hrvatsko novinarsko društvo croatian journalists' association
Perkovčeva 2 | 10 000 Zagreb | Tel: 482-8333 | Faks: 482-8332 | E-mail: hnd@hnd.hr

Arhiva priopćenja

Odaberite godinu i mjesec

Ukupno: 2347

 Prema razgovorima i dogovorima gotovo je sigurno da æe na ceremoniji otvaranja Generalne skupštine EFJ govoriti zagrebaèki gradonaèelnik Milan Bandiæ, predsjednik Vlade Ivo Sanader i predsjednik Republike Stjepan Mesiæ. Oèekuje se dolazak ministra kulture Bože Biškupiæa i predsjednice saborskog odbora za informiranje, informatizaciju i medije Željka Antunoviæ, te predstavnika institucija, organizacija i udruga koje su poduprle održavanje Izborne godišnje skupštine EFJ.

      Službeni jezici EFJ i IFJ su engleski i francuski.

      Održavanje Generalne skupštine EFJ u Zagrebu financiraju HND i SNH, uz potporu i pomoæ EFJ, Vlade RH, Hrvatske turistièke zajednice, Poglavarstva grada Zagreba, Turistièke zajednice Grada Zagreba, Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja te Matice hrvatskih sindikata javnih službi.

      Na Generalnoj skupštini EFJ sudjelovat æe, uz predstavnice i predstavnike HND i SNH, te Hrvatske udruge novinskih izdavaèa (HUNI), visoki dužnosnici Europske komisije, OOSS, Svjetske udruge novinskih izdavaèa, Meðunarodne organizacije rada, medijskih kompanija, regionalnih novinarskih udruga Mediterana i srednje Europe. Na Skupštini æe, uz èlanove Glavnog komiteta EFJ i specijaliziranih radnih grupa EFJ za pojedina medijska podruèja, sudjelovati, naravno i predsjednik EFJ Arne König (Švedska), glavni tajnik Europske i Svjetske novinarske federacije (EFJ/IFJ) Aidan White, glavna direktorica EFJ Renate Schroeder, direktori i koordinatori EFJ i IFJ za jugoistok Europe Marc Gruber i Oliver Money Kyrle, itd. 

Sve materijale Generalne skupštine možete naæi na našim stranicama pod egidom IFJ na engleskom i francuskom.

 

O Europskoj novinarskoj federaciji (EFJ) 
 

EFJ je dio Svjetske novinarske federacije (IFJ), osnovana da bi predstavljala i zagovarala interese sindikata novinara i novinarskih udruženje svojih èlanica. EFJ je najveæa europska novinska organizacija i predstavlja gotovo 280.000 novinara, èlanova društava u svojim zemljama. 

EFJ se bori za socijalna i profesionalna prava novinara koji rade u bilo kom od medija.

EFJ je postala organizacija koja predstavlja glas europskih novinara zahvaljujuæi reorganizaciji u skladu s Europskom unijom, odlukom Savjeta Europe i Europskom konfederacijom sindikata. 

Sjedište EFJ-a je u Bruxellesu. 

EFJ u žiži svojih interesa i aktivnosti ima socijalne i profesionalne teme i promjene koje se snažno odražavaju na medijsku industriju.  

EFJ pruža podršku svim svojim èlanicama  i potièe sindikate i udruženja novinara da stvore okruženje koje æe poticati kreativnost i neovisnost novinarstva.

 

Godišnja skupština Europske novinarske federacije (EFJ)

 

Promicanje temeljnih radnih prava za sve novinare: izazovi digitalne ere

 

Zagreb, 23. – 25. ožujka 2007.

 

 

Petak, 23. ožujka

 

14.00 Registracija

 

14.30 Pozdravni govori:

            Milan Bandiæ, gradonaèelnik Zagreba

            Oèekuje se da æe skup pozdraviti i :

            predsjednik Vlade RH Ivo Sanader

            predsjednik republike Stjepan Mesiæ

 

            Arne König, predsjednik EFJ-a

            Dragutin Liuèiæ Luce, predsjednik HND-a

            Katja Kušec, predsjednica Sindikata novinara Hrvatske

 

15.30 pauza/15 minuta

 

15.45 Tematska sjednica I. Izgradnja kvalitete u novom novinarstvu

 

            izlagaèi:

Patric Kamenka, SNJ-CGT, Francuska

            Jeremy Dear, glavni tajnik, NUJ, Velika Britanija

 

Moderator: Aidan White, glavni tajnik EFJ-a

 

16.30      pauza

 

17.00 Tematska sjednica II. Buduænost radnih odnosa u europskim medijima: dodana vrijednost èlanstvu u sindikatu

 

            izlagaèi:

            Marijan Beljan, HUP, predsjednik Udruge novinskih izdavaèa

            Mogens Blicher Bjerrgard, predsjednik Danskog sindikata novinara

 

Moderator: Ann-Magrit Austena, Glavni odbor EFJ-a

 

18.30 kraj radnog dana

 

20.30 Sveèana veèera/

 

 

  

 

 

Subota, 24. ožujka

 

9.30 Poèetak Generalne skupštine EFJ-a

  1. Prihvaæanje pravilnika o radu
  2. Izbor predsjedavajuæeg tijela
  3. Donošenje dnevnog reda
  4. Prava na glasovanje i odluèivanje o èlanstvu

Izbor Izbornog odbora

Izbor brojaèa glasova

  1. Zapisnik sa Generalne skupštine u Tessalonikiju 2004.
  2. Zapisnik s Godišnje skupštine na Bledu 2006.
  3. Izvještaji

a)      Glavnog odbora

 

Diskusija

 

11.00 – 11.30 Pauza

 

b)      Izvještaji ekspertnih grupa za:

Radna prava (LAREG)

                        Autorska prava (AREG)

                        Slobodne novinare (FREG)

                        Elektronièke novinare (BREG)

 

                        Diskusija i prihvaæanje izvještaja

 

12.30 – 14.00 Ruèak /Hotel Westin

 

 

  1. Financijski izvještaj

a)      Izvještaj blagajnika za 2007.

b)      Izvještaj financijske komisije

c)      Budžet za razdoblje 2007. – 2010.

d)      Financijske perspektive EFJ-a za razdoblje od 2007- - 2010./materijal za diskusije pripremio glavni tajnik

 

15.30 – 16.00 Pauza

 

9. Prioriteti programa EFJ-a od 2007. do 2010.

  1. Predstavljanje kandidata za Glavni odbor

 

18.00 Kraj 2. radnog dana

 

20.00 Veèera

 

 

  

 

 

 

Nedjelja, 25. ožujka

 

9.30 Poèetak sastanka

 

11. Izbori

za glavni odbor (ukljuèivo predsjednika)

za financijsku komisiju

 

12. Prijedlozi

a)      prijedlozi u vezi s pravilima EFJ-a

b)      prijedlozi u vezi s aktivnostima EFJ-a

 

11.30 Pauza

11.31 

Nastavak prijedloga

 

13. IFJ kongres

 

14.Ostalo

 

14.30 Ruèak

 

... više ...


