hrvatsko novinarsko društvo croatian journalists' association
Perkovčeva 2 | 10 000 Zagreb | Tel: 482-8333 | Faks: 482-8332 | E-mail: hnd@hnd.hr

Arhiva priopćenja

Odaberite godinu i mjesec

Ukupno: 2347


"Ne ISLAMABAD – Èinjenica da Newsweek opoziva svoj èlanak o obezvreðivanju Kurana u amerièkom zatvoru u Guantanamu nije smirila bijes muslimana, upozorio je u utorak jedan visoki dužnosnik pakistanske koalicije Muttahida Majlis-e Amal (MMA).
    »Oni koji su napisali i objavili taj èlanak u Newsweeku moraju biti javno kritizirani i kažnjeni«, rekao je zamjenik glavnog tajnika MMA-a Liaqat Baloch. »Osim što je doveo u pitanje vjerodostojnost amerièkog èasopisa, taj èlanak je i krajnje uvredljiv i izražava osjeæaje amerièkih politièkih dužnosnika prema islamu i muslimanskoj zajednici«, nastavio je islamistièki dužnosnik. MMA, koalicija šest islamistièkih stranaka, od koji su neke bliske bivšem fundamentalistièkom režimu talibana u Afganistanu, poziva na »svjetski dan prosvjeda« 27. svibnja kojim bi se osudilo moguæe obezvrjeðivanje Kurana u Guantanamu.
    Liaqat Baloch smatra da je ta afera »konspiracija produbljivanja jaza izmeðu islama i kršæanstva nakon atentata 11. rujna 2001. u Sjedinjenim Državama«. »Radi se o novom pokušaju židova da pokrenu borbu izmeðu muslimana i kršæana«, optužio je. »Žaljenje Newsweeka ne smiruje bijes i prosvjedi æe biti organizirani kako je bilo predviðeno«, naglasio je. U èlanku od 9. svibnja amerièki tjednik Newsweek je objavio informaciju neidentificiranog izvora da su amerièki vojnici bacali primjerke muslimanske svete knjige u zahodske školjke kako bi zatvorenike prisilili da progovore.
    Pod pritiskom amerièke vlade Newsweek je povukao taj èlanak koji je izazvao brojne prosvjede u muslimanskom svijetu, posebice u Afganistanu gdje je u sukobima prosvjednika i snaga reda poginulo najmanje 17 osoba i 120 je ranjeno. (Hina/AFP)

... više ...


 

European Journalists Pledge Support for BBC Staff After Massive Vote for Strike Action

 

The International Federation of Journalists and its regional organisation the European Federation of Journalists today gave its full backing to the workforce at the BBC, which has voted by a heavy majority to confront management over plans to slash 4,000 jobs.

 

The EFJ, which represents close to 250,000 journalists across Europe, says the ballot represents a “massive vote in defence of public service values and quality media.”

 

“The BBC’s future is at stake as well as its reputation as the world’s leading broadcaster,” said Arne König, the EFJ Chair. “The journalists of Europe will stand shoulder to shoulder with their BBC colleagues if they are forced to go on strike. Now is the time for the BBC to get the message to negotiate in a meaningful way with its staff.”

 

Next month, the IFJ is organising a special event to discuss the BBC dispute and the crisis for broadcasting in Italy in Rome at the time of the international meeting of the IFJ Executive Committee. 

 

“The fight for quality broadcasting in both private and public media is one of the greatest challenges facing journalism today,” said König. “Our colleagues at the BBC have declared their intention to stand and fight and we will do everything we can to make sure they win.” 

 

BBC journalists who are members of the EFJ’s affiliate the National Union of Journalists, voted by a margin of 84 per cent to go on strike unless last-ditch talks can find a solution to the cuts proposed by Director General Mark Thompson. Other workers at the corporation, in membership of the unions BECTU and AMICUS also voted heavily in favour of strike action.

 

The first announcement of the job cuts was made in December 2004, and then again in March 2005 the management announced additional lay-offs. The industrial dispute began last month when BBC Director General rejected union calls for meaningful negotiations over planned job losses, such as a 90-day moratorium on progressing the cuts and a guarantee of no compulsory redundancies and no sell-offs.

 

The management say the cuts will lead to more investments in programming but the unions insist that cuts in the newsroom and programming areas will seriously affect the quality of BBC output. The unions are meeting today to decide on the next steps.

 For further information contact Jeremy Dear on 020 7843 3728 or 07855 384287 or Paul McLaughlin on 07803 050865, or go to www.nuj.org.uk

 You can also register your opposition to the cuts by e-mailing Mark Thompson at mark.thompson@bbc.co.uk

 

 

The IFJ represents over 500,000 journalists in more than 110 countries

... više ...


Diskusija o prijedlogu dopredsjednice Europske komisije Margot Wallstrom, koji sadrži konkretne prijedloge, održat æe se:

24. svibnja 2005. od 14.30 u Meðunarodnom press centru, Residence Palace, u Bruxellesu.

U diskusiji su najavljeni: Hans Martens, izvršni tajnik The European Policy Centera, Jacki Davis, urednik E!Sharpa, Lilli Gruber, MEP i dopredsjednica Ontergroup on Media, Communication and Freedom u Europeskom parlamentu, Reino Paasilina, èlan EU Parlamenta. Moderator diskusije je: Bettina Peters, zamjenica direktora Europskog press centra.

... više ...


 The International Federation of Journalists today accused the United Nations of censorship and “political insanity” over the barring of Taiwanese from a crucial world health summit meeting in Geneva.

 The World Health Assembly which is being held this week brings together a global community of experts and states to deal with critical health questions, but a group of journalists from Taiwan have been banned for the second year running based on a “perverse interpretation” of a 34-year old UN resolution.

 Last week IFJ President Christopher Warren appealed to UN Secretary General Kofi Annan to lift the ban on the journalists, but by yesterday, the opening day of the Assembly, they were still refused entry to the Assembly at the UN in Switzerland.

 “It is political insanity for the United Nations to ban a group of journalists trying to cover a debate about global health policy,” said Aidan White, IFJ General Secretary. “The clear impression is of the UN structure being bullied by Taiwan’s opponents, even though these journalists are independent, professional and not engaged in any political activity.”

 The IFJ says that this censorship by the UN has only been applied in the past two years. Previously Taiwanese journalists were able to report freely the activities of the World Health Assembly which is the annual meeting of the World Health Organisation.

 In his letter to Kofi Annan, IFJ President Warren said that the UN as a global defender of human rights should not be seen to systematically undermine the basic rights of journalists to report on major news events. All of the journalists affected by the ban are members of the IFJ’s affiliate in Taiwan, the Association of Taiwan Journalists, and all work for recognized media outlets such as the China Times, the Taipei Times, Chinese Satellite TV and the Central News Agency of Taiwan.

 “It is not too late, even now, for the UN to give our colleagues free access to the World Health Assembly,” said White. “They should do so and remove immediately the shocking image of the UN engaged in the dirty business of political intimidation and discrimination against professional journalists.”  

 The IFJ says that the UN policy of banning passport holders from Taiwan to attend UN events is untenable and has no basis in law, given that the UN General Assembly resolution expelling Taiwan from membership in October 1971 only dealt with expulsion of representatives of the Taiwanese state. “This is a perverse interpretation that serves only the political interests of China and is an insult to press freedom,” said White. 

 For further information please contact +32 2 235 22 07

The IFJ represents over 500,000 journalists in more than 110 countries

 

... više ...


San svakih novina da njeni tekstovi »imaju odjeka« i da budu globalno citirani, ostvario se magazinu Newsweek na naèin za koji bi sada svi voljeli da se nije dogodio. U broju od 9. svibnja magazin je objavio malu vijest o tome da se u zatvoru u Guantanamu (islamske) zatvorenike šikanira tako da njihova sveta knjiga, Kuran, služi u zahodu kao toaletni papir! Diljem islamskoga svijeta, a ponajviše u Pakistanu i Afganistanu, reagiranja na to »vrijeðanje Kurana« eskalirala su u burne i emocijama nabijene antiamerièke prosvjede. U tim je demonstracijama u 15 ljudi poginulo, deseci su ozlijeðeni.
U zabrinjavajuæim trenucima kulminacije tih prosvjeda amerièka se državna tajnica zatekla u Iraku, te se pokušala isprièati izjavivši da Americi »naravno, nije ni na kraj pameti da obezvreðuje Kuran«. Uredništvo Newsweeka u nedjelju se isprièalo zbog spornoga teksta, rekavši da »postoji moguænost pogreške«, a isprika je upuæena i žrtvama prosvjeda koji su zbog toga izbili. Formalna isprika najavljena je za broj koji je izašao u ponedjeljak. Urednik magazina, Mark Whitaker u svome tekstu u tom broju izražava »žaljenje zbog netoènosti u spornom tekstu«, te se poziva na »nesretnu okolnost da su reporteri magazina povjerovali jednom amerièkom dužnosniku (neimenovanom) koji ne poznaje dobro situaciju i èinjenice. Za vrijeme ogorèenih prosvjeda u Pakistanu, tamošnji su muslimanski sveæenici u subotu bili zaprijetili da æe u roku od tri dana pozvati na »sveti rat« protiv SAD ako istražitelji iz Guantanama, o kojima je pisao Newsweek, ne budu izruèeni.
Vijest koju je objavio Newsweek u broju od 9. svibnja imala je »neimenovani izvor«, koji je tvrdio da istražitelji u Guantanamu pokušavaju prisiliti zatoèenike da progovore tako što trgaju Kuran i bacaju njegove dijelove u zahod. U nedjeljnoj isprici Newsweek citira i glasnogovornika Pentagona koji izjavljuje da su te tvrdnje neistinite i da ih amerièka vojska ne drži vjerodostojnima. Condoleezza Rice i drugi amerièki dužnosnici pozvali su muslimane diljem svijeta da se ne odazivaju pozivima na prosvjede i nasilje, dodajuæi da se »nepoštivanje muslimanske svete knjige ne smije tolerirati«.
Nažalost, uza sve isprike i žaljenja Newsweek više ne može popraviti poèinjenu štetu niti može poništiti posljedice koje je objavljivanje neistinite vijesti izazvalo u muslimanskom svijetu. Dodatna je nezgodna okolnost u ovoj prièi i famozni »neimenovani izvor«, koji je sada u Newsweeku izazvao buru globalnih razmjera (ukljuèujuæi i brojne poginule i ranjene). Upravo ovih dana, naime, vodeæi svjetski mediji upozoreni su na istraživanja meðu èitateljima koja pokazuju da upravo korištenje »neimenovanih izvora« ruši ugled medija i povjerenje èitatelja i gledatelja. Mnogi su listovi, ponajprije The New York Times, veæ radikalno pooštrili pravila koja jedva još dopuštaju navoðenje »neimenovanih izvora«: izvor koji nije ili ne želi biti imenovan, nije vjerodostojan izvor, kažu u »NYT«.
Za Newsweek i za žrtve prosvjeda i Afganistanu i Pakistanu, meðutim, ta pouka stiže malo prekasno.

