Ukupno: 2347

Broj:21/03

Sazivam 40. sjednicu Izvršnog odbora HND koja æe se održati

  u srijedu, 7. svibnja 2003. godine u 17 sati
  u prostorijama HND, Zagreb, Perkovèeva 2

Predlažem dnevni red:

1. Zapisnik 39. sjednice
2. Saziv Skupštine HND
3. Pismo Predsjedniku Republike Hrvatske
4. Nacrt Poslovnika o radu ogranaka
5. Dogovor o ponudi Varaždinskih vijesti za glasilo Novinar
6. Program Zbora Forum 21 i financiranje
7. Odluka o nagradama zaposlenih u tajništvu HND
8. Razno

U sluèaju sprijeèenosti javite se u tajništvo na telefon: 48 28 333.

Predsjednik HND

Dragutin Luèiæ, v.r.

Priopæenje Zbora novinara za zdravstvo i medicinu

Odbacujemo optužbe iz lijeènièke Deklaracije

N/r. predsjednika
Hrvatskog lijeènièkog sindikata
Hrvatskog lijeènièkog zbora
Hrvatske lijeènièke komore
Hrvatske stomatološke komore
Medicinskog fakulteta Zagreb
Medicinskog fakulteta Rijeka
Medicinskog fakulteta Split
Medicinskog fakulteta Osijek
Stomatološkog fakulteta Zagreb
Hrvatskog stomatološkog društva HLZ-a
Hrvatskog društva umirovljenika lijeènika HLZ-a
Akademije medicinskih znanosti Hrvatske
Studenata medicine i stomatologije u Hrvatskoj
Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata
SVIM MEDIJIMA

 Nakon što ste u veæini dnevnih novina objavili Deklaraciju o zaštiti dostojanstva hrvatskih lijeènika s 1. Opæeg sabora hrvatskih lijeènika u kojoj ste iznijeli teške optužbe i sumnje na raèun novinara koji su pratili štrajk lijeènika te prate i dalje dogaðanja u sustavu zdravstva i medicine, prisiljeni smo reagirati.
 U toèki 11. Deklaracije izmeðu ostaloga tražite " da se prekine s prikazivanjem lijeènika kao neradnika, nestruènjaka, nehumanih osoba i državnih neprijatelja; da se prekine s dezinformiranjem o položaju i zahtjevima lijeènika i medijskim linèem koji je vodio Ministar zdravstva".
 Oštro prosvjedujemo i osuðujemo vaše ocjene o medijskom linèu koji je po vama dirigiran s neèije strane. Podsjeæamo vas da je štrajk lijeènika u mjesec trajanja dobio izniman publicitet i to samo prije zahvaljujuæi novinarima koji su posao obavili na najvišoj moguæoj profesionalnoj razini.

Štrajk lijeènika, kao i sindikalni zahtjevi bili su isticani u svih tiskanim i elektronskim medijima. U svim izvještajima novinari su uvijek iznosili stajališta obiju strana te su sve informacije s konferencija za novinstvo i drugih akcija koje je organizirao štrajkaški odbor uvijek vjerodostojno prenošene javnosti. No, vaš je problem ako niste svoje zahtjeve i probleme uspjeli prezentirati na odgovarajuæi naèin pa samim time nemate pravo kritizirati rad novinara. Novinarsko praæenje štrajka je bilo u potpunosti neovisno, a pritisci na pojedine novinare dolazili su najviše s vaše strane i to uèestalim prijetnjama, prozivanjima i omalovažavanjem.
Takoðer, novinare optužujete da su vas prikazivali gotovo kao divljake. Takve insinuacije odbacujemo jer ni jedan èlanak ili emisija nije bila intonirana osobno protiv bilo kojeg lijeènika ili njegova rada. Za svoj ugled u javnosti, odgovorni ste sami i to u prvom redu svojim ponašanjem, radom ili neradom, ali isto tako i aferama koje najèešæe generirate sami. Novinarski posao je vjerno prenositi èinjenice, pa nas zato posebice èudi što su pojedine institucije potpisale teške objede izreèene na raèun novinara. Naime, tijekom štrajka novinari su izvještavali i s drugih zdravstvenih i medicinskih dogaðanja u pojedinim znanstvenim institucijama koje nisu bile u štrajku, pa zato još više èudi što je 14 institucija zajednièki potpisalo Deklaraciju.
Ograðujemo se od eventualnih ispada pojedinih kolega koji nisu èlanovi našega Zbora, no bez licemjernosti, i vi sami znate da u vašem staležu imate sliène primjere.
 Buduæi da ste plaæenim oglasima objavili vašu Deklaraciju u tiskanim medijima, a s ciljem objektivna i korektna informiranja te s obzirom na evidentne negativne implikacije tog vašeg oglasa, molimo vas da u cijelosti objavite naše priopæenje u tim medijima. 
 

 za Zbor novinara koji prate zdravstvo i medicinu
 Hrvatskog novinarskog društva
    
 Mario Harapin, predsjednik Zbora

International Institute for Journalism (IIJ)

InWEnt Capacity Building International, Germany

 

Summer Academy 2003

 

 

The International Institute for Journalism (IIJ) will organise its first Summer Academy for young journalists in Hamburg / Germany from the 28^th of July to the 22^nd of August 2003. The aim is to promote media freedom, journalistic ethics and professional skills. The 25 participants will come from African, American, Asian and European countries.

The Summer Academy will combine lectures, group work and practical exercises. There will be excursions to Berlin and other places of interest in Germany.

Topics to be covered will include:

• Foundations, functions and limits of press freedom
• Comparison of private, state and public service media systems
• Content and purpose of an ethical code for journalists
• Role of press clubs, journalists associations and trade unions
• Self-regulatory institutions of the media industry
• Role of a free press in the process of economic and social development
• Peace journalism versus war journalism
• Dealing with the past – a media job?
• Journalistic skill drill
• Visits to various newsrooms

The lecturers have long experience in journalism and/or come from an academic and practical background. In addition, prominent practitioners from the German media scene will share their experience with participants.

Various cultural events are also part of the Summer Academy.

The Summer Academy will be conducted in English. Participation is free of charge. The IIJ will cover accommodation cost and provide a sufficient food allowance. Under certain circumstances, travel costs to and from Germany can be borne. Applicants should state in their application letter whether they are prepared to cover the airfare to and from Germany.