Nimalo nisam iznenaðen reagiranjem koje je za Ogranak HND-a Veèernjeg lista potpisao Marinko Jurasiæ, jer je to i dosad èinio kad se netko usudio dirati one (poslodavac) koji donose neke odluke koje uglavnom koriste tvrtki i vlasniku te povlaštenima kao što je i on. Znakovito je da je reagiranje objavljeno na portalu HND-a u trenutku kad je na njemu samo Novinar 1/2007. (broj 2 je tiskan ali još ga nema na portalu!), no to Jurasiæu nije zasmetalo.Ne bih odgovarao Jurasiæu, inaèe uredniku crne kronike u Veèernjem listu, na njegove optužbe o tomu kako je trebalo èuti drugu stranu (svi vi imate pravo odgovoriti i dodati svoje stavove u Novinaru), ali kad kaže «da Ogranak HND-a Veèernjeg lista traži od svih tijela HND-a da se utvrdi odgovornost glavnog urednika Novinara (eventualno i Ureðivaèkog odbora) za tako težak oblik  kršenja novinarske etike» i kako je njihova «ocjena da netko tko na taj naèin ureðuje glasilo Novinar, ne može biti glavnim urednikom», moram istaknuti da mi to jako lièi na pisanije bivših sekretara Opæinskih komiteta Saveza komunista, a to je vrlo opasna rabota.
Ne prihvaæam da Jurasiæ i njemu slièni, koji su u sluganskoj vezi sa poslodavcem, dijele lekcije o novinarskoj etici, jer nisu ništa uèinili da se veæ jednom prestane zakidati novinare na plaæama, prekovremenom radu (dežurstva), božiènici i dr. i stoga nemaju moralno i bilo koje drugo pravo da se javljaju, pa ni uime Ogranka HND-a Veèernjeg lista.
On (Jurasiæ) nema pravo nikome, pa ni èelnicima HND-a, glavnom uredniku Gojku Marinkoviæu i Ureðivaèkom odboru, držati prodike o novinarskoj etici jer je on urednik  rubrike u kojoj protežira svoju suprugu Dijanu Jurasiæ,  kojoj veæ duže vrijeme objavljuje tekstove velièine stranice, stranice i pol, a drugim novinarima i suradnicima nije prihvaæao prijedloge da se objavi pola stranice ili èetvrt stranice kad se radilo o vrlo znaèajnim temama!!!     
Simptomatièno je da Jurasiæ nije reagirao na tekstove Pripremam si u tajnosti Sokratov koktel i Otvoreno pismo kardinalu Josipu Bozaniæu koje je Veèernjakov kolega Ante Matiæ objavio u Novinaru 7/8/2004. u kojima je oštro kritizirao tadašnju glavnu urednicu Veèernjeg lista Ružicu Cigler i predsjednika Uprave Klausa Schauera, pa nije tražio da se utvrdi odgovornost    glavnog urednika (evenutualno i Ureðivaèkog odbora).

Na znanje svim tijelima HND-a i Sindikata novinara Hrvatske te novinarima Republike Hrvatske, a usput se zahvaljujem kolegama na podršci koje mi šalju telefonom, mobitelom i pismima.

Armando Èernjul, nezaposleni novinar iz Pule                                                   
                                                                               

... više ...


Lustracijskim zakonom obuhvaæeni su svi koji su obnašali javne i državne službe: novinari, znanstvenici, politièki i državni službenici, direktori škola i èlanovi nadzornih odbora.
"To je napokon kraj onih koji su lagali i onih koji su ih zagovarali", smatra poljski politièar Zbigniew Romaszewski. Ljudi koji su kao agenti podupirali bivši sustav ne mogu danas graditi demokratsku Poljsku i biti politièka elita, komentira Romaszewski. Lustracija u Katolièkoj crkvi u Poljskoj veæ je dignula veliku medijsku prašinu, osobito sluèaj varšavskog nadbiskupa Stanislawa Wielgusa, koji je priznao da je bio suradnik tajne službe u vrijeme komunizma.

Novi je zakon pak podijelio novinarske krugove  dio poljskih novinara èak najavljuje bojkot toga zakona. Premijer Jaroslaw Kaczynski pak najavljuje moguæu promjenu zakona te prijeti uvoðenjem kazne zabrane obavljanja javne službe i do 10 godina onima koji ne pristanu pokazati "svoj raèun iz vremene komunizma".

Valentin Nikoliæ

Varšavski nadbiskup Stanislaw Wielgus morao je odstupiti nakon lustracije u Crkvi

 

... više ...


Ne ulazeæi u sadržaj teksta objavljenog u Novinaru 2/07 pod naslovom "Najstariji novinar najtiražnijeg lista u Hrvatskoj dobio otkaz", ogranak HND-a Veèernjeg lista smatra nedopustivim što se u glasilu HND-a i Sindikata novinara Hrvatske koje nerijetko poduèava kolege etici i pravilima struke, na najflagrantniji naèin krši jedno od temeljnih civilizacijskih i naših profesionalnih naèela koje nalaže da je uvijek kad je to moguæe nužno saslušati i drugu stranu.