... više ...


 SEEMO PRESS RELEASE: GREECE

Vienna, 13 May 2005

 The Vienna-based South East Europe Media Organisation (SEEMO), a network of editors, media executives and leading journalists in South East Europe and an affiliate of the International Press Institute (IPI), is alarmed about the recent assault on Kostas Nikolakopoulos, a journalist for the sports daily Fos ton Sport and the radio station Super Sport FM.

According to information before SEEMO, on Saturday, 7 May, Nikolakopoulos was attacked by four unknown men in front of his wife and two young daughters, only meters away from his home in Ilion, Athens. The perpetrators hit him repeatedly on the head and body using knuckledusters and iron bars. Once Nikolakopoulos had fallen to the ground, they disappeared. Nikolakopoulos was taken to a nearby hospital, where his injuries were treated. He left the hospital three days later.

SEEMO has also been informed that the journalist had received anonymous threats in the past regarding his articles and radio reports. Nikolakopoulos is a well known sports journalist, specialising on issues concerning the most popular soccer club in Greece, Olympiakos Piraeus.

 SEEMO would like to remind that in October 2004 sports journalist Philippos Syrigos was attacked in the car park near Super Sport FM radio station, while walking to his car after a radio show. He was attacked by two unknown men wearing helmets, who hit him on the head with a metal bar and stabbed him several times in the back. The two perpetrators managed to escape and have not been brought to justice.

SEEMO calls upon the authorities in Greece to find and bring to justice those responsible for these attacks. SEEMO would also like to remind the Greek authorities that freedom of expression and a safe working environment for journalists are the basic principles of any democratic society.

 

-----------------------------------------------------------------------------------

 JOINT IPI/SEEMO PROTEST: SLOVENIA

H.E. Janez Drnovšek
President
Office of the President of the Republic
SI-1000 Ljubljana
Slovenia

Fax: +386 1 478 13 57

H.E. Janez Janša
Prime Minister
Office of the Prime Minister
SI-1000 Ljubljana
Slovenia

Fax: +386 1 1781721

Vienna, 12 May 2005

Your Excellencies,

The International Press Institute (IPI), the global network of editors, media executives and leading journalists, and its affiliate, the South East Europe Media Organisation (SEEMO), are writing to you to highlight a number
of problems with the draft Act on Radio Television Slovenia (RTV Slovenia).

Before examining some of the provisions, IPI would ask the Slovenian government whether there is a real need to introduce an amended public service broadcasting law. In previous times, the Slovenian law was considered to be one of the most advanced within the new EU member countries and it appears to IPI that amendments might harm this reputation.

IPI believes that the draft law in its present form does not do everything possible to uphold the independence and autonomy of the public service broadcaster and, quite to the contrary, it leaves the organisation vulnerable to political influence and pressure.

For example, concerning the composition of the Programming Council of RTV Slovenia (PCRS), in Article 17 (5), 16 members are to be appointed by the National Assembly based on suggestions "by the viewers and listeners of RTV broadcasts, universities, associations of societies or their organisations..."

Using this format, IPI is worried that the relationship between civil society organisations and the National Assembly merely pays lip service to the idea of negotiation and consultation but, in truth, gives the organisations little or no say in the final decision as to who should be a member of the PCRS. To avoid this problem, IPI would prefer to see either an independent board of civil society organisations choosing their own representatives or certain nominated organisations forwarding their own choices.
 
IPI also notes that the Roma community is not specifically mentioned. On the question of the PCRS, IPI would like to see the Roma community represented in this body. This is important because of the government's commitment to the Slovenian Constitution and the Public Media Act.

Another important point is the question of the third channel that is to be used for transmitting parliamentary and other National Assembly and National Council activities. Given the special nature of this channel, IPI believes that funding should come not from the budget of the public service broadcaster, but from a special source of funding.

After all, the requirement to produce such programming is an additional burden on the broadcaster that might affect its work in other valuable areas and there is a need for heavy technical investment in programme distribution since, at present, it is obviously not possible to broadcast a third channel across the entire country.

In view of the above, IPI and SEEMO would ask that the Slovenian government take the draft law and enter into a rolling discussion with all interested parties as a means of making certain that the draft law meets the needs of the broadest possible spectrum of Slovenian society.

Finally, public service broadcasting operates both for and on behalf of the Slovenian public and a strong statement to this effect would certainly remove some of IPI's concerns about the possible deficiencies related to the question of the broadcaster's independence from political influences.

We thank you for your attention.

Yours sincerely,
 
Johann P. Fritz

IPI Director

Oliver Vujovic

SEEMO Secretary General

 

------------------------------------------------------------------

 

For any further information or to remove your e-mail address please contact:

 

SEEMO - IPI, Spiegelgasse 2/29, 1010 Vienna, Austria, Tel (SEEMO+HELP LINE): +43 1 513 39 40, Tel (SEEMO): +43 1 512 90 11 11, Fax: +43 1 512 90 15, E-mail: info@seemo.org, Web: http://www.seemo.org

 

 

... više ...


Dansko udruženje za istraživaèko novinarstvo (www.fuj.dk) i  Centar za istraživaèko novinarstvo (CIN) iz Zagreba (www.investigativejournalism.org), organiziraju 4.lipnja 2005. (subota) jednodnevni seminar za novinare iz Hrvatske.

Tema seminara je program za razvoj istraživaèkog novinarstva pod nazivom SCOOP koji je u protekle dve godine Dansko udruženje za istraživaèko novinarstvo uspješno realiziralo u Ukrajini, te zapoèelo u Albaniji, Bosni i Hercegovini,  Bugarskoj, Rumunjskoj i Srbiji i Crnoj Gori.

Sudionici seminara dobit æe priliku za financijsku pomoæ pri radu na istraživaèkim prièama na podruèju èitave Hrvatske. Prièe æe biti i honorirane, te objavljene na web stranici Danskog druženja za istraživaèko novinarstvo i web stranici istraživaèkih novinara jugoistoène Europe na portalu NetNovinar (www.netnovinar.org)

Seminar æe biti održan u Press klubu Hrvatskog novinarskog društva u Zagrebu (Perkovèeva 2), a organizatori æe snositi troškove puta i smještaja za sudionike izvan Zagreba. Predavanja i rasprava bit æe na engleskom jeziku.

Kandidirati se mogu novinari koji su zaposleni u tiskanim i elektronskim medijima, kao i slobodni novinari.

Prijava treba sadržavati kratak CV,  kontakte (brojeve telefona i e-mail adresu), dva objavljena istraživaèka teksta  i kratak esej u kome treba navesti razloge za prijavljivanje kao i teme za prièe koje bi novinar želio pisati u okviru programa.

Prijave, iskljuèivo u elektronskoj formi, treba poslati na slijedeæu e-mail adresu:
lekovics@lsinter.net
 
Rok za prijave je 31. svibnja 2005. Svi kandidati bit æe obaviješteni o rezultatima izbora 1. lipnja 2005.

... više ...


 Naime, nakon sastanka predsjednika HND i èlanova IO HND s nezadovoljnim novinarima, potom rasprave sa èlanovima novinarskog aktiva HTV-a te usmenih i pismenih oèitovanja predsjednika i èlanova ocjenjivaèke skupine za elektronièke medije, IO HND je zakljuèio da je u radu ocjenjivaèke skupine, iako je radila u dobroj vjeri, bilo proceduralnih propusta. Propusti su takvog karaktera da ovogodišnju nagradu ipak ne dovode u pitanje, ali zahtijevaju ozbiljno preispitivanje naèela i kriterija dodjeljivanja novinarskih nagrada, osobito u podruèju elektronièkih medija. IO HND prihvaæa prijedlog da se novinari svih elektronièkih medija ravnopravno ukljuèe u definiranje naèela, pravila i kriterija za izbor ocjenjivaèke skupine za elektronièke medije i dodjelu nagrada te æe im u tom pogledu pružiti svu moguæu moralnu i logistièku potporu. HND æe osobito voditi raèuna o èinjenici koju je istaknula grupa nezadovoljnih novinara da je u posljednjih nekoliko godina došlo do pluralizacije elektronièkih medija i to ne samo na nacionalnoj razini. IO HND poziva èlanove, aktive, ogranke i zborove da svoje probleme i interese artikuliraju i sukladno Statutu i demokratskoj proceduri predoèe Izvršnom odboru, Nadzornom odboru i Središnjem odboru HND-a.

