hrvatsko novinarsko društvo croatian journalists' association
Perkovčeva 2 | 10 000 Zagreb | Tel: 482-8333 | Faks: 482-8332 | E-mail: hnd@hnd.hr

Arhiva priopćenja

Odaberite godinu i mjesec

Ukupno: 2347

Najavio je da æe se prihvatiti dobar dio primjedbi javnosti pa æe se podaci  moæi proglašavati tajnima u strogo odreðenim izuzecima, a kvalitetniji æe biti i sustav kontrole. Na okruglom stolu udruga GONG je istaknula potrebu uvoðenja institucije povjerenika za informacije. »Tijela javne vlasti nisu sklona dostavljati dokumentaciju, posebno ne raèune, ugovore i dokumente koji se odnose na trošenje proraèunskih sredstava. Pritom se uèestalo poziva na tajnost podataka, koje se tretira kao pravilo, a ne iznimka kako je to u demokratskim zemljama«, rekla je predsjednica GONG-a Suzana Jašiæ. Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za upravu Antun Palariæ rekao je da, prema Vladinom mišljenju, za sada ne treba uvesti povjerenika jer postoji Agencija za zaštitu osobnih podataka. Palariæ je istaknuo da se Zakon o pravu na pristup informacijama zadovoljavajuæe provodi te rekao da su tijela javne vlasti u 2006. odgovorila na 95 posto upita graðana. Prema podacima udruge GONG prikupljenima na osnovu ankete, ta brojka iznosi 49 posto i odnosi se na odgovore poslane u zakonskom roku. Palariæ je primijetio da bi toj brojci trebalo pribrojiti i odgovore koji su poslani nakon roka, a na koje otpada 45 posto. [Marijan Lipovac]

 

... više ...


ToT  TEMPUS  JETiC program obrazovanja novinara u Hrvatskoj poziva radijske i televizijske novinare na petodnevne napredne radionice od se   9. do 13. svibnja 2007,  u Opatiji.

Napredne radionice za televizijske i  radijske novinare  održat æe u Opatiji u Meðunarodnom centru za obrazovanje novinara (ICEJ), V. Nazora 2.

Radionice su dio aktivnosti koje se provode u okviru Tempus programa i vode ga kolege novinari/urednici koji ujedno završavaju trogodišnje usavršavanje program ToT  TEMPUS  JETiC.

Radionice su namijenjene televizijskim i radijskim novinarima. U radionici je predviðeno sudjelovanje 10 radijskih novinara. Prijave se primaju najkasnije do 1.svibnja . Uz prijavu treba dostaviti i kratki životopis sudionika na adresu icej@icej.hr. Troškove smještaja i boravka sudionika radionice snosi organizator – JETIC.

Dodatne informacije možete dobiti u Uredu ICEJ-a  Zagrebu 2468 328 ili 2468 327 (Sanja Dragojeviæ)

 

... više ...


Trojica su došla pred Maderu "naoružani" plastiènom kopijom uzija, no uskoro su ih primijetili traumatizirani susjedi i uslijedilo je nekoliko paniènih poziva policiji.
 Sve vrijeme fotografirao sam s flešom i nije bilo nikakvih problema. Iz lokala je u jednom trenutku izašao neki èovjek, ljut na nas jer smo mu navodno tjerali goste. Policajci su došli za 15 minuta i legitimirali nas  isprièao nam je R. O. tvrdeæi da se zagrebaèka policija prema njima ponijela profesionalno.

Stiglo je nekoliko policijskih ophodnji i trojac je odveden u postaju, odakle su nakon obrade zbog remeæenja javnog reda i mira istu veèer pušteni na slobodu. Oduzet im je "uzi" i fotoaparat.

Marina Kovaèeviæ

... više ...


Posjet je organizirala tvrtka APO-Usluge zaštite okoliša iz HEP grupe, koja je utemeljitelj Velebitske degenije, godišnje nagrade za najbolje novinarske radove o zaštiti okoliša. Sve 23 hidroelektrane u Hrvatskoj imaju "zeleni certifikat" koji jamèi da je to energija iz obnovljivih izvora, rekao je direktor pogona Hidroelektrane na Krki Tomislav Miletiæ. (H)

... više ...


S deset glasova za i jednim suzdržanim HSS-ovca Luke Roiæa saborski Odbor za medije dao je juèer potporu prijedlogu Programskog vijeæa HRT-a za razrješenje njihova èlana Danka Bljajiæa, koji je nedavno prigodom biranja novog ravnatelja HRT-a izazvao fizièki incident, sukobivši se s èlanicom Jadrankom Kolareviæ. O smjenjivanju je raspravljano, unatoè tome što je Bljajiæ sam podnio ostavku nakon incidenta. Rasprava je velikim dijelom održana pod dojmom Bljajiæevog pisma Odboru, u kojem tvrdi da je zahtjev za njegovom smjenom nezakonit, ali upozorava i na nezakonitosti i sukobe interese nekih èlanova Vijeæa. U njemu piše kako je Anja Šovagoviæ Despot u sukobu interesa, jer iako èlanica HRT-ova Vijeæa, prima honorare kao komentatorica u emisiji U sridu Nove TV. Nadi Gaæešiæ Livakoviæ spoèitava kako u Vijeæu hvali i protežira sapunice u kojima ona glumi, dok ostale kritizira. Bljajiæ u pismu navodi da je kap koja je prelila njegovu èašu bio susret predsjednika Vijeæa Zdenka Ljevaka i aktualnog v.d. ravnatelja Vanje Sutliæa sa SDP-ovim zastupnikom Antunom Vujiæem u restoranu Purger, nekoliko dana prije saslušanja kandidata za ravnatelja. HDZ-ovac Andrija Hebrang od Vujiæa je stoga zatražio da odgovori je li to toèno, te objašnjenje u kakvoj su vezi on i Sutliæ. Vujiæ je potvrdio susret s Ljevakom, s kojim se, kaže, povremeno sastaje kako bi se informirao o Vijeæu, ali i zato jer se inaèe kreæu u istim krugovima. Što se Sutliæa tièe, Vujiæ je demantirao njihovo kumstvo. Uz Bljaiæeve navode, Hebrang se osvrnuo i na medijske napise da HRT financira GONG, doduše posredno ustupanjem marketinškog prostora za što iznosi idu i do 12 milijuna kuna godišnje, a njihova je predstavnica takoðer u Vijeæu. Takoðer je naveo i nakladnika u Vijeæu, aludirajuæi na Ljevaka, zbog èega predlaže da se samo Vijeæe oèituje jesu li èak njegova èetiri èlana u sukobu interese. Tajnica Vijeæa Jadranka Šaško potvrdila kako se sluèaj sponzoriranja GONG-a reklamama ispituje, o èemu æe izvijestiti Odbor. HDZ-ovka Jagoda Majska Martinèeviæ upozorila je kako su mediji javili da je u tuènjavi na Vijeæu letjela i štikla, pa je postavila pitanje je li Bljajiæ jedini koga je trebalo smijeniti.