Dakle, apsolutno je pravo novinara da izražavaju svoje stavove i ovim reagiranjem ni na koji naèin ne ulazimo u ocjenu sadržaja teksta koji je potpisao kolega Armando Èernjul. Meðutim, nedopustivo je što je taj tekst objavljen na šest stranica, a da pri tome nije kontaktiran nitko iz redakcije, sindikata i uprave Veèernjeg lista kako bi se èula i "druga strana", odnosno, što pojedinaèno nije omoguæeno svim osobama o kojima se u spornom napisu piše u negativnom kontekstu da se izjasne o izreèenim optužbama ili kvalifikacijama kolege Armanda Èernjula tim više što ih je on izrekao, kako je sam naveo "poslije 42 godine, dva mjeseca i 18 dana (!) neprekidnog rada u Veèernjem listu".
Ogranak HND-a Veèernjeg lista traži od svih tijela HND-a da se utvrdi odgovornost glavnog Ogranakurednika Novinara (eventualno i Ureðivaèkog odbora) za tako težak oblik kršenja novinarske etike. Naša je ocjena da netko tko na taj naèin ureðuje glasilo Novinar, ne može biti glavnim urednikom. 
Podsjeæamo i da u povodu ocjene potpredsjednika HND-a Zdenka Duke javno iznesene "u ime HND-a" kako Etièki kodeks Veèernjeg lista krši novinarske slobode, takoðer prethodno nije omoguæeno nikome unutar Veèernjeg lista da se oèituje o toj Dukinoj ocjeni koju je on, k tome, iznio kao ocjenu HND-a iako se o tome nije raspravljalo u HND-u. K tome, "u ime HND-a" kritizirane odredbe ubrzo su postale dijelom i Kodeksa èasti HND-a.
 Sa žaljenjem istièemo i da je ovaj posljednji primjer samo jedan u nizu sluèajeva nekoretnog odnosa HND-a spram pojedinaca ili redakcije Veèernjeg lista pri èemu se optužbe olako izrièu (Jasminu Popoviæ i Danicu Plantak osudilo je tadašnje Vijeæe èasti, a da im nisu omoguæili obranu), a pojedince (Anita Malenica od napada SDP-a) ili redakciju ("ustašodi" od istupa predsjednika Mesiæa) ne uzima se u obranu niti kad to redakcija traži. Izvršni i Središnji odbor HND-a na zahtjeve iz Veèernjeg lista nisu niti kurtoazno odgovorili, ali zato smo na više adresa u Veèernjem listu dobili dopise iz HND-a vezano za pokroviteljstvo i organizaciju tradicionalnog Novinarskog bala.

- predsjedniku HND-a Dragutinu Luèiæu-Luci
- Središnjem odboru
- Izvršnom odboru
- glavnom uredniku Novinara Gojku Marinkoviæu
- Ureðivaèkom odboru Novinara

Za ogranak HND-a Veèernjeg lista
predsjednik Marinko Jurasiæ

... više ...


Ima tu mnogo toga kriptoteološkog, kvazireligijskog za išèitavanje. Borba i prijepori oko slike kao medija u bitnome su odredili i religije te njihovu moæ, kao što danas odreðuju politiku. Židovi su branili figurativno prikazivanje Boga i nebeskih stvarnosti u strahu od idolatrije, od sindroma "zlatnog teleta", strahujuæi kako bi se tako došlo u opasnost da se štuje sama slika, a ne onaj kojeg ona simbolizira, što je zapadanje u idolatriju. Islam je u odnosu prema slici i prikazivanju svetih stvarnosti i osoba bio još eksplicitniji, premda nam je ostavio predivne minijature, no izvan mjesta za kult, za bogoštovlje. Tek s kršæanstvom uoèava se bitnost moæi slike za vladanje masama. Za razliku od Bizanta i njegovih kampanja protiv slika, latinska, rimska Crkva nije dvojila niti se odrekla vizualnih predstavljanja vlastitih vjerovanja. Sa sloganom "pictura est laicorum literatura", Rim je uoèio kako se obiènoj raji mnogo lakše objašnjavaju komplicirane teološke dogme ili biblijski spasenjski dogaðaji od stotinu homilija ili predavanja. Zapadna Crkva time je prihvatila i rizik, kritika koja èesto i danas dolazi iz protestantskih krugova posebno u pitanjima puèke pobožnosti, u kojem priprost narod, namjesto da se klanja Bogu i svecima, klanja se njihovim èudotvornim slikovnim predstavama, pri èemo se božansko gubi u svom likovnom predstavljanju, pretvarajuæi vjeru u religiju ili idolatriju.

Televizija - “kæi kršæanstva”
No, unatoè tom "riziku" kojim se poèesto kroz povijest i danas stubokom deformiralo samo kršæansko vjerovanje, latinska se Crkva ni u jednom trenutku nije odricala fascinantne moæi slike, jer je ona u nekom smislu bila i sredstvo vladanja nad masama, nad dušama, jednako kao i sredstvo evangelizacije ili katehizacije. Kada je kanadski sociolog McLuhan ustvrdio kako je televizija "kæi kršæanstva", onda je upravo mislio na èinjenicu da su jedino u kršæanskoj vjeri/religiji prevladali zagovornici tvorbe slika (ikonoklastiène borbe), što je omoguæilo svu kasniju kulturu slike, pa i televiziju. Jer da je slika kao medij bila zabranjena i u kršæanstvu, pitanje je kako bi se razvijala zapadna kultura po tom pitanju. Derrida stoga masmedijalizaciju svijeta naziva "masmedilatinizacijom", smjerajuæi upravo na ulogu koju je slika odigrala u kršæanstvu.

Moæ proizvoðaèa slika
Èini se da se po tom pitanju od vremena srednjovjekovlja do danas ništa bitno nije promijenilo, samo ono što je nekoæ vrijedilo za sakralno podruèje danas vrijedi za profano, svjetovno: tko ima moæ i kontrolu nad proizvodnjom slika tomu je moæ nad indoktrinacijom masa zagarantirana. Taj donosi istine i "dogme", taj kreira mentalitete i kolektivna stremljenja. Mase i danas, unatoè iskorijenjenoj alfabetskoj nepismenosti, jaèe se daju uvjeriti od slike no od rijeèi i tumaèenja, to više što slika kao "topli medij" zahtijeva manje osobne participacije i napora nego èitanje, pa je samim tim ljudi lakše i nekritièkije gutaju. Svakoj je politici stoga od krucijalne važnosti imati "svog èovjeka" na èelu ove moæne slikotvorbene institucije uz pomoæ koje narodu bivaju podastirani novi bogovi i "sveci", anðeli ili demoni. Zato je televizija neka vrsta fetišistièke religije, njoj se, kao i Bogu, vjeruje ili ne vjeruje, njenim se "zvijezdama" i slikama, "ikonama" klanja. Malnarova "Noæna mora" kao antitelevizija stoga je najbolji raskrinkavaè ovog procesa jer je on samim èinom dovoðenja na TV "totalnih kretena i idiota" (njegove rijeèi) od njih napravio zvijezde od kojih se po ulici žicaju autogrami, a do juèer su bili "ološ", margina društva. Nije bitno što Malnarovi junaci govore, bitno je da je njihova slika na televiziji. "Pictura est laicurom literatura", slogan skovan od teologa, na isti naèin vrijedi kako za srednjovjekovne tako i za postmoderne mase. Ispražnjena stolica glavnog ravnatelja stoga je "sveta stolica", a konklave su u tijeku. Traži se "slikar", aparatèik, koji æe što ljepše risati likove novih "bogova" u lovu na ljudske duše.