 U povodu optužnica podignutih protiv novinara od strane tužiteljstva ad hoc tribunala u Haagu zbog, "nepoštivanja suda", IO HND je na sastanku održanu u èetvrtak 12. svibnja zakljuèio slijedeæe:
 1. IO HND u okviru Ustavnog Zakona o suradnji s Haškim sudom èini i uèiniti æe sve da, iako nisu naši èlanovi pomogne novinarima protiv kojih je podignuta optužnica od strane Tužiteljstva ad hoc Tribunala u Haagu zbog nepoštivanja suda. .
 2. IO HND smatra da je sukladno praksi Meðunarodnog suda za ljudska prava u Strasbourgu objavljivanje tajnih dokumenata, a u tom pogledu i svjedoèenja "zaštiæenih svjedoka", opravdano ukoliko za to postoji "opravdani interes javnosti".
 3. IO HND smatra da je tako nešto moglo biti uèinjeno bez objavljivanja identiteta "zaštiæenih svjedoka" èime se njihova sigurnost dovodi u pitanje i obeshrabruje druge potencijalne svjedoke.
 4. IO HND smatra da kao olakšavajuæu okolnost treba uzeti u obzir da je identitet "zaštiæena svjedoka" otkriven ranije, a da na to nije bilo reakcije haškog tužiteljstva.
 5. IO HND smatra da bi se haški sud, uvažavajuæi dostignuti stupanj slobode medija u Hrvatskoj, te uvažavajuæi hrvatsku inicijative i europsku praksu, u interesu pravde mogao zadovoljiti isprikom optuženih.
 6. Uz ostale inicijative koje æe poduzeti nadležna tiojela HND-a o ovim æe zakljuècima HND izvijestiti Europsku (EFJ) i Svjetsku novinarsku organizaciju (IFJ) te Haški sud.
 
      Predsjednik HND
      Dragutin Luèiæ Luce


 

... više ...


BEZ POTPISA Na peticiji sa sedamdesetak imena "potpisnika" nema - potpisa. No, veæi je problem što je nekoliko novinara bez svojeg pristanka i znanja stavljeno na listu kojom se od vodstva HND-a traži da zaštiti novinare (od Haaga) ili, pak, da odstupi

piše Zvonimir KRSTULOVIÆ

"NemaU povodu optužnica Haaškog suda koje su zbog otkrivanja identiteta zaštiæenog svjedoka podignute protiv novinara Marijaèiæa, Šešelja, Margetiæa i pridruženog im èlana Markice Rebiæa, nekadašnjeg šefa SIS-a, iz Hrvatskog novinarskog društva stigla je izjava koja se, zapravo, ne protivi optužnicama. Iz dijela ceha zakuhala se zatim reakcija koja zagovara tezu da je HND ipak trebao principijelno stati na stranu novinara. Drugi dio ceha optužene novinare smatra huškaèima i pamfletistima i uglavnom ne progovara. Oni govorljiviji, okupljeni pod Inicijativom za slobodu medija i depolitizaciju HND-a, oglasili su se prigodnim (hrvatskim) slovom. Doguralo se i do peticije u kojoj se Hrvatsko novinarsko društvo poziva da "zaštiti novinarsku profesiju i novinare, bez obzira bili ili ne èlanovi Društva te politièki istomišljenici vodstva HND-a, a u protivnom neka bezuvjetno odstupe".

Isti na listi

Pri prvom pogledu na peticiju, koja je poslana medijima 6. svibnja, vidljivo je da pored sedamdesetak imena "potpisnika" peticije nema potpisa. Diana Rexhepi, èlanica Vijeæa èasti Hrvatskog novinarskog društva, jedna od inicijatora peticije, za naš list tvrdi kako su oni koji su na listi vidjeli tekst peticije i pristali ga podržati, a uradili su to telefonom, mailom ili pak usmeno. Nadalje, veæina "potpisnika" peticije je iz miljea desno orijentiranih i na takav naèin dokazanih novinara. Stjeèe se dojam da je lista na "potpis" nuðena samo pojedinim novinarima, dakle selektivno.
- Ne, nuðena je svim novinarima koje smo znali ili ne znali, itd. Ima novinara koji nisu pristali biti na toj listi, oni koji su pristali njih smo stavili, recimo kontaktirali smo Beškera, on nije htio biti na listi, kontaktirali smo Manjkasa, on nije dao svoj potpis, a Rora je pak stavio svoj potpis, itd. Peticija je bila javna, a njezin tekst najavljen u novinama - tvrdi Diana Rexhepi.
Ipak ste imali neki svoj obrazac ljudi?
- Ne, ne. Zvala sam u Vjesnik, ponudila Andrei Latinoviæ, itd. Tebi nisam, u redu, ali ponudila sam Laušiæu, Paviæu, itd., Klauškom nisam jer s njim nemam možda ni dobar dan. Ali nisam to radila samo ja, radi se o tome da je to bio tim. Meðutim, nema nikakve selekcije jer se radi o opæim naèelima. U ovom trenutku ne zanima me koje je netko politièke opcije, ovdje se radilo o naèelu i to taj tekst pokazuje.

Marušiæ: ništa nisam potpisala

Nekolicina ljudi, saznali smo juèer, je bez svog pristanka i znanja stavljena na listu "potpisnika" peticije. O tome su i obavijestili HND. Na tu konstataciju Diana Rexhepi uzvraæa protupitanjem:
- O kome je rijeè?
"Rexhepi:Barem o tri osobe.
- Reci, molim te, imena i prezimena.
Nataša Škarièiæ, Antonela Marušiæ…
- Njima je apsolutno ponuðen taj tekst. Antonela je rekla da iako ne voli te likove podržava naèela. Što se tièe Nataše Škarièiæ, na upit hoæe li ovo potpisati dvaput mi je rekla da je stavim. E, sad juèer i prekjuèer ona je nazvala i rekla da su tu njoj sporna imena potpisnika peticije. Naravno, smatram da se oni imaju pravo predomisliti.
Novinarka Antonela Marušiæ o svemu tome ima svoje stajalište:
- Tekst mi je bio ponuðen, proèitala sam ga i odmah izrazila sumnju u iznesene tvrdnje, nakon toga sam oèekivala da æe se kolegica Rexhepi vratiti i ponuditi mi peticiju na potpis, što ona ipak nije uèinila. Dakle, ništa nisam potpisala!
Škarièiæ i Marušiæ nisu jedine bez svog znanja stavljene na peticiju. Kako se to moglo dogoditi - iako to ona negira - èlanu Vijeæa èasti Hrvatskog novinarskog društva?

   

Nataša Škarièiæ: Cehovsko raslojavanje

O tome kako se bez svoga znanja i dopuštenja našla na listi peticije Nataša Škarièiæ, novinarka Slobodne Dalmacije, veli: "Ne bih previše gubila vrijeme na objašnjavanje kako sam se našla na tom popisu, jer je oèito da se radi o nesporazumu, i to privatne naravi koji nije za javnu prezentaciju. Peticiju sam prvi put vidjela skupa s mojim imenom u nedjelju, a ne bih je podržala uglavnom zato što pod naslovom "Inicijativa za depolitizaciju" okuplja ideološki monolitno novinarsko društvo.
Koliko mi je poznato, nijedan od takozvanih novinara "ljevièara" nije ni pozvan da se pridruži inicijativi koja bi, kao, trebala pridonijeti tome da se cehovski ne raslojavamo na ustaše i partizane, barem kada su u pitanju tako delikatne situacije kao što su haaške optužnice za novinare. Cilj možda ima smisla, ali je sredstvo izvan domašaja kritike."

... više ...


Medijski magnat Rupert Murdoch zatražio je od Europske banke za obnovu i razvoj više od 100 milijuna dolara za širenje poslovanja u Rusiji, objavio je u ponedjeljak The Financial Times. Australsko-amerièki biznismen koji u svome vlasništvu ima neke od najutjecajnijih britanskih listova poput The Timesa, The Sunday Timesa ili tabloida The Suna, traži sredstva za financiranje nekoliko preuzimanja koje bi trebala obaviti tvrtka News Outdoor Russia.
"MedijskiKao najveæa inozemna tvrtka za oglašavanje u Rusiji, News Outdoor Russia skok je na tržištu oglašavanja u toj zemlji u posljednje vrijeme napravila elektronskim jumbo plakatima. Kako sama oglašava na svojim web stranicama, News Outdoor Russia nudi oglasni prostor na atraktivnim lokacijama i na najveæim elektronskim jumbo plakatima u Europi dimenzija 16.8x12.8 metara. U Upravnom odboru Europske banke za obnovu i razvoj kazali su Financial Timesu kako æe iduæeg tjedna razmotriti davanje kredita Rupertu Murdochu u visini od 130 milijuna dolara. Prema materijalima EBRD-a, "kredit bi bio namijenjen olakšavanju stvaranja proregionalne inozemne reklamne mreže koja æe pokrivati nekoliko bivših sovjetskih republika kupnjom više lokalnih inozemnih operatera".
Murdochov naèin ulaska za golemo tržiše bivšega Sovjetskog Saveza poklapa se s njegovim izjavama iz travnja ove godine kada je za rusku agenciju RIA Novosti izjavljivao kako novine gube oglašivaèku utrku s Internetom i elektronskim medijima.
Prve studije koje je tvrtka News Outdoor Russia napravila u Moskvi govore kako je pored golemog ekrana s elektronskim jumbo plakatom na predjelu Novi Arbat u tjedan dana prošlo 483.000 automobila te 1715 vozila javnog prijevoza. Ista raèunica govori kako je pored ekrana ujedno prošlo oko milijun putnika ili pješaka. Murdoch, èiji engleski tabloid The Sun ima nakladu oko tri milijuna primjeraka, oèito je našao nove raèunice medijskog uspjeha, držeæi novinski sektor previše riziènim.