The International Institute for Journalism was founded in 1962 and has a long standing reputation of training journalists from an international background. It is part of InWEnt, the international training institution which is mainly financed and owned by the German Federal Government. More information can be found on the internet: www.inwent.org.

Applicants should be at the beginning of their career, i.e. either in their first or second year on the job or in their last year at journalism school.

The application letter should spell out the applicant’s motivation and be accompanied by a detailed CV and photocopies of university examination certificates. Furthermore, a letter by the editor-in-chief is needed which should assess the candidate’s professional talent and proficiency in the English language and which should state the employer’s readiness to grant the applicant leave in case of acceptance. If applicants are still attending journalism school, the letter should be written by one of their teachers.

Applications shall reach IIJ via postal mail before the 1^st of May, 2003. They can be sent by fax (++49-40-43996260) or e-mailed (iij@inwent.org) beforehand.

International Institute for Journalism (IIJ)

InWEnt International Capacity Building

Summer Academy

Hallerstrasse 3

10587 Berlin

Germany

Danas, u utorak 1. travnja 2003. u Muzeju Mimara održat æe se 5. konferencija na temu "Obrana od tuèe: kontroverze i nejasnoæe". Konferencija poèinje u 16 sati, a završetak se oèekuje u 17.30. Tema je dio programa 13. meðunarodnog festivala  vremenskih prognoza, o èemu možete više saznati na adresi. http://meteo.hr.

The International Federation of Journalists (IFJ) today launches The Europe
Prize: Journalism for a Changing World, the first truly Europe-wide prize
for journalism entirely organised and judged by journalists themselves. The
Prize, which is organised in collaboration with the European Journalism
Centre and the Résidence Palace International Press Centre, has already
received support from a number of leading European newspapers, such as El
País, La Libre Belgique and Politiken.

The Europe Prize seeks to promote excellence in journalism and foster wider
understanding and awareness of the contribution that Europe makes to the
quality of international policy and governance in the field of global
social, environmental and economic issues.

The 2003 edition - which is co-funded by the Network of European
Foundations' European Drug Policy Fund - will be awarded for outstanding
reports which focus on the social, economic and political impact of drug
policy in Europe and in so doing promotes better understanding within civil
society and media about existing drug control mechanisms and the important
role that Europe plays in defining drug policy worldwide.

The Prize will be launched at a press conference in Brussels this afternoon
where European civic leaders will call for wider public debate and dialogue
over global drugs policy with the release of conclusions on a wide-ranging
review of current drugs policy.

Journalists are invited to join the prize launch at a press conference and
cocktail at the International Press Centre, Résidence Palace, Brussels, at
2pm on March 28th.

More information: www.ifj.org/europeprize/index.html

Pod okriljem Svjetske Meteorološke Organizacije (ONU)

30. ožujka –02. travnja 2003.

u Zagrebu (Hrvatska)

 «Klimatske promjene, koja je buduænost naše planete?»

U svojem 13. izdanju, Meðunarodni Festival Vremenskih Prognoza održat æe se u Zagrebu. To je uistinu dobra pogodnost za Hrvatsku koja æe 2004. uæi u Europsku Uniju i koja ulazi u politiku komunikacije i otvorenosti.

Naime, od osnivanja Festivala želja Françoisa Fandeuxa, osnivaèa i direktora Festivala, bila je uvoditi novosti u klimatsku i meteorološku problematiku i uz to komunicirati s javnošæu. Upozoriti, educirati, informirati kljuèevi su Festivala.

Još jedanput, u Zagrebu, vremenski æe se prognozeri iz cijeloga svijeta ujediniti i sudjelovati u natjecanju za osvajanje jedne od nagrada «Les Météores» 2003. : nagrada jednogodišnjeg rada i truda za naše kolege. Nagrada za znanstvenike pod pokroviteljstvom Svjetske Meteorološke Organizacije, nagrada za prognostièare, nagrade za pojedine kontinente, nagrada za izvješæa oduvijek su bile na èast dobitnicima. Ne treba zaboraviti i program konferencija koje ujedinjuju znanstvenike, institucije, društva, prognostièare iz cijelog svijeta te okrugli stol, predsijedan Renéom Morinom, èlanom Francuskog Meteorološkog Društva i osnivaèem Europskog Meteorološkog Društva, koji æe zakljuèiti ciklus konferencija. Ove godine 120 medija predstavnika više od 50 zemalja sudjelovat æe u natjecanju.

Jednako æemo tako biti prisutni i u središtu Zagreba, zahvaljujuæi konferencijama i susretima organiziranim za javnost kako bi predstavili sve oblike svijeta meteorologije (znanost, televizije...)

U okviru SOS KLIME, po prvi puta predstavljene u Montréalu 2001., nastavljamo naše akcije, koliko prema graðanima, toliko i prema struènjacima.

Tijekom 4 dana, struènjaci u podruèjima meteorologije i klimatologije, popraæeni vremenskim prognozerima, bit æe predstavljeni javnosti kako bi osvijestili klimatske ali i probleme koji se tièu okoliša koji nas zaokupljaju jer

 

«Ako ništa ne poduzmemo, kakvu æemo planetu ostaviti našoj djeci?»

 

Izložbe, konferencije, TV studio u kojem možemo nauèiti predstavljati vremensku prognozu na televiziji... sadržaji su za javnost predloženi u Muzeju Mimara u Zagrebu.

 

www.weatherfestivalmeteo.org  press služba : francuski: Christian Vannier 0680301333 - engleski: Philippe Henrich 0620462911

 Under the High Patronage of the

World Meteorological Organisation
 30^th March ► 2^nd April 2003

Zagreb Croatia
 “There are degrees not to exceed “
 

The 13^th International Weather Festival will take place in Zagreb - Croatia.

Since the creation of the Festival, the whish of François Fandeux, creator and director of the Festival, has always been to innovate on meteorological and climatic problems in order to share the information with the largest number of people. To aware, educate, and inform are the key points of the Festival.
Once again, in Zagreb, the weather presenters from around the world will gather and enter in competition in order to win one of the 13^th edition’s trophies “ Les Météores»: which is the acknowledgement of a years work on their respective media. The Forecaster Price and the Scientific Price are presented by the World Meteorological Organisation, the Continent Price and the Report Price will also be in competition this year.  Conferences will bring together scientific personalities, institutions, companies, and forecasters from around the world and the round table presided by René Morin of the French Meteorological Society and creator of the European Meteorological Society, witch will end the conferences cycles. This year 120 medias, representing more than 50 countries will be in competition.

