hrvatsko novinarsko društvo croatian journalists' association
Perkovčeva 2 | 10 000 Zagreb | Tel: 482-8333 | Faks: 482-8332 | E-mail: hnd@hnd.hr

Arhiva priopćenja

Odaberite godinu i mjesec

Ukupno: 2347

Kao i obièno uz godišnju skupštinu HND i ove godine bit æe (26. studeni, poèetak u 9.30 sati, velika dvorana ICEJA, Opatija, Nazorova 2) Dani novinarstva. Ovogodišnja tema je Dosezi istraživaèkoga novinarstva u Hrvatskoj. Objavljujemo predloške nekih izlaganja i pozivamo sve posebno zainteresirane da sudjeluju u diskusijama nakon izlaganja, ali i da - oni koji se hoæe ukljuèiti u raspravu kao koreferenti – pošalju kratki napisani prilog, to nije uvjet za sudjelovanje, do 23. studenoga na e-mail adresu hnd@hnd.hr

Inoslav Bešker: Kako protiv društvene patologije!

Antun Masle: Pogledaj oko sebe

Drago Hedl: Hrvatsko watergate novinarstvo – jedan pogled

Ivana Petroviæ: Daleko je novisnost

Hrvoje Appelt: Zašto nam je potreban Zakon o zaštiti zviždaèa

Ana Dikliæ: Protiv linije nezamjeranja

Helena Puljiz: Braæa po peru – egzekutori novinar(stv)a

Renata Ivanoviæ: Istraživaèi svih redakcija ujedinite se!

... više ...


RIJEKA - Punu godinu i nešto više dana traje maltretiranje novinara, jer je ministrica Vesna Škare-Ožbolt odluèila pustiti sucima upravo toliko vremena da pokažu da æe biti široke ruke pri izricanju zatvorskih kazni za klevetu, a ne onako kako bi ona tobože htjela, da æe klevetu kažnjavati samo novèanom kaznom.
U tom vremenu suci su u pet sluèajeva kaznili novinare na uvjetne zatvorske kazne, a meðu prvima kažnjen je novinar Novog lista Robert Frank. On je lani u ožujku dobio tri mjeseca zatvora, uvjetno na godinu dana, zato što je kritièki pisao o Kseniji Liniæ, proèelnici Ureda grada Rijeke i supruzi tadašnjeg potpredsjednika Vlade. Novinar Frank za gradsku proèelnicu napisao je u istraživaèkom tekstu da je, uz ostalo, beskrupulozna, što mu je uzeto kao krimen, a nije mu pomoglo što se nije zadržao samo na negativnim karakteristikama tužiteljice, veæ je istaknuo i njezine profesionalne vrline i sposobnosti.
Golem publicitet zaslužila je presuda kojom je splitski sudac Damir Primorac, inaèe brat ministra Primorca, novinarku HTV-a Ljubicu Letiniæ osudio na dva mjeseca zatvora, uvjetno na godinu, zbog priloga o korupciji splitske gradske vlasti u kojem je njezin tužitelj prozvan zbog kupnje atraktivne lokacije u Marmontovoj ulici za sitne pare. I prije emitiranja priloga tužitelj je upao na HTV i novinarki preko tajnice poruèio da æe joj »slomiti ruke i noge«. Ona je i to spomenula u prilogu emitiranom u Latinici, što se na sudu pretvorilo u lakrdiju, jer sud uopæe nije ulazio u suštinu spora - korupciju gradske vlasti.
Feralov novinar Vladimir Matijaniæ dobio je krajem prošle godine tri mjeseca zatvora, godinu uvjetno, jer je splitski Opæinski sud odluèio da je oklevetao Igora Štimca. Novinar se u svojim tekstovima usudio spomenuti Štimca u kontekstu šverca oružja i vojne opreme, kraðe i preprodaje vozila. Matijaniæ se u svojoj obrani pozivao na èinjenicu da je Štimac 1992. godine zaista ispitan u splitskoj policiji zbog druženja s organizatorima i realizatorima dinamitaških pohoda na nekretnine i pokretnine graðana srpske nacionalnosti, ali opet bez uspjeha.
Koliko god skori sluèaj Predraga Matvejeviæa bio strašan i skandalozan - jer njega je sud kaznio skoro drakonski, na èak pet mjeseci zatvora, uvjetno na dvije godine - jer se drznuo koristiti metaforom, ministrici pravosuða on nije prelio èašu strpljenja. Matvejeviæ je Milu Pešordu, sarajevskog književnika, uvrstio u skupinu »naših talibana«, širitelja ratne mržnje, zajedno s Dobricom Æosiæem, Momom Kaporom i Matijom Beækoviæem, što je sud proglasio klevetom.
Trebao je još najnoviji sluèaj novinarke Slavice Mrkiæ Modriæ da Vesni Škare-Ožbolt konaèno otvori oèi i da zatraži promjenu kaznenog zakona. Kao na poèetku ovog teksta, opet je rijeè o novinarki Novog lista i Kseniji Liniæ, koja je dobila spor protiv novinarke smatrajuæi se oklevetanom zbog jedne tvrdnje u satiriènoj kolumni, na èakavštini. Krug kao da je zatvoren.

... više ...


RIJEKA – Rijeèki Opæinski sud donio je juèer skandaloznu presudu novinarki Novoga lista Slavici Mrkiæ Modriæ, èime je još jednom dokazano da novinarska i pisana rijeè u Hrvatskoj definitivno nije dekriminalizirana kao što uporno tvrde iz Ministarstva pravosuða. Time je samo nastavljen neslavni niz sudskih presuda novinarima kao što su Ljubica Letiniæ, Robert Frank i Predrag Matvejeviæ, nad èijom se nedavnom presudom doslovce zgražava cijeli svijet.
    Novinarka Mrkiæ Modriæ u ponovljenom je kaznenom postupku za klevetu osuðena nepravomoæno na dva mjeseca zatvora, uvjetno na godinu dana, zbog svog satiriènog teksta »Komu verovat«. Epilog je to juèerašnje zakljuène rasprave u ponovljenom sudskom postupku, buduæi da je Vijeæe Županijskog suda ukinulo prvostupanjsku presudu kojom je novinarka bila osloboðena kaznene odgovornosti, prihvativši žalbu privatne tužiteljice Ksenije Liniæ, proèelnice Ureda Grada Rijeka. Iako je Novi list dva dana nakon objave spornog teksta objavio demanti tužiteljice Liniæ, tužba je ipak podnesena, a ono što ovaj sluèaj stavlja u rang posebno zanimljivih jest èinjenica da je sluèaj na ponovljeni postupak vraæen istoj sutkinji, koja je bez obzira na nepromijenjene iskaze svjedoka i jednako èinjenièno stanje kao i u prvom postupku, sada donijela drugaèiju presudu.
   

Samo kunske transakcije

– Rezultat dokaznog postupka za inkriminirani dio utuženog teksta ide u prilog osobe privatne tužiteljice jer je dokazano da iznesene èinjeniène tvrdnje mogu štetiti ugledu i èasti. Rijeè je o dokumentu Erste banke kojim se potvrðuje i jamèi da u inkriminirano vrijeme Ksenija Liniæ nije obavljala nikakve devizne transkacije osim kunskih. Novinare na provjeru objavljenih informacija obvezuje Zakon o medijima kao i novinarski kodeks, kazala je u kratkom obrazloženju presude sutkinja Opæinskog suda Vedrana Barbaliæ Biasiol.
    Povod privatnoj tužbi za klevetu Ksenija Liniæ našla je u dijelu satiriènog teksta pisanom na èakavskom narjeèju pod nazivom »Komu verovat«, izašlog 24. ožujka 2002. godine u »Primorskom listu«, prilogu »Novog lista«, u kojem je gotovo cijeli tekst novinarka posvetila posljedicama buknule »afere Rijeèka banka«. Humornim tonom Mrkiæ Modriæ je opisala gužve ispred tadašnje Rijeèke banke, ne štedeæi ni sebe, aludirajuæi da ionako »nima ni kuneliæe ni euriæe«. No, u posljednjem dijelu teksta dotakla se »šjor Liniæa koji je na televiziji mašio kako ni mesta panici, da grajani moru mirno spat i kako njin niki neæe zet njihovi soldi...«, pa u nastavku teksta spomenula »da bi va to isto vrime va redu pred deviznen šalterom stala i gospa Ksenija Èule. Kad mi je to javila prijateljica, z lica mesta, odnosno z jednog mesta va redu ispred gospe Senèi, ja nisan znala èa reæ. Komu verovat?«.
   
Neugodna predstojnica

Novinarka je i juèer još jedom ponovila da je satira novinarska forma kojom oblikuje tekstove punih trinaest godina, šaljiva forma kojoj nije cilj nekoga uvrijediti, nekoj osobi naštetiti ili je oklevetati.
    – Tako ni u ovom tuženom tekstu nisam imala namjeru oklevetati Kseniju Liniæ. Poanta cijelog teksta je bila da se u današnje vrijeme ne može nikome apsolutno vjerovati, a tako mislim i danas, potvrdila je novinarka, aludirajuæi na cjlokupnu stvarnost koja nas okružuje. Doduše, prije pisanja satire novinar Damir Cupaæ pokušao je provjeriti informaciju nazvavši predstojnicu Èule (danas Liniæ), ali osim neugodnog razgovora i prijetnji koje je uputila spomenutom novinaru, tužiteljica tada nije niti demantirala niti potvrdila je li bila u redu ispred deviznog šaltera. U završnoj rijeèi Katarina Negovetiæ, odvjetnica privatne tužiteljice, inzistirala je na osudi jer drži u cjelosti dokazanim navode klevete.
    – Je li sama okolnost da je netko stajao u redu za podizanje deviza i kleveta? Po èemu to vrijeða neèiju èast i ugled? Da li se onda vrijeða èast i ugled svih onih koji su stajali u redu, upitao se branitelj Vasilije Buriæ Heler u završnoj rijeèi, najavivši žalbu na izreèenu nepravomoænu presudu.
    – Ne mogu si objasniti što je dovelo do naprasne promjene mišljenja suda, s obzirom da su u ponovljenom postupku svjedoci ostali pri prvotnim iskazima, a nisu se promijenile niti druge èinjenice. Svi su ostali na istim pozicijama, a sud je promijenio stav, kaže Buriæ Heler. Po njemu je potpuno irelevantno je li Ksenija Liniæ stajala u redu ispred banke ili ne, jer i da nije, opet se u satiriènom tekstu ne mogu naæi karakteristike klevete. Nema nikakvih epiteta niti osobnih ocjena autorice teksta o liènosti tužiteljice koji bi mogli naškoditi njezinoj èasti i ugledu, kaže on. Odvjetnik istièe i da je apsurdno da je tužbu podnijela gospoða Liniæ, a ne njezin muž Slavko Liniæ, o kojemu je u tekstu zapravo bilo rijeè.
   