... više ...


SPLIT - Zbor fotoreportera Hrvatskog novinarskog društva i Fotoklub Split organizatori su izložbe Hrvatska novinska fotografija 2004. Prvo izdanje ovog natjeèaja lani je prezentirano u sklopu programa Splitskog ljeta, a ove se godine postavom "fotografske izvrsnosti" pridružuju proslavi splitskog patrona sv. Dujma. Sveèanost otvaranja - kojoj bi, prema dosadašnjim najavama, trebao nazoèiti i predsjednik RH Stjepan Mesiæ - održat æe se u petak 6. svibnja u 12 sati. I ove godine najveæa godišnja fotografska smotra kreæe na turneju po hrvatskim gradovima - iz Splita.
"GoranOve je godine na natjeèaj pristiglo oko 800 fotografija, a odabrano je 98 radova 40 profesionalnih hrvatskih fotoreportera. Nagrada Pavao Cajzek pripala je Goranu Stanzlu koji je tu nagradu dobio i lani, a nagrada Ivan Fabijan Matku Biljku, fotoreporteru "Slobodne Dalmacije". O nagradama i selekciji su odluèivala dva sedmeroèlana žirija. U konkurenciju su ušle fotografije objavljene u 2004. godini.

... više ...


Novinarka Jutarnjeg lista Sanja Modriæ dobila je juèer nagradu "Novinar godine" za 2004., prema izboru Hrvatskog novinarskog društva, a Gojko Marinkoviæ na juèerašnjoj je sveèanosti dobio nagradu za životno djelo.

Veèernjakova novinarka Zorana Bajt nagradu za najbolju prošlogodišnju reportažu dobila je za seriju reportaža koju je napravila s tursko-iraèke granice, dok je naš mladi fotoreporter Goran Stanzl dobio nagradu "Pavao Cajzek" za fotoreportera godine, drugi put zaredom. Donedavni veèernjakovac Renato Ivanuš nagraðen je za vijest-izvještaj, kojim je prošle godine raskrinkao aferu Bechtel i namjeru Vlade da toj tvrtki dodijeli posao mimo natjeèaja.

Novinar Jutarnjeg lista Hrvoje Appelt nagradu je dobio za istraživaèko novinarstvo, za istraživanje u sluèaju Imostroja, kolumnist toga lista Ante Tomiæ za komentar, a najbolje ureðena je rubrika Jutarnjeg "Bestseler". Za intervju s Gianfrancom Finijem u Slobodnoj Dalmaciji nagraðen je Šenol Selimoviæ, za unapreðenje novinarskog izraza kolumnist Novog lista Zdravko Zima, dok su priznanje HND-a dobili Božo Šimleša i, postumno, Josip Grbelja.

U kategoriji radijskog novinarstva, nagradu za repotražu dobio je Franjo Marinkoviæ s Hrvatskog radija, a za istraživaèko novinarstvo Ana Jergoviæ s Radija 101.

Nagradu za reportažu u televizijskom novinarstvu dobila je Sanja Pražen s HTV-a, dok je njezina kolegica Silvija Luks nagradu dobila za intervju. Fotoreporter Slobodne Dalmacije Matko Biljak dobio je nagradu za najbolju fotografiju u kulturi i umjetnosti, a Ratko Mavar (Vjesnik) za novinsku fotografiju.

... više ...


A new report on the impact of the war on terrorism on civil liberties should set alarm bells ringing around the world of journalism, says the International Federation of Journalists today.

The IFJ, the world’s largest journalists’ group has chosen World Press Freedom Day 2005 to launch its 56-page assessment of how civil liberties and free expression are being sacrificed by democratic states in the name of security.

“The response by governments to the threat of terrorism is out of all proportion,” says the report. “The war on terrorism amounts to a devastating challenge to the global culture of human rights and civil liberties established almost 60 years ago.”

 The report, produced jointly by the IFJ and the civil liberties group Statewatch, says:

*Media and independent journalism suffer in a “pervasive atmosphere of paranoia” which is leading to dangerous levels of self-censorship

*Dissent inside and outside media is being restricted *Fundamental rights to a fair trial are routinely violated

*Governments are covertly creating massive databanks for surveillance of their citizens

*New international rules are being agreed in a secret process of “policy laundering”

 The report, which includes an analysis of current policy developments as well as a survey of some 20 selected countries, concludes that around half of the minimum standards set out in the Universal Declaration of on Human Rights are being undermined by the war on terrorism.

 “An atmosphere of fear and uncertainty is being created and civil liberties are being torn to shreds, even in states with a reputation for tolerance and pluralism,” said Aidan White, IFJ General Secretary at the launch of the report today. “World Press Freedom Day is the right moment to demand a return to transparency, open government and free expression for all.”

  “Everyone agrees with steps taken to ensure public safety against terrorist attacks,” said Tony Bunyan, Statewatch Director. “But a lot of the measures brought in have little or nothing to do with combating terrorism. This report is an alarm call to democracies - in the name of the "politics of fear" we are in great danger of sleepwalking into a surveillance society and that democratic values we have taken for granted are being sacrificed in the ‘war on terrorism’”.

 The report, which says governments are increasingly working together through international fora such as G8 to circumvent national resistance to attacks on civil liberties documents how increased police powers and data collection and surveillance “on an unprecedented and global scale have granted extensive new powers to the state.”

 The authors claim these powers undermine democratic standards, “because they are introduced in covert processes which are largely secret and outside the orbit of parliamentary accountability. At the same time they are leading to the creation of a surveillance society in which the citizen is increasingly accountable to the authorities and the state.” The report dubs this process “policy laundering.”

 A first draft of the conclusions of the report were dealt with at an international conference held in Bilbao, Spain, last month where participants called for the creation of a broad coalition of interest groups – including journalists, trade union and human rights campaigners – to campaign against further attacks on civil liberties and democratic rights.

 The report and the recommendations of the Bilbao conference will be considered by the global leadership of the IFJ which meets in Rome next month.

 For further information please contact +32 2 235 22 07

The IFJ represents over 500,000 journalists in more than 110 countries

 

 

... više ...


 

U povodu Svjetskog dana slobode medija – 3. svibnja, Hrvatsko novinarsko društvo želi istaknuti da je slobodno novinarstvo jedan od najvažnijih èimbenika za demokraciju jednog društva i države, èak je i preduvjet ostalih sloboda.

Podsjeæamo da novinarska profesionalna umješnost i profesionalna savjest više nego u veæini drugih profesija – moraju èiniti jedinstvenu i nedjeljivu cjelinu. Tek kada je tome tako, može se govoriti i o novinarstvu kao tzv. èetvrtoj vlasti, onoj koja stvarno ne vlada nièim i ništa ne odluèuje ali, zato nadzire i izvršnu i zakonodavnu vlast i presudno utjeèe na javnost, a tu istu javnost i oblikuje.

Prvenstveni je zadatak nas novinara i novinarskog društva da branimo slobodu novinarstva i slobodu medija od bilo kakvih prisezanja, pritisaka i napada koji dolaze izvan novinarstva, ali i da mi sami, u našoj profesiji, poštujemo profesionalne i etièke standarde koje smo postavili i za koje se zalažemo.

A da bi bilo moguæe biti i profesionalan i neovisan novinar nužno je boriti se i za bolji, dostojan materijalni status novinara i novinarska radna prava – što jamèi, iako to samo nije dovoljno, i profesionalnost i neovisnost.

Sjetimo se i na ovogodišnji Svjetski dan slobode medija brojnih novinarskih žrtava diljem svijeta i tom prilikom i hrvatskih novinara koji su, obavljajuæi svakodnevni posao, pali u Domovinskom ratu.

 

Za Hrvatsko novinarsko društvo

 

Zdenko Duka, potpredsjednik

... više ...


 

Dobitnici priznanja Milan Grloviæ

 

Središnji odbor na sjednici održanoj 26. travnja 2005. godine donio je odluku da se Priznanje HND Milan Grloviæ za izniman doprinos u radu Hrvatskog novinarskog društva dodijeli

 

Boži Šimleši

 

Bože Šimleša, roðen 1948. godine, zagrebaèki student i dugogodišnji novinar Vjesnika, Arene, Slobodne Dalmacije, Fokusa poèeo je svoju humanitarnu misiju 1992. godine. Usredotoèio se posebno na pomoæ djeci Vukovara i djeci novinara poginulih u domovinskom ratu.

Serijom humanitarnih akcija, koncerata, prikupljanja pomoæi, traženja sponzora za pojedine akcije i traženja ustanova koja æe stipendirati djecu tijekom školovanja, Bože Šimleša je ustrajno i tvrdoglavo ostvarivao svoju viziju humanosti i brige za djecu palih kolega koju su, nakon odreðenog vremena, mnogi poèeli polako zaboravljati - kao i djecu Vukovara.

Ali, Bože Šimleša nije dopuštao da svi sasvim zaborave, uspio je oèuvati tu iskru suosjeæanja s djecom poginulih kolega, te je zahvaljujuæi brojnim sponzorima, uspio pribaviti stipendije za njih 11-ero. Sva su djeca dobila i kompjutore, što je mnogima od njih bio neostvariv san. Kolega Šimleša barem jednom godišnje uspijeva okupiti djecu poginulih kolega novinara, snimatelja i tehnièara. Djeca nisu zaboravljena i s tim osjeæajem njih 11-ero odrasta. U tome je velika zasluga Bože Šimleše.

 

Josipu Grbelji

 

Josip-Jozo Grbelja, roðen 1935. godine, novinar, feljtonist i publicist, doktor humanistièkih znanosti.