 

We will also be in the heart of Zagreb, with conferences and meetings organised for the general public in order to present all worldly meteorological aspects (science, televisions,…)

 

Concerning SOS CLIMATE launched in Montreal in 2001, we will follow our actions, both towards the public and the professionals.

 

During 4 days, specialists in meteorology but also in climatic subjects, with the help of weather presenters, will be present to meet with the general public in order to bring answers to their questions and provide them with the best information in terms of climatic and environmental problems that concerns us all.

 

“Climatic Changes, what future is to become for our planet»?

 

Exhibitions, conferences, TV Studio, to understand meteorology on TV…. these will be the animations proposed at the Mimara Museum in Zagreb for the General Public.

www.weatherfestivalmeteo.org

Sous l'égide de l'Organisation Météorologique Mondiale (ONU)
30 mars„02 avril 2003

à ZAGREB (Croatie) 

"changements climatiques,

quel avenir pour notre planète"
 

Pour sa 13^e édition le Festival International de Météo se déroulera en Croatie à Zagreb. C’est une véritable opportunité pour la Croatie qui entrera dans l’Union Européenne en 2004 et qui s’inscrit dans une politique de communication et d’ouverture.

En effet, depuis la création du Festival, le vœu de François Fandeux, créateur et directeur du Festival,  a toujours été, d’innover sur les problèmes de météo et de climats et de communiquer auprès de la population. Sensibiliser, éduquer, informer sont les clefs du Festival.

Une fois encore, à Zagreb, les présentateurs météo du monde entier vont se réunir et être en compétition pour tenter de recevoir un des Météores de l’année 2003 : récompense d’une année de travail pour nos collègues sur leurs antennes respectives. Le prix des scientifiques parrainé par L’Organisation Météorologique Mondiale, le prix des présentateurs, les prix par continent, le prix des reportages seront toujours à l’honneur. Sans oublier le programme de conférences réunissant scientifiques, institutionnels, sociétés, présentateurs du monde entier et la table ronde présidée par René Morin Membre de la S.M.F et créateur de la Société Météorologique Européenne, qui clôture le cycle des conférences. Cette année, 120 média représentant plus de 50 pays seront en compétition.

Nous serons également présents au cœur de Zagreb, grâce aux conférences et rencontres organisées pour la population afin de présenter  tous les aspects du monde météorologique (science, télévisions, …).

Dans le cadre du SOS CLIMAT lancé à Montréal en 2001, nous continuerons nos actions, tant vers les citoyens que vers les professionnels.

 

Durant 4 jours, des spécialistes en météorologie mais aussi en climatologie, accompagnés de présentateurs météo, seront présents pour rencontrer le grand public afin de le sensibiliser aux problèmes climatiques mais aussi environnementaux qui nous préoccupent car

"Si on ne fait rien, quelle planète va-t-on laisser à nos enfants ?".

 

Exposition, conférences, studio télé pour apprendre la météo à la télévision…..

seront les animations proposées au Musée Mimara de Zagreb pour le grand public.

The South East Europe Media Organisation (SEEMO) is pleased to announce
the
Dr. Erhard Busek - SEEMO 2003 Award for Better Understanding in South East
Europe.

Sponsored by Dr. Erhard Busek, Special Coordinator of the Stability Pact,
 the 2.000 Euro award will be given to a journalist, editor, media executive or person educating journalists in South East Europe, who, through the media, has promoted a climate of better understanding among peoples in the region and worked toward ending minority problems, ethnic divisions racism, xenophobia etc.

In 2002, the South East Europe Media Organisation (SEEMO) and its international jury chose the Croatian journalist Denis Latin as the recipient of the Dr. Erhard Busek - SEEMO 2002 Award for Better Understanding in South East Europe, in recognition for outstanding efforts
in journalism, which contributed toward better understanding in South Eastern Europe. Latin was selected from among more than 400 nominations received by SEEMO.

If you know of any person or organisation who would be a worthy recipient
of the Dr. Erhard Busek - SEEMO Award for Better Understanding in South East
Europe, please send the application form to SEEMO at:

SEEMO/IPI
"Busek Award"
 Spiegelgasse 2/29
1010 Vienna, Austria
 Tel: +43 1 513 39 40
 Fax: +43 1 512 90 15

E-mail: seemo@journalist.com

 The application form:
 www.seemo.at (Awards)

Euro Parliament Chief Backs Journalists in
"Be Safe, Be Professional" Call Over Iraq War

The President of the European Parliament gave his backing yesterday to appeals by the International Federation of Journalists for media staff not to be targeted in the Iraq conflict.

Pat Cox, meeting with a delegation of journalists leaders from the IFJ and the National Union of Journalists in Great Britain and Ireland, said he welcomed the establishment of the International News Safety Institute in Brussels by a coalition of media organisations and press freedom groups.

European leaders are meeting in emergency session in Brussels today and the IFJ has called on them to ensure that there is no excessive use of force, that civilian casualties are kept to a minimum and that humanitarian workers and media staff are protected.

The IFJ has reiterated its "be safe, be professional" call to journalists and media staff working in the regions.

"There are hundreds of journalists and media staff working in Iraq and around the region and they are playing a vital role in a world hungry for news about the conflict," says the IFJ. "But news people must not be targeted by either side, their safety is our paramount concern."

The IFJ estimates that at least 3,000 news gatherers are in the region, many of them freelance and not attached to major news networks. "Our message is to be safe and be professional. Journalists must not take or exposed to unacceptable risks and they must not be subject to manipulation or control by any side," says the IFJ.

The IFJ has established a 24-hour news safety hot-line for journalists and media staff who run into trouble in the region.

Further information: + 32 2 235 22 00
The IFJ represents more than 500,000 journalists in more than 100 countries

 

Journalists Protest Over Serbia Press Gag:

"Censorship Will Only Make Crisis Worse"

 

Journalists are warning that draconian measures to combat organised crime in the wake of the assassination last week of Serbian Prime Minister Zoran Djindjic will only make matters worse "by creating an atmosphere of intimidation, fear and ignorance."

 

The International Federation of Journalists protested today over the closure, on 18 March, of two daily newspapers -- Nacional and Dan--the weekly magazine Identidet, and TV Radio station March. The authorities have detained hundreds of people and imposed censorship on media under the state of emergency imposed a week ago.