Sandra Bartoloviæ

... više ...


18.04.2007.
Priopæenje

Hrvatsko novinarsko društvo (HND) i Sindikat novinara Hrvatske (SNH) najoštrije prosvjeduju zbog smjene glavnog urednika Hrvatskog radija Karlovac Milorada Božiæa, ocjenjujuæi je politièki motiviranom u izbornoj godini.

HND i SNH traže da se Milorada Božiæa vrati na dužnost glavnog urednika, jer æe u protivnom biti potvrðeno da su za njegovu smjenu bili presudni politièki kriteriji.

HND i SNH upozoravaju i da je postupak smjene kolege Božiæa proveden uz proceduralne propuste, koji se mogu lako dokazati pravnim putem.

O najnovijem sluèaju politièkog pritiska na medije i novinare u Hrvatskoj obaviješteni su Svjetska i Europska federacija novinara (IFJ i EFJ) te relevantni politièki èimbenici Europske Unije.

Ocjenu da je rijeè o politièki motiviranoj smjeni sugeriraju dvije èinjenice. Dužnost direktora Hrvatskog radija Karlovac preuzela je osoba bez iskustva u medijima koja je radila za lokalni HDZ, a na mjesto glavnog urednika imenovan je novinar koji je u radijskoj reklami pozivao biraèe da glasuju za HDZ na lokalnim izborima.

Milorad Božiæ je, naime, smijenjen u mjesec dana dva puta. Najprije je bez ikakva suvisla obrazloženja naprasno maknut s mjesta direktora te radio postaje, èiji je veæinski vlasnik Grad Karlovac, a potom i s dužnosti glavnoga urednika, nakon što je nakratko bio imenovan na tu dužnost.

HND i SNH naglašavaju da je njihov zahtjev da se lokalni i regionalni mediji u Hrvatskoj oslobode politièkog pritiska èvrsto poduprla Europska federacija novinara (EFJ), u Deklaraciji usvojenoj na njezinoj izbornoj Generalnoj skupštini potkraj ožujka u Zagrebu.

Takoðer, Europska komisija je lani u izvješæu o napretku Republike Hrvatske prigovorila Vladi zbog nastavka politièkog utjecaja na javne medije, svrstavši taj problem u glavne, politièke kriterije prilikom pristupanja zemlje Europskoj Uniji.

HND i SNH upozoravaju da politièki pritisci na medije koèe demokratski razvoj društva, te ozbiljno dovode u pitanje vjerodostojnost proeuropskih izjava hrvatske Vlade i njezinu javno izraženu opredIjeljenost za preuzimanjem standarda Europske Unije.

 

 

Za HND Dragutin Luèiæ Luce, predsjednik

 

 

Za SNH Katja Kušec, predsjednica

 

 

Zagreb, 17. travnja 2007.

... više ...


Pulitzerova nagrada je amerièka nagrada za pisanu rijeè, koju dodjeljuje Fakultet novinarstva Columbia svakog travnja. Nagradu je ustanovio Joseph Pulitzer, amerièki novinar maðarskog porijekla. Prva nagrada dodijeljena je 4. lipnja 1917.

DOBITNICI PULITZEROVE NAGRADE ZA NOVINARSTVO:
JAVNU SLUŽBU
The Wall Street Journal
VIJESTI
The Staff of The Oregonian, Portland
ISTRAŽIVAÈKO NOVINARSTVO
Brett Blackledge of The Birmingham (Ala.) News
DOKUMENTARNO IZVJEŠTAVANJE
Kenneth R. Weiss, Usha Lee McFarling and Rick Loomis of the Los Angeles Times
UNUTARNJE IZVJEŠTAVANJE (U SAD-u)
Charlie Savage of The Boston Globe
MEÐUNARODNO IZVJEŠTAVANJE
The Wall Street Journal Staff
KRAÆI ÈLANAK
Andrea Elliott of The New York Times
KOMENTAR
Cynthia Tucker of The Atlanta Journal-Constitution
KRITIKU
Jonathan Gold of LA Weekly
UREDNIŠTVO
Arthur Browne, Beverly Weintraub and Heidi Evans of the New York Daily News
UREDNIÈKU KARIKATURU
Walt Handelsman of Newsday, Long Island, NY
VIJESTI - FOTOGRAFIJA
Oded Balilty of the Associated Press
FOTOGRAFIJA
Renee C. Byer of The Sacramento Bee

Media Servis

... više ...



To: IFEX Autolist (other news of interest)
From: Association of Independent Electronic Media (ANEM),
aneminfo@anem.org.yu

ANEM statement

ANEM CONDEMNS BOMB ATTACK AT JOURNALIST DEJAN ANASTASIJEVIC

BELGRADE, April 14, 2007 - The Association of Independent Electronic Media (ANEM) strenuously condemns the bomb attack at journalist Dejan Anastasijevic's apartment.

The bomb exploded last night outside the apartment of Dejan Anastasijevic, journalist of Belgrade weekly "Vreme", but caused no injuries, the Serbian police said.

Anastasijevic was attacked before for his investigative reporting on crimes in former Yugoslavia and organized crime in Serbia. Last night's attack followed Anastasijevic's criticism of too lenient verdict for the members of the Serb paramilitaries called "Scorpions" on Radio and TV B92.

ANEM demands a full, energetic and efficient investigation by the
authorities to find and penalize perpetrators, demonstrating this way the readiness of the government to protect Anastasijevic and his family and freedom of expression in general.

ANEM urges media and professional associations and democratic public to clearly express their solidarity with journalist Dejan Anastasijevic and thus protect their right to critical reporting on issues still deemed a taboo in the Serbian public.

Sasa Mirkovic,
ANEM Chairman

**The information contained in this autolist item is the sole
responsibility of ANEM**

--
To unsubscribe from this list visit
http://listmgr.ifex.org/lists/?p=unsubscribe&uid=5861fc139b775ea8f65abd855fae65f3

To update your preferences visit
http://listmgr.ifex.org/lists/?p=preferences&uid=5861fc139b775ea8f65abd855fae65f3



--
Powered by PHPlist,
www.phplist.com --





__________ NOD32 2200 (20070418) Information __________

This message was checked by NOD32 antivirus system.
http://www.eset.com

... više ...


- U 5 godina, koliko se vodi kampanja protiv moga brata i koliko Èièak piše o njemu, nisam nikada imao potrebu reagirati, ali sada kada je uvrijedio moju obitelj prozvavši moga brata kao cinkera, drukera i izdajicu, morao sam tražiti objašnjenje.

Èièak me stalno pitao je l' mu ja to prijetim, a ja sam mu rekao kako ga ljudski tražim da mi argumentira svoje pisanje te da mi objasni kakve su mu namjere, za koga i zašto tako piše o Anti.

Rekao sam mu da, kad bih mu želio nauditi, ne bih prijetio nego bih sjeo u auto i pronašao ga - rekao je Boris Gotovina danas u razgovoru za Novi radio. Generalov brat je isprièao kako ga je Èièak nazvao za pola sata i isprièao mu se rekavši da ga je krivo razumio te da on voli njegova brata koji je za njega “ispravan”.