Ivica Šola

 

... više ...


Vijeæe æe uzeti u obzir i prijave koje naknadno stignu poštom, a poslane su do ponedjeljka, 12. ožujka.

Programsko vijeæe prijave æe otvoriti u ponedjeljak, 19. ožujka, a zatim napraviti plan i program razgovora s kandidatima, koji bi trebali poèeti tjedan poslije, 26. ožujka, kazao je Ljevak.

Dodao je kako oèekuje da æe, ako svi kandidati zadovoljavaju formalne uvjete odreðene natjeèajem te ako velik broj prijava naknadno ne stigne poštom, predstavljanja svih kandidata biti završena do utorka, 27. ožujka.

Svi kandidati imat æe iste uvjete, u deset minuta moæi æe izložiti svoj program, a iduæih 20 predviðeno je za pitanja èlanova Vijeæa. Novi æe se ravnatelj zatim izabrati tajnim glasovanjem, rekao je Ljevak.

Natjeèaj za èelnu osobu HRT-a objavljen je u Narodnim novinama 26. veljaèe, nakon što je Programsko vijeæe tri dana prije razriješilo dužnosti glavnoga ravnatelja Mirka Galiæa radi odlaska u diplomaciju.   (Hina)


... više ...


Kultura se danas u našemu društvu smatra zanimljivom ako je senzacionalistièka, a ako je ozbiljna, takozvana elitna ili visoka kultura, doživljava se dosadnom, stoga je ona u veæini sluèajeva medijski posredovana – složili su se sudionici ovoga razgovora o zastupljenosti kulture u hrvatskome medijskom prostoru. Na Hrvatskoj televiziji, na kojoj je, prema rijeèima bivšega urednika programa za kulturu Silvija Huma, osnovni problem oduvijek bio kako napraviti kvalitetnu i zanimljivu emisiju – nema dovoljno ni termina niti novca za ostvarivanje takvih programa.
Jedna od spomenutih oaza kulture je Vjesnik, novine u kojima je, po rijeèima urednice kulturne rubrike Branke Džebiæ, kultura zadržala svoj primat. Naime, u Vjesniku se mjeseèno objavi 90-ak stranica posveæenih kulturi, kazala je Džebiæ, istaknuvši kako kulturna rubrika zaista nema ogranièenja u prostoru.
»Mi nismo novine koje su podlegle lobistièkom novinarstvu i senzacionalizmu i ne raèunamo na masovnu publiku«, naglasila je Vjesnikova urednica, a kao primjer novina u kojima rade kvalitetni ljudi koji, meðutim, nemaju gdje pokazati ono što znaju, jer im je smanjen broj stranica, navela je Veèernji list, odnosno njihovu kulturnu rubriku.
Karolina Lisak-Vidoviæ, urednica Prvoga programa Hrvatskoga radija, ustvrdila je kako je privatizacija gurnula kulturu na margine, no kako je Prvi program uspio zadržati kulturu sa svakodnevno emitiranim specijaliziranim emisijama te èak tri emisije koje idu petkom, a rekla je i to da u ureðivaèkoj politici imaju apsolutnu slobodu.
Na skraæivanje radijskih emisija posveæenih kulturnim temama upozorio je pak Franjo Markoviæ, urednik Drugoga programa Hrvatskoga radija, koji je primijetio i to da kultura na Prvom i Treæem programu toga radija ne može supstituirati kulturu na ostalim radijskim postajama. »Nitko nije reagirao kad je u nekim našim dnevnim novinama izašao prikaz kazališne predstave igrane u Beogradu, što je predstavljeno kao najvažniji kulturni dogaðaj, pored èak èetiri kazališne premijere koje su istoga vikenda izvedene u Zagrebu«, istaknula je Vitomira Lonèar.
Popularna je glumica navela i podatak da samo 1,27 posto mladih ide u kazalište, te da djecu od vrtiæa moramo naviknuti da je kultura sastavni dio njihovih života. S njome se složila i Milka Baboviæ, legendarna sportska komentatorica, koja se upitala kako poveæati nakladu novina kad mladi nisu stekli naviku èitanja.
Predstavnica Ministarstva kulture Sunèana Glavak rekla je da se Ministarstvo neæe miješati u to kako mediji obraðuju kulturu, ali da bi voljelo da kulture ima više te da ona bude jednako prisutna u svim krajevima Hrvatske.[Sandra-Viktorija Antiæ]

... više ...


Žužul je urednika Index.hr portala Babiæa tužio zbog njegove izjave za Slobodnu Dalmaciju da je primio mito vezano uz sluèaj Imostroj. Tužbe su tada bile najavljene protiv još nekolicine novinara i urednika, no one su nakon mirenja povuèene, dok je Babiæ odbio mirenje sa Žužulom.
 
Sutkinja je presudu u korist tužitelja argumentirala iskazom svjedoka Kolovrata, "koji u svjedoèenju izjavio kako je upozorio Babiæa da nije otkrio po èemu je Žužul kriv, ali je Babiæ svejedno objavio èlanak", iako u spisu jasno stoji kako se razgovor izmeðu Kolovrata i Babiæa odvio tek tri mjeseca nakon objave èlanka 
 
Žugiæ najavio žalbu na presudu
 
Tijekom završne rijeèi sutkinja je u više navrata prekidala odvjetnika okrivljenog Milivoja Žugiæa, nakon èega je Žugiæ zatražio izuzeæe sutkinje te zaprijetio napuštanjem sudnice ukoliko mu sud ne omoguæi da bez prekidanja iznese svoju završnu rijeè. Sutkinja Ivana Kršul odbila je svoje izuzeæe, te napokon dozvolila Žugiæu završno izlaganje.
 
