hrvatsko novinarsko društvo croatian journalists' association
Perkovčeva 2 | 10 000 Zagreb | Tel: 482-8333 | Faks: 482-8332 | E-mail: hnd@hnd.hr

Arhiva priopćenja

Odaberite godinu i mjesec

Ukupno: 2347

SEEMO Press Release

 

Vienna, 9 August 2006

 

SEEMO CONCERNED ABOUT

AMENDMENTS TO THE BROADCASTING LAW IN SERBIA

 

The Vienna based South East Europe Media Organisation (SEEMO), a network of editors, media executives and leading journalists in South East Europe and an affiliate of the International Press Institute, welcomes Serbian President Boris Tadic´s refusal to promulgate legislative amendments to the Broadcasting Law passed by the Serbian Assembly on 19 July 2006.

 

SEEMO also fully supports the views expressed by the OSCE Mission to Serbia, which “called upon the Serbian Assembly to reconsider the urgent procedure of adopting amendments to the broadcasting law and allow time for public discussion.”

 

SEEMO believes that, if these amendments are signed into law, they will make the Republic Broadcasting Agency financially dependent on the government in clear violation of the regulatory body’s need for independence. In addition, although broadcasters may appeal, they are obliged to execute the regulatory body’s decision without delay; the failure to do so leads to a compulsory enforcement procedure of the Council’s decision.

 

Commenting on the situation, SEEMO Secretary-General, Oliver Vujovic said, “The proposed amendmends to the Broadcasting Law jeopardize freedom of expression and seriously limit the right to fair proceedings and the use of legal remedies, particularly the right to appeal against a decision of the Republic Broadcasting Agency.” 

 

“For these reasons I welcome the decision of the Serbian President Boris Tadic to exercise his Constutional right and refuse to sign these amendments into the Broadcasting law. I also hope that in the next parliamentary session, in September or October 2006, Parliament will once again debate these amendments and take into considaration all domestic and international reactions by professional media organisations.”

 

For further information please contact the SEEMO office in Vienna by sending an e-mail to: info@seemo.org

 

---------------------------------------------------------------------

SEEMO is a regional network of editors, media executives and leading journalists in South East Europe.

 

****

SEEMO - IPI, Spiegelgasse 2/29, 1010 Vienna, Austria, Tel (SEEMO+HELP LINE): +43 1 513 39 40, Tel (SEEMO): +43 1 512 90 11 11, Fax: +43 1 512 90 15, E-mail: info@seemo.org, Web: http://www.seemo.org

 

****

This information is sent to you in compliance with the Austrian Telekommunikationsgesetz (TKG §107). If you do not want to receive further mailings, please send an e-mail with "UNSUBSCRIBE" to: info@seemo.org 

 

 

... više ...


Nedavno uspostavljena suradnja izmeðu Udruženja europskih novinara i Europskog novinarskog centra (iz Maastrichta) urodila je organiziranjem nekoliko seminara za novinare iz Bugarske, Turske, Rumunjske i Hrvatske, tj. iz zemalja koje su na pragu da postanu èlanice EU).Molimo da nam se zaineteresirane kolge/kolegice jave: tajništvo HND-a (1) 48 28 333.

 

-------------------------------------------------------------

N.Peter Kramer

International Secretary-General AEJ

(Association of European Journalists)

See our website www.aej.org

 

 

------------------------------------------------------------------------------ 

The EJC is organising a series of seminars to give journalists from different EU Member States ( not Brussels-based) more information about the Euro. The seminars will address the challenges facing the long-term success of the European Monetary Union, its continued budgetary consolidation and an overview of Member States’ economic policies. For journalists in the old member states the introduction of the Euro already seems a long time ago, but the current debate on new member countries joining brings the issue back to the fore.

These seminars are intended to give journalists the tools, background information and understanding of the economic and financial aspects, as well as the potential impact of the Euro introduction that will allow them to produce accurate and informed news about these issues.

The following seminars will take place:

·  29 August/1 September - Brussels/Frankfurt - This seminar is open to participants from Old EU member States

·  03/06 October - Brussels/Frankfurt - This seminar is open to participants from New EU member States and Bulgaria, Romania, Turkey and Croatia

·  06/08 November - Brussels - This seminar is open to participants from New EU member States and Bulgaria, Romania, Turkey and Croatia

·  04/08 December - Brussels/Frankfurt - This seminar is open to participants from Third Countries

 

If you are willing to take part to any of these trainings, please subscribe the EJC website: www.ejcseminars.be

For further information, please contact us at the following e-mail: secr@ejc.nl

 

 

... više ...


Istražni sudac Županijskog suda Ratko Šèekiæ danas je potvrdio da je Sud zaprimio nalog iz Haaga sa zahtjevom da se preko Ureda za suradnju s Haškim sudom Ministarstva pravosuða Margetiæa pozove na sud kako bi mu se nalog, o èijem sadržaju nije želio govoriti, mogao uruèiti.

Šèekiæ je tek kazao da spis ima oznaku tajnosti te da je kao predmet uruèen sutkinji Renati Milièeviæ.

Margetiæ je izjavio kako ne zna sadržaj naloga, no pretpostavlja da je rijeè o zahtjevu Haškog suda za "provoðenjem zaštitnih mjera" protiv njega jer je na svom internetskom portalu prije tri tjedna objavio popis svih zaštiæenih svjedoka haaškog tužiteljstva sa suðenja Tihomiru Blaškiæu.

Margetiæ tvrdi da je popis svjedoka dobio od pomoænika glavne haaške tužiteljice te da je popis "deklasificiran". "Juèer su moje web stranice ugašene, a amerièka tvrtka koja preko èijeg servera su postavljene potvrdila mi je da su to uèinili po nalogu Haškog suda koji su zaprimili", kazao je Margetiæ.

On kaže da neæe preuzeti nalog Haškog suda koji bi mu sutkinja Milièeviæ trebala uruèiti u petak u 9 sati. "Pozvat æu se na odredbu ustavnog zakona o suradnji s Haškim sudom po kojoj se prije udovoljenja zahtjeva za suradnjom mora provesti postupak ocjene ustavnosti i zakonitosti tog zahtjeva", kazao je Margetiæ.

Haško tužiteljstvo je sredinom lipnja povuklo optužnice protiv Margetiæa te još dvojice hrvatskih novinara, Stjepana Šešelja i Marijana Križiæa, koje je teretilo da su u prosincu 2004. u tjedniku "Hrvatsko slovo" objavili identitet i iskaz zaštiæenog svjedoka Stjepana Mesiæa, danas hrvatskog predsjednika, sa suðenja Blaškiæu 1998. godine.

Za isto kazneno djelo nepoštivanja suda optužen ostaje samo bivši glavni urednik "Slobodne Dalmacije" Josip Joviæ koji je isti transkript Mesiæeva svjedoèenja u prosincu 2000. objavio u "Slobodnoj Dalmaciji".

Margetiæa je poèetkom godine kazneno prijavila zagrebaèka policija zbog objavljivanja snimke Mesiæeva svjedoèenja na svojoj internetskoj stranici koja je potom zatvorena, ali je Margetiæ tada najavio da æe tu stranicu postaviti na amerièkom serveru tako da hrvatske vlasti ne mogu utjecati na sadržaj koji na njoj objavi. 

Jutarnji list

... više ...


Lièki HDZ danas je stao iza svog “otoènog Napoleona”, gradonaèelnika Novalje Ivana Dabe, kojega je novinarka Nove TV Kristina Tešija optužila da ju je sa svoja èetiri zaštitara fizièki napao, što je poslije osudio i HND, dok je izvještavala o nestašici vode i zarazi u Novalji.

Na za novinare zatvorenoj sjednici Predsjedništva HDZ-a, održanoj danas u Gospiæu, lièki je HDZ stao iza postupaka svog uspješnog gradonaèelnika, dok je Ivan Dabo, prema rijeèima Darka Milinoviæa, predsjednika lièkog ogranka HDZ-a, zamrznuo èlanstvo u Predsjedništvu kako ne bi naštetio ugledu stranke.

Time je èelništvo HDZ-a s karizmatiènim gradonaèelnikom, za kojega u Novalji tvrde da veæ godinama radi što hoæe i nitko mu ništa ne može, napravilo politièki kompromis, što na istoj sjednici nije napravljeno s predsjednikom Opæinskog odbora HDZ-a Lovinac Damirom Mašiæem, koji je, za razliku od Dabe, izbaèen iz Predsjedništva stranke zbog sliènog ekscesa prošle godine, kada je telefonski prijetio smræu novinarki Slobodne Dalmacije Ladi Kalmeti. HDZ-ovo je stahalište da je Nova TV iz Novalje izvještavala senzacionalistièki.

- Epidemiološki nalazi vode su negativni i nije bilo zaraze. Oko èetiri posto bukinga je otkazano u Novalji zbog tog sluèaja - rekao je Darko Milinoviæ i dodao da se HDZ zalaže za slobodu rada novinara. Ivan Dabo rekao je da je zamrznuo èlanstvo u Predsjedništvu stranke kako ne bi naštetio njezinu ugledu.

- Ja sam veliki novaljski Napoleon. Volim i žene i nikad ih ne bih tukao. Novinarki sam samo rekao kako nije dobro da od Novalje usred turistièke sezone pravi Libanon. Prošle je godine sa šibenske rivijere turiste otjerala jer je prosula u javnost prièu da se pojavio veliki kit - rekao je Ivan Dabo, kojem je HDZ oprostio što je nekad otvoreno u unutarstranaèkim obraèunima, umjesto na stranu Ive Sanadera, stao na stranu Iviæa Pašaliæa.

Gradonaèelnik Novalje na stranaèkom promatranju

Glavni tajnik HDZ-a Lièko-senjske županije Ivica Mataija rekao je da je, prema Statutu HDZ-a, zamrzavanjem èlanstva u županijskom predsjedništvu HDZ-a gradonaèelnik Novalje Ivan Dabo na stranaèkom promatranju. - Stranka je spustila loptu na zemlju i predstoji razdoblje utvrðivanja istine. Za izbacivanje iz stranke predsjednika lovinaèkog HDZ-a Damira Mašiæa bila je relevantna presuda suda u zadru - rekao je Ivica Mataija.     