   
Najavljena žalba


No, tužiteljica Ksenija Liniæ vrlo je zadovoljna ovakvim ishodom sudskog postupka.
    – Oèito je stav suda da se neistina ipak skupo plaæa, makar se radilo i o satiri. Radilo se o neprovjerenim i nedokazanim tvrdnjama novinarke i sud je to morao uvažiti, izjavila nam je Liniæ. Inaèe, Ksenija Liniæ u široj je hrvatskoj javnosti možda najpoznatija baš po tužbama protiv novinara – tužila je Slavicu Mrkiæ Modriæ, Roberta Franka, Dražena Herljeviæa i Tihanu Tomièiæ. Tužbe protiv Mrkiæ Modriæ i Franka je dobila, ali obje su još nepravomoæne, a žalbeni postupak je u tijeku. Druge dvije je izgubila, a tuženik je bio Novi list. Na pitanje zašto je sklona kaznenom gonjenju novinara, Ksenija Liniæ odgovara:
    – Ne bih rekla da sam sklona tako neèemu, prije je stvar u tome da se protiv neistina i laži ne mogu boriti ni na koji drugi naèin osim putem pravne države, odnosno suda. Ja nemam svoj list u kojem bih mogla pisati što želim i nemam drugog izbora, osim da istinu dokažem na sudu. Vjerujem u pravnu državu, kaže.
    Slavica Mrkiæ Modriæ je sa svojim odvjetnikom najavila žalbu. Ovo je, dakle, samo jedan u nizu primjera osude novinara koji odgovaraju samo i iskljuèivo zbog svojeg mišljenja, i dokaz da Hrvatska ni u 21. stoljeæu nije odmakla daleko od nekadašnjeg verbalnog delikta.

 

Škare Ožbolt: Ipak treba iæi u nove izmjene KZ-a
   
    Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva (HND) Dragutin Luciæ Luce rekao je da je presuda novinarki Novog lista zbog klevete dokaz da je HND bio u pravu kada je tražio da se novinari zbog klevete ne kažnjavaju zatvorom i da se takva zakonska moguænost ukine. Smatra da se na presudu mora uložiti žalba i iskoristi svi pravni ljekovi da se ona pobije.
    Ministrica pravosuða Vesna Šakre Ožbolt rekla je da je u Kazenom zakonu novinarska kleveta dekriminalizirana, ali da to oèito nije sazrelo u svijesti sudaca i sudskim tumaèenjima. Smatra da je najnovija sudska presuda dovoljan pokazatelj i dokaz da ipak treba iæi u nove izmjene Kaznenog zakona. Ministrica je inaèe bila sklona da se uvede samo novèana kazna za novinarsku klevetu, ali se tome protivila struèna radna skupina.
   
    Mrkiæ Modriæ: Žalosno za hrvatsko sudstvo
   
    Slavica Mrkiæ Modriæ smatra ovu presudu žalosnom, ne samo za nju osobno, nego prije svega za hrvatsko sudstvo.
    – Presuda je donesena premda sam i u ponovljenom postupku inzistirala da nisam imala za cilj oklevetati niti na bilo koji naèin naštetiti ugledu tužiteljice. A najapsurdnije je od svega što sam osuðena zbog satiriène kolumne, kaže Slavica Mrkiæ Modriæ.
   
    Odbaèene dvije optužbe Ksenije Liniæ protiv Novog lista
   
    Ksenija Liniæ tužila je i novinara Roberta Franka zbog teksta o njezinu liku i djelu objavljenog u rujnu 2001. godine, pri èemu je on osuðen na tri mjeseca, uvjetno godinu dana, a žalba je u tijeku. Dražena Herljeviæa Liniæ je tužila zbog teksta »Da je htio, Grad je mogao proæi jeftinije«, u kojem su iznesene reakcije na izvještaj sa sjednice Poglavarstva na kojoj je sudjelovala i ona, a Tihanu Tomièiæ zbog teksta vezanog uz loše poslovanje Kanala Ri, gdje je ona do ovoga tjedna bila predsjednica Nadzornog odbora. Potonje dvije tužbe odnosile su se na Novi list, a sud je presudio u korist tvrtke i novinara te su optužbe odbaèene.
   
    Obersnel bez komentara
   
    Zanimljivo je da prvi nadreðeni proèelnice Ureda Grada Rijeke Ksenije Liniæ, gradonaèelnik Vojko Obersnel, nema komentara na ovaj sramotni dogaðaj. Tvrdi da nije upoznat sa sluèajem, ne smatra se pozvanim komentirati ga i želi se suzdržati od iznošenja bilo kakvih ocjena.
   
    Iste okolnosti, razlièita obrazloženja suda
   
    U obrazloženju oslobaðajuæe presude Slavici Mrkiæ Modriæ od 22. listopada 2004. godine ista sutkinja o istom je tužbenom zahtjevu kazala ovo: »Ovaj sud drži da okolnosti koje su prethodile tekstu ne upuæuju na zakljuèak da je novinarka Mrkiæ Modriæ imala tendenciju naškoditi tužiteljici. Okrivljena novinarka nije imala razloga ne povjerovati informaciji da je Ksenija Liniæ viðena u redu u Rijeèkoj banci u vrijeme izbijanja afere Rijeèka banka, a iz teksta je doista vidljivo da je u satiri akcent na potpredsjedniku tadašnje vlade Slavku Liniæu, a ne na njegovoj supruzi«.

... više ...


Ako je suditi prema poslu, ove 2005. godine Tihomir Ladišiæ se u starim danima neæe sjeæati baš po dobru. Najprije mu se zbog emisije u koju je prvotno pozvao rijeèkog gradonaèelnika Vojka Obersnela, a onda ga samo nekoliko sati kasnije opozvao, dogodila jednomjeseèna suspenzija i jednokratno smanjenje plaæe.

Misleæi da mu se tako nešto više ne može ponoviti poèetkom ove sezone optimistièno je izjavio: "U odnosu kakva mi je bila prošla sezona teško da mi ova može biti lošija". No èini se da se tim rijeèima sam  urekao. Jer zbog nedavne emisije u kojoj mu je zamjereno da je na osnovi izjave haaškog optuženika Ivice Rajiæa inzistirao na krivoj tezi o zajednièkom hrvatsko-srpskom granatiranju Sarajeva  ureðivanje i voðenje "Otvorenog" trajno mu je oduzeto i to odlukom vodstva Informativnog programa HTV-a.

 Eto  poèinje Ladišiæ  sad ispada da je ona moja optimistièna reèenica koju ste citirali ispala zgodno proroèanstvo. No odmah želim reæi, ne smatram se nikakvom i nièijom žrtvom. Èovjek koji svakodnevno obraðuje najosjetljivije teme mora biti spreman na smjene, osude i pritiske, s bilo koje strane. Dovoljno sam èvrst i jak da sve te pritiske podnesem. Nisam èovjek koji nije spreman priznati svoju grešku. Naravno, da je emisija o Rajiæu, kao i sve one druge, mogla biti bolja.

To ovisi koliko su dobri gosti i sam voditelj, a ja sam se trudio za svaku emisiju maksimalno preprimiti i izabrati najbolje sugovornike. Ponekad to nije moguæe. Ali ono što znam jest da sam otvoren prema svakoj temi, da ne bježim ni od onih najosjetljivijih, da sam slobodan novinar i da æu i dalje nastaviti tako raditi.

EKRAN: Poslije ove sporne emisije, kao i nekih prije toga, dobili ste prijeteæa pisma. Hoæete li zatražiti zaštitu?
LADIŠIÆ: Toèno, primio sam svu silu uvreda i prijetnji. Dio tih prijetnji predao sam svojim urednicima, ali od nikoga, ni od njih ni od policije  neæu tražiti zaštitu. Samo sam htio da se to zabilježi. Žao mi je da nitko te prijetnje nije smatrao važnim ni potrebnim komentirati i na bilo koji naèin stati u zaštitu ljudi koji se kao novinari bave ovim poslom. Znam da nisam jedini koji takve prijetnje prima. Primaju ih i drugi moji kolege na HTV-u.

EKRAN: Jeste li bili prisutni sastanku na kojem se odluèivalo o vašoj smjeni kako biste mogli iznijeti svoju obranu?
LADIŠIÆ: Ne. Èinjenica je da se o tome, kada je rijeè o bilo kojoj instanci unutar kuæe  kolegiju ili etièkom povjerenstvu  sa mnom nije razgovaralo. I to je glavni problem! Jer se jedna odluka donijela bez da se autora te emisije pozvalo i otvoreno uz argumente utvrdilo je li on pogriješio ili ne.

EKRAN: Znate li vi uopæe tko stoji iza te vaše smjene, tko èini to informativno programsko vodstvo?
LADIŠIÆ: Ne!


""

EKRAN: Znaèi li to da iza tog tijela može stajati bilo tko iz kuæe, ali i izvan nje?
LADIŠIÆ: Kada je rijeè o formalnim zakonskim odredbama i pravilnicima unutar kuæe to programsko vodstvo  ne postoji. Moram priznati, neki moji kolege urednici imali su mi potrebu reæi da oni u toj odluci o mom smjenjivanju nisu sudjelovali.

EKRAN: No, da ste na taj famozni sastanak pozvani što biste tada rekli u svoju obranu?
LADIŠIÆ: Èinjenice! "Otvoreno" je emisija koja otvara teme dana. Nesumnjivo, tema toga dana bila je haaška nagodba Ivice Rajiæa. U uvodu emisije emitirana je osmominutna prièa koja je tematizirala sve probleme vezane uz Rajiæa: da je on prvo negirao krivicu, da ju je onda priznao, a bilo je objavljeno i njegovo svjedoèenje pred kamerama srpske televizije u kojem je tvrdio još te 1993. da je svoje topovske cijevi okrenuo prema muslimanima u Sarajevu. Tek nakon toga postavljeno je referendumsko pitanje koje je glasilo: "Vjerujete li da su hrvatske snage zajedno sa srpskima granatirale Sarajevo?" Dakle, ljudi su se u glasovanju odluèivali na temelju onoga što su u emisiji vidjeli i èuli, a ja sam ponudio èinjenice i razlièita razmišljanja.

EKRAN: Mislite li da je problem zapravo to što ste se uopæe dotakli te teme?
LADIŠIÆ: E sad, je li moj profesionalni propust to što sam tu temu opæe otvorio ili što su tamo iznesene neke netoène tvrdnje ili je možda ravnoteža gostiju bila neravnomjerna...? Mislim da je na sva ta pitanja odgovor  ne. Tu je temu trebalo otvoriti jer se o njoj pisalo i govorilo danima. To što poslije nisam dobio ni jedan sužbeni demanti znaèi da nije bila iznesena nijedna netoèna èinjenica. Još je nešto važno, sve što je te veèeri reèeno veæ je objavljeno u hrvatskom tisku. Dokument prema kojem je Rajiæ sa svojim postrojbama napao UN, a zatim i granatirao Sarajevo službeni je dokument SIS-a iz 1993. godine, a poslan je u Haag 2000.

EKRAN: Kako biste vi odgovorili na to referendumsko pitanje?
LADIŠIÆ: Na njega sam odgovorio time što sam tu temu otvorio te sve èinjinice koje sam dotada znao stavio na javnu raspravu.  

EKRAN: Ipak, zašto u emisiju niste pozvali nekoga iz bošnjaèkih oružanih snaga ili kolega novinara iz BiH koji bi vam mogli reæi svoju stranu prièe i tako pomoæi da se doðe do istine?
LADIŠIÆ: I gosti koje sam imao bili su neposredni sudionici ili svjedoci toga dogaðaja, a taj dan zvao sam sigurno još 20-tak ljudi koji iz razlièitih razloga nisu mogli doæi u emisiju. Meðu njima je bilo i onih iz BiH. Sada mi se javljaju mnogi s imenom i prezimenom tvrdeæi da su spremni svjedoèiti kako je to što se dogodilo  istina. Èak su mi i moji kolege iz stranih medija, koji su tada bili tamo, potvrdili da se snimke koje su o tome snimile njihove TV kuæe ovoga trenutka nalaze na Haaškom sudu kao dokaz. Stoga mi se sad nameæe pitanje  što æe se dogoditi ako se jednog dana te snimke objave i poput onih iz Srebrenice šokiraju javnost, što æe onda biti sa svim tim silnim osudama koje su se svalile na moja leða samo zbog èinjenice što sam otvorio raspravu na tu temu? Vjerujem da time nisam prekršio niti jednu novinarsku profesionalnu normu. Usto, zamolio sam da se na kolegiju Informativnog programa ili pred Etièkim povjerenstvom, koje nažalost trenutaèno ne postoji, ili pred nekom neovisnom skupinom profesionalaca ta emisija pogleda i onda donese sud jesam li uèinio profesionalni propust ili ne. Jer, sad sam se našao u u jednoj kafkijanskoj situaciji. Moj nadreðeni urednik tvrdi da ni na koji naèin nisam kažnjen i da sam jedan od vrhunskih novinara kuæe, ali da jednostavno više ne radim taj posao.