Tijekom svoje bogate novinarske karijere pisao u Studentskom listu, Šibenskom listu, Vjesniku, Vjesniku u srijedu, Startu i Veèernjem listu i nikada nije doživio ispravak-demanti.

Kao mentor i profesor odgojio generaciju novinara Jutarnjeg i Veèernjeg lista, televizije, radija, mnogih tjednika i lokalnih regionalnih medija.

Neumoran istraživaè u arhivima, institutima i bibliotekama tragajuæi za dokumentima o novinarskom, književnom i kulturnom životu u Hrvatskoj.

Bio je iznimno angažiran u HND-u - u dva navrata èlan predsjedništva DNH i više njegovih komisija, Zapažen i u Ogranku umirovljenih novinara, Skupštini HND, listu Novinar. Aktivno sudjelovao u brojnim seminarima, okruglim stolovima, savjetovanjima i drugim skupovima u HND, gdje se isticao kao istinski borac za dostojanstvo profesije, njen dignitet i ugled. Ljubav prema novinarskoj branši usaðivao je i mladim studentima novinarstva na Hrvatskim studijima.

  

 

 

Ocjenjivaèka skupina za pisane radove Živko Gruden, Drago Hedl, Ivica Grèar, Duško Miljuš, Božica Brkan, Saša Novkoviæ i Ðermano Senjanoviæ Æiæo o nagradi Marija Juriæ-Zagorka odluèila je da se

 

Nagrada Marija Juriæ-Zagorka za tisak za vijest/izvještaj za 2004. godinu

dodijeli Renatu Ivanušu

 

za izvještaje o nakani Vlade da Bechtel dobije posao mimo natjeèaja,

Veèernji list, 2. do 27. srpnja 2004. godine

 

Obrazloženje:

Renato Ivanuš je poèetkom srpnja otkrio da hrvatska Vlada namjerava dati posao izgradnje dijela auto-ceste Zagreb – Split amerièkom Bechtelu bez natjeèaja. Serija napisa koja je uslijedila nakon tog Ivanuševa otkriæa, kako iz pera samoga Ivanuša tako i u drugim medijima, upozoravajuæi javnost da zaobilaženje natjeèaja podiže cijenu gradnje i pobuðuje sumnje da pojedinci u vrhovima vlasti imaju od toga koristi, urodila je odustajanjem Vlade od njezine namjere i raspisivanjem natjeèaja za gradnju spomenute dionice auto-ceste.

 

Nagrada Marija Juriæ-Zagorka za tisak za reportažu za 2004. godinu

dodijeli Zorani Bajt

 

za seriju reportaža s tursko-iraèkog graniènog podruèja

Veèernji list, 25. listopada do 3. studenog 2004. godine

 

Obrazloženje:

Novinarka Veèernjeg lista Zorana Bajt svojim javljanjima s tursko-iraèkog graniènog podruèja kojima je potkraj listopada prošle godine èitateljstvu svoga lista rjeèitim jezikom rasne reporterke predoèila sve neizvjesnosti, strahove i stradanja koji prate hrvatske vozaèe kamiona na iraèkim cestama i svu bijedu koja ih je natjerala da se prihvate tog po život krajnje opasnog posla.

 

Nagrada Marija Juriæ-Zagorka za tisak za intervju za 2004. godinu

dodijeli Šenolu Selimoviæu

 

za razgovor s Gianfrancom Finijem

Slobodna Dalmacija, 13. listopada 2004. godine

 

Obrazloženje:

Šenol Selimoviæ dobiva nagradu za intervju s  Gianfrancom Finijem, potpredsjednikom talijanske Vlade i  voðom desnièarske Alleanze nazionale, objavljen u Slobodnoj Dalmaciji pod naslovom “Dalmacija, Rijeka i Istra oduvijek su talijanske zemlje”, što je vjerna interpretacija Finijevih rijeèi iz intervjua kako je još u djetinjstvu  “nauèio da su ti krajevi bili i jesu talijanski”. Iako takva stajališta talijanske desnice nipošto nisu nešto novo,  novost je da su ona izražena u intervjuu hrvatskim novinama i da ih izražava upravo potpredsjednika talijanske Vlade, pa je razumljivo što je taj intervju naišao u nas na vrlo velik odjek i primjereno žestoke reakcije. Selimoviæ je dobro vodio intervju, što se, rekli bismo, oèitovalo i u tome što se Fini, unatoè svemu, osjetio ponukanim reæi da “nitko ozbiljan danas u Italiji ne pomišlja na povratak bivših teritorija na istoènoj obali Jadrana u sastav talijanske države”.

 

 

Nagrada Marija Juriæ-Zagorka za tisak za komentar/kolumnu za 2004. godinu

dodijeli Anti Tomiæu

 

za komentare u kolumni Klasa optimist, u  Jutarnjem listu

 

Obrazloženje:

Nagrada za komentar/kolumnu pripala je Anti Tomiæu za  kolumnu Klasa optimist u Jutarnjem listu. Tomiæ je jedan od krajnje rijetkih kolumnista u hrvatskom tisku  zahvaljujuæi kojima predodžba o kolumni u najširoj, pa i u onoj najužoj, cehovskoj javnosti, ipak još nije posve

zamuæena i zamagljena. Tomiæeva kolumna jest kolumna po tome što je Tomiæeva. Ona je njegova osobna, prepoznatljiva. Ona je, jednostavno, kolumna. Iz bilo koje Tomiæeve kolumne

možete istrgnuti bilo koji odlomak i ponuditi bilo kojem   novinskom ovisniku koji svakodnevno èita desetak, a možda i stotinjak kolumni da pogodi autora - budite sigurni da æe  prepoznati Tomiæa.

 

Nagrada Marija Juriæ-Zagorka za tisak za istraživaèko novinarstvo za 2004. godinu

dodijeli Hrvoju Appeltu

 

za istraživanje o sluèaju Imostroj, Spas radnih mjesta u sjeni sukoba interesa,

 Jutarnji list, 26. listopada 2004.

 

Obrazloženje:

Tekst Hrvoja Appelta pod naslovom Spas radnih mjesta u sjeni sukoba interesa, objavljen 26.10.2004., zauzima  središnje mjesto u seriji tekstova kojima je Appelt, ne dopuštajuæi tobožnjim demantijima da ga obeshrabre i zaustave, korak po korak otkrivao da je tadašnji ministar vanjskih poslova Miomir Žužul u ozbiljnom i oèitom sukobu interesa, što je, na kraju balade, potvrðeno i njegovom ostavkom, dogaðajem koji æe spomenute Appeltove tekstove vjerojatno ubaciti u povijest hrvatskog istraživaèkog novinarstva.

 

 

Nagrada Marija Juriæ-Zagorka za tisak za najbolje ureðenu rubriku za 2004. godinu

dodijeli rubrici Bestseler Jutarnjeg lista

 

Obrazloženje:

Iako pokrenut tek potkraj prošle godine, Bestseler, tjedni kulturni prilog Jutarnjeg lista,  veæ

 je zaslužio nagradu za najbolje ureðenu rubriku. Prilog koji prvenstveno prati knjigu, film i glazbu vrlo je povoljno primljen u hrvatskim kulturnim krugovima, što se oèituje i u tome što u prilogu redovno suraðuju ili se povremeno javljaju mnoga ugledna imena s hrvatske kulturne pozornice. Meðutim, podjednako je dobro prihvaæen i u široj javnosti, po svemu sudeæi zahvaljujuæi tome što je brzim i kvalitetnim informiranjem o aktualnostima u svijetu knjige, filma i glazbe popunio prazninu na našoj medijskoj sceni.

 

Nagrada za unapreðenje novinarskog izraza za 2004. godinu

dodijeli Zdravku Zimi

Obrazloženje:

Zdravko Zima, književni kritièar i kolumnist Novog lista, nagradu je osvojio redovnim tekstovima u Mediteranu, tjednom prilogu Novog lista – književnom kritikom i kolumnom Zimsko ljetovanje – koji zraèe samosvojnošæu, erudicijom i duhom, podsjeæajuæi na njegova kolegu iz kulturne rubrike Vjesnika otprije èetvrt stoljeæa – Veselka Tenžeru. Svaki Zimin novinski prilog svjedoèi o autorovoj takvoj suverenosti i virtuoznosti u carstvu rijeèi da izaziva zavist njegovih cehovskih kolega i pisaca uopæe.

 

Nagradu Nikša Antonini za novinsku fotografiju za 2004. godinu

dodijeli Ratku Mavaru

 

Obrazloženje:

Ratko Mavar dobiva nagradu za snimku susreta obitelji Blaškiæ prilikom povratka Tihomil  Blaškiæa iz zatoèeništva u Haagu. S dogaðaja koji je zraèio razlièitim politièkim konotacijama Mavar se, ogranièivši kadar svoje snimke na lica troje Blaškiæa, javio slikom obiteljske radosti i sreæe.   

 

 

 

Ocjenjivaèki žiri Zbora fotoreportera HND za nagradu Ivan Fabijan u sastavu Miljenko Marin, predsjednik, Livio Andrijiæ, Silvano Ježina, Ante Verzotti, Ognjen Alujeviæ, Tatjana Šilipetar, Nataša Šegota-Lah donijeli su odluku da se 

 

Nagrada Ivan Fabijan  za najbolju fotografiju

s podruèja kulture i umjetnosti u 2004

dodijeli Matku Biljaku,

fotoreporteru Slobodne Dalmacije

 

Ocjenjivaèki žiri Zbora fotoreportera HND žiri za nagradu Pavao Cajzek u sastavu Robert Valai, predsjednik, Hrvoje Grgiæ, Ratko Mavar, Siniša Hanèiæ, Valent Grobenski, Dražen Breitenfeld, Mišo Lišanin donijeli su odluku da se

 

Nagrada Pavao Cajzek za fotoreportera godine za

ukupan fotoreporterski rad u 2004. godini

dodijeli Goranu Stanzlu,

fotoreporteru Veèernjeg lista

 

 

 

  

Ocjenjivaèka skupina za radio Muharem Kulenoviæ, predsjednik, Dalia Grin, Sreæko Lipovèan, Diana Koller i Željko Matiæ odluèila je o nagradi Marija Juriæ-Zagorka slijedeæe:

 

Nagrada Marija Juriæ-Zagorka za radio za reportažu za 2004. godinu

dodijeli jednoglasno Franji Marinkoviæu

 

za reportažu Moji roðaci

HR Zagreb, 27. prosinca 2004.