Gotovina je ustvrdio da mu se Èièak i zakleo na te rijeèi i upozorio Borisa kako æe odvjetnici uništiti njegova brata Antu.

- Ako je takvo pisanje ljubav, rekao sam mu da onda prestane voljeti Antu. Na kraju mi je rekao da sve to o prijetnjama on može demantirati, ali sam mu poruèio da i nakon gašenja požara šteta ostaje - rekao je Boris.

Gotovina je najavio kako æe zadovoljštinu od Èièka zatražiti na sudu preko tužbi za klevetanje njegovog brata te iznošenja neistina o prijetnjama smræu. Glasnogovornica PU zadarske Sandra Poljak-Jurinèiæ potvrdila je da su telefonski kontaktirali B. Gotovinu i dogovorili da najkasnije sutra doðe na razgovor.

- Prijava je u obradi, ali neæemo o tome praviti javni prijenos  - rekao je glasnogovornik Ravnateljstva policije Krunoslav Borovec.     (N. R.)

... više ...


SEEMO Protest Serbia

 

 

H.E. Vojislav Kostunica
Prime Minister of Serbia
Belgrade, Serbia

Fax: +381 11 36 17 697

 

H.E. Boris Tadic
President of Serbia
Belgrade, Serbia

Fax: +381 11 30 30 868


Vienna, 16 April 2007

 

 

Your Excellencies,

The Vienna-based South East Europe Media Organisation (SEEMO), a network of editors, media executives and leading journalists from South East Europe and an affiliate of the International Press Institute (IPI), is alarmed at a recent assassination attempt on a Serbian journalist.

According to information before SEEMO, on 14 April at 2.50 a.m., a bomb exploded in front of the apartment window of Dejan Anastasijevic, an investigative reporter and editor for the Belgrade-based weekly magazine Vreme. The explosion destroyed the windows and the bedroom in his ground floor apartment in the centre of Belgrade, damaging the building and cars parked nearby. Fortunately, no one was injured. The assault may have been connected to his investigative reporting. In the last ten years, Anastasijevic has reported about criminal activities in Serbia, as well as war crimes in the former Yugoslavia. 

SEEMO strongly condemns this bomb attack, which was clearly an attempt to kill the journalist and his family.

We urge Your Excellencies to do everything in your power to investigate this case and to prevent such cases from occurring in the future, as well as to secure safe working conditions for journalists. Journalists must be able to work freely, without their lives being threatened due to their reporting.


SEEMO further urges the Serbian authorities to bring to justice the killers of Serbian journalist Milan Pantic, shot dead on 11 June 2001 in the town of Jagodina. In addition, the Belgrade authorities must carry out full and proper investigations into the murder of Slavko Curuvija, director and owner of daily Dnevni telegraf and the magazine Evropljanin, shot dead on 11 April 1999, and the unexplained death on 8 April 1994 of journalist Dada Vujasinovic, a freelancer and contributor to the Belgrade magazine Duga.

We thank you for your attention.

Yours sincerely,

Oliver Vujovic
SEEMO Secretary General

---------------------------------------------------------------------

SEEMO is a regional network of editors, media executives and leading journalists in South East Europe.

 

****

SEEMO - IPI, Spiegelgasse 2/29, 1010 Vienna, Austria, Tel (SEEMO+HELP LINE): +43 1 513 39 40, Tel (SEEMO): +43 1 512 90 11 11, Fax: +43 1 512 90 15, E-mail: info@seemo.org, Web: http://www.seemo.org

 

****

This information is sent to you in compliance with the Austrian Telekommunikationsgesetz (TKG §107). If you do not want to receive further mailings, please send an e-mail with "UNSUBSCRIBE" to: info@seemo.org 



__________ NOD32 2193 (20070416) Information __________

This message was checked by NOD32 antivirus system.
http://www.eset.com

... više ...


No, nakon propalih izbora glavnog ravnatelja situacija se bitno promijenila. Iz Vijeæa je sam istupio Danko Bljajiæ, dosadašnji potpredsjednik toga tijela, koji se u raspravama nije ustruèavao suprotstavljati inicijativama veæine èlanova Vijeæa. Darinka Janjanin veæ duže vrijeme ne sudjeluje u radu toga tijela, navodno zbog bolesti, a Suzana Jašiæ, izložena žestokim kritikama jer je javno posumnjala u politièka lobiranja pri izboru glavnog ravnatelja, na posljednjoj se sjednici nije ni pojavila. Upravo je njih troje, uz pomoæ još ponekog "glasa razuma" najèešæe amortiziralo veæinu inicijativa koje su nespojive sa slobodom medija na èijem su èelu. Ponekad je njihova argumentacije znala "preobratiti" ponekog nesigurnog èlana koji je inercijom podržavao one glasnije. Bez njih je Vijeæe postalo homogeno tijelo koje svojim raspravama i postupcima priziva u sjeæanje HTV iz devedesetih godina. Gostovanje Rade Leskovca u emisiji "Piramida" došlo im je kao naruèeno da objave uvoðenje novih pravila na državnu televiziju. Iako se svaki od govornika na posljednjoj sjednici u prvoj reèenici zalagao da na HTV-u ne smije biti zabranjenih tema i gostiju, nakon toga slijedio je "ali" kojim se eliminirao ovaj raniji naèelan stav. Tijelo koje bi trebalo predstavljati hrvatsku javnost u svim svojim razlièitostima, postalo je tako monolitna organizacija istomišljenika koja se svojski trudi da se Hrvatskoj radiotelevizije polako ali sigurno prestane tepati "javna" i ponovno joj dodaje veæ gotovo zaboravljeni pridjev "državna". Stvar je zapravo jednostavna, bez obzira koliko Leskovac i njemu slièni veæini bili mrski. Svakom hrvatskom graðaninu, a naroèito javnim osobama u Hrvatskoj, nastup na Hrvatskoj radioteleviziji ne smije biti zabranjen. Ako svojim istupima krše zakone, za njih trebaju i odgovarati. I taj princip ove 2007. godine upravo bi trebalo braniti Programsko vijeæe HRT-a. Umjesto toga, HRT-om vlada tijelo èiji èlanovi malo pažnje pridaju slobodi medija kojeg nadziru, veæ se polako ali sigurno pretvaraju se u vijeæe za cenzuru od kojeg bi se uskoro mogla oèekivati crna lista ljudi koji ne smiju pred ekrane državne televizije. Sudeæi prema njihovim posljednjim postupcima Sutliæa bi na predstojeæem natjeèaju za glavnog ravnatelja bez problema potukao Thompson. Ili neki opskurni desnièar ako mu kandidatura ne bude odbaèena zbog formalnih propusta.

Saša Vejnoviæ

... više ...


