve objavljujemo u Lideru, ali nisu u moguænosti pretplatiti se na Lider", objasnio je Šajatoviæ. Osim novinara i urednika Lidera, na poslovni tjednik su se voljom poslodavca pretplatili i svi ostali zaposlenici (više od 3000 osoba) Agram grupe, osnivaèa Lider pressa. Tako su se oni s plaæom od 5000 kuna pretplatili na jedan Lider godišnje, a s 10.000 na dva. Taj kriterij nije primijenjen u redakciji nego su svi uzeli po jednu pretplatu.
Potpredsjedniku HND-a i novinaru Feral Tribuna Luki Brailu koncept prisilne pretplate nije u potpunosti jasan. "Ne razumijem svrhu takvog èina, pa nije Lider redakcija od nekoliko tisuæa ljudi da su vlasniku promotivni primjerci za zaposlenike velik financijski izdatak", kaže Brailo.
Kad je rijeè o prikrivenom oglašavanju, Brailo nema iluzija. "Èinjenica je da se to u nas zbiva i kao posljedica toga što mnoge stvari nisu ni zakonski ni u glavama dobro riješene. Primjerice, èlanak 20. Zakona o medijima kaže da je za sadržaj oglasa odgovoran iskljuèivo oglašivaè. A za što je onda odgovoran glavni urednik?", pita se Brailo. Dodaje da ljudi misle kako sloboda tržišta znaèi da je apsolutno sve dopušteno, no u razvijenim liberalnim demokracijama kojima težimo pravila su dosta èvrsta.

Oglašivaèi zadovoljni

Èinjenièno stanje potvrðuje mutnu praksu Lidera. Naime, èak i površno prelistavanje brojeva iz nekoliko prošlih mjeseci bez sumnje dokazuje tvrdnje iz pisma. Pritom nema razlike izmeðu oglašivaèa; mali i veliki, iz financijske, nefinancijske, zabavne branše: oglas, a nakon nekoliko strana nepotpisani PR tekst izgledom identièan novinarskom. Neki od primjera koje smo identificirali odnose se na Erste banku, Blitz Cinestar, Vipnet, državnu Agenciju za komercijalnu djelatnost (AKD), Cosmopolitan life osiguranje, Olympus te Jadranski galenski laboratorij...
Veæina oglašivaèa, ukljuèujuæi i izravno prozvanu osjeèku Saponiju, nije bila raspoložena za komentar. U Erste banci, primjerice, odgovaraju da prema dogovoru s uredništvom pripremaju dogovoreni materijal. Nakon predaje oglasa, tvrde, njihov dio posla završava. Ivana Bulimbašiæ Paulin iz Cinestara demantirala je da im je marketing Lidera nudio oglašavanje bez naznake plaæenoga oglasa te da su sami to tražili. Nikola Gamilec, koordinator korporativnih komunikacija AKD-a, zanijekao je da se Agencija prikriveno oglašavala te ustvrdio da su njihovi oglasi evidentni kao oglasi te "po definiciji oglašavanja svi plaæeni". Na, pitanje je li svaki plaæeni oglas kao takav i oznaèen, u AKD-u nisu željeli odgovoriti. Skandal u Lideru nije htio komentirati ni predsjednik Nadzornog odbora Liderpressa Radoslav Pavloviæ, inaèe predsjednik NO-a Agramova Jadranskog osiguranja.
Kamilo Antoloviæ iz HURA-e smatra da su eventualne pravne posljedice za Lider upitne. "Zakoni su loši jer ljudi koji su ih pisali ne poznaju materiju, pa imamo šumu propisa od koje se ne vidi drveæe. Tu je i približavanje EU te nepostojanje sudske prakse", kaže Antoloviæ.
Zašto se oglašivaèi iz petnih žila trude oglas progurati pod novinarski tekst, umjesto jednostavno napisati iznad njega "plaæeni oglas"? Razlog je vrlo pragmatièan: istraživanjem tržišta dokazano je da je efikasnost takvih poruka pet do deset puta veæa od klasiènih oglasa, što u praksi znaèi da æe kompanija potrošiti deset puta manje novca za istu stvar. Pred takvim pragmatizmom, poštenje postaje iluzoran pojam.

Prodaja oglasa strogo odvojena od redakcije

U pismu kolegama urednica u Lideru Tanja Pavièiæ osvrnula se i na Business.hr rijeèima "tek mi je sada jasno ... zašto su kolegice iz našeg marketinga ismijavale marketing našeg konkurenta Business. hr-a, koji svojim klijentima odbija titrati po volji pa se onda okreæu nama. Èestitam im na takvom uspjehu kojim se neprestano šepure!“.
Direktor prodaje oglasnog prostora Izidor Rudomino potvrðuje da su u Business. hr-u prodaja oglasa i redakcija strogo odvojeni. "S obzirom na to da ne igramo po 'zadanim' nego po pravilima Bonnier Business pressa, ne dobivamo onaj dio kolaèa koji bismo mogli. Od deset najjaè¬ih oglašivaèa na tržištu sedam se ne oglašava u Business.hr-u zbog takve naše politike", kaže Rudomino.
"No, Lider nije jedini medij koji to èini, takva praksa otežava nam posao, no gradimo drukèiji imidž. Nas se, naime, ne može kupiti - naši su vlasnici u Švedskoj. Zato, kad klijenti žele paket oglasa i afirmativnog teksta, dajemo im broj Lidera", zakljuèuje Rudomino.

Prijevara èitatelja

Jedan od oglašivaèa nam je rekao kako je tekst obièno bio objavljen u paketu s oglasom, "pa je onda valjda u redu, a je li zakonito ili nije, to bi oni trebali znati". Takav stav ne èudi Kamila Antoloviæa. "Lukavo, ograðuju se da je to stvar medija i urednika", kaže Antoloviæ   i napominje da postoji kodeks struke, koji je isti za sve, pa i medije.

Izostala reakcija struke

Prisilnu pretplatu zaposlenika Lidera na vlastite novine te uobièajenu praksu prikrivenog oglašavanja nije objavila gotovo nijedna redakcija osim Radija 101, Radija Rijeke, T-portala te Business. hr-a.
U HND-u na to odvraæaju da „oglašivaèi imaju dosta velik utjecaj na medije te ureðivanje katkad nije najbolje za javnost veæ za sami list“. Na pitanje zašto se Hrvatsko novinarsko društvo nije oglasilo o sluèaju Lider, potpredsjednik HND-a Zdenko Duka rekao je da HND to nije ni trebao, jer je "jedna razina javnih medija, a drugo su privatni listovi". Duka je dodao i da mu se èini kako je sluèaj Lider na granici radnog prava.

Ministarstvo šuti

Iako Zakon o medijima za prikriveno oglašavanje propisuje kaznu do milijun kuna, nije jasno tko je zadužen za sankcioniranje. Bilo tko može podnijeti prijavu, a "Ministarstvo kulture, poštuju i slobodu medija", prema rijeèima glasnogovornice Sunèane Glavak, "ne provodi nadzor nad provedbom Zakona veæ iskljuèivo daje mišljenja na temelju upita".


 

... više ...


 Što za tebe znaèi ova nagrada?
- Iako sam zapravo samo dio ekipe od devet autora, koju je kao deseti i najvažniji predvodio urednik Zoran Filipoviæ, za mene osobno ta je nagrada neoèekivano i fantastièno priznanje, kako za uspješan kreativni rad na jednom zajednièkom projektu, tako i za »minuli rad«, odnosno znanje i informacije prikupljane godinama unatrag. Veæ i sama pojava mog imena na popisu autora uz dvojicu akademika i niz drugih uglednika bila je mi èast i zadovoljstvo, a sad su sva naša imena otisnuta zajedno na Strossmayerovoj povelji - divota jedna. Ako ne raèunam neka priznanja za knjige kojima sam bio urednik, ovo je tek druga nagrada za moje osobno bavljenje knjigama i književnošæu. Prije dvije godine dobio sam povelju »Sfera« za popularizaciju znanstvene fantastike.