 

Obrazloženje:

Dobro poznata i bolna tema iseljavanja s dalmatinskih otoka u daleke krajeve, pretoèena je u još bolje napravljenu reportažu.

Znalaèki, bez patetike, ali s mnogo topline reportaža Moji roðaci autora Franje Marinkoviæa plijeni pažnju slušatelja, govoreæi o najvažnijim prijeporima ove teme.

 

Nagrada Marija Juriæ-Zagorka za radio za istraživaèko novinarstvo

 za 2004. godinu

dodijeli jednoglasno Ani Jergoviæ

za trilogiju o saborskim zastupnicima

Dajmo da govore, Dajmo da èitaju i Gdje su bivši saborski zastupnici

Radio 101,  9. lipnja, 22. lipnja i 10 studenog 2004.

 

Obrazloženje:

Serijal od tri emisija o saborskim zastupnicima napravljen na vrlo aktualne i intrigantne teme. Emisije na interesantan naèin omoguæavaju slušateljima da vide svoje saborske zastupnike iza kulisa. Novinarka je prikupila podatke i pokazala situacije koje sigurno utjeèu na odluèivanje saborskih zastupnika, a koje prosjeèni slušatelj inaèe ne zna i ne bi do njih mogao doæi.

 

 

 

 

Ocjenjivaèka skupina za televiziju Ante Granik, predsjednik, Jura Ozmec, Vanja Sutliæ, Ernest Marinkoviæ, Branko Kuzele, Velimir Ðuretiæ i Robert Tomljenoviæ o nagradi Marija Juriæ-Zagorka odluèila je da se

 

Nagrada Marija Juriæ-Zagorka za televizijsku reportažu za 2004. godinu

dodijeli jednoglasno Sanji Pražen

 

za reportažu Netipièna tipkovnica,

HTV, emisija Globalno sijelo, 19. listopada 2004.

 

Obrazloženje:

U ovoj dobroj reportaži, osim tipkovnice, bas ništa nije tipièno.

Ponajviše impresionira golema energija uložena u pokušaj oživljavanja komunikacije s hendikepiranom djevojèicom posredstvom kompjutora. Na èudesan naèin ovom je metodom otvoren put do najdubljih njezinih emocija, do tada skrivenih iza komunikacijskih barijera. Djevojèica je uspjela na taj naèin objasniti i potrebu za slikanjem, kao i simbolièko znakovlje njena slikarstva. Sve je to Sanja Pražen uspješno isprièala svojom reportažom Netipièna tipkovnica.

Nagrada Marija Juriæ-Zagorka za televizijski intervju za 2004. godinu

dodijeli Silviji Luks

 

za razgovor s Carlom del Ponte,

HTV, veljaèa 2004.

 

Obrazloženje:

 

Odlièan razgovor koji s ove vremenske distance anticipira recentna dogaðanja. Dobro pripremljena novinarka otvara nova pitanja uporno tražeæi odgovore koje napokon i dobije. Izbor sugovornice i aktualnost problematike kojom se ona bavi, presudnost za buduænost života Hrvatske u EU, podcrtava znacaj izbora sugovornice u ovom vrijednom razgovoru Silvije Luks s Carlom del Ponte.

 

 

  

 

Ocjenjivaèki odbor koji èine sve tri ocjenjivaèke skupine o nagradi za životno djelo za 2004. godinu donio je odluku da se

 

Nagrada za životno djelo Otokar Keršovani za 2004. godinu

 

dodijeli Gojku Marinkoviæu

 

 

Gojko Marinkoviæ prisutan je u hrvatskom novinarstvu više od 33 godine. Bogati novinarski opus zapoèeo je u redakciji zagrebaèke Borbe zaposlivši se l. listopada 1971. godine. Od suradnika u  gradskoj rubrici stiže do komentatora i urednika. Veæ kao 26-godišnjak dobiva i svoju samostalnu autorsku rubriku Zagrebaèke teme.(...)

 

U 1982. godini prelazi u novoosnovani tjednik Danas i u tom  uvaženom, i za hrvatsko novinarstvo nezaobilaznom news magazinu, ostaje do njegova posljednjeg broja 2. lipnja 1992. godine. U Danasu Gojko Marinkoviæ djeluje najprije kao komentator, zatim je urednik unutrašnjo-politike rubrike, te konaèno zamjenik glavnog urednika. Zbog izrazito kritièkog pisanja zaraðuje novu partijsku kaznu, a potom i novu zabranu ulaska u zgradu CK SKH, jer je jednog vodeæeg partijskog politièara nazvao staljinistom. Veæ 1983. godine redakcija Danasa je pokažnjavana i desetkovana zbog "promoviranja liberalistièkih teza" i tvrdnje kako æe "apstraktna demokracija za koju se zalaže Danas razbiti zemlju." (...)

 

Ništa manje nije bio analitièan, samostalan i kritièan, kako kao autor, tako kao zamjenik glavnog urednika, prema vlasti HDZ-a, uspostavljene nakon višestranaèkih izbora 1990. godine. Bitan odmak od dnevne politike bilo je pitanje: Kakvu Hrvatsku u buduænosti?  Zbog toga æe zajedno sa cijelom redakcijom zaraditi otkaz.(...)

 

Kolega Gojko Marinkoviæ posvetio je mnogo energije i vremena afirmaciji naše profesionalne organizacije – Hrvatskom novinarskom društvu. U svom djelovanju uvijek se zalagao za promicanje i zaštitu profesionalnih i materijalnih interesa hrvatskih novinara. Osnivaè je Zbora slobodnih novinara i jedan od osnivaèa Sindikata novinara Hrvatske. U šest mandata èlan je Predsjedništva ili Izvršnog odbora HND, te dva puta i potpredsjednik HND. Jedan je od malobrojnih novinara koji je uvijek isticao vrijednosti profesionalnog organiziranja i djelovao na snaženju afirmacije HND i Sindikata.

 

Novinarska organizacija, cijenivši njegovu profesionalnu vertikalu i profesionalizam uopæe, nagradila ga je 1988. godine nagradom Novinar godine, a 2000. godine dobiva i priznaje Milan Grloviæ za doprinos novinarstvu i izgradnji novinarske profesionalne organizacije (...).

 

Njegov pristup novinarstvu stalno je svjedoèio da osobni izbor nije bio usputan ili sluèajan veæ jasno opredjeljenje. Svoju politièku nepotkupljivost, profesionalnu neovisnost i odgovornost prema istini i služenju javnosti Gojko Marinkoviæ plaæao je visokim cijenama kojom vrhunski novinski profesionalizam plaæa svoj ugled i svoju svrsishodnost.

 

 

 

Nagrada Novinar godine

 

Za nagradu Novinar godine Ocjenjivaèki odbor izmeðu predloženih nominirao je dvoje Sanju Modriæ i Branka Mijiæa.

Glasovalo je 787 èlanova HND, a dobitnik æe biti proglašen na sveèanosti u utorak,

3. svibnja u 12 sati.

... više ...


Porezne vlasti nezaposlene honorarne novinare pogrešno svrstavaju u kategoriju obveznika poreza koji "trajno obavljaju samostalnu djelatnost slobodnog zanimanja", unatoè tome što se to za novinare koji su protiv svoje volje nezaposleni nikako ne može reæi. Sve to rade samo radi neopravdane i nezakonite naplate doprinosa, a zapravo za državu besmisleno mala iznosa.

Na upozorenja predstavnika Hrvatskog novinarskog društva da su dvojbene zakonske odredbe na temelju kojih Porezna uprava namjerava prisilno naplatiti doprinose nezaposlenim honorarnim novinarima, u Ministarstvu financija su 13. veljaèe 2004. odgovorili da su suglasni da Zakon o doprinosima za obvezna osiguranja nije dobar, te da treba pokrenuti postupak mijenjanja loših odredbi tog Zakona, ali i da su taj zakon dužni primjenjivati dok god je važeæi.

Postavlja se pitanje što èiniti u meðuvremenu dok se oèigledno loš zakonski tekst ne proglasi nevažeæim. Nezaposlenim kolegama honorarnim novinarima predlažem da u upravnom sporu pred Upravnim sudom zajedno ospore pokušaj Porezne uprave da prisilno naplati doprinose na temelju pogrešnog tumaèenja loših odredbi Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja.

Veæ sama èinjenica da više od 300 nezaposlenih honorarnih novinara pokreæe upravni spor, prisilit æe Ministarstvo financija da preispita primjenu loših odredbi Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja.

Suprotno poreznicima, smatramo da se na sve novinarske honorare neovisno o naèinu njihova oporezivanja treba primjenjivati odredba èlanka 9. Zakona o doprinosima za obavezna osiguranja, kojom su autori izuzeti od obveze plaæanja doprinosa na autorske honorare. Ta odredba doslovno glasi: "osnovicom za obraèun doprinosa ne smatra se primitak od druge samostalne djelatnosti po osnovi prava na isporuèeno djelo, koje prema propisima o autorskom pravu ima svojstvo autorskoga djela"..