... više ...


Potvrdio nam je to juèer Mesiæev odvjetnik Èedo Prodanoviæ.
- Toèno je, u ime predsjednika Republike podnio sam tužbu protiv nakladnika Veèernjeg lista zbog iznošenja klevete. U tužbi se traži da nakladnik nadoknadi 60 tisuæa kuna štete zbog teksta prenesenog iz Glasa koncila. U prenesenom tekstu tvrdi se da je Mesiæ bio kadrovik u Udbi, iako to u Glasu Koncila nije pisalo, kazao je odvjetnik Prodanoviæ.
Mesiæev advokat još je dodao da æe predsjednik, ako dobije spor, donirati novac djeèjem domu u Nazorovoj ulici.
U spornom tekstu objavljenom u Veèernjem listu krajem lipnja, iz Glasa Koncila prenose se tvrdnje iz knjige »Probušena mantija« autora Željka Bartoloviæa, nekadašnjeg špijuna Službe državne sigurnosti (SDS). Tvrdnje koje su zasmetale predsjednika Mesiæa odnose se na prelazak Bartoloviæa s posla u opæini Orahovica na posao u centar SDS-a Osijek. Mesiæ je, tvrdi Bartoloviæ, posredovao za njega zajedno s tadašnjim šefom osjeèke Udbe Markom Bezerom. Naslov teksta, pak, sugerira da je Mesiæ bio kadrovik Udbe.
- I u tekstu se navode neke sporne stvari, ali oprema je još jaèa. Zagrebaèki opæinski sud zaprimio je tužbu prošlog tjedna i nadamo se da æe ubrzo zakazati raspravu, kazao je Prodanoviæ. Kao što je poznato, ovo nije prva Mesiæeva tužba za klevetu. Otkad je postao predsjednik Republike, Mesiæ je tužio i Borisa Mikšiæa, od kojeg je zbog klevete zatražio istu svotu novca, takoðer s namjerom da ga donira djeèjem domu u Nazorovoj ulici. Rasprava po toj tužbi tek treba poèeti, no Mikšiæ je veæ zaradio dva mjeseca zatvora uvjetno na rok kušnje od godinu dana u kaznenom postupku za klevetu predsjednika Mesiæa.

Glas Istre

... više ...


SERBIA: President blocks Parliament's repressive amendments
IFEX - News from the international freedom of expression community
_________________________________________________________________

UPDATE - SERBIA

31 July 2006

President blocks Parliament's repressive amendments

SOURCE: Reporters sans frontières (RSF), Paris

**Updates IFEX alerts of 20 and 19 July 2006**

(RSF/IFEX) - RSF has welcomed Serbian President Boris Tadic's refusal to promulgate legislative amendments passed by parliament on 19 July 2006 that would have given the country's Broadcasting Council the power to impose arbitrary sanctions.

"We hail the president's decision and we hope parliament will heed the criticism by withdrawing those amendments that violated press freedom," the organisation said.

The proposed package of amendments will be debated again during the next parliamentary session beginning in September.

For further information, contact Annabelle Arki at RSF, 5, rue Geoffroy Marie, Paris 75009, France, tel: +33 1 44 83 84 67, fax: +33 1 45 23 11 51, e-mail:
europe@rsf.org, Internet: http://www.rsf.org

The information contained in this update is the sole responsibility of RSF. In citing this material for broadcast or publication, please credit RSF.
_________________________________________________________________
DISTRIBUTED BY THE INTERNATIONAL FREEDOM OF EXPRESSION
EXCHANGE (IFEX) CLEARING HOUSE
555 Richmond St. West, # 1101, PO Box 407
Toronto, Ontario, Canada M5V 3B1
tel: +1 416 515 9622   fax: +1 416 515 7879
alerts e-mail:
alerts@ifex.org   general e-mail: ifex@ifex.org
Internet site: http://www.ifex.org/
_________________________________________________________________
To unsubscribe from this list visit http://listmgr.ifex.org/lists/?p=unsubscribe&uid=5861fc139b775ea8f65abd855fae65f3

To update your preferences visit http://listmgr.ifex.org/lists/?p=preferences&uid=5861fc139b775ea8f65abd855fae65f3

Powered by PHPlist, www.phplist.com --


... više ...


U današnjem zajednièkom priopæenju tvrde da je novinarka uživo za Dnevnik Nove TV izvještavala o nestašici vode i zarazi zbog koje je na Pagu više turista završilo u bolnici, a da su se novaljske gradske vlasti oglušile na poziv da javno progovore o tim problemima, pa i nakon poziva urednika iz Zagreba.

No, dok je pripremala javljanje za veèernje Vijesti, Dabo je, upozoravaju, u pratnji èetvorice muškaraca pristupio novinarki i verbalno ju napao, pokušavajuæi sprijeèiti njezino ponovno javljanje, a potom je i na nju fizièki nasrnuo. U obranu kolegice tada je stao snimatelj koji se isprijeèio pred Dabom i tako zaustavio incident, stoji u priopæenju.

Redakcija Nove TV i HND oštro osuðuju postupak novaljskog gradonaèelnika kojim je, kažu, ugrozio novinarku, a ogorèeni su i time što predstavnik javne vlasti "oèito nije upoznat s kulturom komuniciranja u medijima i smatra da na takav naèin može uvesti cenzuru i sprijeèiti da javnost sazna pravu istinu o dogaðanju na Pagu".

U potpunosti podržavaju novinarku što je, unatoè incidentu i šoku, posao obavila do kraja maksimalno profesionalno te prenijela javnosti istinu koju je zatekla na Pagu.

"Stoga novinari Nove TV i HND oštro osuðuju svaki pokušaj ometanja novinarskih sloboda i kršenja prava javnosti da sazna sve što je od javnog interesa", zakljuèuje se u priopæenju

... više ...


Èetiri sindikata zatražila su od glavnog urednika Novog lista da na press konferencije URSH-a i Glasa HR (Boris Kunst je objedinjeni predsjednik obje udruge) ne šalje više našu novinarku Gabrijelu Galiæ jer su nezadovoljni njezinim pisanjem o radu sindikata. I u jedan zagrebaèki dnevnik stiglo je slièno pisamce kojim se traži isto – neka njihova novinarka ne prati više Kunstov i pridružene mu sindikate!
Tražiti od uredništva da zamijeni novinara koji prati njihov rad – bilo da se radi o udruzi, Vladi, predsjedniku Republike ili Sabora – i da umjesto njega postavi netko drugi najelementarnije je kršenje novinarskih sloboda i novinarske neovisnosti. Naravno, najžalosnije je da je èak postalo uobièajeno da takve stvari traže baš pojedini sindikati, èesto iste osobe u sindikatima, dakle udruge koje inaèe naèelno javno vole štititi slobodu medija, i s razlogom se ljute ako vlast te iste medije želi uzurpirati.

Novinar po guštu

Navodni navodi triju sindikata netoèni su. Konferencija za novinare održana 20. srpnja popraæena je izuzetno velikim, šlagerski prezentiranim tekstom 21. srpnja u doslovce svim izdanjima Novog lista. O tome da novinarka preferira neke druge sindikalce, a ne one koji su potpisali ovo pismo prigovora i iza kojih stoje »neupitni« rezultati, ne treba trošiti puno rijeèi. Èini se da bi još i mnogi vjeèiti sindikalni profesionalci, a ne samo mnogi vjeèiti politièari, htjeli imati svog novinara koji æe pisati po njihovom guštu, umjesto profesionalnog i neovisnog, dobro obaviještenog i onog koji na koncu sam donosi zakljuèke.
Pritom, èini se da je za nezadovoljne sindikalce èak nevažno i to da Novi list uglavnom podupire ideju o neogranièavanju radnièkog dionièarstva. To sindikatima nije dovoljno, oni traže novinarsku pokornost!

»Gubitak pristojnosti«

Evo kako su sindikati reagirali na tekst pod naslovom »Gastro diplomacijom do radnièkog dionièarstva«, za koji tvrde da »pokazuje gubitak svake mjere pristojnosti i profesionalnosti«:
»Osvræuæi se na radnu veèeru predsjednika sindikalnih središnjica s potpredsjednikom Vlade RH, gospodinom Damirom Polanèecom, Vaša je novinarka na vrlo perfidan i tendenciozan naèin popratila važan radni sastanak na temu privatizacije koji je rezultirao dogovorom na zadovoljstvo sviju strana. Nadalje, 20. srpnja na poziv URSH i GLAS HR, održana je konferencija za novinare s temom 'privatizacija' na kojoj su, uz podjelu pisanih materijala, argumentirano govorili predsjednik Boris Kunst, pravna savjetnica Dušanka Marinkoviæ Draèa te neovisni ekonomist dr. Dražen Kaloðera. Bila je to prilika da se o tom goruæem problemu do detalja rašèiste stavovi obje središnjice te odgovori na svako pitanje.
No kako je kod spomenute novinarke veæ postalo pravilo, bar kad se radi o praæenju našeg rada, sadržaj konferencije za nju je bio efemeran u odnosu na vijest da æe se o toj temi raspravljati sa sindikatima u jednom zagrebaèkom restoranu, što je bilo i jedino pitanje koje je uputila prisutnima. Dapaèe, u Novom listu nije se našao prostor ni za jednu jedinu reèenicu kojom bi se spomenula održana konferencija za novinare URSH i GLAS HR, iako su podaci izneseni na konferenciji za novinare korišteni u osvrtu novinara Zdenka Duke (Novi list, 21. srpnja 2006.), naravno, bez navoðenja bilo kakvog traga izvoru informacija.