 

The IFJ has accused the Serbian government of actions "that smack of the worst media controls since the dark days of Milosevic rule."

 

"You cannot build democracy by violating human rights and you don't build public confidence by imposing censorship," said IFJ General Secretary Aidan White who called for the restrictions on media and reporting to be lifted. The closures of news media have taken place because they carried reports which are critical in their analysis of the government's response to the killing of Djindjic.

 

"Free and critical journalism is essential in the battle against corruption,” said White. “Censorship and intimidation were the tools of organised crime in the 1990s. It undermined public accountability and protected the criminals. The last thing the government should do now is to re-impose the very conditions that permit organised crime to flourish.”

 

The IFJ is appealing to the new Prime Minister Zoran Zivkovic, a close political ally of the murdered Djindjic to restore press freedom in the country immediately. "It may be necessary to purge the political and state institutions of individuals who are contributing to the current instability, but there is no excuse for restricting the exercise of professional and independent journalism. The people have a right to know what is being done and to subject the authorities to proper scrutiny."

 

Further information: + 32 2 235 22 00

The IFJ represents more than 500,000 journalists in more than 100 countries

 

Broj:9 /03

Sazivam 14. sjednicu Središnjeg odbora HND koja æe se održati u

  u èetvrtak, 27. ožujka 2003. u 11 sati
  u prostorijama HND, Zagreb, Perkovèeva 2

Predlažem dnevni red:
1. Zapisnik 13. sjednice
2. Prijedlog Statuta HND
3. Pravilnik o novinarskim nagradama
4. Izvršenje proraèuna HND za 2002. godinu i izvješæe Komisije za inventuru
5. Koncept Klub-press centar i voditelj
6. Ponuda Varaždinskih vijesti za pripremu, tisak i distribuciju glasila Novinar
7. Razno

Ako ste sprijeèeni molim javiti na telefon 4828 333.

Predsjedatelj Središnjeg odbora
Oliver Dražiæ, v.r.

OKVIRNI PROGRAM
Seminar o dostupnosti informacija u Jugoistoènoj Europi,
Zagreb, Velika dvorana Novinarskog doma, 20-22. ožujka 2003.

Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava, Open Society Justice Initiative i ARTICLE 19

Ciljevi :
1) Poticaj i podrška hrvatskim vlastima za donošenje zakona o dostupnosti informacija buduæi je Hrvatska jedina zemlja u regiji koja taj zakon nema niti u nacrtu
2) Širenje svijesti i skretanje pozornosti organizacijama civilnoga društva u Hrvatskoj o nužnosti donošenja zakona o dostupnosti informacija zbog njegove važnosti u borbi protiv korupcije, zaštite okoliša, poštivanja drugih temeljnih graðanskih prava.   
3) Regionalna razmjena i unapreðenje suradnje na ovom projektu izmeðu zemalja koje imaju zakon o dostupnosti informacija s onima koje ga nemaju
4) Pokazati važnost koju relevantne meðunarodne institucije (OSCE, EU, Council of      Europe, NATO) pridaju potrebi donošenja zakona o dostupnosti informacija u zemljama Jugoistoène Europe koje još nemaju taj zakon.

 

Èetvrtak, 20. ožujka 2003.

Sveèano otvaranje skupa i prijem uzvanika: 18.30-21.00

Rijeèi dobrodošlice pokrovitelja 
Predsjedatelj: Žarko Puhovski, Hrvatski helsinški odbor

ARTICLE 19 (Andrew Puddephatt, izvršni direktor i Open Society Justice Initiative (Helen Darbishire, director FoE/FoI programa) 5-7 min svaki
 Croatian Helsinki Committee, Prof. Žarko Puhovski, Chairperson and Transparency International, Mr. Antun-Zorislav Petroviæ, Chairperson (ukupno 30 min)
 OSCE, His Excellency Mr. Peter Semneby, Head of the Mission to Croatia (15 min)
 Pozdravni govor Predsjednika Republike, gospodina Stjepana Mesiæa (15 min)

 

           k o k t e l

 

 

Petak, 21. ožujka 2003. 

Dolazak i evidencija sudionika: 8.30-9.00

Uvodna plenarna rasprava: 9.00 – 11.30
Predsjedatelj: Žarko Puhovski, Hrvatski helsinški odbor
 Uvodne napomene: Open Society Justice Initiative, Budapest/Article 19, London i lokalni partneri 10 min
 Izlaganje predstavnika Hrvatske vlade (prof. Gvozden Flego, ministar znanosti i tehnologije)  20 min
 Izlaganje prof. Josipa Kregara o Deklaraciji o naèelima dostupnosti informacija i kampanji za donošenje zakona o dostupnosti informacija u Hrvatskoj  20 min

Pitanja i rasprava  20 min

Što je pravo na dostupnost informacija i zašto je ono važno?
Svaki sudionik ima na raspolaganju 15 minuta
Predsjedatelj: Josip Kregar

 Andrew Puddephatt, ARTICLE 19
 EU predstavnik  – dostupnosti informacija: uvjet za èlanstvo
 Albania: borba protiv korupcije, Kreshnik Spahiu, Citizens Advocacy Office
 Makedonija: transparentnost i antikorupcijski posao, Slaðana Taseva, TI Makedonija

   
Pitanja i rasprava  30 minuta

Stanka za kavu 20 min

Plenarna rasprava: 11.50-13.00

Meðunarodni standardi – što bi zakon o dostupnosti informacija trebao sadržavati?
Svaki govornik ima na raspolaganju 20 minuta
Predsjedatelj: Andrew Puddephatt, ARTICLE 19

 Vijeæe Europe: Preporuka R(2002) o dostupnosti službenih dokumenata, dr. J.A. van Schagen, èlan grupe eksperata za dostupnost informacija Vijeæa Europe, pravni savjetnik u Ministarstvu unutarnjih poslova Kraljevine Nizozemske
 ARTICLE 19: Glavna naèela iz Prava javnosti da zna (Public’s Right to Know) i/ili osvrt na aktualne trendove u svijetu, Luitgard Hammerer 

Pitanja i rasprava: 30 minuta

Stanka za ruèak 1 sat i 30 min

Plenarna rasprava:  14.30-17.00

Razmjena informacija i iskustava zemalja u regiji vezano za zakon o dostupnosti informacija  
Predsjedatelj: Viktor Gotovac, Transparency International Hrvatska