Tesla - posljednji univerzalni znanstvenik

- Reci nam nešto o samoj knjizi, kojim se aspektom Teslina života bavi i koje novosti donosi u odnosu na prethodna djela o ovome velikom znanstveniku?
- Ova knjiga je zapravo monografija, velika, opsežna i teška knjižurina, èiji bi se sadržaj mogao najzornije predoèiti parafrazom: »Sve što ste ikada željeli znati o Tesli, a niste imali koga pitati«. U svijetu su objavljene stotine knjiga o Nikoli Tesli, u nas tek nekoliko. Unatoè nekim mistifikacijama vezanima uz njegov život i izume, pogotovo u poznijim godinama, biografski je Tesla dosad prilièno dobro rasvijetljen. Zato Zoroova monografija povrh osnovnog biografskog teksta, koji je napisao Dalibor Perkoviæ, donosi još desetak priloga koji nasljeðe Nikole Tesle pobliže smještaju u kontekst svjetskog razvoja znanosti i tehnike, ali i kulture i društvenog razvoja uopæe. Naravno da se, detaljnije nego u inozemnoj literaturi, u ovoj knjizi obraðuju i Tesline mlaðe godine, dok je živio u našim krajevima ili neposrednom susjedstvu, kao i poèeci primjene Teslinih patenata u elektrodistribuciji u našim krajevima, tada pod austrougarskom vlašæu. Knjiga je inaèe doživjela veæ i drugo izdanje, koje je dopunjeno novim prilozima: popisima patenata, kronologijom izumiteljstva u podruèjima kojima se Tesla bavio, kratkim biografskim bilješkama svih drugih znanstvenika relevantnih za njegov rad i vrijeme, i tematskim indeksima. Dodatna su vrijednost ove knjige vrlo kvalitetne dokumentarne fotografije. No, ako bismo sve radove saželi i interpretirali kroz jednu poruku o Nikoli Tesli, onda æu reæi da iz cjeline svih tih podataka i njihovih interpretacija proizlazi da je Tesla, na razini opæe povijesti èovjeèanstva, bio posljednji univerzalni znanstvenik, posljednji renesansni um leonardovskog tipa, koji je u mnogim podruèjima ljudskog znanja imao što reæi i ostaviti u nasljeðe buduæim generacijama. Nakon Tesle, ukupno ljudsko znanje se poèelo vrlo brzo višestruko umnožavati, a znanost i znanstvenici morali su se sve uže i uže specijalizirati.
- Koja je konkretno tvoja uloga u ovoj knjizi? Odakle je poteklo zanimanje za Teslu? Jesi li se i ranije njime bavio?
- Moja zadaæa u monografiji »Nikola Tesla – I bi svjetlo« bila je prikazati utjecaj Nikole Tesle i njegova rada na umjetnost i umjetnike, dakle nisam se neposredno bavio samim Teslom, veæ slikom o njemu i njegovu nasljeðu koje su umjetnici raznih profila – pisci, dramatièari, slikari, skladatelji ozbiljne i popularne glazbe, autori filmova i stripova – pretakali u svoja umjetnièka djela. Tema je bila izazovna, meni odranije tek djelomièno poznata, a temeljito istraživanje provedeno za potrebe tog teksta otkrilo mi je èitav novi svijet. Još za života Tesla je bio inspiracija svojim bliskim prijateljima, piscima Marku Twainu i Hugu Gernsbecku, a do danas je na raznim motivima Teslina stvaralaštva nastalo stotine književnih djela, filmova, stripova, èak i opera. Osobno mi je bilo najintrigantnije pratiti kako je Tesla utjecao na autore znanstvene fantastike (neki su ga èak prikazivali kao izvanzemaljca koji je došao prosvijetliti i popraviti nas, ljude), a neoèekivano otkriæe bilo mi je njegovo pojavljivanje kao lika u horor filmovima i stripovima, gdje se vrlo èesto imenom Tesla nazivaju (muški i ženski) – vampiri. Novi val umjetnièkih djela nadahnutih Nikolom Teslom poèeo je nastajati u zadnje dvije-tri godine, u ozraèju obilježavanja 150. obljetnice njegova roðenja, a iz dana u dan pojavljuju se nova. Pisao sam o tome i u Glasu Istre.

Prilike za rad na knjigama - èisti dar

- Kakav je bio rad u ekipi uvaženih struènjaka razlièitih profila?
- Nikad se nismo ni vidjeli u grupama veæim od èetiri. Svaki je obavio svoj dio posla održavajuæi neprestanu radnu komunikaciju s urednikom Zoranom Filipoviæem, moderne komunikacijske tehnologije omoguæile su nam razmjenu potrebnih podataka putem interneta, i zapravo svatko je marljivo radio na svojoj temi, a jedino je urednik znao kako æe sve to skupa ispasti. A ispalo je odlièno – ova monografija nije samo korisna, edukativna i sadržajna, ona je i prelijepa. Zapravo se autorska ekipa poèela susretati tek na promocijama knjige, osobno sam sudjelovao na tri takve – lani u Frankfurtu u vrijeme Meðunarodnog sajma knjiga, zatim u Novigradu kod Jerice Ziherl te u Šibeniku. I drugi su autori takoðer jako zadovoljni kako je knjiga ispala.
- I sam se baviš izdavaštvom, publicistikom i organiziranjem kulturnih manifestacija. Što se trenutno priprema u tvojoj »radionici«? Planovi za buduænost?
- Svaki èas, iduæih dana ili tjedana, trebalo bi iz tiska izaæi nekoliko knjiga kojima sam urednik. Jedna od njih, za koju se nadam da æe biti vrlo intrigantna, jest SF roman mladog pisca Danila Brozoviæa po naslovom »Bojno polje Istra«. To je cyberpunk roman smješten u blisku buduænost, u kojoj Istra vodi rat za odcjepljenje od Hrvatske. Uredio sam i knjigu Hermana Hessea »Vještice i sablasti iz Rajnskog antiquariusa«, u kojoj je slavni nobelovac sakupio mnoštvo prièica o raznim straviènim i sablasnim pojavama, meðu ostalima i o sluèaju Jure Granda, vampira iz Kringe. Ponosim se takoðer ureðivanjem drugog, proširenog izdanja kultne knjige Drage Orliæa »Štorice od štrig i štriguni«. Pripremam još nekoliko SF knjiga istarskih autora, meðu ostalima Marine Jadrejèiæ i Robija Selana te proznu zbirku Željka Mauroviæa. U tijeku su uobièajeni godišnji natjeèaji Istrakona za SF prièe te Festivala fantastiène književnosti za prièe o divovima, kao i drugi Zoroov natjeèaj za prièe s blogova. Te æu knjige ureðivati dogodine. Nekoliko mojih vlastitih autorskih projekata takoðer èeka na red (možda æe se najbrže od njih pojaviti knjiga o Julesu Verneu i Pazinu), s dosta se stvari bavim, a i moj redovni novinarski posao prilièno je zahtjevan, tako da su mi prilike za rad na knjigama - èisti dar.

... više ...


Èièak se pred haaškim istražiteljima pojavio bez odvjetnika, iz èega proizlazi da se odluèio sam braniti. Kako je ranije objavio u intervjuu za Globus, Èièak se brani šutnjom. Èinjenicu da ga je osumnjièio Haaški sud, s kojim je dugo godina suraðivao, Èièak je, prema intervjuu Globusu, doživio kao uvredu.