»Tendenciozan tekst«

Meðutim, nakon radne veèere koja je u svijetu veæ odavno samo jedan od uobièajenih oblika poslovne komunikacije, vaša je novinarka objavila vrlo tendenciozan tekst nalik na razvijanje nekakve teorije zavjere bez ikakve suvisle argumentacije. Naime, sastanak nije bio obavijen nikakvim velom tajne, kako sugerira vaša novinarka, koja tekst zakljuèuje pitanjem: 'Jesu li što sindikati okupljeni na neformalnoj veèeri s formalnim sadržajem obeæali predstavnicima vlasti, za sada se ne zna.'
Buduæi da je trženje na politièkoj i sindikalnoj sceni preokupacija vaše novinarke veæ duže vrijeme te da se u brojnim tekstovima do sada nastoji nametnuti kao aktivni kreator sindikalne scene, ravnajuæi se iskljuèivo prema osobnim simpatijama, a ne rezultatima koje neka od (njoj osobno ne bliskih) organizacija postiže, držimo indikativnim da se jeftina demagogija uvijek s njene strane proglašava revolucionarnim i pravnim potezima 'istinskih sindikalaca' i 'sindikalnih intelektualaca', dok se neupitni rezultati drugih, bez obzira gdje su dogovoreni, ne spominju ili izruguju.
Buduæi da cijenimo Novi list kao inaèe objektivan i odgovoran medij te smatramo da vaši èitatelji mogu i sami donositi zakljuèke na temelju prenesenih informacija, a ne da za njih prati, misli i zakljuèuje Gabrijela Galiæ, teško je 'progutati' stil i naèin pisanja novinarke koja 'poznaje' stanje na sindikalnoj sceni, a istovremeno se ne oteti dojmu da je 'dobro upakirano' tendenciozno i beskrupulozno izricanje ogromne kolièine insinuacija ili zadatak ili vlastiti izbor, ali u svakom sluèaju krajnje neprofesionalan.

»Kult sindikalne liènosti«

Meðu sindikalcima, kao i unutar ostalih društvenih grupa, postoje razlièiti ljudi s razlièitim afinitetima, o njima treba pisati istinito, kritièki i afirmativno, ovisno što od navedenog rade i zaslužuju. No permanentno iskazivanje animoziteta prema nekim sindikalnim èelnicima, a brižno gajenje kulta 'sindikalne liènosti' prema drugima, nedopustivo je za ozbiljne medije.
Stoga vas molimo da ubuduæe na konferencije za novinare URSH i GLAS HR pošaljete drugog novinara koji æe informacije iz ovih sindikalnih središnjica prenijeti na naèin kako i zaslužuje vaša cijenjena novina«, stoji u pismu koje potpisuju Boris Kunst, predsjednik Udruge radnièkih sindikata Hrvatske i Glavne sindikalne središnjice hrvatskih radnika, Zdenka Gizdiæ, predsjednica Matice hrvatskih sindikata javnih i državnih službi, te Ozren Matijaševiæ, predsjednik Hrvatske udruge sindikata.

Glas Istre

... više ...


Ravnatelju Hine Mirku Bolfeku produljen je mandat do 1. listopada, jer je profesionalno obnašao dužnost i proveo profesionalizaciju i neovisnost Hine, doznaje Veèernji list od jednog èlana Upravnoga vijeæa.

"Ponudit æemo mu i mjesto savjetnika buduæeg ravnatelja Hine ako ne ode u diplomaciju. A poèetkom rujna raspisat æe se javni natjeèaj za mjesto ravnatelja i inzistirat æemo na proceduri te programu rada, a bit æe organizirana i javna prezentacija kandidata kako bi se izbjegla bilo kakva politizacija", tvrdi taj èlan Upravnog vijeæa.

Ova odluka koincidirala je s dogovorom predsjednika Mesiæa i premijera Sanadera oko izbora novoga ravnatelja HRT-a. O tome æe se raspravljati nakon godišnjih odmora.

Da je rijeè o politièkom dogovoru, svjedoèi i Mesiæeva nedvosmislena poruka Ivici Raèanu, da se ni on nije konzultirao s oporbom kad je birano staro Upravno vijeæe Hine. Upuæeni tvrde da je ovakav stav predsjednika Mesiæa u sluèaju Hine rezultat èvrstoga dogovora po kojem æe on biti konzultiran pri izboru novog ravnatelja HRT-a.

Tim je dogovorom Mesiæ profitirao jer Hina, koja je servis medijima, nema presudan utjecaj na javnost i njezine vijesti ionako prolaze filtar drugih medija, dok je HRT vrlo utjecajan.

Zanimljivo je da se u kontekstu imenovanja novog ravnatelja HRT-a veæ dulje vrijeme spominju imena Marije Nemèiæ i Vanje Sutliæa. A proteklih dana u zgradi HRT-a viðen je Boro Vuèkoviæ, savjetnik predsjednika za društvene i humanitarne djelatnosti i bivši novinar HRT-a, koji se hvalio da je kandidat za ravnatelja HRT-a, saznaje Veèernjak.

Buduæeg ravnatelja Hine valja tražiti meðu tri imena: Fjodor Polojac, sadašnji pomoænik ravnatelja Hine, Smiljana Škugor, urednica unutarnje politike, te Dragutin Luèiæ Luce, predsjednik HND-a i zaposlenik Hine, koji sve to opovrgava

net.hr

... više ...


Nemili se incident dogodio 25. srpnja 2006. u Novalji. Naime, novinarku Kristinu Tešiju u obavljanju zadatka pokušao je sinoæ sprijeèiti gradonaèelnik Novalje Ivan Dabo. Kristina Tešija uživo je za Dnevnik Nove TV s plaže Zrèe izvještavala o nestašici vode i zarazi zbog koje je više turista završilo u bolnici. Za javljanje u Dnevnik novinarka nije uspjela dobiti i službenu izjavu gradskih vlasti, koje su se oglušile i na ponovni poziv urednika iz Zagreba. Dok je pripremala javljanje za veèernje Vijesti, novaljski gradonaèelnik Ivan Dabo u pratnji èetvorice muškaraca pristupio je Tešiji i verbalno ju napao pokušavajuæi sprijeèiti njezino ponovno javljanje, te je iu fizièki nasrnuo na nju. Da bi zaštitio kolegicu, snimatelj Nove TV isprijeèio se pred Dabom i tako zaustavio incident.
Redakcija Nove TV i Hrvatsko novinarsko društvo oštro osuðuju postupak novaljskog gradonaèelnika Daba kojim je ugrozio novinarku. Dodatan je razlog za ogorèenje što predstavnik javne vlasti oèito nije upoznat s kulturom komuniciranja u medijima i smatra da na takav naèin može uvesti cenzuru i sprijeèiti da javnost sazna pravu istinu o dogaðanju na Pagu. U potpunosti podržavamo novinarku koja je unatoè incidentu i šoku svoj posao obavila do kraja, maksimalno profesionalno i prenijela javnosti istinu kakvu je zatekla na Pagu. Stoga novinari Nove TV i HND oštro osuðuje svaki pokušaj ometanja novinarskih sloboda i kršenja prava javnosti da sazna sve što je od javnog interesa.

Za redakciju Nove TV Iva Gaèiæ, direktorica programa Nove TV
Za HND Zdenko Duka, potpredsjednik

... više ...


Županijsko vijeæe Hrvatskoga novinarskoga društva Splitsko dalmatinske županije najoštrije osuðuju pritiske i verbalne prijetnje kojima funkcionar sinjskoga SDP-a i sadašnji dužnosnik vladajuæe gradske koalicije Preporod Velibor Miloševiæ nastoji zastrašiti našeg èlana, dopisnika Jutarnjeg lista i Hrvatskoga radija Vitomira Periæa.
Sve je kulminiralo nakon što je otkriveno da je Miloševiæ pokušao manipulirati glasaèkim listiæima na posljednjoj izbornoj konvenciji SDP-a Sinj. O tome sluèaju izvještavali su svi hrvatski mediji, ali samo je kolega Periæ, iako je sve tekstove i izvještaje na reèenu temu odradio prema svim pravilima struke, danomice izložen žestokim Miloševiæevim prijetnjama. U cijelom je nizu napada prije nekoliko dana Miloševiæ u ugostiteljskom objektu najpogrdnijim izrazima i javno izvrijeðao našeg kolegu. Iako je kolega Vitomir Periæ u nekoliko navrata o svemu izvijestio sinjsku vlast, vodstvo SDP-a i policiju, prijetnje nikako ne prestaju, dapaèe, Miloševiæ prijeti da æe dati prebiti našeg èlana, novinara Periæa.
Hrvatsko novinarsko društvo i Županijsko vijeæe HND-a zato poziva organe reda i ostala primjerene organe vlasti da konaèno odluèno reagiraju dok je na vrijeme i zaustave sve vrste napada na našega kolegu.
Za Županijsko vijeæe Splitsko dalmatinske županije HND-
Zoran Šagolj, predsjednik
Za HND
Zdenko Duka, potpredsjednik

... više ...


U HND-ovu priopæenju se tvrdi da Miloševiæ nastoji zastrašiti Periæa otkako je otkriveno da je manipulirao izbornim listiæima na posljednjoj izbornoj konvenciji sinjskog SDP-a.

“O tom su sluèaju izvještavali svi hrvatski mediji, ali je samo Periæ, iako je sve tekstove i izvještaje na reèenu temu odradio po svim pravilima struke, danomice izložen žestokim Miloševiæevim prijetnjama”, stoji u HND-ovu priopæenju.

Vito Periæ bio je prisiljen dva puta u posljednjih mjesec dana zatražiti savjet i pomoæ sinjske policije nakon prijetnji koje su mu stizale zbog objavljenih tekstova.

- Sve je poèelo na prošloj izbornoj konvenciji SDP-a u Sinju na kojoj je otkriveno da je Miloševiæ ukrao glasove svojoj protukandidatkinji Nataši Popariæ. Svi smo dobili tu informaciju i objavili su je svi mediji - kaže Periæ.