 Slovaèka: kampanja za donošenje Zakona - naèela i zaštita okoliša 
      Vlado Pirošek,20 min 
 Rumunjska: stvaranje koalicije za voðenje kampanje za donošenje zakona
      Ioana Avadani, Centre for Independent Journalism, 20 min
 Bugarska: zagovaranje i pridobivanje podrške za donošenje zakona na lokalnoj i regionalnoj razini 
      Gergana Jouleva, Access to Information Programme, 20 min 

Pitanja i rasprava: 40 minuta 

Stanka za kavu 20 min

Aktualna dogaðanja u zemljama Jugoistoène Europe u vezi s kampanjom za donošenje ili primjenu zakona o dostupnosti informacija
Predsjedateljica: Luitgard Hammerer, ARTICLE 19

Izvještaji iz Hrvatske, Srbije, Slovenije, Makedonije, Crne Gore, Kosova (10 min svaki)  

Pitanja i rasprava: 30 minuta 

 

 

Subota, 22. ožujka 2003. 

Plenarna rasprava: 9.30-11.00

Zakonska izuzeæa od prava na dostupnost informacija 
Predsjedateljica: Luitgard Hammerer, ARTICLE 19

 Službena tajna: što je službena tajna i kako treba biti zaštiæena, David Banisar, Privacy International  
 Udovoljavanje standardima NATO-a: standardi, zakoni i postupak kao uvjeti za èlanstvo? Zsolt Rabai, predstavnik Outreach and Partner Relations Section, NATO HQ Bruxelles

Pauza za kavu 20 min

Pitanja i rasprava: 11.20-12.30

Izbor najboljih strategija za voðenje kampanje za donošenje zakona o dostupnosti informacija 
 Na nacionalnoj razini: dobivanje javne podrške za donošenje zakona i lobiranje u vladi i parlamentu, moderator Ioana Avadani 
 Na regionalnoj razini: lobiranje i povezivanje putem meðunarodnih institucija, moderator Helen Darbishire  
 Kako osigurati primjenu zakona kad se jednom usvoji: strategije za primjenu zakona, moderator Vlado Pirošek

Stanka za ruèak: 13.00-14.30 

Izvještaji radnih grupa  i rasprava 14,30-16,00

Svaka grupa predlaže 5 preporuka (10 min po grupi)
Predsjedateljica: Helen Darbishire, Justice Initiative

    

Dogovor o zajednièkoj izjavi i preporukama: 16.00-17.00

Završetak  seminara

 

POZIV NA OKRUGLI STOL
Napadi na novinare i sloboda javne rijeèi

Pozivamo na raspravu iz naslova koja æe biti 19. ožujka s poèetkom u 20 sati u Velikoj dvorani Novinarskog doma u Zagreb, Perkovèeva 2, uz izravni prijenos na Prvom programu Hrvatskog radija.

Organizator okruglog stola je Hrvatsko novinarsko društvo, a oèekuje se sudjelovanje uglednih hrvatskih javnih radnika, znanstvenika, politièara i novinara koji su bili napadnuti ili im se prijetilo.

Povodi i polazišta:
Novinar Slobodne Dalmacije Saša Ljubièiæ, koji je i sam iskusio napade i prijetnje, ponudio je slijedeæi tekst za polazište rasprave na našem okruglom stolu:
Napadi na novinare proteklih godina se intenziviraju. Unatoè tomu što je rat završen, pa je bilo logièno pomisliti da je pogibeljna opasnost za nas minula, poraæe vrvi napetostima koje rezultiraju verbalnim i fizièkim prijetnjama sedmoj sili. Kako se kriza u društvu produbljuje, a pravna država svojim mehanizmima ne uspijeva profunkcionirati kao drugdje u liberalnim demokracijama, tako je na medijima sve veæi i veæi teret odgovornosti, to prije jer smo se izborili za priliènu slobodu djelovanja, a posebice nakon treæesijeèanjskih promjena
Proizlazi iz svega toga da novinari preuzimaju ulogu policajaca i sudaca, buduæi da sve znaèajnije afere otkrivaju mediji, a novinari pri tome nemaju adekvatnu zaštitu. Jasnije, suci i policajci, opæi je dojam, ne rade svoj posao kako treba, ali su kao državni službenici zaštiæeni od napada na naèin da se atak na njih goni po službenoj dužnosti, a to nije sluèaj s novinarima. Osim toga, razni politikanti koje se u medijima proziva zbog marifetluka, sipaju sol na ranu, šireæi nebuloznu teoriju kako su novinari krivi za sve, koja se prilièno dobro uhvatila kod neobrazovana svijeta, a takvi su u Hrvatskoj, na žalost, veæina.
Kad novinar prijavi napad policiji, obièno se sve završi saslušanjem onoga koji je prijetio, pa se isti, pošto je prošao nekažnjeno, nakon odreðenog vremena ponovno okuraži napasti. U Hrvatskoj novinari još ne gube glavu kao, recimo, u Bjelorusiji i Srbiji, ali ne napravi li se nešto konkretno na zaštiti, naroèito onih iz struke koji pišu diskutabilne i socijalno delikatne teme, bojimo se da æe zaoštravanjem politièkog stanja u društvu i do toga doæi. Uèestalost napada na novinare posljednjih godina, rezultirala je time da je šira javnost oguglala na takve ispade, pa ih prihvaæa kao nešto što, doduše, nije normalno ali ide u opis novinarskog radnog mjesta. Treba pronaæi naèin na koji bi se ponovno senzibilizirala javnost za ovaj problem, a okrugli stolovi i napisi na tu temu upravo su to. Valja stalno govoriti, ukazivati, progovarati o tomu da je novinarska koža u Hrvatskoj nikada jeftinija, kako nam kasnije ne bi trljali nos iz kojekakvih državnih institucija da ih na vrijeme nismo upozorili što nam se sve dogaða. Treba, u ime cehovske solidarnosti, premostiti konkurentske, statusne, svjetonazorne i ideološke razlike izmeðu novinara, jer samo kao jedna šaka možemo vratiti udarac napadaèu.