U obrazloženju presude sutkinja Kršul svoju odluku argumentirala je èinjenicom da je "novinar Igor Kolovrat izjavio kako je obavio istraživanje o sluèaju Žužul po Babiæevom nalogu, te obavijestio Babiæa kako Žužul nije kriv, ali je Babiæ svejedno objavio èlanak".
 
Babiæ je u tom trenutku prekinuo sutkinju i rekao kako se razgovor s Kolovratom nije odvio prije objave èlanka veæ "tri mjeseca nakon objave èlanka, što stoji u spisu i nije dovedeno u pitanje niti od osuðivanog narkomana Kolovrata."
 
Sutkinja je upozorila Babiæa da je ne prekida na što je Babiæ izjavio "kako æe je prekidati kad god ga je volja, da je Žužul korumpirani politièar i rak ovog društva, te da ne poštuje niti Žužulove niti ovaj sud, ali da sutkinja slobodno donese presudu kakvu je unaprijed zamislila po uputama svojih nalogodavaca", nakon èega mu je sutkinja naložila da napusti sudnicu.
 
Iako Babiæu nije izreèena novèana kazna zbog kaznenog djela klevete veæ je samo "opomenut" od suda, Babiæev odvjetnik Milivoje Žugiæ najavio je žalbu, te voðenje sluèaja do Europskog suda za ljudska prava.

... više ...


Sniježana Matejèiæ dugogodišnja je novinarka Glasa Istre, a od ponedjeljka i prva predsjednica novoosnovanog nezavisnog povjerenstva za praæenje i procjenu provedbe politike ravnopravnosti spolova u medijima, za Vjesnik govori o planovima i buduæem radu povjerenstva.
• Kakve rezultate priželjkujete u prvoj godini rada?
- Naša æe prva zadaæa svakako biti snimanje stanja, što je prilièno ambiciozan plan. Kao èlanice povjerenstva Vladinom smo se uredu za ravnopravnost spolova, koje nas je osnovalo, obvezale dvaput godišnje pripremati izvještaje i analize stanja. S prvim bismo izvješæem izašle oko 15. srpnja ove, a s iduæim oko 15. sijeènja iduæe godine, Dakako, ove æe godine, s obzirom da je rijeè o izbornoj godini, to biti posebno zanimljivo, a svakako æemo nastojati neke rezultate objaviti i prije izbora. Nadam se da æemo u prvoj godini uspjeti barem okvirno snimiti stanje i iz te slike izvuæi upute za ono što bi trebalo èiniti dalje. Naime, veæina institucija ne vodi nikakvu rodnu statistiku, pa smo veæ razgovarale i o metodologijama koje bismo u istraživanju primjenjivale.
• Èime ste u medijima, ali i u državnim institucijama, u ovom trenutku najnezadovoljniji?
- Naèelno smo najnezadovoljnije time što se Zakon o ravnopravnosti spolova zapravo ne provodi jer ne postoji nijedno tijelo, mehanizam ili inspekcija koja bi kažnjavale one koji ga krše. To, meðutim, nije samo naša frustracija, nego i frustracija Vladinog ureda i pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, koja ipak ima neke pravne moguænosti. Za poèetak mislim da je iznimno važno da poènemo govoriti o tome da se zakon ne provodi, da vidimo gdje se ne provodi i zbog èega se to ne èini.
• Najavile ste i da æete se baviti položajem žena zaposlenih u medijima. Mogu li vam se novinarke javiti s pojedinaènim problemima?
- Naravno. Mi možda neæemo moæi riješiti njihov problem, ali æemo ih sasvim sigurno moæi uputiti nekomu tko im može pomoæi i svakako æemo im pružiti potporu. Ona može biti i medijska, jer pojavljivanje u medijima i jest jedan od naèina da utjeèemo na suzbijanje neravnopravnosti meðu spolovima. Takoðer, ako se bavimo medijima, a ne i profesionalkama koje u medijima rade, obavit æemo samo pola posla.
• Jeste li možda razmišljali o tome da s Vijeæem èasti HND-a postignete dogovor o tome da se sluèajevi kršenja ženskih ljudskih prava »gone« po službenoj dužnosti, a ne samo temeljem neèije prijave?
- Do sada nismo, no sasvim je sigurno da æemo doæi na takvu i druge ideje budemo li imali neki konkretan primjer neke novinarke. U posljednje se vrijeme razgovara o osnivanju vijeæa za medije, koje bi se bavilo razlièitim kršenjima prava i mi æemo insistirati da se u rad tog vijeæa ukljuèi i dio vezan za spolnu ravnopravnost.
• HRT nije pokazao interes za formiranje ovog tijela. Što njih kao javnu televiziju na to obvezuje više od drugih?
- Oni se s obzirom na dužnost poštivanja zakona ni po èemu ne razlikuju od drugih. Meðutim, osobno mislim da bi HRT, kao iznimno moæan medij, a i medij koji financiraju graðani, trebao biti prvi meðu medijima u zaštiti prava svih ranjivih skupina.
• Hoæe li na poštivanje mjera iz nacionalne strategije ili provedbu bilo kojih sliènih mjera biti najteže obvezati privatne vlasnike medijskih kuæa?
- To ne mora nužno biti tako i sasvim je moguæe da æemo, posebno u malim medijima naiæi na veæe razumijevanje. Naime, ako mediji budu poštivali žene, ne samo kao objekte nego i kao subjekte informacija, to ih ništa neæe koštati, a može im donijeti samo ugled.

Branka Valentiæ

... više ...


- Jasno je da æe lokalna vlast, ako imaju neki medij u vlasništvu, htjeti nad njim imati neku vrst kontrole. Smatramo da taj problem Hrvatska treba zakonski regulirati, jer je politièki utjecaj nad medijima nedopustiva praksa - kazala je Cerasino.

Iz OESS-a poruèuju da Hrvatska treba regulirati taj problem jer lokalna vlast kroz vlasništvo nad medijem uspostavlja kontrolu. U Hrvatskoj je više od stotinu radijskih postaja i listova u vlasništvu opæina, gradova i županija, što nije praksa u EU

Procjenjuje se da je u Hrvatskoj više od stotinu lokalnih radijskih stanica i odreðeni broj listova u potpunom ili veæinskom vlasništvu opæina, gradova ili županija, što dovodi u pitanje njihovu urednièku nezavisnost. No, politièki se utjecaj na lokalne medije vrši i na druge naèine: tijela lokalne vlasti, istièu u HND-u, ponegdje iz svojih proraèuna daju novac privatnim medijima ili, pak, plaæaju za dio informativnog programa radijskih i TV postaja.

Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Dragutin Luèiæ Luce istièe kako su mnogi lokalni mediji u Hrvatskoj zapravo propagandni izlozi lokalne vlasti. Na terenu to izgleda ovako. Iz proraèuna Sisaèko-moslavaèke županije lani su lokalni mediji dobili kao dotaciju milijun kuna.

Najviše je dobila privatna Nezavisna televizija NET, 400 tisuæa kuna, dok je privatni županijski Radio Quirinus dobio 203 tisuæe kuna. A upravo zbog prakse plaæanja lokalnim medijima politièari èesto misle da mogu voditi i ureðivaèku i kadrovsku politiku u njima.

Radio Karlovac od Grada dobiva 460 tisuæa kuna godišnje. Osim Grada, 25 posto suvlasništva ima i Županija. Prije desetak dana direktor Radio Karlovca postao je Marijan Stavljeniæ, koji je na tu funkciju prešao s mjesta tajnika gradskog odbora HDZ-a.

Na podruèju Osjeèko-baranjske županije svi veæi gradovi, izuzev Osijeka, pa i sama Županija, imaju udjela u medijima. Županija je vlasnik 25 posto plus jedne dionice Glasa Slavonije. Ostali gradovi i opæine imaju udjela u lokalnim radiopostajama. Tako je Grad Beli Manastir vlasnik 25 posto Radija Baranja.

U Hrvatskom radiju Valpovština udjeli su, pak, rasporeðeni na sljedeæi naèin: gradovi Valpovo i Belišæe imaju po 25 posto, opæine Bizovac i Petrijevci te PPK Valpovo i Belišæe d.d. po 12,5 posto. Iako æe to u svim medijima demantirati, èinjenica da su im jedinice lokalne samouprave u vlasnièkoj strukturi i da ih dijelom i sufinanciraju utjeèe i na njihovu ureðivaèku politiku.       (Suraðivali: N. Patkoviæ, K. Djeteliæ, M. Piškor, M. Pušiæ)


Vlasništva

Radio Karlovac: 25 posto Grad, 25 posto Županija
Glas Slavonije: 25 posto Županija
Radio Baranja: 25 posto Grad Beli Manastir
Hrvatski radio Valpovština: 25 posto Valpovo, 25 posto Belišæe, 12,5 posto opæine i poduzeæa

Dragutin Luciæ, predsjednik HND-a:

- Novinari se žale, ali ne otvoreno. Neki put èak i ne kažu iz kojeg su grada jer se u malim sredinama zna tko je tko. Potencijalno rješenje problema politièkog utjecaja na lokalne medije bila bi privatizacija, tamo gdje za to postoji dovoljno novca i interesa.


Milorad Božiæ, urednik Radio Karlovca:

- Na medije u vlasništvu lokalne uprave politika ima utjecaja, ali posredno. Logièno je da djelatnici odgovaraju direktoru, ali je problem u tome što njega postavlja politika. Rijeè je o lošem sustavu. Državni mediji  trebali bi se pretvoriti u javne medije.


... više ...


 

Irena Frlan (lijevo) i Orlanda Obad (desno)

Orlanda Obad prepoznatljiva je kao žena neupitnog integriteta, svjesna
problema spolne i rodne diskriminacije koja se dogaða u politièkom trenutku
o kojem piše. Graðansku hrabrost iskazala je objavljujuæi sluèaj Ankice
Lepej (1998.g, Jutarnji list) zbog èega je bila izložena i sudskom progonu.
Od HND je dobila nagradu Marija Juriæ Zagorka 2005.g. za intervju s Anom
Magaš. Sluèaj Ane Magaš pratila je od samog poèetka do danas pokazujuæi
pritom rodnu osviještenost u pristupu i interpretacijama izjava Ane Magaš,
sudaca, istražitelja i sudskih vještaka. Ženska mreža ocjenjuje da je
novinarski rad Orlande Obad u kojem sustavno prati problematiku
ravnopravnosti spolova znaèajan doprinos razvoju javne svijesti i promociji
ženskih ljudskih prava.



Irena Frlan kontinuirano je tijekom 2006.g, izvješæivala o dogaðajima
vezanima uz prava seksualnih manjina u dnevnim listovima Novi List, Glas
Istre i Glas Slavonije, pokrivajuæi široki raspon tema iz toga podruèja.
Korektnim izvješæivanjem uz prikupljene izjave osvjedoèenih pobornika prava
seksualnih manjina poveæala je prostore razumijevanja i stvaranja uvjeta za
pomake u društvenoj svijesti o pravima i potrebama seksualnih manjina.

Objektivne i dokumentirane informacije Irene Frlan snažno su sredstvo prema
postizanju punog uvažavanja i realizaciji prava seksualnih manjina. Posebno
ocjenjujemo znaèaj èinjenice da su te informacije objavljivane i u lokalnim
medijima Glasu Slavonije i Glasu Istre.



Dobitnici i dobitnice nagrade MAJA MILES

2002. g. Tanja Šimiæ i Krešimir Volareviæ - HRT, Sniježana Matajèiæ - Glas
Istre

2003. g.Petra Neuner - HRT, Branka Žužiæ - Radio Pula

2004. g. Mara Molnar - Glas Slavonije i Nataša Petrinjak - slobodna
novinarka

2005. g. Mirjana Rakiæ - HRT i Branka Valentiæ - Vjesni

... više ...


Za predsjednika je jednoglasno izabran dr. sc. Sreæko Lipovèan, a za potpredsjednicu, takoðer jednoglasno, Gordana Careviæ.

Hrvatski sabor je na sjednici 16. veljaèe donio Odluku o imenovanju èlanova Upravnog vijeæa Hrvatske izvještajne novinske agencije, a Odluka je objavljena u Narodnim novinama 22/07 od 26. veljaèe ove godine.

Ravnateljica Hine Smiljana Škugor Hrnèeviæ, glavni urednik Darko Odorèiæ, savjetnik u Upravi Fjodor Polojac i voditelj Informatike Hine Darko Gulija izvijestili su Upravno vijeæe o pravnom i institucionalnom ustrojstvu Agencije te o razvojnim i poslovno-financijskim projektima. (Hina)

 

 

... više ...