""

EKRAN: Denis Latin i Aleksandar Stankoviæ javno su vam pružili potporu. Zoran Šprajc i Mislav Bago otvoreno su rekli da ne bi preuzeli vaše mjesto. Eto, na vašem sluèaju dolazi do otkaza poslušnosti nadreðenima. Može li to biti iskra veæih sukoba unutar kuæe?
LADIŠIÆ: Nikako ne bih želio da zbog mene doðe do podjele u Informativnom programu, ni da se o meni govori i piše u nekom politièkom kontekstu.

EKRAN: Da se kojim sluèajem dogodi obrat i vrate vam emisiju biste li je nakon svega pristali ponovno raditi?
LADIŠIÆ: Ne vjeruje da æe se takav obrat dogoditi, jer dok je bilo vremena da se o tome razgovara ta je moguænost propuštena. Na kraju krajeva, nadreðene sam odmah pitao  što æe biti moj buduæi posao. Odgovor nisam dobio do danas.

EKRAN: Ali je zato Andrija Hebrang javno likovao nad vašom smjenom, dok na Hloverkin rad nema primjedbe jer ona, kako kaže, ne napada državu?
LADIŠIÆ: Pitam se  mjeri li se profesionalnost kolièinom ljubavi i odanosti prema domovini ili profesionalnošæu i istinom? Ja vjerujem da se mjeri ovim drugim.

EKRAN: Ima li ljudi koji vam odbijaju doæi u emisiju iz bilo kojih razloga?
LADIŠIÆ: Nitko mi dosada nije rekao da ne želi biti gost moje emisije. Ali su k meni dolazili pojedinci govoreæi: "Kod nekih vaših kolega ne bih išao." Takve uvjeravam da je to pogrešan stav, da to nije iskren i profesionalan pristup prema javnosti.

EKRAN: Meni se èini da vam je najveæi profesinalni gaf u karijeri to što ste uoèi izbora 2000. bili glasnogovornik koalicije SDP-a i HSLS-a. Jer, kada se jednom na bilo koji naèin vežete uz neku politièku opciju to vas obilježi za sva vremena, a novinari takve biljege ne bi smjeli imati.
LADIŠIÆ: Rijeè je o vremenu kada nisam imao prilike raditi bilo kakav posao na HTV-u. A taj glasnogovornièki angažman bilo je nešto vrlo javno, trebao sam samo posredovati izmeðu javnosti i ondašnje izborne koalcije. Nikada nisam bio èlan ni jedne stranke niti sam se ikada bavio politikom. U tom trenutku radio sam posao koji sam tada mogao.

EKRAN: Ali znali ste da æe vas ta epizoda pratiti zauvijek pa je li vam sada žao što vam se ona dogodila?
LADIŠIÆ: Ne nije mi žao, jer sam tada vjerovao da radim nešto dobro i za sebe i za ljude koji me okružuju. Èinjenica jest da niti jedan odlazak iz novinarstva nije dobar, ali isto tako ono što radite na ekranu mora biti jedino mjerilo na temelju kojeg se procjenjuje neèiji rad.

EKRAN: U vrijeme kada je vaša suprga Ðurðica Klancir bila glavna urednica Globusa prisluškivale su je tajne službe. Je li vas zgrozilo spoznaja da su se neki ljudi po neèijoj naredbi bavili i vašom intimom?
LADIŠIÆ: Naravno da je stravièno kada jedna država prisluškuje novinare, politièke protivnike, proglašava državne neprijatelje...

EKRAN: Prije ljeta radeæi emisiju o zlostavljanju pasa zbog medicinskih istraživanja jednu od muèenih biglica uzeli ste k sebi. Vjerujem da vam uz sina i ona pomaže da ove dane lakše prebrodite.
LADIŠIÆ: Negdje sam proèitao kako u trenutku kada vjeruješ da si dosegao vrhunac karijere svakako moraš nabaviti psa. Zašto? Zato da kada se sve sruši i ostaneš sam znaš da postoji netko tko te voli najviše, bez obzira što radiš i kakva ti je profesionalna sudbina. Gledajuæi jedno biæe koje je bilo izloženo najveæoj torturi i trebalo je biti ubijeno, a sada se veseli i živi jedan ljepši život  osjeæam se sretan.

BOŽENA MATIJEVIÆ

... više ...


Media Release 18 November 2005

 

IFJ Warns of Ruthless Campaign to Silence Belarus Media in Presidential Election Year

 

The International Federation of Journalists today condemned the decision of the state-owned newspaper distribution company, Belposhta, to cease distribution of privately owned papers during the Presidential election year. 

 

Belposhta, which has a monopoly on distribution, will stop publishing the papers from January 2006, which will prevent coverage of the election set for July.

 

“This is part of a cynical and ruthless campaign to silence independent voices in the run up to Presidential elections,” said Aidan White, IFJ General Secretary. “The Belarus Authorities are abusing their monopoly over the distribution system to close down what remains of Belarusian independent media.”

 

Independent Belarusian media have been surviving on a knife edge for years as they struggle against a litany of arbitrary closures, punitive fines, harassment and intimidation of journalists. In recent weeks the pressure on media has increased alarmingly.

 

At the end of September the state printing house cancelled its contract to publish the independent daily Narodnaya Vola, forcing it to move to a printer in neighbouring Russia.

 

Two weeks later, on 18 October, Vasil Hrodnikau, a freelance correspondent for the i was found dead in his house in Minsk. He died of a traumatic brain injury. His brother told media that Vasil Hrodnikau had been constantly harassed by the authorities over the past year and that he believed he was killed for his criticisms of the President Lukashenko.

 

Last October, freelance journalist Veronika Charkasova was stabbed to death in her apartment. She had been investigating alleged arms sales between Belarus and Iraq.

 

The list of media to be excluded from the state distribution system includes the Narodnaya Vola, Salidarnasc, Zhoda, BDG. Delovaya Gazieta, Rehijanalnya Gazeta and a range of regional non-governmental social and political periodical editions.

 

Some of the newspapers received letters informing them that due to violations of their contracts, their distribution agreements would not be renewed. Others only discovered they had been removed from the list when the Belphosta published its subscription catalogue for 2006.

 

“The Belarus Association of Journalists has called on journalists and media groups around the world to come to their aid,” said Arne Konig, Chair of the European Federation of Journalists. “We urge all journalists groups to send messages of support to the BAJ and protest statements to the Belarus authorities.”

 

The BAJ was awarded the European Parliament’s Sakharov Prize in 2004 for defense of human rights and fundamental freedoms.

 

Protests should be sent to the following:

President Lukashenko, fax: (+375 17) 226-06-10)

 

The Council of Ministers of the Republic of Belarus, fax: (+375 17) 222-66-65)

 

The Ministry of Communication and Informatics of the Republic of Belarus,

fax: (+375 17) 227-21-57)

 

The “Belposhta” Republican Unitary Enterprise, fax: (+375 17) 226-11-70).

 

Copies can also be sent to the Belarusian Association of Journalists

phone/fax:  (+375 17) 203-63-66, 226-70-98).

 

 

... više ...


ZAGREB Ladišiæu oduzeto "Otvoreno", Latin podržao Ladišiæa osudivši vodstvo kuæe, Stankoviæu zbog istog plaæa umanjena za 30 posto, Latin razmišlja o prelasku na Novu TV, Novoj TV zanimljiv i Ladišiæ... - tijek je to zbivanja koja su se odigrala u samo nekoliko dana. Ispada da je smjena Tihomira Ladišiæa izazvala prilièno snažne tektonske poremeæaje unutar HTV-a.

Prvi je bilo to što je nekoliko prisavskih kolega (Latin, Stankoviæ, Hrengek i Èoèiæ), jedni javno, a drugi interno, osudilo odluku programskog vodstva Informativnog programa kojom je Ladišiæ maknut iz svoje dosadašnje emisije. Tu pobunu (djelomièno sankcioniranu) HTV-ov informativni šef Vladimir Ronèeviæ ne doživljava kao veliku opasnost.

Latin ucjenjuje HTV?
No uslijedio je novi udar - Denis Latin zbog novonastale situacije razmišlja o napuštanju HTV-a i prelasku na Novu TV. I to ne sam, veæ sa cijelom svojom ekipom, tako da bi se moglo dogoditi da "Latinica" uskoro opet (kao nekad na Mreži) osvane u programu komercijalne televizije.

Na tu objavljenu vijest, kaže Latin, juèer nitko od nadreðenih mu hateveovaca nije reagirao, a što se tièe njegovih suradnika u emisiji meðu njima nije provodio anketu kojom bi saznao tko ga je od njih voljan slijediti u moguæem prelasku na Novu TV.

Ako bi i moji bliski suradnici na Novoj TV dobili bolje uvjete rada nego što ih imaju sada sigurno bi prešli. Razlog ostanku može biti eventualna vjera da je na javnoj televiziji sigurnije kazao je Latin. No, ako je prije samo nekoliko dana izjavio da trenutaèno medije sve više stišæe marketing te da u toj bitci sada treba osigurati pobjedu, u mnogih se javilo èuðenje - kako nakon svih tih rijeèi može otiæi na komercijalnu televiziju na kojoj je zarada od propagande zakon, jer se samo od nje ili preživljava ili umire? A da se ne umre - rade se ustupci.

Ako bih prešao na Novu TV onda bih svakako inzistirao da se i u ugovoru o mojoj emisiji marketing izrièito odvoji od programa uzvratio je Latin.

No mnogi ipak ne vjeruju da je on spreman ostaviti HTV, veæ da ovim dizanjem prašine oko svoga imena zapravo samo želi za sebe isposlovati još bolje financijske uvjete u sadašnjoj kuæi. Neki èak tvrde da se radi o svojevrsnoj ucjeni.

HTV: Preživjet æemo...
Bilo kako bilo, nameæe se i pitanje bi li eventualni odlazak dvaju autora poput Latina i Ladišiæa u protivnièke komercijalne redove izazvao udarac od kojeg se HTV dugo ne bi oporavio? Glavni urednik Informativnog programa HTV-a Vladimir Ronèeviæ misli da ne bi. Kaže: "To ne bi bilo dobro, ali HTV bi tako nešto preživio". Istovjetno razmišlja i ravnateljica HTV-a Marija Nemèiæ. Mogu samo reæi, HTV je velika kuæa, prema tome... izjavila je M. Nemèiæ, ne želeæi ništa više komentirati.

... više ...


ZAGREB - Nakon ovoljetnih glasina da ga vrbuje RTL, sinoæ se pronio glas kako je Denis Latin tijekom juèerašnjeg dana bio na tajnom sastanku u Ljubljani na kojem se dogovarao njegov moguæi prelazak na Novu TV. Navodno je rijeè o prelasku cijele njegove redakcije pa samim tim i emisije "Latinice" s javne na komercijalnu televiziju.