Jedan od sudionika u raspravi, novinar Globusa, Gordan Maliæ poslao nam je kao svoj uvod za raspravu slijedeæe retke:

 Iako je sloboda pisanja i govorenja u Hrvatskoj zakonom zagarantirana, što potvrðuju i brojna novinska izdanja, novinarska profesija neprestano je na udaru protivnika slobodne rijeèi. Nekad je tu rijeè o pojedincima na vlasti, nekad o interesnim lobijima, nekad èak i o udrugama sudaca, no, ipak su najèešæi pojavni oblik pritisaka na novinare - prijetnje iz redova organiziranog kriminala.
Rijeè je o prepoznatljivu tranzicijskom fenomenu, prema kojem se zbog sporosti pravosuða, neuèinkovitosti Vlada, korupciji i mitu, kao najveæi protivnik organiziranog kriminala u državama bivšeg istoènog bloka - pojavljuju mediji, odnosno novinari.
Osveta mafije èesto zna biti krajnje brutalna, ubojstva novinara i urednika dogaðala su se u Poljskoj, Rusiji i Srbiji. U Hrvatskoj je sredinom devedesetih nepoznati poèinitelj vatrenim oružjem teže ranio novinara Antuna Maslu, a svih tih godina novinari su bili izloženi i mafijaškim prijetnjama, pa i fizièkim izljevima organiziranog kriminala. Za fizièku prijetnju novinaru do sada je pravomoæno kažnjena tek jedna osoba. Posljednjih su mjeseci takve prijetnje uèestale, na što je HND veæ nebrojeno puta upozoravao javnost i hrvatsku Vladu.
Da bi smo odgovorili na pitanje otkud dolaze najveæi pritisci na slobodan novinarski rad, te kako sprijeèiti javne i tajne prijetnje novinarima i kako ih pravedno sankcionirati, HND i organizira i okrugli stol koji bi trebao ponuditi odgovore na pitanje Zašto se prijeti novinarima u Hrvatskoj?.

U ovakvoj raspravi naroèito treba istraživati pravne moguænosti kojima država može odgovoriti na prijetnje novinara, poput npr. barem simbolièno uveæanih kazni za poèinitelje takvih djela.
Smatramo da, sve èešæi incidenti u kojima se prijeti hrvatskim novinarima i izdavaèima, nažalost postaju dio hrvatskog medijskog ambijenta. Struka i država na to moraju pronaæi odgovor.

Proslov za raspravu Zbora sudskih izvjestitelja HND

Kao što je poznato Zbor novinara sudskih izvjestitelja, kao ogranak HND-a u više je navrata reagirao na verbalne prijetnje i fizièke nasrtaje na naše èlanove, ali smo osudili i napade na kolege koji nisu bili èlanovi Zbora.
 Prije nešto više od dvije godine na okruglom stolu na kojem su bili najviši predstavnici državnog odvjetništva, policije i sudbene vlasti ukazali smo na neprimjerenu reakciju tijela kaznenog progona i sudova nakon napada na novinare. Rekli smo tada kako to samo ohrabruje napadaèe i upozorili kako nakon toga može uslijediti eskalacija nasilja. Nažalost, takva predviðanja se i ostvaruju, jer smo bili svjedoci prijetnji, pa i pokušajima fizièke likvidacije iz Hrvatske i inozemstva novinara.
 Slušali smo pritom i opravdanja onih koji su novinare nazivali najpogrdnijim imenima kako su bili isprovocirani i sliène. Isti oni koji sebe žele prikazati samo kroz svjetla pozornice, kad se otkrije tamna strana ili razotkrije dvostruki život javnih osoba sav bijes sruèuju na novinare.
Ipak, mnogi od nas bez straha i unatoè prijetnjama pisali su i razotkrivali kriminal, nemoral, vodeæi se visokim vrijednostima demokratskog društva u kojem javnost ima pravo znati, a zadaæa je novinara da i posreduju javnom rijeèju.
 Prijetnje, ucjene, napadi dio je 'nadnice' za pisanje o organiziranom kriminalu, korupciji, zlouporabi moæi i vlasti na lokalnoj i državnoj razini ono je èime smo nagraðivani. Moramo li biti sretni što nitko od nas nije platio glavom za 'svoju hrabrost ili ludost' poput nekih kolega u drugim tranzicijskim zemljama.
 Mora li se dogoditi i to pa da se verbalna prijetnja novinaru ne istražuje mjesecima, a progon ne ostavlja na volju novinara. Mora li se uvrijeðeni i poniženi 'mali novinar' povuæi pod utjecajem 'velikog gazde' i njegovih veza s vlasnicima medija.
 S obzirom da su u tijeku izmjene Kaznenog zakona tražimo da se verbalne prijetnje, napadi na novinare zbog njihova pisanja strože kažnjavaju, kao i to da ih tijela kaznenog progona gone po službenoj dužnosti. Simboliène novèane kazne, uvjetne osude neodgovarajuæe su reakcije pravosuða.
 Zbog svega toga naglašavamo da je krajnje je vrijeme, s obzirom na eskalaciju prijetnji, za višu kaznenopravnu razinu zaštite novinara od verbalnih i fizièki prijetnji zbog obavljanja njihove osnovne zadaæe -izvještavanja javnosti.

Duško Miljuš,
predsjednik Zbora sudskih izvjestitelja HND

KRIMINAL U SRCU SUSTAVA

Novinarstvo je posljednjih deset godina dvadesetog stoljeæa plaæalo posebnu cijenu da bi proizvodilo informaciju na èemu se temelji demokracija i zdravo društvo. Svijet je postao opasno mjesto za novinarsku profesiju. Kada je èlanica meðunarodnog Odbora za zaštitu novinara Katy Marton na spomenik ubijenim novinarima u Washingtonu za godinu 1998. dodala imena novih 29 žrtava ustvrdila je da su ta ubojstva trebala utišati novinarske izvještaje o korupciji, krijumèarenju droge ili o ekološkim skandalima. Ta ubojstva nisu bila usmjerena samo na pojedine novinare, nego i na ubijanje istine koje su oni htjeli prenijeti.
U tom kontekstu trebamo sagledati i našu situaciju i napade na novinare, fizièke napade i one verbalne. Jer, takvi napadi svuda su samo poèetak. A kakav æe biti slijed ovisi o tome koliko se novinare može ustrašiti i korumpirati. Svaki napad na novinara usmjeren je protiv njegova poštena i savjesna obavljanja profesionalne dužnosti. I ima za cilj prisiliti ga na autocenzuru i preusmjeriti da ne izvještava o onome što javnost treba znati, nego o tome što razlièiti centri moæi žele.
Èinjenica da novinari postaju žrtve nasilja najozbiljnije upozorava da su bitni segmenti vlasti neuèinkoviti i da se nevoljko obraèunavaju s korupcijom i kriminalom.
Kako braniti profesiju i pravo javnosti na pravu i istinitu informaciju i poštenu sliku o društvu?
1. Podržavam inicijativu HND da se u Kaznenom zakonu efikasnije zaštiti novinara na profesionalnom zadatku. I Vijeæe HHO-a za medije uputit æe u saborsku proceduru dodatne nove amandmane.
2. Profesiju braniti publicitetom. Ne samo u napadima na novinare, nego stalno i opetovano podsjeæati sve segmente vlasti i javnosti na neuèinkovitost sustava u borbi protiv korupcije i zloporabe vlasti. Znakovito je upozorenje ravnatelja USKOK-a Željka Žganjera da kriminalci imaju svoje ljude u srcu sustava. Ugroženi su ne samo novinari, nego i graðani i društvo.
3. Pozivam novinare na meðusobnu solidarnost na ovom zadatku. Primjeri iz svih tranzicijskih zemalja upozoravaju da je nasilje nad novinarima cjelovit i dobro smišljen sustav. Odoljet mu mogu i s njim se goniti neovisni i nepotkupljivi mediji, nadasve profesionalno novinarstvo i novinarska solidarnost.