Nakon toga je, kao i drugi novinari, otkrio neke nezakonite radnje u poslovanju Gospodarske zone Kukuzovac, èiji je direktor Miloševiæ. Pri jednom susretu u sinjskom restoranu Tri punta Miloševiæ je pred brojnim gostima teško izvrijeðao Periæa, nakon èega je on konzultirao policiju.

- Obratio sam se i HND-u i predsjedniku stranke Ivici Raèanu. Èuo sam da je Raèan bio ljut, jer nije prvi put da imaju probleme s Miloševiæem - kaže Periæ.   

... više ...


Mirko Galiæ vjerojatno æe ostati na dužnosti ravnatelja HRT-a do kraja mandata, dakle još godinu i pol, što ujedno znaèi da æe ostati na dužnosti do sljedeæih izbora. Kako sada stvari stoje, u vrhu državne vlasti dogodio se obrat, te je najavljeni Galiæev odlazak u diplomaciju, èini se, odgoðen.

Sam Galiæ danas nam je šturo rekao: “Moguæe je da æu ostati ravnatelj do kraja mandata”. Nije htio reæi ništa više od toga, podsjeæajuæi kako æe odluku o njegovu odlasku u diplomaciju, toènije na mjesto veleposlanika u Parizu, donijeti premijer i šef države.

A iz krugova bliskih Uredu predsjednika neslužbeno nam je potvrðeno kako je “na najvišoj razini postignut neformalni dogovor o Galiæevu ostanku do izbora”. U Vladi nam danas nitko nije mogao potvrditi takav dogovor, ali još je nekoliko indicija koje upuæuju na to da æe Galiæ ipak ostati ravnatelj HRT-a do kraja 2007.

Iz izvora bliskog hrvatskom Ministarstvu vanjskih poslova reèeno nam je da “Galiæ dolazi, ali ne odmah”. Doznajemo, nadalje, kako je aktualnom hrvatskom veleposlaniku u Parizu Božidaru Gagri produljen mandat, i to na neodreðeno vrijeme. Iako to nije neuobièajena praksa, ipak se èini da ta odluka naše diplomacije ima veze s novim veleposlanikom.

Upuæeni u diplomaciju dodaju još jedan argument: u proljeæe iduæe godine u Francuskoj se održavaju izbori, a nije uobièajeno da se novi veleposlanik na dužnost šalje uoèi izbora u zemlji u koju odlazi.

Zbog važnosti funkcije koju Galiæ obnaša, u prièu se ukljuèila i oporba, koja se pribojava da bi Galiæevim odlaskom HDZ dobio priliku za politièko ovladavanje najvažnijim medijem u državi.

U oporbi smatraju da bi od Galiæa bilo neodgovorno radi osobnih interesa i ambicija otiæi s dužnosti na pola mandata. Jedan od utjecajnih oporbenih èelnika o toj temi razgovarao je prije dva tjedna i s predsjednikom Mesiæem i nakon tog razgovora stekao je dojam, kaže, kako i Mesiæ smatra da Galiæ treba ostati kako bi se saèuvala dostignuta demokratiènost javne televizije.

 Galiæ ‘važniji od Gotovinine predaje’

Iako ni oporba, kao ni dio HDZ-a, nije potpuno zadovoljna Galiæevim radom, oporbeni èelnici ipak ga vide kao branu od politièkog udara zdesna po uzoru na Hinu. Upravo u tom kontekstu Galiæ je danas izrekao indikativnu tezu u razgovoru za Poslovni dnevnik. “Ako bi se Televizija okupirala, ako bi svejedno koja politièka garnitura njome ovladala, ugrozili bi se temelji demokratskog života”, rekao je Galiæ i upozorio da bi “okupacija” HRT-a za Hrvatsku bila veæi problem u odnosima s Europom nego sluèaj Gotovina. 

... više ...


Mnogo više nego u sluèaju da se to ponovo dogodi SDP-u. Ako socijaldemokrati ostanu u opoziciji, zna se da ...

Novi list

... više ...


Odlazak glavnog ravnatelja HRT-a Mirka Galiæa na mjesto veleposlanika u Francusku sve je izvjesniji. Njegov odlazak blagoslovili su predsjednik Republike Stjepan Mesiæ i predsjednik Vlade Ivo Sanader. No na pitanje kad napušta mjesto glavnog ravnatelja, ni sam Galiæ ne daje precizan odgovor.
- O tome moraju odluèiti obje zemlje, Hrvatska da me pošalje, a Francuska da me prihvaæa. Koliko znam, niti jedna od tih odluka nije donijeta. Tek nakon njih možemo razgovarati kada æu iæi. Do tada imam svoje obveze na HRT-u kojih se držim i moram priznati da mi sve ove medijske kombinatorike smetaju, da ne kažem da me nerviraju. Ljudi ovdje više išèekuju kad æu otiæi nego što æu napraviti.
Predsjednici Republike i Vlade dogovorili su se da æete vi biti hrvatski veleposlanik u Francuskoj. Dobro, možete vi i odbiti...
- Mogu, ali vjerojatno neæu odbiti. Oni se mogu dogovoriti naèelno, ali treba trebaju se dogovoriti i o datumu kada bih išao. Mandat mi traje još godinu i pol i koncentriran sam na to da sad ne ugrozim ono što sam radio u posljednjih šest i pol godina. Bio bih neodgovoran prema sebi i prema HRT-u kada bih se poèeo ponašati na naèin "poslije mene potop". Želim ostaviti stabilnu kuæu koja æe uèvrstiti vrijednosti za koje sam se oduvijek zalagao, a to je neovisnost HRT-a, moderno demokratsko novinarstvo i stabilno poslovanje.

Nije toliko zanimljiv vaš odlazak koliko pitanje tko æe doæi na vaše mjesto. HRT æe u sljedeæih nekoliko godina vjerojatno poèeti gubiti bitku s komercijalnom konkurencijom. Nije li ovo idealan trenutak da se povuèete i tako izbjegnete voditi HRT u trenucima njegove silazne putanje?
- Mogu se stvari gledati i s te strane, no u tome bi bilo više sebiènosti nego odgovornosti. Ne moram misliti samo na svoju bilancu, veæ na bilancu èitave kuæe. HRT je jedan od stupova hrvatske demokracije. Cijela demokratska konstrukcija može se srušiti ako se HRT nasloni na jednu stranu. Èini mi se da je najveæa vrijednost HRT-a u posljednjih nekoliko godina to da je bio stabilan element razvoja demokratske svijesti i demokratske kulture u Hrvatskoj. Želio bih da to tako ostane. Izgubi li HRT svoju poslovnu stabilnost, bitku s konkurencijom i padne na razinu nekih drugih javnih televizija u Europi, mogla bi doæi u pitanje njegova demokratska funkcija. Javni mediji imaju funkciju zaštite demokracije od svih nedemokratskih posezanja, bilo da dolaze slijeva ili zdesna. Èini mi se da smo pokazali otpornost koju bismo morali oèuvati. To mi je važnije od toga hoæu li moæi reæi da sam bio dobar ili loš ravnatelj. Znam da æe mi, nakon što odem, prvo vrijeme tražiti dlaku u jajetu da bi se nakon tih prvih potresa uspostavila bilanca koja æe biti koliko toliko objektivna i pozitivna.
"Mirko
Mirko Galiæ
Kako ocjenjujete svoj rad na HRT-u? Primjerice, niste smanjili broj zaposlenih iako ste èesto najavljivali da æete to uèiniti. Shvaæate li to kao promašaj ili ste ponosni što ljude niste bacili na cestu?
- Nismo temeljitije restrukturirali kuæu i to je ono što smatram neuspjehom. Pokušavao sam, na tome smo radili tri-èetiri godine, ali otpori su bili veliki. Potpuno sam uvjeren da treba provesti novu organizaciju i uvesti novu informatièkuo-poslovnu logistiku jer bez toga toga nismo u stanju racionalno koristiti veliki tehnološki potencijal koji smo ugradili u ovu kuæu.

Koji su to otpori i kako to da ih niste, kao glavni ravnatelj, uspjeli svladati?
- U kuæi prevladava svijest proteklih vremena kada je HRT bio zaštiæen kao državna institucija. Sada je na tržištu i nastupile su nove okolnosti s pojavom jake konkurencije. Nemam veliko menadžersko iskustvo, ali sam svladao neke poèetne lekcije iz menadžmenta i znam da bez modernog upravljanja HRT-u ne možemo trajno osigurati prvo mjesto. U ove èetiri godine angažirali smo dvije konzultantske kuæe, ima na HRT-u ljudi koji su mi davali podršku, ali nismo uspjeli postiæi kritiènu masu energije koja æe pokrenuti dublje promjene. Kad to napravimo, ja ili netko drugi, onda æemo moæi reæi da smo napravili sve što treba: oslobodili HRT od utjecaja politike, postigli poslovnu stabilnost i novu organizaciju. Tada æemo vidjeti koliko nam ljudi treba. Vrlo sam zadovoljan da nisam morao nikoga baciti na ulicu, no znam da ova kuæa neæe moæi vjeèno držati teret tolikog broja ljudi.