Neslužbeno se doznaje da Latin, ako ponuda Nove TV bude ozbiljna, neæe nimalo dvojiti o tome. Jednostavno, bude li zadovoljan ponudom - otiæi æe s HTV-a. Ta je vijest odmah pokrenula nagaðanja kako bi razlog za najnovija zbivanja i komešanja na televizijskoj sceni moglo biti micanje Tihomira Ladišiæa iz emisije "Otvoreno" te èinjenica da je Latin stao o obranu smijenjenog kolege, što su mu prisavski ravnatelji Marija Nemèiæ i Mirko Galiæ prilièno zamjerili. Štoviše, i ljutito ga prekorili zbog toga. No doznaje se još i to da Nova TV u svoje redove namjerava pozvati i samog Ladišiæa.

Dok je Denis Latin na pitanje ima li u glasinama o njegovu napuštanju HTV-a istine, samo uzvratio da nema nikakav komentar, direktor programa Nove TV Siniša Svilan zanijekao je juèerašnje održavanje bilo kakvog tajnog sastanka u Ljubljani koji bi imao veze s Latinom. (R. L., B. Ma.)

... više ...


IFJ Says Brutal Attack on Journalist in Tunisia Casts Shadow over United Nations Summit

 

The International Federation of Journalists today welcomed the action by Tunisian journalists to intervene with the Government over a brutal attack on a French journalist for the French newspaper Liberation. Journalists in Tunisia and worldwide are demanding that the Tunisian government find those responsible and bring them to justice.

 

Christophe Boltanski was attacked by several men in a street of Tunis, where he was reporting on the repression of human rights activists. He had just written a story headlined Demonstrators Beaten by Police in Tunis.  He was badly hurt and stabbed in the back by four unidentified assailants near his hotel.

 

“This appalling attack, in which we understand there was no attempt by local police to help, has all the hallmarks of a deliberate act of intimidation against an independent journalist,” said Aidan White, IFJ General Secretary.

 

“Coming on the eve of the opening of the World Summit on the Information Society it is a challenge to the Tunisian regime and their commitment to the principles of pluralism and free expression.”

 

The IFJ is backing the Association of Tunisian Journalists which has protested over the attack. A delegation of the AJT met with the minister of the interior over the weekend and demanded urgent action to find those responsible. “We fully support the journalists of Tunisia, who are angry and outraged by this attack,” said White.

 

The IFJ says that public revulsion over the incident, including that publicly expressed by its affiliate in France,  the Syndicat nationale des journalists, will cast a shadow over the entire summit, unless the government acts quickly to find those responsible.

 

The IFJ says Tunisia must act to ensure that all journalists are allowed to report freely and that all obstacles to free expression are lifted “not just for the time of the Summit itself, but permanently.”

 

There is mounting concern among press freedom groups and the IFJ over a continuing hunger strike by human rights activists, including the President of the Syndicat of Journalists, who are protesting about violations of human rights. The government has denounced the action without responding to the widespread concern within journalism and the international community about the lack of press freedom in the country.

 

... više ...


IFJ Calls on Tunisian Authorities to End Repression after Latest Attack on Belgian TV Crew

 

15 November 2005

 

The International Federation of Journalists condemned today the attack by Tunisian security forces on a television crew that was reporting from Tunis on the eve of the World Summit of the Information Society (WSIS), which begins tomorrow.

 

“The Summit will descend into chaos unless the security forces back off and allow journalists to work” said Aidan White, IFJ General Secretary. “The Tunisian government must stop its heavy-handed practices immediately”.

 

The security forces blocked Belgian TV reporters Marianne Klaric and Jean-Jacques Mathi and human rights lawyer Radia Nasraoui from interviewing representatives of Tunisian NGOs that had organized a meeting in advance of the Summit. The two journalists were preparing a report for Belgian public service TV channel RTBF. At the meeting, security officers wearing civilian clothes grabbed their camera and confiscated a video cassette containing a number of reports that they had previously recorded.

 

The incident is the latest in a string of threats and attacks against journalists and freedom of expression campaigners. Christophe Boltanski, a French journalist who was covering the repression of human rights activists, was attacked by several men on the street in Tunis over the weekend. In September, Tunisian authorities barred the annual meetings of the Tunisian Journalists’ Syndicate and the Human Rights League. Attacks against freedom of association have been numerous as human rights and labor groups have tried to highlight the repression in Tunisia ahead of the WSIS.

 

“The summit is off to a very bad start and the coverage of the event is proving dangerous for journalists” said Martine Simonis, General Secretary of the Belgian Association of Professional Journalists (AJP). “The authorities must recognize that they cannot organize a global summit on the information society without journalists. It is surprising that the government has shown its true nature when many thought it would at least attempt to present Tunisia as a free and open country.”

 

The IFJ is joining the AJP in its protest against the intimidation, brutality and obstructions that the authorities have used to impede the work of journalists in Tunisia.

 

There is also mounting concern among press freedom groups and the IFJ over a continuing hunger strike by human rights activists, including the President of the Syndicate of Journalists, who are protesting violations of human rights. The government has denounced the action without responding to widespread concern within journalism and the international community about the lack of press freedom in the country.

 

For further information contact: +32 2 235 22 06

The IFJ represents over 500,000 journalists in more than 110 countries

 

 

 

... više ...


BELGRADE, November 9, 2005 (B92) - The Association of Independent Electronic Media (ANEM) urged the state authorities to investigate the demolition of a car belonging to Kursumlija journalist Ljiljana Danilovic.

In its statement ANEM noted that there were reasons to believe that the incident was not just a case of vandalism, but was intended to intimidate Ljiljana Danilovic who had earlier been threatened because of her work as a journalist.

The Association also called all journalism and media associations to show solidarity with anyone exposed to threats because of their work as a journalist.

NEW STRIKE OF ITALIAN JOURNALISTS

ROME, November 9, 2005 (Beta) - Italian journalists started a two-day job walkout today, displeased with the contract renewal talks.

The journalists noted that, despite the proposed increase, the wages were still too low and demanded the improvement of working conditions for journalists, especially freelancers.

During the strike, most newspaper editions will be stopped.

The court in Rome ordered Italian Prime Minister Silvio Berlusconi to pay 16.855 Euros of court expenses to journalists that were forced to leave RAI after his criticizing of some of the shows that had mocked him.

The court found that the journalist Marco Travaglio, who questioned Berlusconi's money origin, which made him the wealthiest man in Italy, in the television program "Satyricon" on March 14, 2001, conveyed a "legitimate political criticism to Silvio Berlusconi".

The court also ruled that the statements of the "Satyricon" editor Daniele Lutazzi, who was thrown out of RAI for his frequent challenges of Berlusconi's conducts, "were satirical, but not offensive".

The court's verdict obliged the Italian national television to reinstate
journalist Michele Santoro on his journalistic activity, who was in the
meantime elected member to the European Parliament. Santoro resigned from his euro-parliamentary office, and participated on "RockPolitik", a controversial TV show hosted by Adriano Celentano, watched by around 12 million viewers every Thursday.

The Italian Academy Award winner Roberto Benigni has recently derided Prime Minister Berlusconi in the same show, inviting him publicly to come to theshow and say all he has to say.

UPF PRIZE FOR FREEDOM OF EXPRESSION 2005

LOME, November 11, 2005 (Danas) - This year's prize of the International Union of French-speaking Press (UPF) for freedom of expression is allocated to Lebanese journalist May Shidiak.

More than 220 people from 40 countries, Serbia and Montenegro among them,
participated in the 37th Summit of the Francophone Journalists, held in Lome, Togo.

Lebanese TV LBC journalist May Shidiak, known for her courageous analysisand comments on the destructive Syrian presence in Lebanon, was heavily wounded on September 25, from a bomb planted under her car. The journalist survived, but lost her hand and leg.

The Summit also paid tribute to the Congo newspaper columnist Franck Ngyke, who was brutally murdered together with this wife in Kinshasa on November 3, 2005.

Journalists are killed not only in Iraq and Afghanistan but also in all
other parts of the world where the need to suppress freedom of information exists.

In Serbia and Montenegro, the murders of Curuvija, Pantic and Jovanovic have not yet been solved and assassins never found. It still remains unknown who planted a bomb under the vehicle of journalist Zeljko Kopanja in Republic of  Srpska, who lost both his legs in the blast.

The next Summit of the francophone journalists is scheduled for autumn 2006 in Bucharest. The summit will precede the meeting of the heads of francophone countries, where Serbia and Montenegro could be admitted to the Union as an observer.

The Union of French-speaking Press (UPF) gathers more than 50 countries:
France, Belgium, Switzerland, Canada, but also Bulgaria, Romania, Albania and Macedonia as affiliate members. Slovenia, Czech Republic, Poland, Slovakia and Lithuania also have the status of observers.

"MEDIA IS NOT PRESSURED"

BELGRADE, November 12, 2005 (B92) - Culture and Information Minister Dragan Kojadinovic said today that journalists should stop complaining about state pressure on the media because there is none.

The situation was worse under Slobodan Milosevic, said the minister.

Kojadinovic was responding to the European Commission's report on Serbia-Montenegro which identified the situation in the media, together with the judiciary and organized crime as major problems facing Serbia.

According to the report there have been cases of state security services threatening journalists and thus endangering free media.

Kojadinovic says that there is no pressure of the kind which existed under Milosevic and after October 5, 2000.

"I think that the time for whining and complaining has passed and I urge all journalists, and I was one of them for thirty years, to finally turn to professional work and if there is pressure, and especially if that pressure comes from state bodies, to publicly speak about it and let's see who now can apply any kind of pressure," said the minister.

The Serbian Government claims that responsibility for the state of the media lies with the former government and that it has not been able to sort this out over the past eighteen months.


**The information contained in this autolist item is the sole responsibility
of ANEM**



... više ...


ZAGREB - Zbog simboliènog iskazivanja potpore smijenjenom Tihomiru Ladišiæu u nedjeljnoj emisiji »Nedjeljom u 2« Aleksandar Stankoviæ juèer je kažnjen jednokratnim 30-postotnim smanjenjem plaæe. Stankoviæ je na kraju emisije u kojoj je gostovao Haris Silajdžiæ na stol stavio papir na kojem je pisalo »zatvoreno« èime je jasno aludirao na Ladišiæevo smjenjivanje koje je u javnosti i priopæenju HND-a prokomentirano kao pretvaranje emisije »Otvoreno« u – »Zatvoreno«. Stankoviæeva reakcija na Prisavlju je doživljena kao neopravdani ispad i akt neposluha koji se protivi službenim odlukama nadreðenih.
- Na kolegiju je Stankoviæev potez okarakteriziran kao neodgovorna zloupotreba ekrana za osobne ciljeve zbog èega mu je, na osnovi pravilnika, odreðeno jednokratno smanjenje plaæe u iznosu od 30 posto, obrazložio je Stankoviæevo sankcioniranje urednik Informativnog programa Vladimir Ronèeviæ. Dodao je da takvi »neodgovorni potezi vode u anarhiju« te je izrazio èuðenje Stankoviæevim postupkom.
- Zaista mi nije jasno zašto je to napravio, niti njegovo objašnjenje da je time nešto htio preduhitriti jer mu u godinu i pol dana nisam niti jednom sugerirao ili skinuo ijednog gosta ili pitanje, rekao je Ronèeviæ.
Inaèe, Stankoviæ je, nakon Denisa Latina, druga osoba s HTV-a koja je javno reagirala na Ladišiæevo smjenjivanje i koja je, takoðer nakon Latina, sankcionirana za svoj istup. Latin je, nakon što je poslao javno priopæenje u kojem je konstatirao da je Ladišiæevo smjenjivanje oèit dokaz utjecaja politike na javnu televiziju, pozvan na sastanke s Marijom Nemèiæ i Mirkom Galiæem na kojima je prošao verbalno »pranje«, a umjesto novèane kazne suptilno mu je, kako doznajemo, poruèeno da bi ga se moglo kazniti smanjivanjem budžeta emisije. Uz dva javna istupa, na Prisavlju se internim pismom urednièkom kolegiju javilo i dvoje HTV-ovih novinara, Hrvoje Hrengek i Ðurðica Èoèiæ, koji su izrazili nezadovoljstvo naèinom Ladišiæevog smjenjivanja.
- Htjeli smo izraziti svoje mišljenje o cijelom sluèaju. Smatramo da nije u redu da se sankcije provode na ovaj naèin, odnosno da se za njih sazna zaobilaznim putem, rekla je Èoèiæ. Komentirajuæi njihovo pismo, Ronèeviæ je rekao da misli da se problemi unutar kuæe trebaju i rješavati unutar kuæe, a za kraj je ponovio da æe Ladišiæevo novo radno mjesto kao i ime novog voditelja »Otvorenog« biti poznati do kraja tjedna.
Z. MAMIÆ