Hrvatsko novinarsko društvo najozbiljnije je zabrinuto prijetnjama smræu koje je Boro Gotovina, brat Ante Gotovine, uputio našem kolegi i èlanu našeg Izvršnog odbora Ivanu Zvonimiru Èièku, a zbog njegovih tekstova u Jutarnjem listu. Tražimo od istražnih organa da bez odlaganja postupaju onako kako inaèe moraju postupati kad je rijeè o prijetnjama smræu i da zaštite kolegu Èièka.

Priroda novinarskog posla izvještavanje je na osnovu istinitih èinjenica i slobodno komentiranje. Pozivamo na duh tolerancije a na sukobljavanje iskljuèivo argumentima. Svi oni koji nisu zadovoljni pojedinim tekstovima mogu ih osporavati demokratskim putem, institutom demantija, komentara, putem Vijeæa èasti HND-a ili pak putem suda a bilo kakva i bilo èija prijetnja nasiljem potpuno je neprihvatljiva.

 

Za HND

Zdenko Duka, potpredsjednik

 

 

Zagreb, 16. travnja 2007.

... više ...


To: IFEX Autolist (other news of interest)
From: IPS Communication Foundation (BIANET),
erhan@bianet.org

TGC Commemorates Fallen Journalists

Turkey's Journalists' Associatrion commemorates 62 journalists who were killed for their thoughts and work since 1909. Most of those took place in the last 30 years. We call on the government to secure journalists' right to life, TGC chair Erinç said.

--------------------------------------------------------------------------------
BIA News Center
09/04/2007    Erol ONDEROGLU
--------------------------------------------------------------------------------

BIA- Turkey's Journalists' Association (TGC) commemorated all Turkish journalists murdered since the first incident in 1909 with an exhibition at the Press Museum.

Hasan Fehmi, chief correspondent of the Serbesti newspaper was the first journalist killed in Turkey's short press history.

Since then 62 journalists have been murdered, most of them in the last 30 years.

Reminding the last incident, killing of the Turkish-Armenian journalist Hrant Dink on January 19 this year, TGC chair Orhan Erinç urged the authorities to investigate and bring into light not only the gunman but those who solicited the murder.

Before Dink, it was Ahmet Taner Kışlalı, Cumhuriyet daily columnist who was killed in 2000.

"In some of those murders not even the proprietors were caught. Politicians prefered to procrastinate the incidents", Erinç said.

"And today we're going through a period when journalists are under threat for wahet they write and say. We call on the government to secure journalists rights to life and provide the basic conditions for them to fulfill their work as intended" he added.

For such, all obstacles facing the implementation of freedom of expression should be lifted, including recent legislation changes, he said.(EÖ/EÜ)

Journalists Suffer From Generals' Coup Plans

Bakirköy Public Prosecutor's Office launches an investigation into retired Gen. Örnek's diaries which state a coup was planned by army high command in 2004 but not into the allegations, rather to weekly Nokta magazine which disclosed the diaries.

--------------------------------------------------------------------------------
BIA News Center
09/04/2007
--------------------------------------------------------------------------------

BIA- Bakırköy Public Prosecutor's Office launches an investigation into the diaries of retired General Özden Örnek, which states that army high command has planned and discussed military coup plans, which didn't realize.

But the investigation doesn't cover the military coup plans; rather the
prosecution will interrogate the weekly Nokta magazine, which revealed the diaries in question.

Nokta chief editor Alper Görmüş said, following PM Erdoğan's call to public prosecutors to investigate the allegations, they received a notice.

They will be tried with "disinclining the public from military duty" and
"promoting unrest among army members". Görmüş will be interrogated today regarding the allegations.

Such are quoted in the Turkish Penal Code, articles 318 and 319.

Nokta's lawyers disclosed that the investigation has been launched
following Gen. Örnek's complaints. He claims that the published diaries are fake and he never kept any diaries at all.

Görmüş criticized the investigation saying it's the revealed military coup plans that should be investigated.

"Unless the judiciary investigates those allegations, one would think that certain crimes are exempt from punishment", he added.(EÖ/EÜ)

Draft Legislation on Cyber Crimes Approved

A parliamentary commission approved a draft proposal which would regulate the crimes in cyberspace. The proposal foresees bans on websites which "promote the division of the state" or "insult Ataturk", founder of the modern Turkish Republic.

--------------------------------------------------------------------------------
BIA News Center
09/04/2007    
--------------------------------------------------------------------------------

BIA- A parliamentary commission approved a proposal Thursday allowing Turkey to block web sites that are deemed insulting to the founder of modern Turkey, weeks after a Turkish court temporarily barred access to YouTube.

The proposal is aimed at regulating the cyberspace, as no specific
legislation has been yet passed on the subject.

Recent incidents of child porn and allegations of "anti-state propaganda" on the web brought the issue into public agenda.

Parliament plans to vote on the proposal, though a date was not announced.

On Thursday, lawmakers in the commission also debated whether the proposal should be widened to allow the Turkish Telecommunications Board to block access to any sites that question the principles of the secular system or
the unity of the Turkish state -a reference to websites with information on Kurdish guerilla movement in Turkey.

Several prominent Turkish journalists and writers, including last year's Nobel laureate Orhan Pamuk, have been tried for allegedly insulting Ataturk or for the crime of insulting "Turkishness".

Last month, Turkey blocked access to the popular video-sharing site YouTube after a complaint that some videos insulted Ataturk. The ban was lifted two days later.(EÜ)


"Media Watch Platform" to be Founded

A "media watch platform" will be established in Turkey with the
participation of experts, academics, journalists and NGO's. An initiative brought together participants last weekend. The platform will work on creating public awareness on media literacy.

--------------------------------------------------------------------------------
BIA News Center
09/04/2007    Erol ONDEROGLU
--------------------------------------------------------------------------------

BIA- A "media watch platform" will be established in Turkey with theparticipation of NGO's, academics and journalists.

To dwell on the issue, experts, journalists and NGO representatives havegathered together last weekend with the initiative of CommunicationResearch Association (İLAD) and Turkish Journalists' Association.

During the gathering, a founders committee has been established to
formulate the goals, functioning and working methods of the platform. Participants decided to proceed with a loose organization, which would enable various institutions to join the initiative.

İLAD chair Hıfzı Topuz presented a basic text based on a research on similar organizations abroad.

As a result, the platform will follow up the news media in the country and reveal unethical and faulty conduct to the public to raise awareness on media literacy.

Quoting French example of ACRIMED (Action Critique Médias) or international institutions like Media Watch Global, Topuz said: "News should cease to be treated as a commodity and we, as Turkish media workers, experts, academics must organize and accomplish this goal".

TGC chair Orhan Erinç welcomed the initiative and declared the
association's solidarity.