Što æe se dogoditi nakon što odete u Pariz? Tko preuzima vašu funkciju?
- Ne mogu ulaziti u ingerencije Programskog vijeæa koje bira glavnog ravnatelja. Pod pretpostavkom da ostajem do kraja mandata raspisat æe se natjeèaj i izabrati novi kandidat. U sluèaju da odem prije, Vijeæe bi trebalo imenovati vršitelja dužnosti. Postoji institucija zamjenika glavnog ravnatelja, no treba pitati pravnike mora li to biti on ili može netko drugi. Nervira me, osim tog stalnog nagaðanja kad æu otiæi, da se sada pokušava prikazati kako me jedna stranka hoæe zadržati, a druga neæe. Ne želim da me ikoja stranka brani niti želim biti na zastavi ikoje stranke. Najvrjednije što sam uèinio na HRT-u jest upravo to što sam ga depolitizirao i uèinio ga stranaèki neutralnim. Treba braniti te vrijednosti, a ne mene.
No to niste uèinili tako što ste hladno odbili sve stranke. Upravo ste poznati kao dobar "plivaè" kroz sve politike.
- Javna televizija ne može drukèije ni funkcionirati nego da ne bude nièija, a da istovremeno ima komunikaciju sa svima. Imam uredan kontakt sa svim relevantnim politièkim strankama jer javni servis mora dati priliku svim demokratski verificiranim predstavnicima javnosti i naroda da mogu objaviti svoje ideje i kritike. U 15 godina boravka u inozemstvu nauèio sam te postulate javne televizije i ovdje sam ih nastojao primijeniti. Imao sam od poèetka mandata kontakte s koalicijskom vladom, ali i s opozicijom. Sad su se odnosi promijenili i opet imam kontakte s vladajuæom koalicijom i s opozicijom. Ni onaj koji doðe poslije mene nema drugog izbora. Ne može solo igrati. To su temelji državne i nacionalne politike u demokratskom sustavu.

Zašto mislite da nema izbora?
- Zato što se ne može izolirati, ne može se biti s jednima protiv drugih.

U ne tako davnoj prošlosti bilo je upravo takvih situacija. I sve je funkcioniralo, program se emitirao...
- Mislite da je moguæ povratak na staro? To bi za Hrvatsku, koja želi u europsku obitelj, bio poguban korak natrag. "Okupacija" televizije bio bi veæi casus belli u odnosima s Europom nego što je to bio sluèaj Gotovine. Taj sluèaj bio je riješen jednim aktom: odlaskom generala Gotovine u Haag. A ako bi se televizija "okupirala", ako bi svejedno koja politièka garnitura njome ovladala, ugrozili bi se temelji demokratskog života. Za Europu bi to uistinu mogao biti razlog da dovede u pitanje svoje pregovore s Hrvatskom. Samostalni i neovisni mediji sigurno nisu bezgrešni, ali su bolji od medija koji su vazalni prema vlasti.
Situacija s Upravnim vijeæem Hine govori suprotno. U to Vijeæe ušli su ljudi koje je izabrala jedna politièka stranka iskljuèivo radi politièke kontrole državne agencije. Dakle, politika u Hrvatskoj nije odustala od medija, a Europa istovremeno nije pokazala preveliko zanimanje za taj sluèaj.
- Èudi me da se oko jedne novinske agencije lome tolika koplja. Nešto znam o naèinu na koji funkcioniraju agencije. Vrlo je teško u agencijsko novinarstvo prokrijumèariti nešto, mnogo teže nego u druge medije jer je ono suhoparno, daje osnovne èinjenice i po definici ne komentira i ne navija.

Nije li moguæe manipulirati i takvim vijestima?
- "Osvajanjem" Hine može se najmanje dobiti, a mnogo više izgubiti. Na gotovo sve dogaðaje gdje ide Hina idu i sve druge redakcije. Hina bi sama sebe ridikulizirala i dovela u pitanje svoju vjerodostojnost kada bi išla ispod standarda agencijskog novinarstva. Da se sutra "osvoji" i HRT, lako bi se ustanovio neprofesionalizam u odnosu prema Novoj TV ili RTL-u. Za Hinu je to još lakše ustanoviti jer bi se manipulacije videjele iz aviona. Prijepori oko Hine štetni su za Hrvatsku i vjerojatno je trebalo iæi sistemom dogovora u Saboru da se izbjegne ikakvo prigovaranje. Mislim da svaka hrvatska politika mora uvažavati europske standarde i u cjelini i u detaljima, u sluèaju Hine i u sluèaju HRT-a.
Zvijezde smo previše mazili
Zbog èega jednom novinaru koji javno istupa bez vaše dozvole prijetite otkazom, a Latina i Miliæa ne kažnjavate za serijal javnih istupa koji definitivno štete vašoj televiziji?
- S pravom ukazujete na stanovitu nedosljednost. Nemamo dva mjerila, nego se u jednom trenutku dogodilo da je krenula ta unakrsna vatra. Neko vrijeme smo sa strane gledali tu borbu u ringu, no prijetilo je da oba boksaèa padnu u knock-down i da za sobom povuku nešto od ugleda ove kuæe. Zato sam tražio prestanak. Šteta je za obojicu, a i za kuæu. Možda smo naše zvijezde previše mazili i pazili, a oni nam nisu dovoljno vratili. Mislim da mi je "plus" to što sam uspio te zvijezde zadržati u našem sazviježðu, ali "minus" je svakako što od njih nisam dobio odgovarajuæu solidarnost.

Ljudi o kojima govorite imaju jaku osobnost, što je vrlina u ovom poslu. Osim toga, konkurencija bi platila suhim zlatom da može neke od njih dovesti pred svoje kamere pa ne vjerujem da vam nisu mnogo donijeli.
- Svaki od njih mnogo je donio i HRT-u i sebi. Volio bih da su i oni svjesniji toga da je i kuæa dala nešto njima. Nisam siguran da je ovoga èasa u Hrvatskoj izvan HTV-a moguæa takva promocija i uspjeh kao na HTV-u. Iskustvo pokazuje da nije. To svi moramo poštovati.
Konkurencija nema vizije
U zadnje vrijeme se èelnici RTL-a i Nove TV razmeæu podacima o gledanosti koji su ili netoèni ili iskrivljeni. Zbog èega ne reagirate?
- Kada èitam neke izjave konkurenata onda razumijem zašto oni nisu bolje plasirani na ljestvici gledanosti. Nemaju dovoljno imaginacije, kreacije, vizije... Za najbolju televiziju treba imati ideje. Tek onda mogu govoriti da su najbolji. Mislim da smo mi to imali, moji suradnici su u tom pogledu savršeni. Mi nismo propagandisti kada kažemo da smo najgledanija javna televizija u Europi. Mala smo televizija u maloj zemlji, ali u nekim smo osobinama veliki i u europskim razmjerima.

... više ...


22.07.2006.
Boj za Hinu

Pritom SDP prigovara kako su ovim izborom ugrožena medijska prava i slobode u Hrvatskoj i naglašava da su novi èlanovi Upravnog vijeæa, pogotovo Dražen Joviæ i Dijana Katica, postavljeni na temelju politièke podobnosti, a ne struènosti. Meðutim, prilikom svih tih rasprava izbjegnut je meritum stvari, to jest tko odluèuje o struènosti i podobnosti èlanova Vijeæa. Na temelju SDP-ova zakona od 2. studenoga 2001., o èlanovima Vijeæa odluèuje Sabor na temelju prijedloga koji je u proceduru uputila Vlada. Vlada prije toga mora raspisati javni poziv za nominiranje moguæih èlanova Vijeæa.

Oštre reakcije HND-a

Upravo je ovakva 'politièka klima' pogodovala spekulacijama o Hini kao uvertiri za HRT
Jedno mjesto u peteroèlanom Vijeæu unaprijed je rezervirano za predstavnika zaposlenih u Hini. Njega Vladi predlaže radnièko vijeæe. Javnosti je promakla èinjenica da upravo taj peti èlan, kojega predlaže radnièko vijeæe, nije izabran. A radnièko je vijeæe uputilo Vladi prijedlog da se na mjesto predstavnika novinske struke izabere dopredsjednik Hrvatskoga novinarskog društva Luko Brajlo, novinar Feral Tribunea.

Vlada, meðutim, nije pustila njegovo ime u parlamentarnu proceduru, a Vladin je predstavnik izjavio da ga radnièko vijeæe nije predložilo, što naprosto nije istina. Radnièko je vijeæe, kao što smo napisali, u dogovoru s HND-om, predložilo upravo Brajla. Postavlja se pitanje tko je, dakle, kompetentniji odluèivati o predstavniku novinske struke u Upravnom vijeæu Hine: HND, odnosno njegova skupština, koja je izabrala Brajla na mjesto svog potpredsjednika, i radnièko vijeæe Hine ili pak Sabor. U Saboru, naime, sjede predstavnici politièkih stranaka koji su izabrani na temelju politièkih kriterija i koji, temeljem toga, oèigledno i dalje biraju na temelju politièkih kriterija, a ne struènih.

Nažalost, SDP-ov zakon o Hini omoguæuje politièko arbitriranje nad javnim medijem kao što je Hina. Stoga je zapravo smiješan èlanak 5 koji kaže da Hina djeluje kao nezavisna, profesionalna novinska institucija te stoga ne može i ne smije biti izložena politièkim pritiscima. Upravo naèin izbora èlanova Vijeæa unaprijed omoguæuje politièki pritisak na èlanove jer se biraju na temelju politièke volje. Isto je i sa zakonom o HRT-u, koji sa stajališta miješanja politike u medije takoðer predstavlja korak natrag. A sve su to Vujiæeva èeda i uraci one vrsti politike kojoj više odgovara èak i moguæi politièki dogovor s razlièitim strankama od nezavisnog odluèivanja u javnim medijima, izvan domašaja politike.

(Ne)izbor èlanova Vijeæa Hine izazvao je u Hrvatskoj tako oštre reakcije da je predsjednik HND-a Luciæ najavljivao moguænost prekida pregovora EU i Hrvatske. No to se pokazalo politièki nerealnim. I to zato što, nažalost, "real-politika" preèesto u meðunarodnoj zajednici koristi ljudska prava i medijske slobode kao politièku energiju za pritisak na pojedine države i njihove vlade s ciljem postizanja odreðenih politièkih ustupaka. To se pokazalo toènim i iz izjava što su ih nakon povratka iz Bruxellesa dali predstavnici hrvatske pregovaraèke ekipe nakon screeninga. Miroslav Kovaèiæ je rekao kako smo mi “predstavili naše modele i naša dosadašnja iskustva i ustanovili da smo za sada zadovoljni kako to funkcionira.