U novinarstvu svojstvo autorskog djela imaju objavljeni pisani, izgovoreni, slikovni, ili on-line: izvještaj, vijest, komentar, (bilješka ili osvrt, društvena kronika, èlanak, recenzija) kritika, karikatura, esej, intervju, reportaža (putopis, crtica, feature - fièer) te naslovi i najave.

Prema Zakonu o porezu na dohodak novinari mogu birati naèin oporezivanja. A èlankom 43. Pravilnika o porezu na dohodak propisano je da se novinarima, neovisno o izboru naèina oporezivanja, priznaju prava "kao od druge povremene samostalne djelatnosti". Rijeè "kao" znaèi da se ta prava priznaju i onda kad novinari nisu izabrali taj naèin oporezivanja, pa èak i kad su umjesto plaæanja poreza po odbitku izabrali voðenje poslovnih knjiga. A to opet znaèi da i na autorske honorare nezaposlenih honorarnih novinara, neovisno o tome u koju ih kategoriju Porezna uprava (pogrešno) svrstava, treba primijeniti zakonsko naèelo izuzeæa autorskih honorara od obveze naplate doprinosa, "kao da obavljaju povremeno drugu samostalnu djelatnost", a na osnovu èlanka 9. Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja, èlanka 43. Pravilnika o porezu na dohodak.

Poreznici u Hrvatskoj po naèelu "kadija tuži i sudi" samostalno utvrðuju porezni položaj obveznika poreza, odreðuju i visinu poreza i doprinosa, a nezadovoljni obveznici mogu se žaliti tim istim poreznicima.

Unatoè tome nezaposleni honorarni novinari trebaju uložiti prigovor na pokušaj poreznika da im prisilno naplate doprinose. Uloženi prigovor i odbijanje uvažavanja prigovora, osnova je za pokretanje upravnog spora na Upravnom sudu. Prema Zakonu o opæem upravnom postupku pokretanju upravnog spora na Upravnom sudu mora prethoditi žalba na prvostupanjsko rješenje i odbijanje te žalbe u drugostupanjskom upravnom postupku. Teka nakon toga može se pokrenuti i upravni spor na Upravnom sudu.

Na 44. Skupštini HND-a je zakljuèeno da se svim nezaposlenim honorarnim novinarima, kojima æe protiv njihove volje Porezna uprava pokušati prisilno naplatiti doprinose s nezakonitim povratnim djelovanjem unatrag od

1. sijeènja 2003. godine, o trošku HND-a osigura odvjetnik za zastupanje u upravnom sporu.

Za inicijatora:

Dražen Tomiæ, predsjednik Zbora slobodnih novinara HND

Ivica Grèar, èlan IO Zbora slobodnih novinara HND

Objavljujemo ogledni tekst žalbe. Žalbu treba poslati poštom s povratnicom, ili osobno predati u ured Porezne uprave u dva primjerka, s time da  jedan ovjereni primjerak ostane žalitelju. Zatim kopiju rješenja i ovjerene žalbe treba poslati u HND na adresu: (Hrvatsko novinarsko društvo, (Tajništvo - porezne žalbe), Zagreb, Perkovèeva 2/1


Ogledni tekst žalbe
Adresa:
tel: .. ... ...
Ministarstvo financija
Samostalna služba za drugostupanjski upravni postupak


Žalba na rješenje o utvrðivanju osnovice
za obraèun doprinosa za obvezna osiguranja
Klasa:  Ur broj:


Dostavljeno mi je rješenje kojim mi se utvrðuje s osnove obavljanja druge samostalne djelatnosti za 2004. godinu osnovica za obraèun doprinosa za obvezna osiguranja u iznosu od .. ... .. kuna, na koju u zakonskom roku ulažem prigovor posredstvom Ispostave podruènog ureda Porezne uprave (upisati koje).
Drugu samostalnu djelatnost obavljam kao samostalni novinar iskljuèivo na osnovi ugovora o autorskom djelu. A stavkom 3. èlanka 9. Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja odreðeno je da se iznimno osnovicom za obraèun doprinosa ne smatraju primici od druge samostalne djelatnosti na osnovi prava na isporuèeno autorsko djelo. Iz ugovora i na osnovi isporuèenih i objavljenih tekstova nesporno je da se radi o primicima na osnovi prava na isporuèeno djelo koje, prema propisima o autorskom pravu ima svojstvo autorskog djela.
Odredba spomenutog èlanka 9. objavljena u NN broj 147/02 nije mijenjana Uredbom o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima objavljenoj u NN broj 175/03. Zbog toga se mora primijeniti i u postupcima utvrðivanja osnovice za obraèun doprinosa za 2004. godinu. Odredba tog èlanka promijenjena je izmjenama zakona objavljenim u NN 177/04 što znaèi da se tako odreðena može primjenjivati tek u postupcima utvrðivanja osnovica za obraèun doprinosa za 2005. godinu. Ali i tada æe to biti dvojbeno, jer je upitno mogu li se autorska prava umanjivati na osnovi poreznog, a ne autorskog prava na naèin da se za istovrsne isporuke autorskih djela razlièito obraèunavaju porezi i doprinosi.
Predlažem da se navedeno rješenje ukine zbog pogrešno primijenjene odredbe èl. 4. toèke 40, o utvrðivanju osnovice za obraèun doprinosa, premda je odredbom stavke 3. èlanka 9. istog Zakona odreðeno da se na autorske primitke iznimno neæe utvrðivati osnovice za obraèun doprinosa.
              U Zagrebu (datum) 2005.
               Potpis

... više ...


Središnji odbor HND na sjednici održanoj 26. travnja 2005. donio je odluku da se priznanje HND Milan Grloviæ za 2004. godinu dodijeli Boži Šimleši i Josipu Grbelji.

Ocjenjivaèki odbor za novinarske nagrade za 2004. godinu radio je u tri radne skupine: tisak, radio i televiziju.

Ocjenjivaèka skupina za pisane radove Živko Gruden, predsjednik, Drago Hedl, Ivica Grèar, Duško Miljuš, Božica Brkan, Saša Novkoviæ i Ðermano Senjanoviæ Æiæo o nagradi Marija Juriæ-Zagorka odluèila je sljedeæe:

Za vijest-izvještaj nagradu je dobio:
Renato Ivanuš za izvještaje o nakani Vlade da Bechtel dobije posao mimo natjeèaja,
Veèernji list, 2. do 27. srpnja 2004. godine

Za reportažu nagradu je dobila:
Zorana Bajt za seriju reportaža s tursko-iraèkog graniènog podruèja
Veèernji list, 25. listopada do 3. studenog 2004. godine

Za intervju nagradu je dobio:
Šenol Selimoviæ za razgovor s Gianfrancom Finijem
Slobodna Dalmacija, 13. listopada 2004. godine

Za komentar/kolumnu nagradu je dobio:
Ante Tomiæ, za komentare u kolumni Klasa optimist, objavljeno u Jutarnjem listu

Za istraživaèko novinarstvo nagradu je dobio:
Hrvoje Appelt, za istraživanje o sluèaju Imostroj, Spas radnih mjesta u sjeni sukoba interesa, objavljeno u Jutarnjem listu, 26. listopada 2004.

Za najbolje ureðenu rubriku nagradu je dobio:
Bestseler Jutarnjeg lista

Nagradu za unapreðenje novinarskog izraza dobio je:
Zdravko Zima, kolumnist Novog lista

Nagradu Nikša Antonini za novinsku fotografiju dobio je:
Ratko Mavar za fotografiju susreta obitelji Blaškiæ, objavljeno u Vjesniku

Ocjenjivaèki žiri Zbora fotoreportera HND za nagradu Ivan Fabijan  za najbolju fotografiju s podruèja kulture i umjetnosti u 2004. godini u sastavu Miljenko Marin, predsjednik, Livio Andrijiæ, Silvano Ježina, Ante Verzotti, Ognjen Alujeviæ, Tatjana Šilipetar, Nataša Šegota-Lah donijeli su odluku da se nagrada dodijeli
Matku Biljaku, fotoreporteru Slobodne Dalmacije.

Ocjenjivaèki žiri Zbora fotoreportera HND žiri za nagradu Pavao Cajzek za fotoreportera godine za ukupan fotoreporterski rad u 2004. godini u sastavu Robert Valai, predsjednik, Hrvoje Grgiæ, Ratko Mavar, Siniša Hanèiæ, Valent Grobenski, Dražen Breitenfeld, Mišo Lišanin donijeli su odluku da se nagrada dodijeli
Goranu Stanzlu, fotoreportera Veèernjeg lista.

Ocjenjivaèka skupina za radio Muharem Kulenoviæ, predsjednik, Dalia Grin, Sreæko Lipovèan, Diana Koller i Željko Matiæ odluèila je o nagradi Marija Juriæ-Zagorka slijedeæe:

Za reportažu nagradu jednoglasno je dobio:
Franjo Marinkoviæ, za reportažu Moji roðaci
HR Zagreb, 27. prosinca 2004.

Za istraživaèko novinarstvo nagradu jednoglasno je dobila:
Ana Jergoviæ, za trilogiju o saborskim zastupnicima Dajmo da govore, Dajmo da èitaju i Gdje su bivši saborski zastupnici
Radio 101,  9. lipnja, 22. lipnja i 10 studenog 2004.

Ocjenjivaèka skupina za televiziju Ante Granik, predsjednik, Jura Ozmec, Vanja Sutliæ, Ernest Marinkoviæ, Branko Kuzele, Velimir Ðuretiæ i Robert Tomljenoviæ o nagradi Marija Juriæ-Zagorka odluèila je slijedeæe:

Za reportažu nagradu jednoglasno je dobila:
Sanja Pražen, za reportažu Netipièna tipkovnica,
HTV, emisija Globalno sijelo, 19. listopada 2004.