Božidar Novak, predsjednik Vijeæa HHO za medije

Molimo sve za toènost pri dolaženju zbog ukljuèivanja u izravni radijski prijenos.

Za HND Dragutin Luèiæ Luce

Broj:8/03
Sazivam 39. sjednicu Izvršnog odbora HND za

  èetvrtak, 20 ožujka 2003. godine u 17 sati
  u prostorijama HND, Zagreb, Perkovèeva 2

Predlažem dnevni red:

1. Zapisnik 38. sjednice
2. Prijedlog Statuta HND
3. Pravilnik o novinarskim nagradama i imenovanje Ocjenjivaèkog odbora
4. Pravilnik o primanju u èlanstvo
5. Izvršenje proraèuna za 2002. godinu i izvještaj komisije za inventuru
6. Koncept Kluba i press centra, voditelj
7. Razno

U sluèaju sprijeèenosti javite se u tajništvo na telefon: 48 28 333.

Predsjednik HND

Dragutin Luèiæ, v.r.

Pravo na dostupnost informacija kojima raspolažu tijela javne vlasti, jedno je od osnovnih ljudskih prava zaštiæeno meðunarodnim ugovorima i Ustavom RH. To se pravo danas smatra temeljnim preduvjetom demokratizacije društva i stvaranja aktivnog graðanstva, koje može obaviješteno i meritorno odluèivati o zbivanjima u zajednici u kojoj živi. Brojna meðunarodna tijela na najvišoj su razini donijela dokumente s obvezujuæom snagom za svoje èlanice. Skoro sve zemlje u tranziciji, veæina zemalja Europe  i oko 60 drugih zemalja svijeta usvojile su  u posljednjih nekoliko godina  zakone koji omoguæuju slobodan pristup službenim informacijama. Hrvatska je jedina zemlja u jugoistoènoj Europi koja zakon o dostupnosti informacija još nema niti u nacrtu.

Pokreæuæi kampanju za dostupnost službenih informacija u Hrvatskoj, 16 je hrvatskih nevladinih udruga, pozivajuæi se na Preporuku Odbora ministara Vijeæa Europe o dostupnosti službenih informacija R (2002) 2, koja, uvažavajuæi naèela istaknuta posebice u èlanku 19 Opæe deklaracije o ljudskim pravima, èl. 6, 8 i 10 Europske konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama kao i Konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odluèivanju i pristupu pravosudju u pitanjima okoliša" (usvojena u Aarhusu u Danskoj 25. lipnja 1998.), Konvenciji o zaštiti pojedinaca vezano za automatsku obradu osobnih podataka (ETS br. 108, od 28. sijeènja 1981.), Deklaraciji o slobodi izražavanja i informiranja (prihvaæena 29. travnja 1982), te preporukama Vijeæa Europe R (81) 19 o dostupnosti informacija koje posjeduju tijela javne vlasti, R (91) 10 o priopæavanju treæoj strani osobnih podataka koje posjeduju javna tijela,  R (97) 18 koja se tièe zaštite osobnih podataka skupljenih i obraðenih u statistièke svrhe i R (2000)13 o europskoj politici o dostupnosti arhivskoga gradiva, poziva države èlanice da omoguæe širok pristup službenim dokumentima na temelju jednakosti i prema jasnim pravilima, usvojilo 24. veljaèe 2003. zajednièku izjavu:

JAVNOST  IMA PRAVO  ZNATI

Želimo otvorenu javnu vlast. Graðani imaju pravo znati što i zašto se odluèuje, imaju pravo dobiti uvid u službene dokumente koji su im potrebni, bez posebnog obrazloženja. Odnos vlasti i graðana je odnos povjerenja. Pri obavljanju javne vlasti, tajnost je izuzetak. Povjerenje  se jaèa primjenom naèela otvorenosti javne vlasti. Otvorenost je naèelo i obveza javne vlasti, dostupnost informacija u posjedu javne vlasti  je pravo graðana. U svim uljuðenim, demokratskim društvima vlast postoji radi graðana, a ne obratno. Graðani uredno plaæaju poreze, daju povjerenje nositeljima javnih funkcija te imaju pravo tražiti odgovorno ponašanje vlasti u svakom njenom dijelu.

Ova naèela podrazumijevaju sasvim praktiène  mjere. Želimo, po uzoru i prema iskustvu razvijenih demokratskih zemalja, jedinstveno zakonodavstvo koje se temelji na slijedeæem:

1. Dostupnost službenih informacija za sve

Svaki graðanin, bez obzira na spol, dob, nacionalnu pripadnost, posebne potrebe, socijalni status ili politièko opredjeljenje,  ima pravo na slobodan pristup službenim informacijama.

Graðanima treba biti pristupaèan i jasan ustroj tijela javne vlasti, njihova uloga, iznos i naèin trošenja proraèunskih sredstava, te sustav odgovornosti. Graðanima se mora omoguæiti jednostavan uvid u dokumente, registre, odluke,  podatke i razloge radi kojih je donijeta neka odluka.