Ne postoji jednoobrazan europski model koji bi se mogao primijeniti u Hrvatskoj, nego je na nama da utvrdimo jesu li postojeæi modeli dobri ili loši, treba li ih popravljati ili ne” (Hina). Time Kovaèiæ zapravo nije rekao ništa o onome o èemu se doista razgovaralo u Bruxellesu. Na liniji je takve retorike i izjava Dragutina Luèiæa, predsjednika HND-a, koji je, govoreæi o izboru èlanova Upravnog vijeæa Hine, rekao: "Na neki je naèin implicirano da bi, kada su u pitanju sva regulatorna tijela, trebalo osigurati njihovu potpunu neovisnost od bilo kakvog politièkog pritiska" (Hina). Tako se nismo pomakli dalje od poèetka rasprave o tome na koji naèin osigurati "neovisnost od politièkih pritisaka u javnim medijima". I to stoga što svatko ovu sintagmu tumaèi i (zlo)upotrebljava na svoj naèin, ovisno o politièkoj potrebi i poziciji onda kada treba izabrati konkretne pojedince na odreðena mjesta.

Opet dogovorna politika

 Upravo je ovakva "politièka klima" pogodovala onoj vrsti rasprava prema kojima se navelike spekulira o tome kako su dogaðanja u Hini uvertira onom što æe se dogaðati na HRT-u. Meðutim, ni to ne odgovara istini. Naime, mnogi smatraju da bi se HDZ-ov jaèi utjecaj na HRT omoguæio promjenom zakona. S obzirom na èinjenicu da sam osobno sudjelovao u pripremi novog nacrta zakona o HRT-u, znam o èemu se radi i zašto se s tim zakonom stalo. Taj je zakon usklaðen i s predstavnicima OSCE-a, a nedavno je tom konceptu pružila podršku i Europska komisija.

Koncepcija novopredloženog zakona iskljuèuje utjecaj politike na izbor èlanova Vijeæa HRT-a, buduæi da bi èlanove Vijeæa morali izravno birati sami predstavnici civilnog društva. No takav koncept zakona evidentno ne žele ni HDZ ni SDP. Èini se da ovakav zakon pogoduje i HDZ-u više od riskantnog modela na temelju kojeg bi èlanove Vijeæa HRT-a birale organizacije civilnog društva, mimo politike i Sabora. U nas je, nažalost, u politici uvriježen naèin razmišljanja i djelovanja da je i najmanji politièki utjecaj bolji od nikakvoga. Taj se utjecaj ostvaruje politièkim igrama, dogovorima i pregovorima kojima se omoguæuje moæ èešæe i mimo vlasti. To se najbolje vidi u medijskim spekulacijama o tome tko æe biti novi glavni revnatelj HRT-a poslije odlaska Mirka Galiæa.

Kao što je poznato, mnogi smatraju da je Galiæev odlazak s Prisavlja na mjesto hrvatskog veleposlanika u Pariz gotova stvar. Nisu bitna imena novih kandidata. Ono što je puno bitnije jest politièki naèin razmišljanja kojim se, mimo zakonom predviðenih institucija, unaprijed odluèuje o tome tko æe doæi na èelna mjesta tako važnih institucija kao što je HRT. Najgore što se može dogoditi nekoj demokratskoj državi jest to da predsjednik republike i èelnici politièkih stranaka dogovaraju rješenja za kadrovsku križaljku, a potom ih Vijeæe HRT-a samo "potvrdi".

Ovo je tim pogubnije za demokratski naèin odluèivanja što hrvatski zakon o izboru èelnog èovjeka HRT-a predviða dvotreæinsku veæinu. S obzirom na razlièite "rogove u vreæi", nije moguæe predvidjeti kako æe teæi izbor. Osim ako se politièki moænici u Hrvatskoj ne dogovore, prvenstveno "trgovinom". Tako bi Hrvatska dosegla "visoke demokratske standarde" uobièajene u nekim susjednim nam državama. S druge, pak, strane, mnogi drže da je bolja i ova vrsta "dogovorne politike" od onoga što danas gledamo u Janšinoj Sloveniji. I u jednom i u drugom sluèaju èini se da je žrtva stvarna medijska sloboda o kojoj svi toliko diskutiraju i na koju se svi pozivaju.

U Hrvatskoj se još nije u javnosti dovoljno iskristaliziralo mišljenje o tome koji bi model upravljanja javnim medijima bio najadekvatniji. Stoga što bi pojedinci za svaki pojedini sluèaj (HRT, Hina, Vjesnik) htjeli drugaèiji model koji bi odgovarao pragmatiènom trenutku. Bojim se da æe tako i ostati tako dugo dok na hrvatskom medijskom prostoru i u hrvatskoj politici ne doðe do onog pomaka u razmišljanjima koji æe principe neovisnosti medija izdiæi iznad ideoloških i stranaèkih interesa. Za to æe trebati "pokositi" još puno "demokratske trave".

... više ...


Kako æe se prva od njegovih amerièkih prièa na ekranu HTV-a vidjeti tek 14. rujna s Miliæem smo dan prije odlaska u SAD "protresli" nekoliko prošlih mjeseci u kojima je njegovo ime èesto bilo u medijskom optjecaju.

EKRAN: Uoèi odlaska u Ameriku bili ste kod lijeènika i zubara. Što su rekli jeste li spremni za tako zahtjevno putovanje?
MILIÆ:
Rekli su: "Nije ti baš pametno iæi. Bolje bi ti bilo da sjediš doma, ali kako te ne možemo odgovoriti idi i èuvaj se".

EKRAN: Zašto vi toliko radite?
MILIÆ:
Dogodine sigurno neæu putovati po svijetu. Ovo je apsolutno zadnji put da ovako putujem. Izmorim se. Velika je to kilometraža. Usto, u pet dana "izbaciti" jednu prièu i to usred ljeta, te da svaka prièa ima težinu i poruku, a da sve bude i gledaljivo to je komplicirano. No ovo je jedna moja ambicija.

A omoguæivši mi da napravim tih deset dokumentarnih prièa o Americi, HTV je uèinio veliku gestu. Jer prije sam za snimanje jedne prièe imao tri dana, a sad ih imam pet i ovo što æu sad napraviti bit æe možda moj novinarski vrhunac. Zapravo, imam jednu specifiènost dobro poznajem Ameriku i dobro poznajem televiziju, a jedini sam koji u Ameriku nije luðaèi zaljubljen niti je mrzi. Dakle, predisponiran sam napraviti program koji æe sigurno biti jedna vrsta pouke o onome što je realna Amerika. Na kraju krajeva, uvjeren sam da æe osam tih emisija koje æe se baviti "èistom" Amerikom biti zanimljiva roba i u tranzicijskim europskim zemljama. Ma mogla bi ih kupiti èak i Italija!

EKRAN: Nije li sav taj silan rad možda dio vaše kampanje za mjesto buduæega glavnog ravnatelja HRT-a?
MILIÆ:
Èujte, Mirko Galiæ ne pokazuje namjeru odlaska s ravnateljskog mjesta. Nemam nikakve potvrde da on nekamo ide. Dakle, o tome ništa ne znam. No èovjek koji bi ga htio naslijediti više bi se bavio domaæom scenom nego meðunarodnom. Kakva je kandidatura za glavnog ravnatelja raditi reportaže iz Amerike? Nikakva! Jer nikada ni jedan èovjek ma koliko god bio radišan u programu nije postao glavni ravnatelj.

EKRAN: Znaèi ravnateljima postaju lijenèine?
MILIÆ:
Ne. Naprosto, ravnatelji dolaze iz drugog miljea. To su ljudi koji daju jamstvo da æe, neovisno od toga jesu li balansirani ili svrstani, ovako veliku kuæu od milijardu i pol kuna godišnje voditi stabilnim stazama. A tome moje emisije iz Amerike ništa ne doprinose. Mojoj kandidaturi više bi se isplatilo da ljetujem s odreðenim centrima moæi i uvjeravam ih da sam ja taj koji bi trebao biti ravnatelj.

EKRAN: No èula sam da ste vi nedavno veæ bili dva-tri puta kod premijera Sanadera po pitanju Galiæeva nasljednika.
MILIÆ:
Kod Sanadera sam bio samo jednom, što je otprilike tri puta manje od svakog novinara Informativnog programa. Tada o Galiæevu nasljedniku uopæe nismo razgovarali, ali razgovarali smo o televiziji. Rekao sam mu samo jednu stvar da je Ratko Maèek prije bio jedan od 160 dopisnika HTV-a èiji je pristup ekranu bio dva-tri puta godišnje, a danas mu je Maèek glasnogovornik Vlade i stranke te da takvih kao on ima još barem 50 u našim dopisništvima pa bi onda trebali imati više vjere u vlastiti program nego u onaj uvozni i licencni.

EKRAN: Ipak, idemo jednom za svagda rašèistiti zanima li vas Galiæevo mjesto?
MILIÆ:
Ja bih definitivno više volio utjecati na program, ali sad stvarno ne znam bih li to èinio kao ravnatelj, direktor programa ili glavni urednik informativnog programa. Sve ovisi kakva æe biti konstelacija snaga.

EKRAN: Ali da ste sad glavni ravnatelj HRT-a i da vam se dva najutjecajnija i najuglednija novinara danima prepucavaju preko novina što biste uèinili?
MILIÆ:
Odmah bih ih pozvao na razgovor. Popili bismo kavu i odmah riješili problem.

EKRAN: Galiæ to nije uèinio, a kako taj "užareni" dvojac iz mog prethodnog pitanja èinite Denis Latin i vi, zašto onda ne pozovete Latina na kavu pa u èetiri oka ne raspravite stvari koje vas muèe, nego da se veæ danima po novinama meðusobno optužujete i vrijeðate?
MILIÆ:
Potpuno se slažem s vama, ali Latin je prvi poèeo, a on je mlaði od moje vozaèke dozvole. Dakle, postojio neki red.

EKRAN: Vi ste stariji i iskusniji. Možda biste vi trebali prvi popustiti.
MILIÆ:
Ja uvijek popuštam. I više neæu reæi ni rijeè. Njegova je bila zadnja, pa nek mu bude.