Snježana Paviæ pojavila se s odvjetnikom Orsatom Miljeniæem, koji je nakon saslušanja rekao da novinarka Jutarnjeg nije odgovarala na pitanja istražitelja jer smatra da se radi o postupku koji zadire u njezin profesionalni status.

"SnježanaUkupno desetero novinara i urednika sumnjièi se za nepoštivanje Suda jer su objavili imena sedam visokih vojnih i politièkih dužnosnika koji su, u dodatku optužnice koji je u vrijeme objave bio tajan, navedeni kao sudionici udruženog zloèinaèkog pothvata zbog kojeg se sudi generalima Anti Gotovini, Ivanu Èermaku i Mladenu Markaèu.

Uz dvoje novinara Jutarnjeg, osumnjièeni su Mladen Pleše, Jasna Babiæ i Siniša Paviæ iz Slobodne Dalmacije, Davor Ivankoviæ iz Veèernjeg lista te Vladimir Ronèeviæ, Josip Šariæ, Ðurica Drobac i Goran Rotim s HTV-a.

Imena je prvi objavio HTV u Dnevniku 28. svibnja 2007., a Slobodna Dalmacija prva je objavila sadržaj tajnog dodatka. Samo nekoliko dana kasnije s dodatka optužnice skinuta je oznaka tajnosti, ali raspravno vijeæe Haaškog suda ipak je odluèilo pokrenuti istragu o tome kako su imena i sadržaj dodatka optužnice objavljeni.    


... više ...


Zagreb - Izvršni odbor ogranka HND-a pri HRT-u ocijenio je da je odluka ravnateljstva kuæe kojom su obavijesti i odluke IO-a tog ogranka skinute s intraneta (interno oglašavanje na HRT-u) izravna cenzura rada, ustvrdivši kako je ta odluka neprimjerena medijskoj kuæi. Glasnogovornik HRT-a Janos Roemer to opovrgava istièuæi da ogranak nije poštovao propisanu proceduru objavljivanja na intranetu. "Nema rata izmeðu ogranka HND-a na HRT-u i ravnateljstva", istaknuo je predsjednik ogranka Nikola Kristiæ na konferenciji za novinare, ali "ne možemo prihvatiti to skidanje svih obavijesti jer nam je time onemoguæena komunikacija s èlanstvom", ustvrdio je Kristiæ. Kristiæ je pozvao ravnatelja Sutliæa da vrati na intranet sve odluke i obavijesti. (H) 

... više ...


Novinar Josip Šariæ, koji je u èetvrtak u Moskvi obavio razgovor s bivšim jugoslavenskim ministrom obrane, pitanje eventualnog plaæanja nije želio komentirati, veæ je samo posvjedoèio kako je teško bilo doæi do èovjeka za kojim je, zbog optužbe za ratni zloèin, raspisana meðunarodna tjeralica.

– To je bila malo zamršenija operacija, jer je Kadijeviæ na Interpolovoj tjeralici. Za razliku od srpskih medija, za koje je dao veæ nekoliko intervjua, sada je prvi put progovorio za neki hrvatski medij. A do njega sam veæ dulje vrijeme pokušavao doæi – danas nam je u telefonskom razgovoru odmah nakon intervjua kazao kolega Šariæ.

Specijalna emisija?
Nije nam mogao reæi ništa više, kao ni to kad æe cijeli razgovor biti emitiran na HTV-u. Tek smo naknadno iz prisavskih kuloara doznali da bi Kadijeviæu trebala biti posveæena specijalna emisija u kojoj bi bio emitiran i cijeli razgovor snimljen u Moskvi.  Od glavne urednice Informativnog programa HTV-a Hloverke Novak-Srziæ nismo uspjeli dobiti potvrdu informacija o navodno plaæenoj cijeni kao ni o moguæoj posebnoj emisiji.

– Najprije treba prièekati da se Šariæ vrati iz Moskve kako bi se vidjelo što ima od materijala – bilo je jedino što je H. Novak-Srziæ kazala. Glavni ravnatelj HRT-a Vanja Sutliæ i ravnatelj HTV-a Robert Šveb na iste upite nisu uzvratili odgovorima.  

Interes i Nove TV
No za razgovor s Kadijeviæem nije bila zainteresirana samo Hrvatska televizija nego i Nova TV.  Prièa se da je Nova TV za takoðer 5000 eura najprije htjela od Televizije Srbije otkupiti njihov intervju s Kadijeviæem i veæ ga danas prikazati u svom programu.

No naknadno doznavši da RTS razgovor s Kadijeviæem ne smije prodavati jer je napravljen samo za podruèje Srbije, Nova TV navodno je po svaku cijenu htjela sprijeèiti da HTV prvi stigne do Kadijeviæa te je bila spremna platiti mnogo više od HTV-a.  Ipak, s Nove TV opovrgavaju te informacije.

– S RTS-om nismo pregovarali o njihovu intervjuu, veæ smo bili zainteresirani da s Kadijeviæem sami obavimo razgovor. No kako je on za to postavio svoju cijenu, odustali smo jer smatramo da je sramotno i jedan euro dati za intervju s njim. Nikada dosad ni jedan intervju nismo platili – kazala je glasnogovornica Nove TV Diana Tušek.

... više ...


DUBROVNIK -

Iako za to postoje pravni okviri, niti jedan novinar koji je krajem 80-ih i tijekom 90-ih godina huškao na mržnju i bio izvršitelj proratne propagande nije kazneno gonjen, naglašeno je na dvodnevnoj regionalnog konferenciji o odgovornosti medija za ratne zloèine na podruèju bivše Jugoslavije održanoj u Dubrovniku. U svijetu je malo primjera novinara, urednika ili nakladnika osuðenih zbog ratnohuškaèkog djelovanja ili raspirivanja mržnje, pa se sve svodi na javnu osudu èija je težina upitna ako se ne radi o zrelom i civiliziranom društvu, a u zemljama regije društvo nije spremno suoèiti se s istinom, može se zakljuèiti iz izlaganja i diskusija sa skupa.
- Istina je postala prva žrtva rata, rekla je Vesna Tanèica, tužiteljica Odjela za ratne zloèine Tužiteljstva u BiH, i izrazila uvjerenje da su mediji u ratno doba bili najvjerniji promicatelji nacionalistièkih ideja i krivnju uvijek usmjeravali na drugu etnièku skupinu.
- Èinjenica da nitko nije kažnjen zbog poticanja mržnje u ratu na prostoru bivše Jugoslavije frustrirajuæa je upravo za novinarsku struku. Oni koji su vodili »rat za mir« i »oslobaðali« Dubrovnik, danas su humanisti, rekao je crnogorski novinar Šeki Radonèiæ, aludirajuæi na Svetozara Maroviæa i Milu Ðukanoviæa.
- U Hrvatskoj nitko ne želi prièati o »staklenoj noæi« u Zadru, dogaðaju iz travnja 1991. kada su nakon objave na HTV-u neprovjerenog Hininog teksta naslovljenog »Èasnik JNA izjavio da treba poklati hrvatsku Vladu« porazbijana stakla na zgradama i poslovnim objektima u vlasništvu graðana srpske nacionalnosti, kazao je nezavisni hrvatski novinar Pero Jurišin. Primjere iz svog okruženja naveli su novinari iz BiH nezadovoljni što, unatoè podnesenoj prijavi, tužiteljstvo nije reagiralo.
- Sve je zakonom propisano, ali pravno teško dokazivo. Dakle, širitelji mržnje mogu mirno spavati, zakljuèio je novinar HTV-a Vedran Beniæ.
Naime, predstavnici tužiteljstva kažu da je predmetno kazneno djelo teško dokazivo, a zamjenik Bogdan Stankoviæ iz Srbije dodaje da nesreðena politièka situacija ima utjecaja na suðenja za ratne zloèine. Zabrinut zbog stanja na Kosovu, novinar beogradskog tjednika Vreme Dejan Anastasijeviæ strahuje da se tragièni dogaðaji iz 90-ih ne ponove buduæi da perjanice Miloševiæeve misli nisu kažnjene nego su ponovo zauzele vodeæa mjesta u medijskom prostoru. Da takvih ima i u Hrvatskoj te BiH, složili su se i ostali sudionici skupa.