Dvadesetak predstavnika novinara sa svih kontinenata raspravit æe regionalne izvještaje o uvjetima rada novinara i stanju u novinarstvu, dogovoriti prijedloge kako da se zaustavi daljnje srozavanje profesionalne razine i posti- gne nužno povjerenje u novinare i medije. [Hina]

... više ...


Hrvatsko novinarsko društvo prosljeðuje molbu meðunarodne komunikacijske agencije Media Consulta. Molimo zainteresirane da se izravno jave na priloženu adresu, te tako dogovaraju eventualnu suradnju.

 

 

Dear Sirs,

 

Please let me introduce myself. My name is Cathrin Graff and I am working for MEDIA CONSULTA in Malta. We are an international working communications agency and do a considerable amount of work for the European Commission like campaigns, press releases, website development, etc.

 

For our translations from English into several EU languages and vice versa we are looking for journalists who would do proofreading and editing jobs in their native language for us. Furthermore we are looking for journalists who may also be interested in doing translation jobs.

 

I wonder if you could help us with some information. Do you have a database where we could find contacts? 

 

Your support is highly appreciated and if you need further information from our side please don’t hesitate to ask.

 

Thanks a lot in advance for your reply.

 

Kind regards

 

Cathrin Graff

 

Translations Department

MEDIA CONSULTA (Malta)

4, Sappers Street

Valletta, VLT 1320

Tel: +356 21 226 100

Fax: +356 21 226 101

Email: c.graff@media-consulta.com

www.media-consulta.com

www.media-consulta.com.mt

www.mctranslate.eu

 

 

... više ...


Veæina ih danas živi u Beogradu ili BiH. Prilièno mirno u filmu nešto duljem od sat vremena isprièali su što im se dogaðalo u splitskoj Lori.

Miloslav Katalina tako se prisjetio da je po njega u splitski stan, gdje je živio sa ženom i kæeri, došla policija koja ga je odvela na ispitivanje.  - Sluèajno sam ih sreo ispred zgrade i pitali su me znam li gdje živi Katalina. Odveo sam ih u stan i poèastio kavom. Rekli su da moram samo dati neku izjavu - prisjetio se Katalina. Meðutim, odveli su ga, tvrdi, u Loru, gdje je prošao neviðeno muèenje. Tukli su ga, kaže, nogama, rukama, palicama.

- A da sam tada pobjegao i nisam im se predstavio, sve bi bilo drugaèije - kaže Katalina.

Zatoèenici Lore svjedoèili su kako su ih pripadnici Vojne policije prikapèali na struju.

- Strujne žice su nam stavljali na uši ili na genitalije. Sjeæam se kako su jednom od zatvorenika te kopèe s ušiju stalno ispadale jer se trzao dok ga tresla struja. Zato su mu probušili uši i kroz njih provukli kopèe - prièao je jedan od zatvorenika. Najgore je, tvrde, bilo u bloku C. Tamo su morali tuæi i jedni druge - svi jednoga i tako po redu dok se svi ne izredaju.

- Mislim da su i izvana dovodili ljude da se iživljavaju na nama jer smo èesto viðali osobe koje inaèe nisu bile u zatvoru. Dolazili su pijani, drogirani i oni su nas tukli - isprièao je jedan od zatoèenika. Zvonko Gljuk u filmu svjedoèi da je u Lori zbog maltretiranja izgubio 40 kilograma.

- Stalno su nas ispitivali da priznamo koliko smo ljudi ubili - isprièao je Nenad Filipoviæ.  Jedan od zatvorenika prisjetio se kako je jedan od zatvorenika priznao ubojstva. - Kad sam ga pitao je li zaista nekoga ubio, pokazao mi je otvorene rane po kojima su plazili crvi. Bilo mi je jasno da bi nakon takve torture priznao i da je ubio vlastitu majku - rekao je jedan od zatvorenika u filmu. 

Bivši zatvorenici tvrde i da su ih zapovjednici u Lori tjerali da izraðuju mrtvaèke sanduke.  - Jedan je, pak, morao napraviti pseæu kuæicu. A kasnije je morao biti u njoj i ponašati se poput psa.   

S. Barilar

... više ...


Premijer Sanader istaknuo je da je sloboda medija u samim temeljima demokracije te da hrvatska Vlada zakonskim rješenjima uz prethodne javne rasprave u kojima sudjeluje i Hrvatsko novinarsko društvo daje punu potporu neovisnosti hrvatskih medija. Izaslanstvo HND-a izvijestilo je premijera o pripremama za održavanje najveæeg skupa europskih novinara u ovoj godini, izborne skupštine Europske novinarske federacije, koja æe se održati u Zagrebu od 23. do 25. ožujka, stoji u priopæenju Vladina Ureda za odnose s javnošæu.
(H)

Dragutin Luèiæ

 

... više ...


HND koristi i ovu prigodu da upozori javnost kako je svaki oblik nasilja, a osobito nasilja nad novinarima i medijima, u demokratskoj zemlji i vladavini prava - neprihvatljiv. Napad na novinara ujedno je i napad na javnost i pravo javnosti na slobodno informiranje. Kao i u svim ostalim sliènim (ne)prilikama, HND poziva sve one koji se smatraju od medija i novinara prikraæenima ili povrijeðenima u svojim pravima da pravdu potraže od Vijeæa èasti HND ili pred hrvatskim sudovima. Sve ostalo je nasilje koje raða novo nasilje. Ujedno HND poziva ne samo novinare, nego i sve hrvatske graðane, na dijalog i toleranciju.

 

Dragutin Luèiæ, predsjednik HND

... više ...


Uprava i Uredništvo Z1 – zagrebaèke televizije smatra da nasilje nad novinarima, bez obzira na razloge i motive, predstavlja akt rušenja demokracije i slobode javne rijeèi u Hrvatskoj.

 Napad na  Željka Malnara koji se dogodio juèer oko 17 sati prilikom kojega mu je nepoznati poèinitelj nanio ozljede glave,u medijima se  povezuje  s gostovanjem pripadnika paravojne vlasti pobunjenih Srba u Hrvatskoj Rade Leskovca. Iz konteksta  prema kojem naša televizija omoguæava takve nastupe ,neophodno je  istaknuti da smo uz HTV jedina televizija koja u svom programu ima redovitu emisiju posveæenu braniteljima, onu urednika Branka Kuzelea.

Uredništvo Z1 u potpunosti stoji iza sadržaja spominjane emisije kao i iza svakog buduæeg autorskog izrièaja perjanice našeg programa, slavnog putopisca, avanturista i novinara, Željka Malnara.