KOMENTAR

Poltrone na balkone

Andrija Hebrang najsretniji je èovjek ovih dana u Hrvatskoj.
Nakon što nije skrivao svoje oduševljenje smjenom urednika emisije »Otvoreno« Tihomira Ladišiæa, najnovije novèano sankcioniranje Aleksandra Stankoviæa zbog toga što se, kao i Denis Latin solidarizirao s kolegom, mogle bi prvog jastreba HDZ-a dovesti do nirvane. Još kada Mirko Galiæ i Vladimir Ronèeviæ doðu glave Zoranu Šprajcu, kojemu je Hebrang veæ odavno prebrojavao krvna zrnca i analizirao prezimena, doktorova ekstaza neæe imati granica.
Što je to uèinio urednik i voditelj »Nedjeljom u dva« da mu je glavni urednik informativnog programa »bio prisiljen oduzeti dio plaæe«? Na kraju svoje popularne i gledane emisije stavio je ispred sebe papir na kojemu je pisalo »ZATVORENO«. Dakle, Stankoviæ nije kažnjen niti zbog nekada toliko popularnog verbalnog, jer ni rijeèi nije progovorio, veæ pisanog delikta, a taj nestašluk glavnom cenzoru Ronèeviæu nije mogao promaæi.
Baš kao ni njegovom ravnatelju Mirku Galiæu koji je nedavno uvrijeðeno prozvao medije tvrdeæi da je samo ovog ljeta smijenjeno šest glavnih urednika dnevnih novina, pa se nije digla tolika bura kao oko Ladišiæeva sluèaja. Pri tome je svjesno »zaboravio« jednu sitnicu, da HTV nije nikakva komercijalna televizija, veæ javna koja se financira iz pretplate, baš kao što je pet od šest novina koje su bez buke i muke dovele nove urednike u privatnom vlasništvu.
Istom logikom i kriterijima koji oèigledno vladaju u glavama onih koju upravljaju Hrvatskom televizijom, Ronèeviæ smjenjuje Ladišiæa, »šamponira« Latina, globi Stankoviæa poput policajca zbog pogrešno, u kadar parkiranog papira. Pa kada je tomu tako, kada rukovodstvo dalekovidnice ne daje svojim udarnim urednicima pravo da misle svojom glavom, kada tim najutjecajnijim medijem vedre i oblaèe kao da su ga od æaæe baštinili, nastojeæi udovoljiti æefu jednog saborskog zastupnika, možemo li mi obièni gledatelji dati do znanja što mislimo o takvom vježbanju diktature?
Možemo. Napišimo ZATVORENO na našim vratima kada na njih pozvone inkasatori ne bi li naplatili haraè od 63 kune od kojega udobno žive i Galiæ i Ronèeviæ servirajuæi nam program koji ne želimo gledati. Solidarizirajmo se s onima koji su se našli »na ledu« samo zato što ne pristaju misliti kako im netko nareðuje i prestanimo plaæati TV pretplatu. Ako netko misli da za svoj rad odgovara Andriji Hebrangu i HDZ-u a ne javnosti, ako nam netko nameæe državotvorni Tele Hebrang program i politièki podobne kadrove, onda neka taj isti iz svoga džepa sve to i plaæa.
Graðanski neposluh mora biti vidljiv. Poltrone na balkone!

Branko MIJIÆ

... više ...


Nakon Denisa Latina, juèer je i Aleksandar Stankoviæ javno izrazio podršku suspendiranom kolegi Tihomiru Ladišiæu. Istina, za razliku od autora Latinice, koji se javnosti obratio pismenim priopæenjem, Stankoviæ je izabrao drukèiji naèin podrške.

Na samom kraju svoje juèerašnje emisije Nedjeljom u 2, u kojoj je gostovao Haris Silajdžiæ, na stol ispred sebe stavio je papir na kojem je pisalo “Zatvoreno”. I ta jedna rijeè dovoljno je govorila, no ipak smo ga upitali može li tome dodati još koji komentar.

– Sve sam rekao tom jednom rijeèju. Shvatit æe se na što sam mislio – uzvratio je Stankoviæ. Buduæi da je Latin samo dan nakon iskazane potpore Ladišiæu pozvan na “ribanje” kod prisavskih ravnatelja – kojima se njegova, u to vrijeme na HTV-u solo akcija, odnosno reakcija na odluku da Ladišiæ više ne ureðuje i ne vodi Otvoreno – nije nimalo svidjela, zanimalo nas je èeka li Stankoviæa isto.

– Kako emisiju juèer nisam gledao, danas æu pomnije pregledati snimku i odluèiti što napraviti. No, s obzirom na to da sam èuo kako je Stankoviæeva emisija završila, mogu ocijeniti da je to s njegove strane bilo neodgovorno – kazao je glavni uredniki Informativnog programa HTV-a Vladimir Ronèeviæ.

Valja napomenuti da se i predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Dragutin Luèiæ, stavši u obranu Tihomira Ladišiæa, neki dan upitao hoæe li se, nakon ovakvog postupka prema jednom od autora Otvorenog, odsad ta emisija zvati – Zatvoreno.

... više ...


14November2005

  

IFJ Unions Back Journalists in Day of Action Over Australia’s Legal Threat to Rights At Work

 

 The International Federation of Journalists today warned that the plans of the Australian government to introduce repressive new industrial relations’ legislation will dramatically undermine the stability and quality of workers’ rights in journalism and turn the clock back to “an age of intolerance in the workplace when press freedom is compromised by social injustice.”

Tomorrow the IFJ and its member unions around the world will join global protests over new laws that represent drastic cuts in existing rights of union representation, collective bargaining, minimum employment standards and protection from unfair dismissal.

“These plans if they become law will extinguish a tradition of fairness at work that has lasted for generations,” saidAidan White, IFJ General Secretary. “At the same time it will create a new vulnerability in the newsroom, undermining the social and professional status of journalists and putting unacceptable pressure on quality of media content and journalism.”

The IFJ and its member unions are contacting Australian diplomatic missions around the world in co-operation with other global union federations tomorrow following a call for solidarity from the Australian Council of Trade unions.

“Journalists all over the world will be concerned at what is happening in Australia where the government appears determined to turn the clock back,” said Aidan White. “When press freedom is compromised by social injustice in the workplace e it is a tragedy for journalism and for demo

Key parts of the Workplace Relations Amendment (Work Choices) Bill 2005 includes setting just five minimum conditions set down by government covering minimum wages, basic holiday, parental and carers’ leave, and hours arrangements that will not guarantee penalties for excessive overtime. Other previously negotiated arrangements in collective agreements may be abandoned. The new rules will also:

·        Remove protection from unfair dismissal for all workers in workplaces employing less than 100 workers and pushing workers onto individual employment contracts;

·        Place heavy restrictions on trade union activities, including on the right to talk with workers in their workplace;

·        Impose extremely narrow limits on the matters which can be the subject of collective bargaining.  Unions can be fined $30,000 if they seek to reach agreement with employers on unfair dismissal, union training leave, use of subcontractors and a range of other matters;

·        Remove the right to public holidays for many workers, and weakened provisions for annual leave;

·        Allow the government to stop industrial action if it decides the action is detrimental to the economy, and legal provisions concerning industrial action will be heavily biased in favour of employers.

 

The IFJ’s affiliate in Australia, the Media Entertainment and Arts Alliance says the proposed changes could dramatically reduce protection for members’ working rights. The union plans to campaign for an extension to current agreements to allow them to continue to operate under current legislation. The union aims to target agreements that expire during 2006 so that they can include some matters barred under the new legislation, they can embrace all existing award clauses and to prevent them from being terminated unilaterally by the employer at the expiry of the agreement.

 

“Australia’s great industrial relations traditions are being threatened by a doctrinaire government that is intent to weakening the rights of employed workers,” said White. “When this happens in media it will undermine morale in the workforce, create an unfair balance in favour of employers’ interests and in the process it will undermine the capacity   for independent and vigorous journalism.”


 

  

Draft Letter for Journalists’ unions

The list of Australian missions is available online: http://www.dfat.gov.au/missions/missions.txt

The Hon. John Howard MP

Prime Minister of Australia

Parliament House

Canberra ACT 2600

AUSTRALIA

Fax: (612) 6273 4100

Dear Prime Minister,

Rights of Journalists and Media Staff under Proposed Workplace Laws

I am writing on behalf of [NAME OF YOUR ORGANISATION] to express grave concern over your Government’s plans for drastic changes to workplace laws.  We believe that these changes would do significant harm to Australia ’s reputation and standing in the international community.

Australia’s great industrial relations traditions are being threatened by a doctrinaire approach to industrial relations which is intent upon weakening the rights of employed workers. When this happens in media it will undermine morale in the workforce, create an unfair balance in favour of employers’ interests and in the process it will undermine the capacity   for independent and vigorous journalism.

We are greatly alarmed, in particular, at proposals for abolishing protection from unfair dismissal for some 4 million workers employed in companies with less than 100 employees. This is discriminatory and will lead to companies re-structuring their operations in order to escape legal obligations.

Your government’s proposal to keep unions out of workplaces would further undermine the right of workers to bargain collectively with their employer, and contravenes ILO Convention 98.  Australia already stands in breach of this fundamental Convention, and the planned new legislation will increase the gap between Australian law and the country’s international obligations.

In addition, we are concerned that:

  • By reducing allowable matters in awards to only 5 conditions, many workers will lose important entitlements such as weekend, shift and public holiday rates of pay;
  •  
  • By ensuring that more workers are forced onto individual contracts, workers who do not wish to sign such contracts will be intimidated through fear of dismissal.

These proposals are of particular concern to journalists and media staff and may have a detrimental impact on the capacity of journalists to work in protected social conditions that are needed for journalism to flourish.

We also believe they will place Australia in further breach of the fundamental international labour standards established by ILO Conventions, whose ratification and implementation should form the basis of all countries’ industrial relations policies. If implemented, the proposed changes would leave Australia at the bottom of OECD countries with respect to protection of basic workers’ rights.

Over the last month, the Australian people have shown great popular opposition to these proposals. We urge you to give proper consideration to their concerns, and abandon your proposals in the interests of the Australian people. We are deeply concerned at these proposals and pledge our full support to the Media Arts and Entertainment Alliance and the Australian Council of Trade Unions and their members in opposing these plans.

Yours faithfully,

 

... više ...