S. RUDINOVIÆ

... više ...


Podsjeæamo, Veèernji je u petak pisao kako je na spomenutom sastanku Šprajc (na opasku pomoænika glavne urednice Dražena Majiæa da je Sutliæ objavio kako prema internom nadzoru ispada da je u "Dnevniku" više SDP-a nego HDZ-a) meðu ostalim kazao neka se Sutliæ ostavi programa jer to nije u njegovoj ovlasti i neka ljude u "Dnevniku" pusti da na miru rade svoj posao.

Upitan je li to istina, Šprajc ništa od navedenoga nije demantirao, ali je samo dodao, što smo i napisali, kako je ogorèen što su Sutliæ i Hloverka Novak-Srziæ šutke pristali na takva nametnuta izborna pravila po kojima HTV sad mora raditi. Zakljuèio je da se trebalo držati pravila struke.

Kako doznajemo, u isti taj petak èelništvo Informativnog programa održalo je sastanak na kojem se raspravljalo o sadržaju Veèernjakova teksta, ali Šprajc nije bio pozvan.

K tomu, èini se da je Šprajc odbio Hloverkinu ponudu da joj bude pomoænik. Neki tvrde da je to uèinio vidjevši što se sve u meðuvremenu od njezina imenovanja do danas dogaðalo pa nije htio postati dio te prièe, dok drugi govore da Hloverka nije htjela pristati na uvjete koje joj je Šprajc postavio. Navodno je tražio znatno veæu plaæu, službeni automobil, kartice, mobitel. Što je od svega toga istina?

- Muka mi je od svega. Mogu samo reæi da je to o navodno znatno veæoj plaæi potpuna besmislica  kazao je kratko Šprajc, dok je na upit je li Sutliæ pokrenuo postupak utvrðivanja Šprajcove odgovornosti, glasnogovornik HRT-a János Römer rekao:  Na HTV-u ne smatramo primjerenim javno govoriti o dogaðajima iz odnosa nekog zaposlenika i njegova nadreðenoga.

... više ...


Vinkovci - Na nedavno održanoj skupštini vukovarsko-srijemskog ogranka Hrvatskog novinarskog društva novinar Hine Željko Draženoviæ ponovo je izabran za predsjednika ogranka, a još jedan mandat povjeren je i dopredsjedniku Goranu Paniæu, fotografu Glasa Slavonije. Novinari su uputili kritike na rad Središnjice HND-a "da zanemaruje rad s ograncima i sustavno ih marginalizira". Skupština æe i službeno dopisom upoznati Središnjicu s upuæenim joj kritikama. Na skupštini je predloženo da se ustanovi godišnja nagrada za novinare koji se istièu svojim radom, objektivnošæu i profesionalnošæu. Iniciran je i prijedlog da se ustanovi i godišnja antinagrada koju bi novinari dodjeljivali dužnosnicima u lokalnoj samoupravi i javnim službama koji svojim odnosom prema novinarima otežavaju njihov rad. O nagradi i antinagradi prethodno æe raspravljati Izvršni odbor ogranka HND-a (G. È.)

... više ...


"Atmosfera je bila korektna, vrlo profesionalno ispitivanje, oèigledno se radi o osobi koja ima policijskog iskustva i ispitivaèkog iskustva", rekao je Havkiæ nakon saslušanja koje je trajalo sat i èetrdeset minuta.

Šariæ, koji je saslušan u svojstvu osumnjièenika za nepoštivanje Haškog suda zbog objave tajnog dodatka optužnice protiv generala Gotovine, Markaèa i Èermaka, zamolio je novinare da ga ništa ne pitaju jer ne smije ništa reæi o svom iskazu.

Havkiæ je rekao da na saslušanju nije bilo nikakvih iznenaðenja.

"Ono što mogu reæi je to da smo unutra iznijeli ono što smo i najavili prije, dakle da æemo iznijeti istinu jer nemamo što niti prikrivati, niti sakrivati, niti bilo što izbjegavati jer smatramo da jednostvno nismo poèinili to što nam se stavlja na teret", kazao je Havkiæ.

Ukupno osmero hrvatskih novinara primilo je pozive za saslušanje vezano uz objavu dodatka optužnice protiv Ante Gotovine, Ivana Èermaka i Mladena Markaèa, u vrijeme kada je taj dodatak imao oznaku povjerljivosti.

Havkiæ je izjavio da je teško reæi "koliko æe sve to trajati jer se možda na kraju krajeva ta istraga i proširi s obzirom da je proces obrade informacija u velikim medijskim kuæama dosta kompliciran".

"Po mojoj pretpostavci bi možda sve skupa još trajalo negdje 10 dana ukoliko se ta istraga ne bi proširivala", procijenio je zakljuèno odvjetnik Emil Havkiæ.

(Hina)

... više ...


Dodala je da je propust što haško tužiteljstvo nije podiglo optužnice protiv vojnog vrha JNA. "Ne znam zašto Kadijeviæ i ostali nisu optuženi, oni su spomenuti u optužnici protiv Slobodana Miloševiæa kao èlanovi udruženog zloèinaèkog pothvata. Èim su spomenuti kao takvi propust je što nisu optuženi", istaknula je Hartmann. Trebalo je tražiti više dokaza da bi se prevladali pravni problemi koji su objektivno postojali u tom sluèaju, dodala je.

Govoreæi o presudi tzv. vukovarskoj trojci, Hartmann je izjavila da je taj predmet bio izvor frustracija jer je optužnica Veselina Šljivanèanina, Miroslava Radiæa i Milu Mrkšiæa teretila samo za Ovèaru.

"Problematièno je to što se nije radilo o predmetu o Vukovaru nego je obuhvaæen samo jedan njegov segment", ocijenila je. "Ne razumijem da se nije moglo dokazati da su snage teritorijalne obrane bile pod zapovjedništvom JNA", kazala je. Prema njezinim rijeèima, takoðer je vrlo èudno kako "glavna vojska može predati ubojicama ratne zarobljenike i onda okrenuti leða i izbjeæi odgovornost".

Zamoljena da komentira saslušanja hrvatskih novinara pred haškim istražiteljima, optuženih za nepoštivanje Haškog suda zbog objave tajnog dodataka optužnice generalima Gotovini, Èermaku i Markaèu, Hartmann je rekla da joj to nije jasno.

"Meni je to nejasno, mislim da je bitnije da Haški sud završi predmete koji još nisu programirani, s kojima je u vremenskom tjesnacu zbog isteka njegova mandata, nego da se bavi time ako nije u opasnosti neki zaštiæeni svjedok", kazala je ona.

U razgovoru je Hartmann takoðer rekla kako je uhiæenje generala Ante Gotovine u Španjolskoj bio plod zajednièke akcije i suradnje haškog tužiteljstva i "raznih hrvatskih policija". Naglasila je da se u optužnici protiv njega nièim ne dovodi u pitanje legitimitet Oluje.

Florence Hartmann napisala je knjigu "Mir i kazna: Tajni ratovi meðunarodne politike i pravosuða", nastale na temelju èinjenica u koje je imala uvid kao glasnogovornica glavne tužiteljice Meðunarodnoga suda za ratne zloèine na podruèju bivše Jugoslavije (ICTY) Carle del Ponte u razdoblju od 2000. do 2006., koju je promovirala na zagrebaèkom Interliberu.