Independent Communication Network (BİA²) project consultant Nadire Mater features among the members of the founders committee. Other members are as follows:

İLAD chair Hıfzı Topuz, TGC chair Orhan Erinç, Turkey's Union of Journalists (TGS) chair Ercan İpekçi, Revolutionary Confederation of Workers' Unions (DİSK) chair Süleyman Çelebi, Doğuş University staff Prof. Aysel Aziz, Maltepe University staff
Prof.Dr. Betül Çotuksöken, Galatasaray University (GSÜ) staff Prof. Dr. Yasemin İnceoğlu, GSÜ and İLAD member Füsun Özbilgen, BİA² consultant Nadire Mater, GSÜ staff and BİA² seminar consultant Ragıp Duran, Anadolu University staff Ali Murat Vural, Turkish Radio Television News Center worker Engin Başçı,
journalist-researcher Mustafa Sönmez, TGC member Recep Yaşar and Architects Guild member Oktay Ekinci ve writer Kemal Bekir. (EÖ/TK/EÜ)

Same Case Two Courts Two Different Rulings

An Istanbul court condemns Cumhuriyet daily for quoting a main opposition party member's criticism about PM Erdogan while another court acquitted Radikal daily on the same allegations. Erdogan urged damages for being insulted by those remarks.

--------------------------------------------------------------------------------
BIA News Center
09/04/2007    Erol ONDEROGLU
--------------------------------------------------------------------------------

BIA- Two courts gave opposite rulings in two similar cases where two newspapers reported the same declaration by main opposition People's Republican Party (CHP) parliamentary group vice chair Haluk Koç about PM Erdoğan.

Cumhuriyet daily chief editor İbrahim Yıldız has been condemned to 23 months imprisonment by an Istanbul court, following PM Erdogan's complaint that Koç's speech included insult to his personality.

On another account, an Ankara court acquitted Radikal daily administrators on the same allegations.

Koç had said that PM Erdoğan "is twisting the facts" -in a less formal way-, criticizing the PM for not declaring his assets during a press conference, which was quoted by both newspapers.

The prosecution rejected PM Erdoğan's complaint about Haluk Koç.

But Şişli 2nd Court of First Instance condemned Cumhuriyet daily for quoting his words following the public prosecutor's demand. (EÖ/EÜ)

**The information contained in this autolist item is the sole
responsibility of BIANET**


--
To unsubscribe from this list visit
http://listmgr.ifex.org/lists/?p=unsubscribe&uid=5861fc139b775ea8f65abd855fae65f3

To update your preferences visit
http://listmgr.ifex.org/lists/?p=preferences&uid=5861fc139b775ea8f65abd855fae65f3



--
Powered by PHPlist,
www.phplist.com --




__________ NOD32 2194 (20070416) Information __________

This message was checked by NOD32 antivirus system.
http://www.eset.com

... više ...


Nakon 12 godina iz SAD-a, vratio se u Hrvatsku, a sada želi ostvariti i san veæine Hrvata - voditi politiku Hrvatske radio-televizije, odnosno, postati ravnateljem te javne ustanove.

- Na prvom natjeèaju za ravnatelja HRT-a, moja je zamolba odbaèena jer nisam imao nostrificiranu diplomu Middle Tennessee State Universitya iz Nashvillea, na kojem sam diplomirao 1999. godine, no, postupak nostrifikacije veæ je u tijeku i veæ se pripremam za javljanje u novi krug natjecanja za èelnog èovjeka HRT-a - prièa nam Boško koji je u Hrvatskoj veæ zapoèeo svoj privatni posao u sektoru marketinga. S obzirom na brojne nagrade s kojima se vratio, posla mu ne manjka, a traže ga najugledniji oglašivaèi.

Prvi Emmy Boško Grubiæ dobio je, još kao student, za produkciju i režiju promidžbene reklame za svoj fakultet. Nakon završetka fakulteta, Boško biva pozvan da radi za CNN u  Atlanti, no bolju ponudu dobiva od koncerna Atlanta Gas Light, u kojem se zapošljava kao kreativni direktor.

- Drugi sam Emmy dobio za reklamni tekst i režiju reklame za Atlanta Gas Light kojom se promovirao zemni plin. U AGL-u sam radio s Paulom Reynolds, koja je visoko rangirana na Forbesovoj listi “100 najmoænijih žena”. S njom sam radio na novom marketinškom pristupu i koncepciji oglašavanja u energetskom sektoru i uspjeli smo da naša tvrtka AGL ima izvrstan rast na tržištu te je prerasla u najveæeg energetskog distributera zemnog plina na istoènoj obali SAD-a - dodaje Boško Grubiæ.

A onda se sredinom prošle godine odluèio vratiti u Hrvatsku.

- Osjetio sam potrebu za povratkom kuæi. Tu mi je obitelj, prijatelji -  dio onoga što mi je strašno nedostajalo proteklih 12 godina u Americi. Prijašnjih godina posveæivao sam se samo i iskljuèivo poslu, a sada sam odluèio da želim provesti vrijeme s ljudima koji su mi bitni u životu. Shvatio sam da postoje stvari koje su važnije od posla - dodaje Boško.  Dok o svojem životu i poslu u Americi Boško otvoreno i s veseljem prièa, o svojim planovima kako bi HRT uèinio boljom ustanovom, baš i ne želi previše govoriti.

- Smatram da moje obrazovanje i sve ono što sam ostvario u Americi dovoljno govori o meni, a to je i garancija da mogu pomoæi HRT-u. Naša se nacionalna kuæa produkcijski nije promijenila od 1994. godine kada sam otišao u Ameriku. Za razliku od BBC-a, koji ima prepoznatljiv stil, HRT se još uvijek traži. Za ono što HRT nudi korisniku, ne bi se trebala plaæati pretplata jer se s toliko novca, i toliko ljudi, može napraviti puno kvalitetniji program. Moj je primarni cilj od HRT-a napraviti instituciju koja æe raditi za graðane zadovoljne TV programom - istièe Boško koji detalje svojeg plana o boljem HRT-u još uvijek taji. Kaže da æe ih prvi prilike imati èuti Vijeæe HRT-a na novom predstavljanju kandidata.

Koraljka Djeteliæ

Foto: Miroslav Arbutina

... više ...


Sporni se dogaðaj odigrao 9. svibnja prošle godine u osjeèkom naselju Retfala kada se, prema optužnici, Hedl kretao ulicom pored terase jednog kafiæa u kojemu je sjedio Boras.
Vidjevši Hedla, Boras mu se obratio povišenim tonom i rijeèima: »Pi… ti materina smrdljiva, ubit æu te kao psa«, a isto je ponovio i nekoliko trenutaka kasnije, kada se Hedl vraæao i ponovno prolazio pored terase kafiæa.
Iznoseæi svoju obranu, Boras je tvrdio da nije prijetio Hedlu, nego da je rekao: »Evo govno, pi… mu materina«, nezadovoljan njegovim pisanjem o Domovinskom ratu, te da se nije obraæao Hedlu, nego svojem društvu za stolom.
Optužba smatra da je nedvojbeno rijeè o prijetnji te da je motiv politièki, a s obzirom da se radi o osobi koja se nalazi na èelu mladeži jedne stranke, od njega se oèekuje uzornije ponašanje, dok su prijetnje novinaru ocijenjene kao napad na slobodu govora u medijima.
»Naravno da æemo se žaliti na ovu presudu«, kazao je novinarima Borasov odvjetnik Zdravko Dumanèiæ, ustvrdivši da je njegov branjenik »žrtva jer je èlan stranke u kojoj je i Branimir Glavaš« te da »do progona sigurno ne bi došlo da Boras nije u HDSSB-u«.