Za intervju nagradu je dobila:
Silvija Luks, za razgovor s Carlom del Ponte,
HTV, veljaèa 2004.

Nagradu za životno djelo Otokar Keršovani dobiva Gojko Marinkoviæ.

Za nagradu Novinar godine Ocjenjivaèki odbor izmeðu predloženih nominirao je dvoje Sanju Modriæ i Branka Mijiæa.
O izboru izmeðu te dvije nominacije glasuju svi èlanovi Hrvatskog novinarskog društva, a ime dobitnika objavljuje se na sveèanoj dodjeli svih nagrada uz Svjetski dan slobode medija u Novinarskom domu, Zagreb, Perkovèeva 2 u utorak, 3. svibnja 2005. godine u 12 sati.

 

... više ...


 U povodu haških optužnica protiv Markice Rebiæa, Ivice Marijaèiæa, Stjepana Šešelja i Domagoja Margetiæa, Hrvatsko novinarsko društvo založit æe se svojim autoritetom da ne bude kaznenog progona i procesa protiv optuženih. Željeli bismo da se taj sluèaj riješi isprikama èetvorice optuženih zbog toga što su objavili iskaze i prokazali identitet tajnih haških svjedoka, ili pak plaæanjem minimalnih novèanih kazni. Isprikom je riješen veæ jedan gotovo identièan sluèaj s crnogorskim novinarom Duškom Jovanoviæem iz lista Dan.

HND profesionalno ne može braniti objavljivanje iskaza i identiteta tajnih svjedoka ni u ovom, a niti æe to èiniti u bilo kojem drugom sluèaju, jer su tajni sudski svjedoci zakonom zaštiæeni baš zato da ih nitko ne bi mogao ugroziti. Optužene je Haški sud upozorio da ne objavljuju tajne dokumente Suda i iskaze tajnih haaških svjedoka, neki su to upozorenje i poslušali a neki ne.

Konkretnu objavu u Hrvatskom slovu i Hrvatskom listu HND ne može braniti pozivanjem na novinske i medijske slobode. Ono što je objavljeno i naèin na koji je objavljeno, kao i razlozi zbog kojih je to uèinjeno, ne spada u novinarski posao, veæ u posao nekih službi koje s novinarima i s novinarstvom ne bi smjele imati veze.

 

Za Izvršni odbor Hrvatskog novinarskog društva

potpredsjednik Zdenko Duka

... više ...


Vraæanje odgovornosti za javno napisanu i izgovorenu rijeè, odgovornosti za manipuliranje slikom, vraæanje profesionalizma i profesionalne etike, izlaz je iz situacije na medijskom planu u Hrvatskoj iz koje kao da izlaza nema - rekao je predsjednik RH Stjepan Mesiæ na konferenciji "15 godina tranzicije u jugoistoènoj Europi: odgovornost i utjecaj medija", u organizaciji njemaèke Zaklade Konrad Adenauer.
Precizno i otvoreno secirajuæi našu medijsku scenu, Predsjednik nije zaboravio podsjetiti na najcrnje dane hrvatskoga žurnalizma i kadrovske èistke èemu je "nametnuti rat pružio prikladni okvir", ni na "micanja na osnovi nacionalnog kljuèa i navodno antihrvatskog svjetonazora", te okolnosti kada se "konvertitstvo nagraðivalo, a dosljednost kažnjavala". '"MedijiPrivatizacija medija, prema Mesiæu, donijela je bauk komercijalizma što je dovelo do gubitka kriterija, zabrinjavajuæeg pada kvaliteta, odnosno u konaènici - isprazne ekskluzivnosti i senzacije po svaku cijenu, umjesto pune i objektivne informacije.
- Kao graðanin imam pravo reæi da, uz èasne izuzetke, mediji ne zadovoljavaju moju potrebu da me istinito obavijeste o kljuènim zbivanjima u svim segmentima života. Umjesto toga servira mi se divovska crna kronika, praæena neprekinutom rubrikom skandala i traèeva: tko s kime i tko protiv koga. Mediji su sve manje ogledalo života, oni umjesto toga u sve veæoj mjeri prenose sliku života kakav on nije, oni život pretvaraju u nešto slièno televizijskim trakavicama, tzv. sapunicama - rekao je predsjednik Mesiæ podsjetivši kako smo u ratu i uz rat, a potom i u sklopu pogrešno shvaæenih medijskih sloboda, dobili ratno-huškaèke, nerijetko rasistièke biltene èiju tradiciju i danas nastavljaju neki sijaèi mržnje i netolerancije koje, što je paradoksalno, u nekim sluèajevima potpomažu Vladine institucije.
Naglasivši da nije protiv medija koji se bave "lakšim temama", Stjepan Mesiæ se založio za profilirane i odgovorne medije, za novinarstvo u kojemu laž neæe zamijeniti istinu, a èinjenice neæe ustupati mjesto konstrukcijama, u tom smislu, uvjerenja je, nisu "sve laðe potonule".
U nastavku sadržajne konferencije, prilièno na tragu Mesiæeve analize, brojni govornici su problematizirali prijeporna pitanja vezana uz medijsku krvnu sliku u tranzicijskim zemljama. Remzi Lani, direktor albanskoga medijskog instituta, ustvrdio je kako zahvaljujuæi medijskom procvatu Balkan više nije regija šutljivih ljudi, a informacija više nije državni monopol iako vlade još uvijek žele kontrolirati medije, osobito elektronièke.
Antonela Cerasino (OESS Hrvatska) založila se za "dekriminalizaciju" instituta klevete koja je u mnogim tranzicijskim zemljama još uvijek dio kaznenog zakona, a trebalo bi je sankcionirati tzv. civilnim zakonima. Stjepan Maloviæ, direktor Meðunarodnog centra za obrazovanje novinara, ustvrdio je kako je, pojavom pravih tabloida, došlo do dodatnog profiliranja naše medijske scene. Prema njemu, listovi koji njeguju "staro", kvalitetno novinarstvo gube tiražnu utrku na našem malom siromašnom tržištu spram tabloida i polutabloida èija je koncepcijska formula - "tri S": seks, sport, skandali.

Zvonimir KRSTULOVIÆ

... više ...


Glasnogovornik Meðunarodnog kaznenog suda Jim Landale juèer je najavio optužnice protiv bivšeg šefa SIS-a Markice Rebiæa, novinara Ivice Marijaèiæa, te protiv Domagoja Margetiæa i Stjepana Šešelja, urednika i izdavaèa lista Hrvatsko slovo.

"Primili smo dvije odluke suca Alphonsa Oriea kojima se potvrðuje i otpeèaæuje optužnica protiv Ivice Marijaèiæa i Markice Rebiæa i optužnicu protiv Stjepana Šešelja i Domagoja Margetiæa za nepoštovanje suda", kazao je Landale na tjednom brifingu za novinare.

Tekstovi iz 2004.
Optužnice se odnose na tekstove u Hrvatskom listu i Hrvatskom slovu potraj 2004., u kojem se otkriva puno ime i prezime zaštiæenog haaškog svjedoka, te transkripati njegovih svjedoèenja sa zatvorenih sudskih roèišta u sluèaju Tihomiru Blaškiæu tijekom 1997. i 1998. godine.

Kako Landale reèe, optužnice za nepoštovanje suda utemeljene su na pravilu 77. Pravilnika o postupku i dokazima MKS-a koje predviða zatvorsku kaznu do sedam godina i novèanu globu do 100.000 eura, ili pak kombinaciju tih dviju kazni.

Markica Rebiæ, bivši šef SIS-a, optužen je da je Ivici Marijaèiæu, glavnom uredniku Hrvatskog lista, otkrio identitet jednog nizozemskog èasnika SFOR-a koji je sredinom devedesetih boravio u Vitezu i obavljao prva saslušanja haaškog optuženika Miroslava Brala Cicka koji je prošle godine ulovljen u BiH i izruèen Haagu.

Sudac Orie naložio je haaškom tužiteljstvu da u roku od sedam dana obavijesti Tajništvo MKS-a o mjestu boravka èetvorice optuženih. Istodobno, od Tajništva je zatražio da poduzme sve potrebne korake kako bi se Rebiæu, Marijaèiæu, Margetiæu i Šešelju uruèile optuženice.

Špijunske spletke
Transkripti sa zatvorenih sjednica Blaškiæeva suðenja pojavili su se u Hrvatskom slovu, pa je Haaški sud, kao prvi potez, u prosincu 2004. izdao zahtjev za prekid njihova publiciranja. Isti nalog dan je i Hrvatskom listu, tjedniku koji izlazi u Zadru. Rebiæ se tada èak javno hvalio da te dokumente osobno plasira u javnost, kako se izrazio, "svjestan moguæih posljedica". I tako su uslijedile sankcije.

O zaštiæenim svjedocima ne mogu vam ništa govoriti. Uvreda suda institut je anglosaksonskog prava koje naše zakonodavstvo ne poznaje. Zato su ove optužnice otvorile vrlo zanimljiv pravni problem.

Ne znam može li ih Hrvatska uhititi i izruèiti u Haag, jer ovdje nije rijeè o sluèaju ratnog zloèina koji je reguliran našim Ustavnim zakonom o suradnji s Haaškim sudom izjavio je Anto Nobilo, Blaškiæev haaški odvjetnik, koji, uzgred reèeno, Markicu Rebiæa veæ godinama optužuje ne samo za antihaaške špijunske i medijske spletke, veæ i za opstrukciju Blaškiæeve haaške obrane koja je u prvoj verziji bila okonèana sa 45 godina zatvorske kazne.

Zbog opstrukcije Blaškiæeve obrane Rebiæa je prošle godine saslušavala i hrvatska policija, ali bez ikakvih pravosudnih posljedica.

... više ...


1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118
AKTUALNO