(iè, Hina)

... više ...


Haaško tužiteljstvo pokrenulo je istragu protiv Ivana Zvonimira Èièka, bivšeg predsjednika HHO-a i sedmero hrvatskih novinara. Osumnjièeni su zbog izdaje povjerljive informacije ICTY-ja iz «predmeta Oluja». Kod novinara sigurno je rijeè o «povjerljivom pojašnjenju optužnice» iz svibnja 2007., sa listom hrvatskih politièara iz tzv. udruženog zloèinaèkog pothvata. Premda je Sud u meðuvremenu èak ukinuo oznaku tajnosti s tog optužnog aneksa, haaško tužiteljstvo, eto, nastavlja akciju koja je u listopadu zapoèela od Vladimira Ronèeviæa, urednika HTV-a, te Mladena Plešea, glavnoga urednika Slobodne.
- Stav Haaškoga suda je bio da ni jedan optužni akt ne može biti tajna, veli Jadranka Slokoviæ, odvjetnica haaškog optuženika Rahima Ademija. Njezin kolega Anto Nobilo, nekoæ haaški branitelj Tihomira Blaškiæa, sarkastièno dodaje: «Tajnih optužnica u Europi nema od srednjega vijeka».
Meðu ostalima, Ivan Zvonimir Èièka, poèetkom lipnja u Jutarnjem listu komentirao je domaæe reakcije na tzv. udruženi zloèinaèki pothvat. Osumnjièeni Siniša Paviæ, novinar Slobodne Dalmacije, uopæe se ne bavi haaškim temama, veæ estradnim fenomenima i HTV-om. Veæina ostalih medija, tu vijest o tajnom aneksu samo su reciklirali s HTV-a, upozorivši da je on uèinak obrane Ante Gotovine. Podjednako je zanimljivo da je haaškom tužiteljstvu, u pomnom praæenju hrvatskih medija, promaklo nekoliko novinara koji su u isto doba poèinili identièni krimen. Primjerice, èlanove tzv. udruženog zloèinaèkog pothvata nabrojao je vodeæi kolumnist Veèernjeg lista, pa novinar Poslovnog dnevnika, èak jedno izvješæe HINA-e...
Nalozi za informativne razgovore kojeg æe haaški istražitelji obaviti u zagrebaèkoj filijali ICTY-ja stigli su posredstvom istražnog centra zagrebaèkog Županijskog suda. Izuzetak je Ivan Zvonimir Èièak, kojemu je sutkinja osobno donijela poziv u njegovu vikendicu 30-ak kilometara udaljenu od Zagreba.
Uzgred reèeno, Èièak je poèinio daleko znaèajniji grijeh protiv instituta haaške tajne. Ali za sada nije poznato je li predmet najavljene istrage. Objavio je, naime, super-povjerljiv dokument o sukobu interesa Gotovininog odvjetnika Grega Kehoea, kojeg je haaško tužiteljstvo, pak, pokušalo zataškati. Tim povodom na posljednjoj Statusnoj konferenciji u «predmetu Oluja» Sud je morao još jednom ponoviti nalog da mu se iz Ureda tužiteljstva dostavi sva dokumentacija o Kehoeovom nekadašnjem djelovanju.
“Mislim da se haaško tužiteljstvo inati”, tvrdi odvjetnica Slokoviæ. “Carla del Ponte je na odlasku, ostali žele meðu sobom izabrati njezinog nasljednika, potpuno pogrešno su postavili optužnicu protiv vukovarske trojke, ne mogu uloviti Karadžiæa. Ove istrage protiv novinara, za mene su znak potpunog raspada”.

"Ðurica

"Goran

"Jasna

"Snježana

"Ivan

"Josip

"Davor

"Siniša

   

REAKCIJE NOVINARSKA UDRUGA
I STRANKE O HAAŠKOJ PROZIVCI HRVATSKE “SEDME SILE”

Pritisak na medijske slobode

ZDENKO DUKA, potpredsjednik Hrvatskog novinarskog društva:
- To je pritisak na slobodu medija u Hrvatskoj, o èemu æemo izvijestiti i meðunarodne novinarske organizacije. Ozbiljno smo zabrinuti, a takvo širenje kruga osumnjièenika smatramo nepotrebnim, posebno u situaciji kada Haag djeluje u izlaznoj strategiji i kada bi se trebao baviti ozbiljnijim stvarima.
HND ne spori pravo Haškog suda, koji je i dio hrvatskog pravosuða, da zove na razgovor bilo kojeg graðanina Republike Hrvatske, pa tako ni novinare. Pozivamo, meðutim, sud da pokaže više senzibiliteta prema interesu javnosti da zna, koji je bio presudan u odluci novinara da objave spornu informaciju.
U svim demokratskim društvima pravo javnosti da zna mora biti najvažnije, osim u nekim iznimnim sluèajevima, kao što je, primjerice, otkrivanje identiteta zaštiæenih sudskih svjedoka.
HND je veæ kontaktirao neke od osumnjièenih novinara i spremni smo pružiti svaku vrstu pomoæi. Pozivamo ih da se odazovu haškim istražiteljima, a sud da uloži sve napore kako bi se cjelokupna procedura na tom razgovoru i završila. U protivnom, smatrat æemo to još jednim pritiskom na one koji su pozvani istinito, toèno, pošteno, nepristrano i uravnoteženo izvještavati o svemu u interesu javnosti.
RATKO MAÈEK, glasnogovornik HDZ-a:
- Hrvatska demokratska zajednica ne komentira postupke Haškog suda.
GORDANA GRBIÆ, glasnogovornica SDP-a:
- Pravila suda obvezujuæa su za sve, pa i novinare. Meðutim, zaèuðujuæa je i zamarajuæa revnost kojom Haaški sud prati rad hrvatskih novinara.
ANTO ÐAPIÆ, predsjednik HSP-a:
- Strašno, uopæe to je teško i komentirati. To je nastavak hoda po mukama Hrvatske po Haagu. Pokazalo se da se sva hrvatska strategija suradnje s Haškim sudom svela na Sanaderov govor u UN-u. Dok se Šljivanèanin i ostali puštaju na slobodu, kao odgovor na naše kritike takve presude stižu daljnji progoni hrvatskih novinara. Dotle nas je dovela hrvatska politika bez èvrstine.
VESNA PUSIÆ, predsjednica HNS-a:
- Oèito je rijeè o neèemu što je u skladu s poznatim pravilima suda. Na novinarima je da brane svoje pravo na javnost i objavu informacije koje smatraju relevantnima, kao i na zaštitu izvora, a na sudu da dokaže je li se na bilo koji naèin naštetilo kvaliteti sudskog postupka. Ne bih rekla da je to nešto neoèekivano, tu postoji jasna pozicija svake strane.

MARIJANA CVRTILA
 
Još u rubrici:
 


TRIBUNAL BEZ KOMPASA
TUŽITELJSTVO OSUMNJIÈILO ÈAK OSMERO NOVINARA
Haag proganja i estradnog eksperta


BOLJI ŽIVOT SPLITSKI PODUZETNIK NAJAVLJUJE MINIMALAC OD 2009.
Kerum: Radnicima jamèim 5000 kuna


HAJDE DA LUDUJEMO STANOVNICI SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE
SU NAJZADOVOLJNIJI U HRVATSKOJ
Split: hrvatska metropola sreæe
i duševnih tegoba


PRIZNANJE RATNICIMA
HRVATSKI BRANITELJI O KOTROMANOVIÆEVU PRIJEDLOGU:
Ne dajmo kokošarima
da se kite perjem junaka


STRANKE U BLAGAJNI
IZBORNI TAKMACI RAZMEÆU SE NOVCEM POREZNIH OBVEZNIKA
HDZ-u i SDP-u graðani platili 62 milijuna kuna


 


 

... više ...