Carly Calhoun (26) vesela je, zgodna, bistra plavuša iz gradiæa Greensbora u Sjevernoj Karolini. Alex Crevar (35) je iz Atlante, porijeklom iz Like, a po motu i izgledu kao da je klonirani Hugh Grant. Upoznali su se na Sveuèilištu Georgia, gdje je Carly studirala za novinskog fotografa, a Alex komunikacije. Veæ su dvije godine na putu po zapadnoj i istoènoj Europi, od ožujka im je baza u Komiži na Visu. Kao slobodni novinarsko-fotografski par, šalju reportaže za New York Times, National Geographic i druge èasopise. Zašto Hrvatska i zašto daleka Komiža?
Alex: U posljednje dvije godine obišli smo Francusku, Španjolsku, Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu, Rumunjsku, a posljednjih šest mjeseci, otkad nam je baza na Visu, proputovali smo dobar dio Jadrana. Bili smo u Istri, na Lošinju, Unijama, Pagu, Hvaru, Korèuli, Mljetu, Pelješcu... Više nas zanima istoèna Europa i Balkanski poluotok, to je za nas, amerièke novinare, prazan, nepoznat prostor. Na Visu smo prvi put bili prije dvije godine, došli smo na tri dana, a ostali devet! Komiža je za nas, jednom rijeèju — relaks! Osim toga, zanimljivo mi je kao free-lanceru (slobodnom novinaru) živjeti u gradiæu i na otoku koji naglo postaju popularni u turistièkom svijetu, koji su u tranziciji, gdje se, po našemu mišljenju, dogaðaju pozitivne promjene nakon razdoblja komunizma i rata.
Carly: Otkad smo na Visu, posjetili su nas iz Amerike moja mama i obje sestre, bila je i Alexova sestra s mužem i njegov najbolji prijatelj! Amerikanci ne putuju koliko Europljani. Talijani, Englezi ili Francuzi znaju puno o Hrvatskoj, a u SAD-u — ne znaju ništa! Što se ovih prostora tièe, èuli su za Tita, Jugoslaviju, Olimpijske igre u Sarajevu i — to je to!

Zagrebaèki putopis

Alex: Za New York Times smo radili putopis o Zagrebu, i to za Amerikance koji prvi put ovdje dolaze. Ugodno nas je iznenadio vaš glavni grad, baš je po mjeri èovjeka, ni prevelik, ni malen, pun kulture! Za National Geographic Traveler radili smo vaše nacionalne parkove. Od svih zemalja koje sam proputovao u posljednjih desetak godina, Hrvatska mi je zemljopisno najzanimljivija i najraznolikija! Hrvatska na malo prostora ima mnogo toga što bi druge države poželjele imati, sve bi dali za to! Hrvatska je lijepa kao mlada udavaèa! Imate nevjerojatno lijepo more i otoke, dugu i bogatu tradiciju, goleme turistièke potencijale, odliènu hranu i vino... Mi se ovdje nismo došli obogatiti i ne možemo nešto puno pomoæi Hrvatima. Došli smo kako bismo pomogli Amerikancima da otkriju ovu prekrasnu zemlju!
Koje su, po Carly i Alexu, glavne razlike u životu Amerikanaca i Hrvata?
Alex: Ovdje nema opasnosti i potpuno su razlièiti stilovi života. Ljudi u Hrvatskoj bolje i kvalitetnije žive svoje živote i za amerièke pojmove — vi mnogo više pazite na hranu, puno više znate o tome èime se hranite. Mi u SAD-u ne znamo što jedemo, a ovdje se, primjerice, na otoku Pagu zna na kojoj strani otoka pasu ovce, gdje je više, a gdje manje soli. Uživamo u paškom siru, u bijelim istarskim tartufima, u dingaèu i plavcu malom s Pelješca... Osim toga, u SAD-u se u jednoj obitelji ne troši toliko vremena na druge generacije, obitelj nije tako kompaktna kao ovdje, nema toliko uzajamne pomoæi.
Carly je u posljednjih šest mjeseci snimila — 30.000 (trideset tisuæa!!!) fotografija! Nije joj bilo lako izabrati ove koje vidite! Posebno su im se svidjeli Split i Zadar.

Alex: U Zadru, vidi se, imaju dobre ideje o razvoju turizma, organiziraju odliène festivale i akcije vezane uz more, drukèije se misli nego u veæini mediteranskih država. Hrvatska, u svakom sluèaju, zraèi pozitivno! Vjerujem da æe vaša Vlada donositi prave odluke u vezi s turizmom i da neæe ponavljati pogreške nekih drugih turistièkih destinacija. Turizam je, definitivno, vaša nafta!
Smeta li im što Vis zimi ima samo jednu trajektnu vezu dnevno za kopno?
Carly: Ne! Nauèili smo biti sami! Jest da iz Atlante za New York imamo 15 zrakoplova dnevno, jest da brže prijeðemo tih 1400 km nego što plovimo od Visa do Splita, ali zato ova izoliranost nosi svoj mir i saèuvanu ljepotu!
Gdje bi živjeli kad bi mogli birati, osim na Visu?
Alex: Na amerièkom zapadu, u Santa Feu, u Novom Meksiku! Klima je kao na Siciliji, a možeš i skijati! I imaju zanimljivu koloniju umjetnika.
Carly: Meni odgovara Dalmacija!
Prva zajednièka reportaža bila im je iz rezervata Chirokee Indijanaca. Je li koji put problem što su i profesionalno i privatno zajedno?
Carly: Ja prva èitam Alexove tekstove, on prvi vidi moje fotke. Zajedno smo jaèi!

... više ...


Osim istodobnosti, »sluèajevi« Predraga Matvejeviæa i Tihomira Ladišiæa nisu nimalo sluèajni, štoviše oni su dio jednog šireg društvenog konteksta koji se sustavno provodi od ponovnog dolaska HDZ-a na vlast. Buduæi da odjeci ovakvih postupaka prema jednom književniku i novinaru veæ odjekuju Europom, sasvim sigurno æe nam dodatno otežati put prema EU što je i glavni cilj koji pred sebe u ovome mandatu postavio premijer Ivo Sanader.
    Nažalost, nikakva vještina i znanje naših pregovaraèa u Bruxellesu na zapoèetom »screeningu« neæe dati rezultata, dok kod kuæe traje »screaming« mraènih sila za èije smo vrištanje mislili da su stvar prošlosti. Kada protiv presude Matvejeviæu svoj glas prosvjeda dižu takve intelektualne velièine kao što su Umberto Eco i Claudio Magris, kada smo zbog svega toga ponovo pod lupom OESS-a, kada Ladišiæev primjer neæe mimoiæi meðunarodne novinarske organizacije i sve one koji prate i mjere slobodu javno izgovorene rijeèi, onda je i teško govoriti, a kamoli braniti našu kompatibilnost s civilizacijskom razinom kojoj težimo. No zašto Sanader, koji kao èlan PEN-a i DHK ustaje u obranu Matvejeviæa da se to ne bi tumaèilo kao pritisak na sud izvršne vlasti, iako je premijer u njemu prepoznatljiviji od pisca, radi u korist vlastite štete i ne reagira kada to znatno transparentnije može, u sluèaju HTV-a?
   

hebrangov postulat


Umjesto Sanadera u ime vladajuæe stranke na smjenu Tihomira Ladišiæa javno likuje tko li drugi nego Andrija Hebrang koji politièku èistku na HTV-u naziva »doprinosom istini i objektivnosti«. Upravo je Hebrang HTV napadao da radi protiv nacionalnih interesa u intervjuu našem listu, da bi u drugim novinama ustvrdio kako s kolegom Draženom Cigleneèkim uopæe nije razgovarao! Alzheimer? Licemjer? Oboje? Upravo je taj sveznadar za zdravstvo, vojsku i gospodarstvo, a sada i struènjak za medije, postavio postulat koji objašnjava aktualne »sluèajeve«. Vrativši se na vlast Hebrang je svojim primjerom pokazao kako je misli obnašati provevši èistku u bolnicama obrazlažuæi kako zdravstvenu politiku mogu provoditi samo oni koji slijede program HDZ-a. Potom je njegov kolega Marijan Mlinariæ slièno postupio i u MUP-u.
    Kada su profesionalnost i struènost nevažni u bolnicama i policiji, zašto bi bilo drugaèije na televiziji ili pravosuðu? Zar je onda èudno što karijeristi od formata Mirko Galiæ i Vladimir Ronèeviæ žrtvuju pred takvim autoritetom kolegu za kojega bi se logikom stvari morali boriti do ostavki kada je Hebrang svoju radost smjenom Ladišiæa formulirao ovako: »Hloverka nije nikada ovako agresivno napadala državu koja je vlasnica javne televizije«. A država to je naravno Hebrang, pa nije ni èudo da na Prisavlju vlada strah od toga tko æe biti sljedeæi za odstrel u toj »katedrali duha« koja ovako nisko nije pala još od mraènih vremena Antuna Vrdoljaka.
   

utjerivanje straha u kosti


Oèigledno, ni Ivo Sanader nema ništa protiv da se televizija koja bi trebala biti javna podržavi do potpune kontrole njegovih partijskih komesara kada Hebrangu daje otvorene ruke da njome vedri i oblaèi. Samo, kako æe nam premijer, koji je i sam imao urednièkih ambicija i intervencija u programu i zbog kojega su cenzurirani pojedine emisije i prilozi, objasniti kako misli s tom agitpropovskom propagandnom mašinerijom uæi u Europu? Jer, glavni kadrovik Hrvatske Andrija Hebrang otvoreno je reinkarnirao politièku podobnost kao glavno mjerilo uzoritosti, pa je invazija poslušnièkih mediokriteta zagarantirana.
    Možda je stoga za pet mjeseci zatvora uvjetno dvije godine potpredsjedniku svjetskog PEN-a i jednom od najveæih intelektualnih brandova koje imamo najmanje kriv sudac Nenad Lukiæ. Možda je njegov najveæi grijeh olako odmjeren zatvor nakon što je predmet predugo bio u ladici prijeteæi da padne u zastaru, a to bi mu bio minus u karijeri. No kada ministrica pravosuða Vesna Škare Ožbolt izjavi da je primijenio težu kvalifikaciju klevete iako je sada na snazi ona blaža, onda je i èovjeku neviènu pravu jasno da nešto nije u redu, jer je opæepoznato da se u tom sluèaju uvijek ide na ruku optuženom.
    Zašto dakle Matvejeviæa valja »rebnuti« zatvorom iako to uopæe nije trebalo uèiniti? Pa da se utjera strah u kosti svim onim »malim«, nepoznatim piscima za koje ne znaju i s njima ne druguju jedan Eco ili Magris. Što se tek njima može dogoditi i koliko godina mogu zaraditi usude li se dignuti glavu i svoj glas protiv ujedinjenih hrvatskih talibana koji nas uporno vuku prema Sibiru tvrdeæi da je to Europa? Baš kao što æe se nakon brutalnog obraèuna s Ladišiæem, na koji se usudio javno reagirati tek Denis Latin, obilježivši se potencijalnom metom za sljedeæu žrtvu »vodstva informativnog programa«, neka potencijalno nova zvijezda malih ekrana zapitati je li pogroma vrijedna istinoljubivost.
   

smrt demokracije


Najsramotnije je kada pravosudne udvorice i poturice svoju slizanost i servilnost prema politièarima koje servisiraju nastoje uèiniti nedodirljivom pozivajuæi se na »nezavisnost sudaca« i nekomentiranje nepravomoænih presuda. Možda je serijal o Johnu Deedu idealizirana limunada, no neki bi naši suci, ako su te lekcije veæ preskoèili na fakultetu, mogli iz njega nauèiti da ih ništa ne može amnestirati odgovornosti služenja pravdi bez obzira kako se to može odraziti na njihovu karijeru.
    Ni sudbena vlast ne može biti izuzeta odgovornosti za razvoj demokracije, pogotovo u tranzicijskoj državi kao što je Hrvatska ranjena ratom. To podrazumijeva dijalog s javnosti, koja ima pravo komentirati sudaèke odluke, baš kao što oni moraju obrazložiti svoje presude. Smrt demokracije klinièki se potvrðuje onda kada suci i novinari prestanu odgovarati za svoj posao javnosti i pristanu podilaziti i služiti vlasti.
    Zato se danas upravo na Matvejeviæu i Ladišiæu vježba diktatura i širi strah kako bismo sutra svi ostali bez nade.