EKRAN: Ipak, moram vas pitati još nešto. U toj verbalnoj trakavici Latin i vi ste o istim stvarima govorili suprotno. Nakon svega ljudi se moraju zapitati tko od ove dvojice ljudi laže?
MILIÆ:
Neka ljudi gledaju televiziju i zakljuèe sami. To je jedino logièno.

EKRAN: Znate li što je Latina potaklo da baš vas, Mariju Nemèiæ i Vijeæe HRT-a uzme na zub?
MILIÆ:
Ne znam. Za to bih morao biti psihijatar. Pitaj Boga što je!

EKRAN: Bi li se moglo dogoditi da vas dvojica, poput naših politièara, nakon nekoliko mjeseci ruku pod ruku objavite koaliciju ili poènete "rušiti" nekoga treæeg?
MILIÆ:
Ma reæi æu vam ovo, ja Latina definitivno cijenim kao novinara. On je èovjek koji je puno napravio za novinarstvo na HTV-u. Probijao je neke barijere. Radio je neke poslove koje teško da bi netko drugi radio. I za dvadeset godina njegove "Latinice" æe biti veliko svjedoèanstvo o tome što je Hrvatska sa svim svojim dilemama, teškoæama i razmišljanjima bila u vrijeme nastanka tih emisija. Osim toga, boreæi se za sebe on je nužno podigao dobre uvjete rada i za druge. U tom smislu Latin je apsolutno pozitivac.

EKRAN: On tvrdi da æete ovoljetnim putovanjima u džep staviti 55.000 eura od dnevnica.
MILIÆ:
Ma to nije istina! Dobit æu devet puta manje! Dnevnice su zakonski regulirane. One su iste i za mene i za vozaèa. Nitko nema privilegije.

EKRAN: Prošle godine s vama je po Europi putovao i vaš sin Marko, koji je za HTV snimio djeèji putopis. Marko je sad s vama i u Americi. U oba sluèaja Markov put i smještaj platili ste vi ili HTV?
MILIÆ:
HTV Marku nije platio ništa! On je prošle godine radio besplatno.
S Amerikom je sasvim druga prièa. Kako tamo imam puno prijatelja, Marko æe biti kod njih kao i kod moje kume u New Yorku. Za to vrijeme æe uživati, uèiti dalje svoj engleski i vidjet æemo se tek kad ja završim cijeli posao.

EKRAN: Vaš je otac bio diplomat, a novinari sve èešæe odlaze u diplomaciju. Kako govorite nekoliko jezika, a i preko oèeva iskustva znate ponešto o diplomaciji je li vam ikad palo na pamet da se i vi okušate u tom poslu?
MILIÆ:
Ne. Baš zato što diplomaciju znam preko svog oca. Evo, naš konzul u Frankfurtu na aerodromu mora biti 150 puta godišnje. Bilo da dolazi ministar, njegov pomoænik, njegova žena... on mora biti tamo. I to sat vremena prije, a onda avion kasni, pa kad taj netko stigne morate s njim biti sat vremena, i za povratak vam treba sat. I tako vam proðe 150 dana.

Onda, morate pokopati nekog siromašnog Hrvata èija žena kaže da je sve dao za Hrvatsku, a sad nema novca za njegov pokop. No novca u blagajni konzulata nemate ni vi, a taj problem morate riješiti. Morate smisliti nešto i za èovjeka koji je uhiæen, a istodobno vas zove njih petero iz Hrvatske govoreæi da uèinite nešto jer je to njihov dobar prijatelj. Ma diplomacija je drukèija nego što to ljudi misle. To je dosadan èinovnièki posao, a poslije dobra mirovina. Prije, u Tuðmanovo vrijeme to je moglo biti primamljivo mjesto zbog novca, ali danas, vjerujte mi, èovjek koji u Hrvatskoj dobro radi svoj posao može imati diplomatsku plaæu, a ipak biti doma.

EKRAN: Vi imate dobru plaæu jer ste vlasnik ekskluzivnog ugovora s HRT-om. No kada su se prije tri godine ti ugovori poèeli dijeliti izjavili ste da to ne želite jer imati veliku plaæu i govoriti o socijalnim problemima ljudi ne ide zajedno. Nedugo nakon toga svoj ste ugovor ipak potpisali.
MILIÆ:
Toèno. Kako sam izgubio stan u Beogradu, kako su mi srušili i pradjedovinu u Slanom i kako sam èetiri godine bio bez posla i bez ikakvih sredstava mislio sam da mi televizija može izaæi u susret prodajom jednog od stanova u svom vlasništvu. Tada sam rekao: "Ne želim uopæe veliku plaæu, ali prodajte mi jedan od tih stanova nešto jeftinije, jer su oni ionako derutni. Plaæa nek mi bude kao i od svakog drugog novinara, a ja æu raditi duplu normu, ako treba i trostruku". Dakle, meni je bilo stalo da doðem do malog stana za obitelj. No to nije bilo moguæe pa sam prihvatio taj ugovor i plaæu radeæi duple smjene.

EKRAN: Je li sad rješenje vašeg stambenog pitanja konaèno na vidiku?
MILIÆ:
Da.

EKRAN: Nedavno ste osvojili HND-ovu nagradu Novinara godine za 2005. Protukandidat za isto priznanje bio vam je Drago Hedl koji je sustavno pisao o ratnim dogaðajima u Osijeku i ulozi Branimira Glavaša u tome. Kako je na dan vašeg proglašenja nagraðenim Glavaš zbog pokretanja istrage ostao bez saborskog imuniteta, mislite li da bi bilo primjerenije da je nagrada otišla u Hedlove ruke?
MILIÆ:
Èujte, o tome su glasovali èlanovi HND-a. Oni su odluèili s najveæim brojem glasova. Nikada toliko glasova nije bilo. Znaèi, bili su motivirani. Hedl i ja smo dobri i on mi je napisao: "Presretan sam što smo u konkurenciji i uopæe ne mislim da bih mogao vas pobijediti jer to je kao da igrate protiv Brazila, a vi ste u hrvatskom novinarstvu Brazil". Zahvaljujem mu na tim rijeèima. Hedla jako cijenim. Možda ja o situaciji s Glavašom mislim drukèije nego Hedl, ali on je cijeli život bio u Osijeku i on o tim dogaðajima ima svoje viðenje.

EKRAN: Ovo je definitivno bila vaša godina. Osim nagrade HND-a dobili ste i nagradu HRT-a i Veèernjakov ekran. No bila je to i godina prijepora oko vas. Pojedini vijeænici HRT-a optužili su vas da u vašim emisijama ima prikrivenih reklama. I meni su neki prilozi u "Brisanom prostoru" i vašem nedjeljnom Dnevniku bili nalik na neplaæeni oglas. Recimo, hercegovaèka skijališta, istarske vile...
MILIÆ:
Uvijek æu "reklamirati" hercegovaèka skijališta kad znam da na moja dva priloga o tome ima deset priloga iz austrijskih skijališta. Naša je ustavna dužnost prikazivati i Hrvate u drugim zemljama. Zašto je to problem?! Zašto je problem ljude pozvati da zimuju u Hercegovini?! Pa mi sad cijelo ljeto imamo reklame hrvatskih ljetovališta!

EKRAN: A zar je Tomislav Horvatinèiæ, o kojem ste prethodno objavili nekoliko priloga, zaista bio najmjerodavnija osoba da kao glavni gost zadnjeg "Brisanog prostora" u prošloj godini rekapitulira 2005.?
MILIÆ:
Gledajte, Horvatinèiæ mi je rekao: "Ovdje æe za jedanaest mjeseci niknuti grad!" Iako mu nisam vjerovao, kazao sam: "Dobro, vidjet æemo. Napravit æemo jedan prilog kad se zakopa prva lopata i drugi kad se sve završi". Ono što je obeæao to je i napravio pa sam mu dao priliku da kaže što ga kao poduzetnika u ovoj državi smeta, jer mislim da je kvalificiran i da takvih kao on ima malo. Znaèi, nismo prièali o njegovim Hoto vilama, nego o problemima koji ga smetaju. Jednostavno, to je bio moj izbor.

EKRAN: Jesu li vam ikada Galiæ ili Marija Nemèiæ ili Vladimir Ronèeviæ rekli da i oni u vašim emisijama naziru prikrivene reklame?
MILIÆ:
Bože saèuvaj! Kada sam god mislio da je nešto na rubu izmeðu prikrivene reklame i uspjeha hrvatskog poduzetništva pitao sam za savjet Ronèeviæa i Galiæa.

EKRAN: Biste li vi svoje stambeno pitanje mogli riješiti preseljenjem u neku od Hoto vila?
MILIÆ:
Strašno ste zloèesti, ali neka vam bude. Kupujemo stan u kojem smo podstanari od 1992. Zašto baš tu? Zato što nam odgovara lokacija u centru grada, zbog djece, škola, fakulteta, ali i zbog susjeda s kojima smo u izvrsnim odnosima. Pa bili ste u tom stanu, znate gdje živim. Ne znam zašto me uopæe pitate za Hoto vile.

EKRAN: Na uvodnoj špici vaših nedavnih priloga iz Njemaèke moglo se proèitati da vam siguran put tamo omoguæuje jedna velika osiguravateljska kuæa. Prema Zakonu o HRT-u novinar Informativnog programa ne smije sudjelovati u nikakvom obliku propagande. Usto, postavlja se pitanje kako æete vi prema istoj toj kuæi biti novinarski kritièni ako to jednom zatreba?
MILIÆ:
To vi pitajte vrh HRT-a. Kakave ja veze imam s tim?! Taj je aranžman dogovorio marketing HRT-a.

EKRAN: Pa mogli ste vi reæi: "Molim vas lijepo da se moje ime ne veže uz takve stvari".
MILIÆ:
Ponavljam vam, ja s tim nemam veze! Meni je reèeno: "Ti radiš teme koje imaju, ali i nemaju veze s nogometom, a mi æemo naæi sponzore koji æe to financirati".