Hrvatsko novinarsko društvo izražava ozbiljnu zabrinutost pozivima upuæenima hrvatskim novinarima za saslušanje pred haškim istražiteljima u svojstvu osumnjièenika zbog navodnog nepoštivanja Haškoga suda.

Smatramo da su novinari u ovom sluèaju jedino obavljali svoj posao, buduæi da je prema medijskim izvješæima koja se pozivaju na Županijski sud u Zagrebu rijeè o novinarima od kojih su neki objavili dodatak optužnice protiv Ante Gotovine, Ivana Èermaka i Mladena Markaèa, kada je taj dodatak nosio oznaku tajnosti.

HND ne spori pravo Haškog suda, koji je dio i hrvatskog pravosuða, da zove na razgovor bilo kojeg graðanina Republike Hrvatske, pa tako ni novinare. Pozivamo, meðutim, Sud da pokaže više senzibiliteta prema interesu javnosti da zna, koji je bio presudan u odluci novinara da objave spornu informaciju.

U demokratskim društvima pravo javnosti da zna mora biti najvažnije, osim u nekim iznimnim sluèajevima, kao što je, primjerice, otkrivanje identiteta zaštiæenih sudskih svjedoka.

Takvo stajalište osim HND-a zastupaju i Europska i Svjetska novinarska federacija, kao i Meðunarodni sud za ljudska prava u Strasbourgu.

Savjetujemo kolegama novinarima da se odazovu istražiteljima Haškog suda, a na Sud apeliramo da uloži sve dodatne napore kako bi se cjelokupna procedura na tom razgovoru s novinarima i završila. U protivnom, pozive na razgovore moæi æemo protumaèiti kao još jedan pritisak na slobodu medija u Hrvatskoj i na one koji su pozvani da istinito, toèno, pošteno, nepristrano i uravnoteženo izvještavaju o svemu što je u interesu javnosti.

HND æe pažljivo pratiti daljnji razvoj situacije i o svemu obavijestiti meðunarodne novinarske udruge.

 

Za HND 

Zdenko Duka, potpredsjednik

 

 

... više ...


07.11.2007.
Obzor za užitak

Veèernjak na redovitom broju stranica sa svim dnevnim rubrikama, s tradicionalnim i najèitanijim Malim oglasnikom, plus 64 stranice Obzora.

- Novi æe se Obzor primarno baviti fenomenologijom svakidašnjice. Objavljivat æemo prièe o fenomenima, o dogaðajima i ljudima, stalno tražeæi dublje uzroke društvenih pojava i drukèije ih prezentirati  objašnjava glavni urednik Veèernjeg lista Goran Ogurliæ.  Bit æe to ono najbolje što možemo dati iz Veèernjakove produkcije, tekstovi najviše novinarske razine iz pera naših najboljih novinara.

Otvorit æemo stranice i vanjskim suradnicima, poznatim osobama koje znaju i imaju što reæi i napisati. Otvoreni smo za nove ideje i želimo biti platforma za promicanje novih društvenih trendova. Obzor mora informirati, inspirirati i upuæivati te tako zadovoljiti onu èitateljsku publiku koja traži širi i dublji sadržaj, kaže G. Ogurliæ.

U Obzor æe nas uvesti pogled na proteklih sedam dana, potom se redaju prièe iz politike, iz društva uopæe, iz cijeloga svijeta, iz znanosti, a završit æe stilom života i kulturom. Da ova gruba tematska podjela ne bi kod èitatelja stvorila pogrešnu sliku, da sadržaj ni po èemu ne odudara od svakodnevnog, evo i naslova nekoliko rubrika koje æe vam doèarati o èemu je zapravo rijeè:

Autointervju (kratki i zanimljivi, osoba u središtu zanimanja), Kviz, Profil (utjecajna osoba), Iz naftalina, Veèernjakov kalendar, Brifing (politièki prikazi), Blog tjedna, Retrovizor, Dosje (fenomenologija domaæih ili svjetskih zbivanja), Filtar, Preporuka (za èitanje), Arhitektura i Kratka prièa, na primjer. Rijeè je, dakle, o reportažama, analizama, suèeljavanjima, polemikama..., prilozima koji zahtijevaju vrhunske novinarske vještine, što jamèi užitak èitanja.

Èitatelji æe odmah primijetiti da je prezentacija teksta vrlo jasna, pregledna i bogata. Dominiraju velike fotografije zato što su vrhunske. Agresivnoj prezentaciji ovdje nema mjesta.

Sve su ovo dobre urednièke ideje i namjere, ali novi Obzor treba vašu, èitateljsku ocjenu, pa vas molim da mi javite što mislite o prilogu. Dobro æe doæi i  uredništvu Obzora i cijelog lista.

... više ...


ZAGREB - Na okruglom stolu koji su u ponedjeljak, u povodu Dana europske akcije za obranu novinarstva, organizirali Sindikat novinara Hrvatske i Hrvatsko novinarsko društvo upozoreno je na sve veæu radnu i socijalnu nesigurnost novinara. Ukazano je na potrebu hitnog donošenja nacionalnog kolektivnog ugovora za novinare i medijske radnike, o èemu su pregovori poèeli prije èetiri godine. [Hina

... više ...


Pitaj politièare” postalo je nezaobilazni dio predizborne kampanje, u kojem hrvatski graðani dobivaju konkretne odgovore na svoja pitanja. Sudionici kampanje shvatili su važnost odgovora i ma koliko pitanja bila provokativna, politièari se trude zadovoljiti znatiželju svojih potencijalnih biraèa i odgovoriti na njih.

Upravo je raznolikost pitanja, koja su izravno upuæena liderima hrvatskih politièkih stranaka, podigla predizbornu prašinu i dala dodatnu zanimljivost cijeloj kampanji. Predizborna utrka bez izravnog utjecaja samih biraèa ne bi imala smisla (iako dio hrvatskih politièara to priželjkuje, kako bi izbjegao konkretne odgovore), pa su projektom “Pitaj politièare” sva pitanja koja tište graðane stavljena u prvi plan, ispred politièara koji ih ne mogu ili ne smiju ignorirati.

Pitanja nisu ogranièena na politièko djelovanje, veæ konkretno propitkuju “nedodirljive” politièare o njihovom svakodnevnom životu. Pitanja o Ðapiæevom znanju engleskog, Èaèiæevom sukobu s Ivom Karloviæem ili Sanderovom i Mesiæevom ruèku bez iksica u novom studenskom kampusu na Borongaju pokazala su da potencijalni biraèi uz visoku politiku žele doznati i stavove hrvatskih politièara o svakodnevnim problemima malog èovjeka. Svi oni koji izlaze na izbore žele znati kako æe se u sljedeæe èetiri godine u obiènim situacijama ponašati oni koji od biraèa traže da im daju svoj glas.

I zadnja serija pitanja na RTL-u pokazala je svu raznolikost tema o kojima se ispituju hrvatski politièari. Marko iz Splita prozvao je hrvatske politièare zbog nedosljednih stavova vezanih uz kažnjavanje prijestupnika zbog posjedovanja i prodaje droge. Novim kaznenim zakonom, kojim se posjedovanje i prodaja najmanjih kolièina droge tretira kao razbojstvo ili otmica državnih dužnosnika, podignut æe se mnogo bure tijekom kampanje.