Maja Sajler Garmaz

... više ...


Rok za predaju radova za nagradu "Robert Schumann" produžen je do 12. travnja. Javite se.

Hrvatsko novinarsko društvo

i

DELEGACIJA EUROPSKE KOMISIJE U HRVATSKOJ
DELAGATION OF THE EUROPEAN COMMISSION IN CROATIA

RASPISUJU

N A T J E È A J

za dodjelu godišnjih novinarskih nagrada Robert Schuman na temu pitanja Europske unije

1. Natjeèaj za godišnju nagradu Robert Schuman utemeljili su Delegacija Europske komisije u Hrvatskoj i Hrvatsko novinarsko društvo. Nagrada se sastoji od umjetnièke plakete i novèanoga dijela.

2. Natjeèaj za nagradu Robert Schuman raspisuje se za najbolje novinarske radove èlanova HND u praæenju pitanja Europske unije i podizanju svijesti javnosti o putu Hrvatske u EU nastale u razdoblju od 8. svibnja 2006. do zakljuèno dana raspisivanja ovoga natjeèaja.

3.Za nagradu se mogu natjecati iskljuèivo tekstovi pisani standardnim hrvatskim jezikom, potpisani autorovim pravim imenom i objavljeni u tiskanim medijima, na radiju ili televiziji.

4. Rok za prijavu kandidata i predaju radova je 8. travnja
2007. godine. Radovi se primaju u tiskanom i elektronièkom obliku (CD ili DVD).

5. Kandidati i predlagaèi dužni su priložiti radove objavljene u novinama, odnosno snimke objavljenih radijskih i televizijskih priloga i emisija.

6. Radovi i prijave šalju se na adresu:


Hrvatsko novinarsko društvo
Natjeèaj za nagradu Robert Schuman
za 2006. godinu
10000 Zagreb, Perkovèeva 2


 

... više ...


05.04.2007.
Zlokobna politika

Da bi se, naime, HRT oslobodio politike (što god ta pomodno zlokobna rijeè mogla znaèiti), u Vijeæe su, Zakonom, regrutirani "predstavnici civilnoga društva". Baš tu i poèinje problem  po svojoj naravi civilno društvo ne može imati predstavnike. Ono poèiva na naèelima horizontalnoga pluralizma, njegovi sudionici djeluju bez demokratske legitimacije (za razliku od onih koji funkcioniraju u uvjetima vertikalnoga pluralizma demokratski ustrojene politièke zajednice).

Drukèije reèeno, politièki je doseg civilnoga društva  u iole normalnim uvjetima funkcioniranja socijalnih ustanova  u javnoj kontroli državnoga aparata te u njegovu (privremenome) nadomještanju tamo gdje ne funkcionira. Govornici "u ime" civilnoga društva postoje zato u javnosti jedino posljetkom argumenata, a ne politièkoga utjecaja iskazanoga rezultatima izbora.

Zbog toga nitko nema legitimaciju "u ime civilnoga društva" kontrolirati institucijski sklop kompleksan, važan i skup kako što je HRT. Tu su legitimaciju èlanovi/ce Vijeæa stoga i dobili tek izborom u Saboru. Time su ujedno postali i izabranim politièkim funkcionarima. To više što veæina od njih nema nikakvih  ni približno ekspertskih  kvalifikacija za "vijeæanje" o HRT-u.

Izabrani su u igri moæi u parlamentu, na osnovi stranaèkih procjena uporabivosti pojedinih kandidata i/ili organizacija. Dostatno je, primjerice, podsjetiti na to da svojedobno nije bio izabran jedan Božo Novak  u mnogome prvo ime hrvatskoga novinstva  a namjesto njega je bilo mjesta za posve anonimne aparatèike nevladinih organizacija (za one, dakle, koji nikada u životu nisu radili ništa drugo do plaæeno funkcionirali, bitno slièniji politièkim profesionalcima no istinskim aktivistima  koji su osnova civilnoga društva).

Dvoznaèno odreðeni kao politièari (izborom u Saboru i time što odluèuju kao zastupnici opæe prakse, bez ikakvih posebnih kvalifikacija) "civilno-društveni" vijeænici/e su se, u trenucima krize, javno iskazali (skandaloznim) skandaliziranjem zbog "utjecaja politike na izbor ravnatelja". Premda drugih kvalifikacija nemaju (s izuzetkom manjine profesionalno pripravnih za odluèivanje o kolosu na Savi), zborski su se latili osude "politike", blaženo nesvjesni vlastite pozicije.

Opetovano je ponavljan indikativan stav: "Premda je kandidat, a i prezentacija, bio posve prihvatljiv, ne zaslužuje podršku, jer iza njega stoji politika" (kao takva, bez ikakvih specifikacija). U svojoj strukturi ovaj je iskaz paradigmatièan za (uglavnom, ipak, drugorazredno) politièko rezoniranje  nije bitno tko je kandidat(kinja), kakve su mu/joj kvalifikacije, nego tko/što prebiva u pozadini. Ili, kako rekoše stari psihoanalitici: "Pusti ih samo da govore, neæe izdržati, kad-tad istina æe jednostavno izletjeti iz njih".

Politièari na osnovi izbora, i nekvalificiranosti, politièari i na osnovi vlastitih iskaza, ovi se vijeænici i dalje lažno predstavljaju u ime civilnoga društva i kao borci protiv ðavolske politike. U realnosti ne mogu izbjeæi (posve logiène) politièke igre, èak i ako to žele (što i ne slijedi iz njihovih nesklapnih javnih iskaza).

To što se je Vladin aparat istovremeno ponovno osramotio èini cijelu farsu još neugodnijom. Nije pritom toliko rijeè o broju glasova potrebnih za izbor vršitelja dužnosti ravnatelja (jer  buduæi da taj broj nije propisom reguliran  može se zakljuèiti kako privremeni izvršitelj za izbor ne treba veæinu koja je potrebna za stalnoga ravnatelja). Interesantnija je, meðutim, jedna pravna "ovost iz kuhinje "nadležnoga ministarstva".

Jasno je bilo reèeno: "Ne bude li v.d. izabran, Galiæ mora ostati ravnateljem, neovisno o tomu što je veæ prihvaæen kao ambasador u Francuskoj, neovisno o njegovoj volji". Ili, posve u slogu Emmanuela Chabriera, Galiæ bi dobio zadatak biti kraljem (Prisavlja) protiv volje. A tako se zove glasovita opéra-comique.

Žarko Puhovski

... više ...


"Nije mi bilo drago vidjeti te scene, te je ljude izabrao Hrvatski sabor da predstavljaju javnost", rekao je Sanader u emisiji Hrvatskog radija "Kako vlada Vlada", komentirajuæi sukob u Vijeæu HRT-a.