 

 

Cenzura i pritisci na HTV-u
   
    Pritisak na novinare i urednike HTV-a konstanta je ove vlasti. Iako u držanju bukvica kako po HDZ-u treba informirati javnost prednjaèi Andrija Hebrang, koji se, kao ni Miomir Žužul nije libio izravno »intervenirati« u program, niti drugi visokopozicionirani vladajuæi nisu bili imuni od tog sindroma. Tako se Vladimir Šeks »žalio« na premalu minutažu predsjednika Sabora na ekranu, a Jadranka Kosor je pokušala zaustaviti emitiranje priloga Maje Sever u »Merdijanu 16« o alimentacijskom fondu. Najèuveniji primjer snishodljivosti bilo je cenzuriranje priloga na HTV-u o tome što je nekada u opoziciji govorio Ivo Sanader koji je urednik Vladimir Ronèeviæ skinuo uz obrazloženje da se radi o »arheologiji a ne novinarstvu«! Premijer se nije baš iskazao niti kada je uvjetovao svoj intervju izbacivanjem »nezgodnih pitanja«.
    Iz »Latinice« su svojedobno bez znanja urednika bila izrezana dva priloga. Jedan je govori o 800 tisuæa maraka koje je navodno najdraži Tuðmanov tajkun Miroslav Kutle u dva navrata, 1995. i 1996., isplatio u gotovini Sanaderu kako bi posredovao kod Hypo banke da se ovome odobri èetiri milijuna maraka kredita. Druga prièa još je zanimljivija i u njoj su glavni akteri Marko Maroš i Ivan Barišiæ koje je u studenome 1991. godine Sanader kao tadašnji intendant splitskog HNK bez ijednog dokaza optužio da su provalili u njegov podstanarski stan, te mu ukrali deviza, zlatnine i pištolj vrijedne oko 50 tisuæa maraka. Nakon toga njih su dvojica sa svojim obiteljima bili tri mjeseca pod danonoænom paskom kriminalistièke policije, maltretirani su unatoè èvrstom alibiju kako bi priznali krivicu i jedva su se spasili zatvora. Kada su pokušali putem parnice dobiti sudsku zadovoljštinu, proces je opstruiran, a splitski sud Sanadera nije nikako mogao pronaæi iako je postao javna »faca« koja se svuda pojavljivala. Ne samo što im se za lažne optužbe nitko nije isprièao, ne samo što od suda nisu dobili makar moralnu satisfakciju za svoju nevinost, veæ je njihova kalvarija i maltretiranje nastavljeno u sredini u kojoj su živjeli. Barišiæ je na kraju ostao bez posla, a Maroš je zbog neizdrživog pritiska okoline otišao u Bosnu i Hercegovinu.

... više ...


ZAGREB - Posljednji dogaðaji na HTV-u, pogotovo smjena Tihomira Ladišiæa, za Denisa Latina su definitivni dokaz sve veæeg i sve pogubnijeg utjecaja politike na HTV te put koji neminovno vodi od javne televizije, koja je servis graðana, prema državnoj televiziji, koja bi bila servis vlasti i vladajuæe stranke.
- Sve ovo vodi upravo onom što Hebrang zahtijeva, pretvaranju javne u državnu televiziju. Pritom je znakovita njegova izjava da je Hloverka dobra jer ne napada državu. Pa zar je to dokaz kvalitete? Zar je država nepogrešiva, pita se Latin koji je, zajedno s redakcijom »Latinice«, jedina osoba s HTV-a koja je i javno istupila i osudila Ladišiæevu smjenu, što Latin objašnjava stavom da je nekako morao odgovoriti na »sve veæi i snažniji pritisak politike na HTV«.
- Veæ dulje vrijeme sve strukovne udruge i organizacije u svojim istupima uopæe ne pogaðaju bit stvari niti se oglašavaju o zaista bitnim stvarima. Zato smo se u »Latinici« i oglasili kao redakcija protiv Ladišiæeva smjenjivanja, kaže Latin koji je i potpisao priopæenje u kojem se Ladišiæevo smjenjivanje naziva »smaknuæem«, a cijeli dogaðaj opisuje kao »napad na slobodu i izražavanje razlièitih mišljenja na javnoj televiziji i jasan i javan pritisak vladajuæe politike na novinarsku autonomiju«.
- Možda se u programu to toliko i ne osjeti, ali na HTV-u vlada ogroman strah od Hebranga i njegovih istupa. Rezultat tog straha je sve veæa autocenzura i atmosfera straha koja jednostavno nije zdrava niti pomaže profesionalnom radu. U strahu urednici stalno novinare upozoravaju da budu pažljiviji, a sve u strahu od velikog lanca èistki, istièe Latin koji trenutnu atmosferu na HTV-u usporeðuje s onom koja je vladala prije 2000. godine.
- Danas se radi o Ladišiæu, sutra možda o Stankoviæu, onda sam možda ja na redu... A nakon nas æe onda na red doæi i svi ovi koji sada šute, rezonira Latin zakljuèujuæi da se trenutni razvoj situacije na HTV-u može nazvati jedino pretvaranjem javne televizije u državnu i povlaðivanjem Hebrangovom djelovanju koje vodi, kako je Latin istaknuo, umjesto prema istini, prema ministarstvu istine koje bi propisivalo što jest, a što nije toèno ili podobno.

 

Latin pozvan na hitni sastanak s vodstvom HTV-a

Prvi rezultati Latinovog izražavanja podrške Tihomiru Ladišiæu i zabrinutosti stanjem na HTV-u osjetili su se veæ juèer buduæi da je Latin pozvan na »hitne sastanke« s ravnateljicom HTV-a Marijom Nemèiæ i glavnim ravnateljem HRT-a Mirkom Galiæem. Osim teme sastanka, njegovog javnog priopæenja, detalje tijekom juèerašnjeg dana nije bilo moguæe doznati. Iako nitko od Ladišiæevih kolega nije, poput Latina, javno istupao, dio njih je, naglašavajuæi kako osobno nisu osjetili pritisak politike na svoj rad, izrazio zabrinutost razvojem situacije na HTV-u.



Galiæ: Smjena nema veze s politikom

Glavni ravnatelj HRT-a Mirko Galiæ i juèer je ponovio svoje stavove da s Ladišiæevim smjenjivanjem politika nema nikakve veze te da je cijela stvar prenapuhana. - Cijenimo interes koji javnost pokazuje za HTV i utješno je postojanje brige za oèuvanje slobode, ali svima želim poruèiti da je ovolika kolièina zabrinutosti pretjerana, rekao je Galiæ naglašavajuæi da je Ladišiæeva smjena bila urednièka odluka koju je on podržao. - Glavnom uredniku informativnog programa priznajem pravo da bira ekipu s kojom æe raditi i tako æe biti sve dok ima mandat ili moje povjerenje, dodao je te poentirao da je ovog ljeta, bez velike buke, smijenjeno šest glavnih urednika dnevnih novina. - Smjena glavnog urednika nekog dnevnika je normalna stvar, a smjena jednog novinara na HTV-u mora izazivati znojenje cijele nacije, ustvrdio je Galiæ naglašavajuæi da se »kod nas nisu ustalili talibani ili talibanska svijest, kako to vide u nekim dnevnim novinama, a koji to nisu vidjeli kada su se smjenjivali urednici u njihovim vlastitim kuæama«. Odbio je pak komentirati detalje svog sastanka u misiji OESS-a te je dodao da æe se na HTV-u još raspravljati o sluèaju »Ladišiæ«, i to na više razina, ali da sluèaj ipak ostaje u domeni odgovornosti urednika informativnog programa.Glasnogovornica misije OESS-a u Hrvatskoj Antonella Cerasini izjavila je da je na juèerašnjem sastanku u misiji OESS-a glavni ravnatelj HRT-a Mirko Galiæ rekao da æe pomno razmotriti sve okolnosti sluèaja »Ladišiæ« te, ukoliko utvrdi da je smjena bila motivirana politièkim razlozima odnosno pritiscima, i preispitati izreèenu kaznu.


... više ...


 

 

Media release                                                                                   Press Release 10 November 2005

French State of Emergency and Curfews Could Threaten Press Freedom Warns IFJ

 

The International Federation of Journalists today warned that France’s imposition of a 12-day state of emergency and night-time curfews to curb street violence in major cities could lead to restrictions on press and media coverage of disturbances across the country.

 

“These draconian rules will undermine the work of journalists and make an already difficult reporting environment even worse,” said Aidan White, IFJ General Secretary.

 

The IFJ’s French affiliate the Syndicat National des Journalistes has also expressed concern over the government’s announcement which brings into force a 1955 law emergency law last used when France was trying to curb violence surrounding the struggle for independence in Algeria.

 

Journalists fear that local interpretation of the use of extended police powers and restrictions on freedom of movement of journalists will render meaningless an undertaking from Interior Minister Nicholas Sarkozy that the government would not invoke provisions in the law to control press of broadcast media.

 

“These are harsh powers that could limit free expression and will make it difficult for journalists to work,” said White. “The French crisis will not be solved by actions that restrict media access to trouble spots. That will only create an atmosphere of increased ignorance and uncertainty.”

 

The IFJ is also concerned over the safety of journalists who report from areas where riots are taking place since several media workers, including Italian and Russian journalists, have been injured and material has been stolen. The curfew does not help local or foreign correspondents to work in a safe environment according to the IFJ.

 

The IFJ says that the riots in France, which have exposed deep resentment felt by people in poor urban communities, many of the of North African origin, add to concerns that there is an increase in race-related social conflict in many countries of Europe.

 

“The riots in France, recent disturbances in England and the resurgence of racism in many parts of Europe pose an enormous challenge for journalists,” said White. “Media and journalists need to provide coverage that will not add to divisions, but that will provide thoughtful reporting placing recent events in their proper context. The actions of the French government will not make that task any easier.”     

 

For more information : +32 2 235 22 00
The IFJ represents more than 500,000 journalists in more than 110 countries

... više ...


ALERT - CROATIA

10 November 2005

Journalist receives five-month suspended sentence for libel
SOURCE: International Press Institute (IPI), Vienna

(IPI/IFEX) - The following is a press release by the South East Europe Media Organisation (SEEMO), an IPI affiliate:
SEEMO Criticises Suspended Sentence Handed to Croatian Journalist

Vienna, 10 November 2005

The Vienna-based South East Europe Media Organisation (SEEMO), a network of editors, media executives and leading journalists in South East Europe and  an affiliate of the International Press Institute (IPI), is deeply concerned  about the suspended jail sentence given to a Croatian journalist.

According to information before SEEMO, on 2 November, the Municipal Court in  Zagreb issued a five-month suspended jail sentence to Croatian journalist  and writer Predrag Matvejevic for libel. In his article "Our Talibans", published in Zagreb daily Jutarnji list on 10 November 2001, Matvejevic criticised certain Croatian writers for stirring up ethnic hatred during the presidency of the late Franjo Tudjman. The Court's decision was based on action brought by writer Mile Pesorda.