HDZ-ovo angažiranje Shortya za manekena u borbi protiv droge i sluèaj Osjeèanina Krunoslava Kesera kojem zbog šake trave prijeti tri godine zatvora pokazuje da se politièare može i mora upozoriti na neka pitanja, koja bez projekta poput “Pitaj politièare” ne bi bilo moguæe postaviti. Potvrðuje to i pitanje Gordana Bosanca kojeg je zanimalo zašto Hrvatska nema alternativu prikljuèenju NATO-u, a dio pitanja otišao je na adresu svih onih politièara koji dovoljno ne vježbaju, odnosno sudeæi po njihovoj tjelesnoj spremi, ne rade dovoljno na svojem zdravlju.

Na najnoviji set pitanja iz projekta “Pitaj politièare” odgovarali su Damir Polanèec(HDZ), Željka Antunoviæ(SDP) i Pero Kovaèeviæ(HSP). Pero Kovaèeviæ(HSP) odgovorio je Marku: Ova politika suluda je posljedica promašene kaznene poltike ove vlasti. Dok narko-dileri okreæu dvije milijarde kuna i slobodno šeæu Hrvatskom, policija hvata male ribe. Potpredsjednik Vlade Damir Polanèec istaknuo je da ne vidi alternativu pristupu NATO-u. Da je Hrvatska 1991. godine bila èlanica NATO-a, onda budite sigurni da je nitko ne bi napao - s time se složila i Željka Antunoviæ koja je odgovorila da je NATO najbolja i najjeftinija opcija za obranu Hrvatske.

Predizborna se kampanja zahuktava, a s njom dolazi i sve više pitanja za politièare. Kako predizborni sat bude otkucavao i dan izbora bude sve bliži, oèekuju nas mnoga pitanja na koje æemo od hrvatskih politièara tražiti odgovor. Svake nedjelje na RTL-u u suradnji s Vecernjim hr. pogledajte www.rtl.hr najaktualnija pitanja i odgovore hrvatskih politièara.

(mk)

... više ...


Hrvatska radiotelevizija objavila je pravila po kojima æe pratiti predizbornu kampanju u naredna tri tjedna. Hrvatska televizija æe po principu "svima jednako" raditi dva tipa emisija. U prvoj æe se predstavljati programi, a pojedina lista imat æe za predstavljanje deset minuta. Ta æe se predstavljanja emitirati na Drugom programu, a blokovi æe trajati 40 minuta. Svakom sudioniku postavit æe se ista pitanja na koje æe morati odgovoriti u jednoj minuti. Drugi naèin bit æe suèeljavanje kandidata po izbornim jedinicama. Ono neæe iæi uživo veæ æe se snimati i to zbog tehnièkih ogranièenja, no snimljeni materijal neæe se montirati. Suèeljavanja æe trajati 90 minuta, a emitirat æe se u poslijepodnevnom terminu na Drugom programu HTV-a. Osim ovih emisija HTV predviða i dodatne izborne nastupe ukoliko oni budu "od interesa javnosti". U tim posebnim emisijama nastupili bi predstavnici veæih parlamentarnih stranaka ili pak oni koji æe dobro stajati prema javnim istraživanjima i anketama. HTV æe i listama dopustiti da same odluèe koji se od njihovih skupova obavezno moraju snimiti i prikazati, što se naziva "bonus". Svaka lista ima pravo na pet bonusa tijekom tri tjedna kampanje, a oni æe se emitirati prije, odnosno poslije Dnevnika. HTV u ta tri tjedna neæe emitirati Otvoreno ponajprije zato da se izbjegnu politièka navijanja, ali i zbog toga što æe i urednici te emisije morati raditi emisije suèeljavanja. Te æe emisije, osim urednika Otvorenog, Mislava Bage i Dijane Èuljak-Šelebaj, voditi i Petar Štefaniæ te glavna urednica informativnog programa Hloverka Novak-Srziæ. Kandidati æe svoje programe na Hervatskom radiju moæi predstaviti u posebnim emisijama koje æe trajati deset minuta i emitirat æe se u jutarnjem terminu, izmeðu osam i 10 sati. I HR æe imati dvominutne bonuse. Svi sudionici izbora moæi æe na HTV-u i HR-u objavljivati desetominutne emisije pod pokroviteljstvom koje æe morati platiti unaprijed. No, takvu promociju, barem u punoj minutaži, neæe moæi svi platiti jer æe ona u najskupljem terminu (izmeðu 12 i 17 sati) stajati 180.000 kuna, od 23 do 1 sat - 140.000, a u najjeftinijem (od šest do 12 sati) 100.000 kuna. I za ove izbore sudionici izbora moæi æe se reklamirati 50 posto jeftinije od redovnog cjenika HTV-a, dok im Hrvatski radio daje popust od 30 posto.

... više ...


Glavna urednica informativnog programa HTV-a Hloverka Novak-Srziæ požalila se na juèerašnjoj sjednici Programskog vijeæa HRT-a da je žrtva "neèuvenog politièkog pritiska" koji provodi Slavko Liniæ, šef izbornog stožera SDP-a. Liniæ je, naime, napisao pismo glavnom ravnatelju HRT-a te ga uputio na znanje èlanovima Vijeæa HRT-a, u kojem tvrdi da se u informativnom programu HTV-a vidljivo favorizira HDZ.
""
Primjeri zakidanja
Svoje tvrdnje je potkrijepio s nekoliko primjera informativnih emisija u kojima je SDP navodno zakinut. Tako je vijest o SDP-ovoj listi kandidata objavljena tek u 12. minuti Dnevnika, 26. listopada popraæene su dvije konferencije HDZ-a, ali ne i s cjelodnevnih SDP-ovih aktivnosti u Velikoj Gorici, a naveo je još nekoliko primjera iz kojih zakljuèuje da HTV favorizira HDZ. Liniæ se požalio i što rad SDP-a više ne prate isti HTV-ovi novinari koji dobro poznaju situaciju i ljude, a na druge dvije nacionalne televizije nema primjedbi. Liniæ stoga osim što prosvjeduje zbog "izrazito povlaštenog položaja jedne stranke u odnosu na druge sudionike predstojeæih izbora", traži jasne kriterije prema kojima se prate stranke i ponovno uspostavljanje visoko profesionalnog pristupa kakvog, kaže, u informativnom programu HTV-a nema od posljednjih smjena. "Ostala sam zateèena ovakvim pismom kojim se izravno upliæe u urednièki posao i sugerira sadržaj, rasporeðuju novinari, a èak se i ide tako daleko da se pokušava utjecati na najave 'Dnevnika'. Ovdje je rijeè i o zastrašivanju novinara", rekla je Novak-Srziæ koja je sve to shvatila kao prijetnju, dodajuæi da neæe ni Hebrang, a bogme ni Liniæ ureðivati program HTV-a. "SDP ni bilo koja stranka ne može i ne smije imati utjecaj na izbor èelnih ljudi HRT-a", rekla je nedavno izabrana glavna urednica informativnog programa HTV-a, koja je dodala da je devedesetih godina bila dva mjeseca èlanica HDZ-a zbog èega je ovih dana spaljuju kao vješticu. Vijeæe nije zauzelo jasan stav o tom sluèaju jer je dio èlanova pozdravio Liniæev potez.
Izražavanje stava
"Pisanje pisama je legitimna stvar i najtransparentniji naèin izražavanja svog stava", branila je Liniæev potez Suzana Jašiæ, dodajuæi kako joj je ovakav naèin komunikacije draži od telefonskih poziva urednicima za koje nitko drugi ne zna, pa se tako ne zna ni je li se pozivom prijetilo ili dobronamjerno kritiziralo. "Telefonski pozivi su mnogo opasniji i zato pozivam sve da pismeno iskažu svoj stav", rekla je Jašiæ, a s njom se složila i Marina Škrabalo. Hloverkin stav podržali su Želimir Mesariæ i Juraj Njavro koji su pismo nazvali politièkim pamfletom i apsolutnim pritiskom. Ostali èlanovi uglavnom se nisu izjašnjavali, a i glavni ravnatelj HRT-a Vanja Sutliæ bio je oprezniji od svoje urednice, rekavši da je i njemu draže kada politièki akteri javno reagiraju na program. Izvijestio je Vijeæe da rezultati internog HRT-ova mjerenja minutaže koju pojedine stranke dobivaju u programu ne potvrðuju Liniæeve kritike. "Nazoènost stranaka u programu drukèija je od onoga što se tvrdi u pismu. S tim nisam zadovoljan jer želim balans, a njega još nema. Inzistirat æu da uredništvo nakon izbora uspostavi balans", rekao je Sutliæ. Ponovio je da æe HRT profesionalno odraditi predizbornu kampanju, a ako tome ne bude tako, odstupit æe sa svog mjesta. "Neæe mi trebati vanjska prijetnja da odstupim s ovog mjesta ako procijenim da to nismo uèinili", rekao je Sutliæ. Vijeæe je juèer dalo pozitivno mišljenje na prijedlog programskih pravila HRT-a za praæenje izborne promidžbe za izbor zastupnika za Sabor, no zamjerili su urednicima na ukidanju pojedinih emisija. Televizija tako u predizborno vrijeme planira skinuti "Otvoreno" i "Županijske panorame", što zbog nedovoljnih kapaciteta, što zbog izbjegavanja promoviranja pojedinih stranaka, a radio æe skinuti emisiju "U mreži prvoga". Veæina èlanova Vijeæa zatražila je od urednika da još jednom razmisle o toj odluci, smatrajuæi kako bi barem neke emisije trebale ostati, ali se baviti nekim drugim temama i paziti kakve goste pozivaju u ta tri tjedna. Škrabalo je upozorila da bi konkurentske televizije i radiostanice mogle iskoristiti ovu situaciju i pokrenuti sliène emisije u tim terminima i time privuæi dio inaèe HTV-ova gledateljstva