Kazao je i kako æe se "vjerojatno morati mijenjati zakon, ali poslije izbora, jer to u izbornoj godini ne bi bilo dobro".

Nedopustivim je ocijenio da nad javnom televizijom nema financijskog nadzora. "Nakon formiranja nove vlade, jedan od prvih poteza bit æe izmjene Zakona o HRT-u, prvenstveno vezano uz financijski nadzor", rekao je i dodao: "Kad ne bi bilo politièki rizièno, zakon bismo mijenjali i prije izbora, upravo zbog financijskog nadzora, a naèin izbora glavnog ravnatelja je u drugom planu".

Sanader je odbacio komentare da Vlada nedovoljno suraðuje u obrani hrvatskih generala optuženih pred Haškim sudom, istièuæi kako Vlada èini sve što je u njenoj moæi.

"Umjesto dežurnih kritièara, trebalo bi pitati braniteljske timove optuženih, koji su, po mojim informacijama i onom što su izjavljivali, zadovoljni suradnjom i nemaju primjedbi", rekao je Sanader.

Zamoljen da komentira napise o nesuglasicama izmeðu odvjetnièkih timova optuženih generala, Sanader je kazao kako osobno ima dojam da su generali suraðivali, da suraðuju i da æe i ubuduæe suraðivati jako dobro.

"S njihovim odvjetnièkim timovima je nešto drugaèije i ja mogu razumjeti da se oni u žaru borbe previše skoncentriraju na svog branjenika i zaborave drugu dvojicu, meðutim, uvjeren sam da æe i oni uvidjeti da treba obraniti cjelokupnu istinu od Domovinskom ratu i da æe se na taj naèin obraniti i svaki pojedini klijent", kazao je premijer.

Izrazio je nezadovoljstvo odlukom Sudskog vijeæa Haaškog suda koje odvjetniku Miroslavu Šeparoviæu ne dopušta zastupanje generala Mladena Markaèa. Rekao je kako se nada da æe se u žalbenom postupku Šeparoviæu ipak omoguæiti da brani svog klijenta.   (Hina)

... više ...


Imamo povjerenika, samo se ne zove povjerenik nego vršitelj dužnosti i nije ga postavila Vlada nego je izabran tek nakon što se Vlada potrudila promijeniti mišljenje o tome koliko je ruku u zraku ili papira u kutiji nužno da ga se postavi na to mjesto.

Javna televizija dobila je u ovom tjednu novu snažnu afirmaciju. Hrvatski sustav upravljanja javnim televizijskim servisom, reæi æe tvorac tog zakonskog èuda Antun Vujiæ (SDP), nešto je za èime su se jednostavno pomamili u Europi. Dobro, ne baš Europi, ali evo, iz Srbije i iz Crne Gore sa zanimanjem se raspituju može li im se ikako dostaviti franšiza. Oni bi takoðer sklepali to neko vijeæe pa da se mogu ubuduæe iza njega skriti dok postavljaju i smjenjuju direktore državnih televizija.

Hrvatska radiotelevizija tobože je javni servis, a s njim, trebali bismo povjerovati, politika nema nikakve veze. Valjda zato predsjednik države osjeæa takav dug prema dosadašnjem direktoru HRT-a Mirku Galiæu pa mu èak skraæuje mandat da bi ga nagradio mjestom veleposlanika u Parizu, iako bi, naprotiv, trebalo zakonom zabraniti da netko tko je bio ravnatelj javne televizije poslije toga može dobiti bilo kakvu politièku funkciju.

Vjerojatno baš zato što Televizija više “nema ništa s politikom”, a ni s politièarima, u ovoj zadnjoj krizi te ustanove zainteresirano javno arbitriraju glasnogovornik Vlade Ratko Maèek i drugi državni dužnosnici. Sigurno se zbog posvemašnje neovisnosti HRT-a od politike upravo u glavnim politièkim strankama i na Pantovèaku s najveæim interesom prebrojavalo koliko tko ima glasova uoèi odluèujuæih sjednica Vijeæa.

I doista, po èemu je to Hrvatska radiotelevizija danas uopæe javna ustanova i što bi to zapravo trebalo znaèiti, teško je zakljuèiti. Po televizijskom programu? Od kada je to javna televizija, svi oni sadržaji o kulturi, znanosti, baštini, obrazovanju povukli su se duboko u pornotermine da bi ostavili prostora sapunicama, kvizovima i TV dvobojima, svemu onome bez èega je komercijalnim televizijama teško preživjeti.

Ali sad ide ono: ova televizija živi i od pretplate, obaveznog nameta svim graðanima iz èijih se stanova zaèuje zvuk iz radijskog ili televizijskog aparata. Je li možda javna po modelu upravljanja? To smo se mogli uvjeriti i ovih dana.

Antunu Vujiæu politièki je pritisak valjda samo to kad jedna politièka stranka, i to po moguænosti ne njegova, utjeèe na izbor ravnatelja Televizije. No kad je to stvar dogovora, odnosno kad se o imenu poželjnog direktora uspiju usuglasiti i vlast i opozicija i predsjednik, to onda više nije ni pritisak ni miješanje.

Svi bi sad htjeli ridikulizirati èlanove Vijeæa zbog scena oko izbora Galiæeva nasljednika. Èak se i predsjednik Republike Stjepan Mesiæ zaustavlja pred nekim mikrofonom nasred ceste da bi se pokušao našaliti nad tuènjavom vijeænika i jedva dovršiti izjavu zakljuèkom kako su, eto, neki od vijeænika nedemokratièni. Gle èuda, imali su se na koga ugledati.

Zaista je nevažno tko je taj agresivni tip koji navali na kolegicu iz Vijeæa, a drugu pita je li moguæe da æe ona glasovati za Srbina. Sporedno je i to što se èini kako on osobno u tom tijelu zastupa pacijente, a ne lijeènike koji su ga navodno tamo delegirali. Nije presudno ni to što u komitetu koji upravlja milijunima što se okreæu na HRT-u sjede dvije glumice: jedna svestrana koja je uvijek srèano agitirala za HDZ i druga kojoj je procvala karijera tek kad je tamo izabrana. Pojedinci iz Vijeæa odgovorni su samo za svoje osobne sramote, no za ovu veliku s izborom ravnatelja njih bi bilo nepravedno kriviti.

Mogu se autori ovog èudnovatog televizijskog zakona do iznemoglosti hvalisati kako su inovirali nešto èemu se divi sav civilizirani svijet, meðutim tu se ipak, dokazano je u praksi, radi o jednoj lakrdiji, odnosno o zakonu koji nije ništa drugo nego slabašna kamuflaža politièkog dirigiranja državnom televizijom.

Jednog dana u ponoæ neki državni èinovnik sav važan objašnjava kako je samorazumljivo da je dvotreæinska veæina potrebna i za izbor vršitelja dužnosti.

- Što je tu uopæe sporno - èudi se s ciniènim osmjehom - pa vršitelj dužnosti ima sve ovlasti ravnatelja, normalno da ne može proæi s “obiènom veæinom”.