EKRAN: Iako s HRT-om imate eksluzivni ugovor, radite i tjednu kolumnu na jednom internetskom portalu. Smijete li to èiniti?
MILIÆ:
Galiæa sam pitao za taj portal i on mi je to odobrio.

EKRAN: Mladen Stubljar nedavno je izjavio da je pobjesnio kad ste vi dobili HTV-ov nedjeljni Dnevnik. Ne može vam oprostiti zadnji savezni Dnevnik iz Titograda 1989., Yutel... Krivo mu je, kaže, što je HTV-ov Dnevnik "dobio netko tko je bio i tu i tamo, i ovo i ono".
MILIÆ:
Stubljar je dobar urednik, dobar novinar i vrijedan èovjek. Oèito u sebi nosi neku gorèinu koju ja ne mogu ptotumaèiti. Žao mi je što tako misli o meni.

EKRAN: Jeste li dosad od Stubljara naruèivali neke priloge za svoje emisije pa vas je on možda odbio?
MILIÆ:
Iz intervjua koji je Stubljar vama dao jasno je da on takvo što ne želi. Što se mene tièe, bio bih najsretniji da njegovi odlièni prilozi budu u mojom emisijama.

... više ...


Meðunarodna novinarska federacija (IFJ) pridružuje se pozivu za novu i transparentnu proceduru koja se tièe hrvatskih javnih medija, buduæi da novinari optužuju Vladu da je za Upravno vijeæe Hine odabrala neodgovarajuæe kandidate. A Upravno vijeæe je odgovorno za to da agencija bude neovisna i da ima nestranaèku javnu ulogu.

 

Protest protiv odluke vode HND i Sindikat novinara Hrvatske (SINOH), koji se boje da je novo Vijeæe sastvaljeno prema politièkom kriteriju te da æe odabrati urednike prema uputama iz Vlade.

 

„Hrvatska vlada je odgovorna za to da na poslu upravljanja javnom novinarskom agencijom budu najbolji kandidati“, kaže Oliver Money-Kyrle, direktor programa IFJ-a. „Postoji utemeljena bojazan da je Vlada ignorirala kvalitetu i kompetentnost u korist onih kojima æe moæi nareðivati i koje æe moæi kontrolirati.“

 

Prema hrvatskim zakonima èlanovi Vijeæa moraju biti struènjaci  iz podruèja: ekonomije, prava, medija i informatizacije, te jedan predstavnik zaposlenika Hine. No, ekonomski struènjak Dijana Katica po struci je zapravo veterinarka, pravni struènjak Dražen Joviæ tek je nedavno diplomirao, dok je struènjak za medije Božo Skoko u sukobu interesa jer vodi PR agenciju specijaliziranu za politièki marketing.

 

Ivan Rusan, struènjak za informatizaciju je i jedini èlan bivšeg Vijeæa, koji je ponovo postavljan.

 

Konaèno, predstavnik zaposlenika Hine Vladimir Luliæ trebao je biti postavljen kao peti èlan Vijeæa. Meðutim, Vlada je odluèila da ga ne podrži jer je navodno njegovo imenovanje prekršilo proceduralne propise.

 

„Hinu treba zaštititi od politièke kontrole“, rekao je Dragutin Luèiæ Luce, predsjednik HND-a. „Jedini naèin da se to ostvari je ponoviti proces i proceduru izbora, te kriterije odabira uèiniti znatno jasnijima“.

 

HND i SINOH se boje da æe Vlada ponoviti ovaj model imenovanja prilikom izbora novog Vijeæa HRT-a, koje æe biti pri kraju godine.

 

 

Katja Kušec, novoizabrana predsjednica SINOH-a kaže: „Vijeæe bi moralo biti neovisno tijelo sastavljano od predstavnika svih dijelova demokratskog društva. Ono mora biti spremno zaštititi novinare od stalnog politièkog pritiska.“

 

Prošlog je prosinca HRT izložena bijesnim napadima tijekom saborske rasprave o njenom godišnjem proraèunu. Taj je napad izazvao mnoge kritike novinara i javnosti, koji su ga vidjeli kao pokušaj da se na HRT uvede Vladina politika.

 

U listopadu 2005. Tihomir Ladišiæ smijenjen je s mjesta voditelja emisije „Otvoreno“ zbog rasprave o ulozi Hrvatske vojske u sukobu u Bosni. I ta je emisija došla pod udar kritike HDZ-ovih politièara.

 

HRT je jedna od najuspješnijih javnih televizija u Europi jer je uspjela prijeæi put do neovisnosti nakon sloma Jugoslavije. Nju gleda više od 70% ljudi u Hrvatskoj, što nije sluèaj ni s jednim drugim europskim elektronièkim medijem.

 

... više ...


"Meðunarodna federacija novinara pridružila se danas pozivima za novi i transparentni postupak imenovanja za hrvatske javne medije nakon što je Vlada imenovala veterinara, nedavno diplomiranog pravnika i struènjaka za odnose s javnošæu u vijeæe koje je odgovorno za oèuvanje neovisnosti i nepristrane javne uloge Hine", kaže se u priopæenju IFJ-a.

"Hrvatska Vlada ima odgovornost osigurati da se najbolji moguæi ljudi imenuju za upravljanje javnom novinskom agencijom", izjavio je, prema priopæenju, Oliver Money-Kyrle, direktor programa IFJ-a.

"Postoji stvarna zabrinutost da je Vlada ignorirala kvalitetu i kompetentnost u korist imenovanja onih kojima može zapovijedati i koje može kontrolirati", dodaje Money-Kyrle.

U priopæenju se navodi da prosvjede predvodi Hrvatsko novinarsko društvo i Hrvatski sindikat novinara, koji optužuju Vladu za izbor neodgovarajuæih kandidata i pribojavaju se da je novo vijeæe sastavljeno od ljudi "koji æe biti instruirani da izaberu urednike sklone Vladi".

U priopæenju se takoðer navodi da je "Vlada imenovala Dijanu Katicu, veterinarku po struci, kao ekonomskog struènjaka, Dražena Joviæa, nedavno diplomiranog pravnika, za pravnog struènjaka, za medijskog struènjaka Božu Skoku, koji vodi agenciju za odnose s javnošæu specijaliziranu za politièki marketing, što predstavlja jasan sukob interesa, te Ivana Rusana, informacijskog struènjaka, jedinog èlana prijašnjeg Vijeæa koji je ponovno izabran".

Meðunarodna federacija novinara u priopæenju navodi da je "Vladimir Luliæ trebao biti imenovan kao predstavnik zaposlenika Hine. Njegovo imenovanje Vlada nije podržala, tvrdeæi da su prekršena proceduralna pravila pri njegovu nominiranju".

U priopæenju se navode i izjave predsjednika Hrvatskog novinarskog društva Dragutina Luèiæa i Hrvatskog sindikata novinara Katje Kušec.

"Hina mora biti zaštiæena od politièke kontrole. Jedini put da se to uèini jest da se ponovno pokrene postupak i uvede više transparentnosti u postupke i kriterije za izbor", rekao je Luèiæ.

"Vijeæe treba biti neovisno tijelo sastavljeno od predstavnika svih dijelova demokratskog društva", rekla je Katja Kušec.

Na kraju priopæenja navodi se da je u prosincu prošle godine HRT bio "žestoko napadnut" tijekom parlamentarne rasprave te sluèaja smjenjivanja Tihomira Ladišiæa s mjesta voditelja emisije Otvoreno.

net.hr

... više ...


Protests are being led by the Croatian Journalists Association (CJA) and Trade Union of Croatian Journalists (TUCJ), who accuse the government of selecting unsuitable candidates and fear that the new board is made up of political appointees who will be instructed to select government friendly editors.

 

“The Croatian government has a responsibility to ensure that the best people available are appointed to manage the public news agency,” said Oliver Money-Kyrle, Director of IFJ Programmes. “There is real concern that the government has ignored quality and competence in favour of appointing those they can command and control.”

 

According to Croatian law, four members of the five-member board should be experts in one of the following fields: economics, law, media or information. A fifth member represents HINA employees.

 

To fill the open positions on the board, the government has named Dijana Katica, a veterinarian by profession, as the economics expert. It named Drazen Jovic, a recent law school graduate, as the legal expert. The government-appointed media expert, Bozo Skoko, runs a public relations agency specialising in political marketing, which presents a clear conflict of interest. Ivan Rusan, the information expert, was the only member of the previous board to be re-appointed.

 

Vladimir Lulic should have been appointed as the representative of the HINA staff. His appointment, however, was not endorsed by the government, which claimed his nomination by the staff had breached procedural regulations.

 

HINA must be protected from political control,” said Dragutin Luce, President of the CJA. “The only way to do that is to re-launch the process and introduce much greater transparency over the procedures and the criteria for selection.”

 

The CJA and the TUCJ fear that the government will again select government friendly appointees when it names the new governing council for the Public Broadcaster, Hrvatske Radiotelevizija (HRT), later this year.

 

 “The council should be an independent body composed of representatives of all the parts of a democratic society,” said Katja Kusec, the new TUCJ President and HRT journalist. “It must be able to protect journalists from the constant political pressure.”

 

Last December, HRT came under furious attack during the parliamentary debate on the broadcasters’ annual report. The attack provoked widespread criticism from journalists and the public alike, who saw it as an attempt to impose a government agenda on HRT.

 

In October 2005, Tihomir Ladisic was removed from his post as presenter of the Otvoreno show for conducting a debate on the role of the Croatian army during the Bosnian conflict. The show had come under sustained public criticism by the governing HDZ politicians.

 

HRT is one of Europe’s most successful public broadcasters having managed the transition to independence following the break up of Yugoslavia. It currently enjoys over 70% of the national viewing figures, higher than any other European broadcaster.

 

 

... više ...


1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118
AKTUALNO