... više ...


Hloverka Novak-Srziæ povrijedila je Kodeks HRT-a jer o svom javnom istupu nije obavijestila nadreðene, a Denis Latin je "osobito teško povrijedio" Kodeks zato što nije štitio ugled kuæe te je javno iznio uvredljive izjave o kolegama  odluka je to Etièkog povjerenstva HRT-a vezana uz prijave Katje Kušec i Stipe Alfiera protiv Latina, te Nikole Kristiæa protiv Latina i Hloverke.

Hloverkina isprika
Naime, nakon nedavnog imenovanja Kristiæa novim predsjednikom HTV-ova Aktiva novinara, Latin je predvodio potpisivanje peticije za njegovo svrgavanje te je Kristiæa, Kušecovu i Alfiera u Slobodnoj Dalmaciji nazvao "spletkarima" koji se "ne bave novinarstvom, nego podmeæu, prokazuju i kuju opasne planove".

Stoga Kristiæa i one koje ga podržavaju, tvrdio je tad Latin, treba sprijeèiti u njihovim namjerama, smatrajuæi da je Kristiæev izbor proveden neregularno. Hloverka mu je tad javno dala podršku.  No koji dan poslije HND je potvrdio kako je Kristiæevo imenovanje pravovaljano, a prozvani kolege su Latina i Hloverku prijavili Etièkom povjerenstvu.

Na njegovu zasjedanju Hloverka se Kristiæu i Kušecovoj isprièala te kazala da je u Slobodnoj Dalmaciji njezina izjava krivo interpretirana, što je Povjerenstvo prihvatilo. No Latin je poslao e-mail koji je odbaèen jer se u njemu nije bavio predmetom prijave, i Povjerenstvo je, prvi put otkad je prije 15 mjeseci prihvaæen novi Kodeks, izreklo najoštriji stav.

Sutliæ odluèuje
Mi smo time iznijeli svoje mišljenje, a sad glavni ravnatelj Vanja Sutliæ odluèuje i propisuje sankcije  kazao je predsjednik Povjerenstva Jura Ozmec. Je li Sutliæ veæ donio odluke i kakve, danas nismo uspjeli doznati.

MOGUÆE SANKCIJE

- Opæenito, za kršenje propisanih pravila kuæe raspon sankcija koje glavni ravnatelj može odrediti kreæe se od opomene, preko smanjenja plaæe deset, dvadeset ili trideset posto te na kraju do izvanrednog otkaza, što je najdrastiènija mjera - rekao je glasnogovornik HRT-a Janos Roemer.

Latin: Izlazim iz Aktiva 
 

Mogu reæi da sigurno više neæu sudjelovati u radu Aktiva novinara jer kakav je to aktiv ako na njemu ne možete reæi ono što mislite. Što se pak moguæih sankcija tièe, ja doista ne mogu znati što æe se dogoditi, može ih biti, a i ne mora komentirao je Denis Latin odluku Etièkog povjerenstva HRT-a. (Ž. Vu.)

 

... više ...


Pozivamo novinare da izvještavajuæi u predizbornoj kampanji njeguju visoka profesionalna novinarska naèela – istinitost, toènost, poštenje, uravnoteženost i nepristranost.
U izvještavanju o politièkom djelovanju izbornih kandidata i stranaka nužna je i svijest o odgovornosti novinarskoga posla za promicanje demokracije, širenja ljudskih i graðanskih prava, otvorenosti i tolerancije u hrvatskom društvu. Treba imati na umu da novinari kao subjekti informiranja bitno utjeèu na javnost najizravnije sudjeluju u nadzoru vlasti i politike.
Pozivamo zato novinare da se u obavljanju posla rukovode etièkim naèelima koja proizlaze iz dokumenata Meðunarodne federacije novinara i Kodeksa èasti hrvatskih novinara.
Posebno novinari koji rade u glasilima u vlasništvu javne vlasti, bilo središnje bilo lokalne, ne bi se smjeli opredjeljivati niti za jednu politièku opciju, stranke ili kandidate.
Pomalo paradoksalno, ali što su izborni procesi otvoreniji i mediji slobodniji, to može biti više skrivenih naèina izborne promidžbe.
Novinari i urednici trebali bi biti posebno oprezni i kritièki kad u predizbornom razdoblju medijski prate aktivnosti vladajuæih dužnosnika da bi izbjegli neplaæenu stranaèku promidžbu. Vladajuæi politièari, naime, ne smiju zahvaljujuæi aktivnostima u vlasti imati povlašteni tretman u medijima.
Propagandni, oglašivaèki prostor i sponzorirani prilozi moraju biti vidljivo oznaèeni i izdvojeni od novinarskoga bloka praæenja predizborne kampanje. Novinari ne smiju sudjelovati na bilo koji naèin u stvaranju plaæenih priloga.
Prilikom objavljivanja anketa o javnom mnijenju neophodno je navesti tko je obavio ispitivanje, navesti metodu i eventualnoga naruèitelja.
Izmijenjena Pravila o postupanju elektronièkih medija u predizbornoj kampanji brane novinarima da sudjeluju u marketinškom voðenju predizborne kampanje, a imaju li udjele u nekoj od agencija koje rade sa strankama ili neovisnim listama o tome su dužni u pisanom obliku izvijestiti svoje urednike.
Naravno, novinari kao i svi drugi graðani, osim profesionalnih èasnika ili pripadnika MUP-a, mogu biti kandidati na izborima ali, dakako, ne bi smjeli za vrijeme kampanje obavljati novinarski posao. Da bi izbjegli sukob interesa, novinari bi takoðer trebali izvijestiti svoje urednike ako èlanovi njihove najbliže obitelji sudjeluju u izborima i bilo bi etièno da u tom sluèaju ne izvještavaju o kampanji i o izborima.

Za HND
Zdenko Duka, potpredsjednik

 

... više ...


1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118
AKTUALNO