Ne proteknu ni 24 sata, telefoni zvone, glasovi se broje, nikako da se doðe do te dvotreæinske veæine i eto naveèer, uoèi nove izborne sjednice, stiže priopæenje Ministarstva kulture da odakle uopæe ta ideja da bi za vršitelja dužnosti bila nužna dvotreæinska veæina. Sad je dovoljno šest glasova, toliko koliko su bili sigurni da imaju za kandidata kojeg su meðusobno dogovorili vlast, opozicija i predsjednik države. A Vijeæe je statiralo. Na njemu je sva odgovornost, a politièari odluèuju. S vijeænicima se izruguje, a za politièare se glasa. Vijeænici stvaraju probleme, politièari ih onda rješavaju kao kakvi spasitelji. To je taj “uspješni” model javne televizije kojem tobože svi plješæu a koji je dosad donio jedino politièku promociju Mirku Galiæu i Vladinu povjereniku usred izborne godine koji se, doduše, zove v. d. 

"" Nino Ðula

 


... više ...


Zadnji put bio je u Hrvatskoj 1993. godine, a ovoga je vikenda u Zagrebu nazoèio generalnoj skupštini Europske federacije novinara.
* Koji su glavni problemi u novinarstvu danas?
- Mnogo je problema. Prvo, novinarstvo je sve opasnije, iako su mediji sve moæniji. U prošloj je godini ubijeno najviše novinara - èak 155 novinara i njihovih suradnika, èime je 2006. stekla epitet najkrvavije godine u povijesti novinarstva, a sve je više napada na novinare i narušavanja njihovih prava. UN je uputio rezoluciju vladama neka zaštite novinare. Èak se i vlasti inaèe demokratskih zemalja miješaju u novinarsku neovisnost. Prvi je dakle problem sigurnosti i zaštite od svakojakih pritisaka. Drugo, promijenila se tehnologija i tržište. Nedostatak novinarske sigurnosti proizvodi sve više slobodnih novinara, a radni uvjeti se pogoršavaju. Treæe, što je važno - to je kvaliteta novinarstva. Nove tehnologije pridonose veæoj kvaliteti, ali to ipak ne donosi kvalitetnije sadržaje. Sve je više populistièkih televizija, istraživaèkog novinarstva je manje, manje je ulaganja u stjecanje novinarskih umijeæa. Pa onda, Internet je zamijenio izravan kontakt s ljudima, velika je kriza novinarske kvalitete. Velike su rasprave o tome tko je danas zapravo novinar, danas se i obièni graðani poèinju javljati u medijima.

Rutinski nadzor novinara
* Što mislite o tom trendu, kada ljudi koji nisu novinari šalju novinarske priloge pa se tako stvaraju medijski produkti (citizen juornalism)? Je li to prijetnja profesionalnom novinarstvu?
- Volim što se na taj naèin širi sloboda mišljenja i izražavanja. I to su novi izvori informiranja koji služe novinarstvu. Ali, mnogo je razlika izmeðu ta dva novinarstva. Èetiri su bitne razlike. Prvo, novinari proizvode informacije od kojih žive, to je njihova profesija. Drugo, novinarski uradci moraju biti etièki, dakle istiniti, neovisni, moraju biti za javno dobro. Treæe, oni su namjerno uraðeni za javnu konzumaciju. I èetvrto, mi novinari proizvodimo za javni interes. Zato je novinarstvo strašno važno. I zato je važno da novinari imaju potpuno zaštiæene izvore informiranja.
* Živimo u vremenu kad se zbog zaštite od terorizma i zbog sigurnosti sve više ugrožavaju novinarske slobode i traži od novinara da zbog tih tobožnjih razloga izdaju svoje izvore informiranja.
- Da, vlastima sigurnost služi kao izlika da bi nadzirale novinarstvo. U zemljama kao što su Njemaèka, Italija, Nizozemska, Danska, u posljednjih šest mjeseci vlasti su prisluškivale telefonske razgovore novinara, špijunirale i zahtijevale od novinara da odaju svoje izvore.
* Ako se to dogaða èak i u najdemokratskijim europskim zemljama, kako onda zaštititi novinare?
- Moramo štititi ne samo slobodu novinarstva, nego slobodu civilnog društva. Zbog toga moramo provoditi kampanje na razini EU-a, UN-a i na državnim razinama da zaštitimo graðanska prava i prava novinara. Gotovo da je postala rutina da vlasti preko obavještajnih službi nadziru novinare.

Nužna zaštita pluralizma
* Kako procjenjujete slobodu medija u Hrvatskoj?
- Sada je mnogo drukèije nego kad sam prvi put, 1993. godine, došao u Hrvatsku. Tada sam posjetio predsjednika Franju Tuðmana i tražio od njega da prestane s pritiscima na novinare. Situacija se dramatièno promijenila. Sada imate sve uvjete za slobodno novinarstvo. Ali, problema i dalje ima. Imate politièku kulturu koja i dalje naginje k politièkom utjecaju i kontroli nad novinarstvom.
Primjerice, u upravljanju nad agencijom Hina i dalje možemo vidjeti politièki utjecaj koji je neprihvatljiv u demokratskim zemljama. Treba biti ostavljen slobodan prostor izmeðu uprave nacionalne novinske agencije i politièke partije ili partija. To je primjer u kojemu se vidi da demokratska reforma još nije provedena. Takoðer ima mnogo problema u regionalnim medijima. Velik je utjecaj lokalnih vlasti. Dakle, iako je Hrvatska jako napredovala, još su potrebne promjene da bi se zaštitio pluralizam, bilo u nacionalnoj agenciji, javnoj televiziji ili lokalnim medijima.

Autor: Razgovarao Zdenko DUKA



Ponekad i novinari griješe
Koje su glavne razlike u novinarstvu tranzicijskih zemalja i zemalja starih demokracija u Europi?
- U tranzicijskim zemljama dogodile su se brojne promjene u posljednjih petnaestak godina, tako i u Hrvatskoj. Ali zbog rata na Balkanu, demokratske su promjene desetak godina stajale u odnosu na Èešku, Poljsku ili Maðarsku, na primjer. Proces je spor, on se odvija u glavama ljudi, na razinama radnih organizacija, na razinama škola, u èitavom društvu. Ljudi moraju biti slobodni da izraze svoje mišljenje. A politièka zajednica mnogo sporije se mijenja od ostatka društva. Na politici u Hrvatskoj je da uèini korak dalje kako bi oslobodila medije od svog utjecaja, da uveæa pluralizam i obrani novinarsku neovisnost. Ponekad i novinari griješe, tako i u Hrvatskoj. Ponekad neutemeljeno napadaju predsjednika Republike ili šefa Vlade. Na primjer, poznat je sluèaj kad je novinar premješten na drugo radno mjesto zbog aluzija na homoseksualnost predsjednika Vlade. Novinari moraju biti profesionalci. To znaèi da moraju štititi i osobni život i integritet politièara i to razlikovati od zahtjeva javnog interesa.

... više ...


1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118
AKTUALNO