 Tim Željka Malnara poruèuje kako se ne boje, što dokazuju veæ ove subote, dakle, gledateljima poruka: veæ ove subote od 22 sata gledajte Noænu Moru Željka Malnara na Z1 zagrebaèkoj televiziji!

 

I ovim putem želim mu što skorije ozdravljenje!

 

Irina Èulinoviæ Soldat

glavna urednica Z1

... više ...


Izložbu organizira Udruga Antonini, koju su nedavno osnovali fotografova obitelj i prijatelji. Izložbu æe otvoriti tajnik Hrvatskog novinarskog društva Mario Bošnjak, a iz Zagreba, gdje æe trajati do 24. ožujka, izložba seli u Makarsku.

Nikša Antonini bio je poznati fotograf i istaknuti ratni fotoreporter, koji je tragièno preminuo 1996. godine u padu zrakoplova kod Dubrovnika, kada je po nalogu Veleposlanstva SAD-a u Zagrebu pratio visoko amerièko izaslanstvo. U èast velikog fotoreportera, 1998. godine nagrada za najbolju novinarsku fotografiju Hrvatskog novinarskog društva dobila je ime “Nikša Antonini”.

Izložbu sponzoriraju Veleposlanstvo SAD-a, Gradski ured za kulturu grada, HND, Europapress holding, Veèernji list, Lavazza, Print studio i Makarska kronika.  

Piše: Ivana Suèeviæ

 

 

... više ...


IFEX - News from the international freedom of expression community

_________________________________________________________________

ALERT - BULGARIA

26 February 2007

Offices of two newspapers invaded by MP, leader and supporters of political party, editor threatened with assault over critical coverage

SOURCE: International Press Institute (IPI), Vienna

(IPI/IFEX) - The following is a letter to Bulgarian authorities by the South East Europe Media Organisation (SEEMO), an IPI affiliate:

H.E. Sergei Stanishev
Prime Minister of the Republic of Bulgaria
Sofia, Bulgaria
Fax: +359 2 980 20 56

H.E. Rumen Yordanov Petkov
Minister of Interior Affairs of the Republic of Bulgaria
Sofia, Bulgaria
Fax: +359 2 9885440

H.E. Georgi Pirinski
Chairman of the National Assembly
Sofia, Bulgaria
Fax: +359 2 981 31 31

Vienna, 26 February 2007

Your Excellencies,

The Vienna-based South East Europe Media Organisation (SEEMO), a network of editors, media executives and leading journalists from South East Europe and an affiliate of the International Press Institute (IPI), is alarmed at the pressure applied on the media by the supporters and members of the Bulgarian ATAKA party, including its leader Volen Siderov, on the editorial offices of the Bulgarian daily 24 hours and weekly 168 hours.

Based on information provided to SEEMO, on 23 February at about 1:40 p.m. Siderov, his deputy Pavel Shopov, and Dimitar Stojanov, ATAKA Member of the Bulgarian Parliament and Member of the European Parliament, together with a group of party supporters, went to the editorial office of the two newspapers. In addition, another organised group of some 100 supporters was waiting nearby. When at the editorial office of the print media, the group requested from the journalists a document to justify an article published on the previous day about some financial transactions. During the visit, journalists and editors from both newspapers were threatened, humiliated and verbally abused.

During the invasion of the newspapers' editorial office, one ATAKA politician allegedly threatened Nikolai Penchev, editor-in-chief of 168 hours. The politician apparently said to Penchev that he would "rip out" his liver and that he knows where Penchev lives.

We would like to remind Your Excellencies that those with legitimate complaints against the media have a range of different mechanisms to pursue these complaints. These violent threats represent a serious attempt to pressure the media and they should be condemned whenever and wherever they occur.

SEEMO would also like to remind Your Excellencies that a safe working environment for journalists is a fundamental element of every democratic society. Bulgaria in now a member of the European Union (EU) and these violent actions against journalists by the members and supporters of a political party in an EU country are unacceptable.

Your Excellencies, we ask you to fully investigate this case, including the verbal threats made against the journalists. We call on Your Excellencies to do everything in your power to protect the lives of all journalists, and to take all necessary steps against the persons responsible for this unwarranted invasion of a newspaper.

We thank you for your attention.

Yours sincerely,

Oliver Vujovic
SEEMO Secretary General

RECOMMENDED ACTION:

Similar appeals may be sent to:

H.E. Sergei Stanishev
Prime Minister of the Republic of Bulgaria
Sofia, Bulgaria
Fax: +359 2 980 20 56

H.E. Rumen Yordanov Petkov
Minister of Interior Affairs of the Republic of Bulgaria
Sofia, Bulgaria
Fax: +359 2 9885440

H.E. Georgi Pirinski
Chairman of the National Assembly
Sofia, Bulgaria
Fax: +359 2 981 31 31

Please copy appeals to the source if possible.

For further information, contact IPI at Spiegelgasse 2/29, A-1010 Vienna, Austria, tel: +43 1 512 90 11, fax: +43 1 512 90 14, e-mail:
ipi@freemedia.at, Internet site: http://www.freemedia.at, or SEEMO, Spiegelgasse 2/29, 1010 Vienna, Austria, tel (SEEMO+HELP LINE): +43 1 513 39 40, tel (SEEMO): +43 1 512 90 11 11,  fax: +43 1 512 90 15, e-mail: info@seemo.org, Internet: http://www.seemo.org

The information contained in this alert is the sole responsibility of IPI. In citing this material for broadcast or publication, please credit IPI.
_________________________________________________________________
DISTRIBUTED BY THE INTERNATIONAL FREEDOM OF EXPRESSION
EXCHANGE (IFEX) CLEARING HOUSE
555 Richmond St. West, # 1101, PO Box 407
Toronto, Ontario, Canada M5V 3B1
tel: +1 416 515 9622    fax: +1 416 515 7879
alerts e-mail:
alerts@ifex.org    general e-mail: ifex@ifex.org
Internet site: http://www.ifex.org/
_________________________________________________________________
To unsubscribe from this list visit
http://listmgr.ifex.org/lists/?p=unsubscribe&uid=5861fc139b775ea8f65abd855fae65f3

To update your preferences visit http://listmgr.ifex.org/lists/?p=preferences&uid=5861fc139b775ea8f65abd855fae65f3



Powered by PHPlist,
www.phplist.com --


... više ...


1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118
AKTUALNO