Speaking about the court decision, Oliver Vujovic, SEEMO Secretary-General, said, "Punishing journalists for what they say or write is against international standards. I am surprised that Croatia has chosen to act in a way that is reminiscent of the past. The country will eventually become an EU member and, in the last few years, it has adopted many international standards."

"Therefore, we urge the responsible higher court in Croatia to urgently examine this decision, and call on the Croatian parliament to revise the present law."

Vujovic added, "We expect concrete steps and not purely cosmetic changes. One of the basic principles of freedom of speech in any democratic society is that a journalist should not be punished for their writing."

For further information, contact IPI at Spiegelgasse 2/29, A-1010 Vienna, Austria, tel: +43 1 512 90 11, fax: +43 1 512 90 14, e-mail:
ipi@freemedia.at, Internet site: http://www.freemedia.at, or SEEMO,
Spiegelgasse 2/29, 1010 Vienna, Austria, tel (SEEMO+HELP LINE): +43 1 513 39
40, tel (SEEMO): +43 1 512 90 11 11,  fax: +43 1 512 90 15, e-mail:
info@seemo.org, Internet site://www.seemo.org

The information contained in this alert is the sole responsibility of IPI.
In citing this material for broadcast or publication, please credit IPI.

... više ...


ZAGREB - Dok se na HTV-u uporno tvrdi da je smjena Tihomira Ladišiæa motivirana iskljuèivo njegovim profesionalnim propustima, izvan Prisavlja vlada gotovo jednodušno uvjerenje da se ne radi o primjeni profesionalnih kriterija, nego o popuštanju politièkim pritiscima i opipljivom dokazu utjecaja Andrije Hebranga i vladajuæe politike na ureðivaèku politiku HTV-a.
Redakcija emisije »Latinica« izražava svoje zaprepaštenje odlukom rukovodstva Informativnog programa HTV-a da se zbog propusta koji su se navodno dogodili u emisijama »Otvoreno« o sluèaju »Petraè« i sluèaju »Rajiæ« s ekrana smakne kolega Tihomir Ladišiæ.
»Kolega Ladišiæ vrstan je ratni reporter. Prošao je brojna ratišta u Domovinskom ratu, u drugim zemljama bivše Jugoslavije, kao i u svijetu. Svojim pouzdanim izvještajima izgradio je status reportera i urednika kojem se vjeruje. Ma kakvim god se motivima rukovodstvo Informativnog programa vodilo u njegovom televizijskom smaknuæu, ovaj se dogaðaj može tumaèiti iskljuèivo kao napad na slobodu govora i izražavanja razlièitih mišljenja na javnoj televiziji kao i jasan i javan pritisak vladajuæe politike na novinarsku autonomiju. Iako smo držali da su vremena politièkih èistki onih koji drugaèije misle definitivno iza nas, u trenucima kada Hrvatska poèinje pregovore o èlanstvu s EU-om u kojoj takvi obraèuni zacijelo više ne stanuju, sluèaj kolege Ladišiæa uvjerio nas je u suprotno. Ovim putem najoštrije osuðujemo ovaj napad na novinarske slobode i demokraciju, iskazujemo svoju profesionalnu solidarnost s kolegom Ladišiæem i pozivamo slobodoumno novinarstvo i graðane demokratskih opredjeljenja da uèine isto«, stoji u priopæenju koje je potpisao Denis Latin.

OESS: Vodstvo HTV-a mora objasniti smjenu

U ime HND-a njegov predsjednik Dragutin Luèiæ potpisao je priopæenje u kojem prosvjeduje protiv smjenjivanja Ladišiæa dodajuæi da HND smatra da se radi o rezultatu »u posljednje vrijeme sve snažnijih pritisaka na neovisnost javne televizije«.
Kao dokaz ovoj tvrdnji, HND navodi pismo bosanskohercegovaèkog HSP-a upuæeno vodstvu HRT-a motivirano emisijom o Ivici Rajiæu i Haagu, ali i izjave, odnosno pritiske Andrije Hebranga upuæene prije i poslije Ladišiæeva smjenjivanja. Ladišiæeva smjena izazvala je zanimanje i misije OESS-a u Hrvatskoj èija nam je glasnogovornica Antonella Cerasino kazala da æe OESS obratiti posebnu pozornost na Ladišiæev sluèaj.
- Èuli smo za navedeni sluèaj i postavit æemo pitanje gospodinu Galiæu o naèinima i razlozima Ladišiæeve smjene. Uz navedeni sluèaj, pozornost OESS-a izazvao je i sluèaj jednog novinara informativnog programa koji nam se požalio da mu je smanjena plaæa jer nije želio izmijeniti svoj izvještaj, rekla je Cerasino dodajuæi da su navedeni sluèajevi izazvali interes OESS-a jer ukazuju na opasnost od ogranièavanja novinarskih sloboda na HTV-u te da æe se u njima posebna pozornost posvetiti naèinu na koji su kazne izricane, odnosno je li novinarima objašnjeno zbog èega se kažnjavaju te jesu li bili uopæe upozoreni na svoje greške.

Ronèeviæ negira politièke pritiske

Urednik informativnog programa HTV-a Vladimir Ronèeviæ negirao je da Ladišiæeva smjena ima ikakve veze s politièkim pritiscima ili istupima Andrije Hebranga, a njegov stav da se radi iskljuèivo o odluci motiviranoj profesionalnim razlozima podržao je i glavni ravnatelj HRT-a Mirko Galiæ. Njih dvojica su, kako doznajemo, tijekom juèerašnjeg dana održali sastanke s Tihomirom Ladišiæem. Buduæi da Ladišiæ tijekom juèerašnjeg dana, osim priopæenja, nije komunicirao s medijima, o sastancima je poznato tek da na njima nije razriješena Ladišiæeva sudbina, ali navodno niti objašnjeni razlozi smjene, pogotovo s obzirom na èinjenicu da do svoje iznenadne smjene Ladišiæ nije zaprimio nikakav službeni prigovor na svoj rad.
Zoran Pusiæ iz GOLJP-a je, komentirajuæi Ladišiæevu smjenu, rekao da bi èinjenica da je smijenjen zbog emisije o Ivici Rajiæu »bila sramotna, ali ne i nešto posebno novo u ozraèju u kojem odluèuju ljudi za koje je istina pitanje pragmatiènosti, a ne morala«.

Zvonimir MAMIÆ

Ladišiæ bez komentara

U ovom trenutku odluku i razloge ne mogu komentirati jer sam o njima saznao - iz medija. Posebno zbog èinjenice da se upravo ovih dana otvoreno napada HRT, njegov ravnatelj i program, o svojoj smjeni ne želim nagaðati i javno raspravljati, stoji izmeðu ostalog u Ladišiæevom priopæenju. Komentirajuæi navode da je smijenjen zbog emisija o Petraèu te Ivici Rajiæi i Haagu, Ladišiæ zakljuèuje da »vjeruje da je otvaranje svih tema i slobodno iznošenje razlièitih stavova smisao novinarskog i urednièkog posla. Stoga sam tako, slobodno i otvoreno, vodio i ureðivao svoje emisije, uživo pred gledateljima HRT-a«.



Hebrang: Hloverka ne napada državu

Oèekivano, Andrija Hebrang juèer je ponovio svoje zadovoljstvo Ladišiæevom smjenom, dok je predsjednica saborskog odbora za informiranje Željka Antunoviæ izjavila da se radi o sluèaju za strukovne organizacije te da ne želi, poput Hebranga, sebi uzimati za pravo da komentiranjem sluèaja èini bilo kakav pritisak na autonomiju HRT-a.


Iako nitko od sugovornika nije htio javno usporeðivati urednièko-voditeljski rad Tihomira Ladišiæa s radom Hloverke Novak Srziæ, dijelu sugovornika je i ta èinjenica znakovito ukazivala da se u sluèaju Ladišiæa radi o »politièkoj kuhinji«. Tek je Hebrang bez ustezanja rekao da je to i razumljivo jer »Hloverka nije nikada ovako agresivno napadala državu koja je vlasnica javne televizije«, dok su drugi sugovornici izjavili da bi se, ako se radi o profesionalnim kriterijima, na slièan naèin moglo i Hloverku prozivati zbog »Otvorenog« gdje je jedan od gostiju rekao da je za njega Hrvatska poèela s 10. travnjem.



... više ...


ZAGREB - Prema šturom službenom objašnjenju, zbog poèinjenih »više programskih propusta« Tihomir Ladišiè juèer je razriješen funkcije voditelja HTV-ove emisije »Otvoreno«.
Uz poprilièno neprecizno i šturo objašnjenje Ladišiæeve smjene, juèer se na Prisavlju moglo doznati samo da je ona motivirana »Otvorenim« koje je on vodio i koje se bavilo temom Haaga i Ivice Rajiæa. U informativnom programu HTV-a Ladišiæu se zamjerilo njegovo navodno inzistiranje na tezi da su Hrvati zajedno sa Srbima granatirali Sarajevo. Do zakljuèenja ovog broja nismo uspjeli dobiti komentare urednika informativnog programa HTV-a Vladimira Ronèeviæa, kao niti smijenjenog Tihomira Ladišiæa koji se nisu javljali na mobitele. Dok razlog Ronèeviæeva izbjegavanja novinara nije poznat, Ladišiæ je, koliko smo uspjeli doznati, izbjegavao pozive jer nije znao što bi rekao. Naime, Ladišiæ je za svoju smjenu i nezadovoljstvo naèinom voðenja »Otvorenog« doznao od kolega na prisavskim hodnicima, a osim što nije dobio nikakvo službeno objašnjenje smjene, do sada nije niti imao nikakve zamjerke na svoj rad. Usto, Ladišiæ do zakljuèenja ovog broja nije znao niti je li dobio otkaz, trajno udaljavanje iz »Otvorenog« ili »samo« privremenu suspenziju.
- Èula sam da je Ladišiæ smijenjen, ali ni sama ne znam razloge njegove smjene, kazala je Hloverka Novak Srziæ izražavajuæi žaljenje zbog tog dogaðaja. Èlanica Programskog vijeæa HRT-a Suzana Jašiæ viješæu je bila neugodno iznenaðena dodajuæi da æe zatražiti snimak sporne emisije. U zadnje vrijeme po pitanju HRT-a vrlo agilni Andrija Hebrang nije krio zadovoljstvo.
- Za mene je to ugodno iznenaðenje jer sam Ladišiæevo »Otvoreno«, gdje je inzistirao na tome da je HVO sudjelovao u granatiranju Sarajeva, htio iznijeti na sljedeæoj saborskoj sjednici gdje æe se raspravljati o HRT-u kao primjer negativnog i lošeg rada na HTV-u, a sada æu ga iznijeti kao pozitivan primjer i korak prema HTV-ovom objektivnom informiranju javnosti, kazao je Hebrang komentirajuæi i kuloarske informacije da se radi o HTV-ovom ustupku njemu i HDZ-u.
- Ukoliko je to i bio motiv Ladišiæeve smjene, usluga nije napravljena meni, nego objektivnom informiranju javnosti, zakljuèio je Hebrang.
Prema šturim vijestima koje su se juèer mogle èuti na HTV-u, »Otvoreno« æe umjesto Tihomira Ladišiæa do daljnjega, dok se ne naðe Ladišiæeva zamjena, voditi Hloverka Novak Srziæ.  Z. MAMIÆ

... više ...


1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118
AKTUALNO