2. Obveza objavljivanja i pružanja informacija

Tijela javne vlasti, koja ukljuèuju institucije zakonodavne, izvršne i sudske vlasti te druge institucije (s podruèja zdravstva, školstva, kulture, društvene skrbi itd.) koje imaju javna ovlaštenja ili se financiraju proraèunskim sredstvima na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, u demokratskom društvu imaju obvezu objavljivanja i osiguranja dostupnosti informacija kojima raspolažu.

Tijela javne vlasti moraju omoguæiti javnost svojega rada, moraju pravodobno i cjelovito informirati graðane o svojim aktivnostima, mjerama, prijedlozima, namjerama, zakonima.

Sve ono što nije izuzeto kao tajna, treba biti dostupno graðanima. Teškoæe i cijena davanja informacije ne smiju biti prepreka ili izlika da se informacija ne pruži.

3. Obrazovanje za demokraciju 
 
Graðani trebaju biti upoznati i poduèeni o svom pravu na dostupnost informacija, kao i o pravu na zaštitu i praviènu upotrebu osobnih informacija.

Dužnosnici trebaju dati primjer, javni službenici moraju poštivati duh i naèela zakona koji odreðuje dostupnost informacija.

U cilju obrazovanja za demokraciju trebaju se organizirati rasprave i osigurati mjesta javnog pristupa umreženim službenim informacijama.

Narodne knjižnice, kao mjesna obavijesna središta, preuzimaju ulogu posrednika koji omoguæuje slobodan protok informacija o državnoj i lokalnoj politici, zalažuæi se za osiguravanje dostupnosti službenih publikacija do mjesne razine.

4. Legitimna ogranièenja pristupa

Slobodan pristup i objavljivanje informacija je obaveza, ogranièenje je izuzetak. Ogranièenje pretpostavlja da bi javni interes bio povrijeðen informacijom.

Ogranièenje mora biti propisano zakonom i objavljenim opæim aktom. Razlozi za to mogu biti samo državna sigurnost i obrana, javna sigurnost, progon kriminala, zaštita privatnosti, ekonomski interes (pregovori), jednakost stranaka pred sudom, pregled, kontrola i nadzor koje obavljaju tijela javne vlasti, informacije o namjeravanoj promjeni teèaja valute te interna priprema odluka.

U sluèaju sukoba izmeðu javnog interesa  i zaprijeèene tajnosti  prednost ima javni interes.

Osoba koja u dobroj vjeri zaštite javnog interesa i uvjerena u istinitost informacije objavi informaciju,  treba uživati radnopravnu i kaznenu zaštitu.

5. Jasni rokovi i zaštita prava

U stvarima zahtjeva za dostupnost informacija treba postaviti jasan rok, ne dulji od 3o dana. Svako odbijanje ili produženje roka treba biti posebno obrazloženo.

Pristup službenim dokumentima bi u pravilu trebao biti besplatan. Trošak postupka  može biti na teret tražitelja, ali ne smije prelaziti stvarne troškove nastale pri tijelu javne vlasti. Javni registri u pravilu ne mogu nametati druge troškove pristupa osim nužnih troškova izdavanja podatka (fotokopiranje, ispis, fotografiranje, skeniranje i sl.).

Graðanima je potrebno omoguæiti uèinkovito pravno sredstvo pred sudom za zaštitu njihovog prava. Namjerno skrivanje, uskraæivanje ili iskrivljavanje informacije težak je prekršaj i u kvalificiranom obliku kazneno djelo. Uništavanje podataka štetno je djelo te standarde arhiviranja, održavanja, zaštite i korištenja podataka treba utvrditi zakonom.

6. Dostizanje europskih standarda

Europski standardi javne uprave podrazumijevaju  predvidivost i zakonitost, odgovornost i  uèinkovitost javne vlasti. Da bi se to ostvarilo glavno naèelo djelovanja je otvorenost vlasti i pravo na dostupnost  informacija u posjedu tijela vlasti.
U cilju dostizanja europskih standarda tražimo da se i u Hrvatskoj do kraja 2003. donese zakon o dostupnosti informacija.

Hrvatskim vlastima nudimo pomoæ u formuliranju prijedloga zakona. Okupili smo grupu struènjaka koji su u stanju saèiniti tekst prijedloga zakona o dostupnosti informacija temeljen na navedenim meðunarodnim standardima.

Tražimo od mjerodavnih tijela vlasti, graðana i medija, podršku inicijativi dijela civilnoga društva za nastavak kampanje za dostupnost službenih informacija u Hrvatskoj i donošenje odgovarajuæeg zakonskog akta.

NEVLADINE UDRUGE I INSTITUCIJE, INICIJATORI KAMPANJE ZA DOSTUPNOST SLUŽBENIH INFORMACIJA U HRVATSKOJ

1. B.a.B.e.
2. Centar za civilne inicijative
3. Centar za mirovne studije
4. Centar za ljudska prava
5. Europski pokret
6. GONG
7. Graðanski odbor za ljudska prava
8. Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava
9. Hrvatsko knjižnièarsko društvo
10. Hrvatsko novinarsko društvo
11. Hrvatski pravni centar
12. Hrvatska udruga potrošaèa
13. Koalicija (8) NVO za promociju i zaštitu ljudskih prava, Osijek 14. Hrvatska udruga za promicanje prava pacijenata, Split
15. Transparency International Hrvatska
16.  Zelena akcija

Na temelju èlanka 3. Pravilnika o godišnjoj nagradi za zaštitu okoliša Hrvatsko novinarsko društvo, Zagreb, Perkovèeva 2 i APO d.o.o.- usluge u zaštiti okoliša, Zagreb, Savska cesta 41/IV objavljuju

NATJEÈAJ
ZA GODIŠNJE NAGRADE ZA NAJBOLJI NOVINARSKI RAD
O ZAŠTITI OKOLIŠA

(po jedna nagrada za radove objavljene u tisku , na radiju i televiziji u  razdoblju od  30. ožujka 2002. godine do 28. veljaèe 2003. godine)

Nagrade dobivaju novinari za najbolje autorske radove o zaštiti okoliša objavljene u tisku, na radiju i televiziji.
Svaka nagrada sastoji se od novèanog dijela, plakete i diplome, a dodjeljuje se u prigodi Dana planeta Zemlje 22. travnja.
Pravo predlaganja kandidata za nagradu imaju:
- redakcije
- ogranci i zborovi HND
- pojedinci
- ustanove koje se bave zaštitom okoliša

Prijedloge treba dostaviti na adresu:
 HRVATSKO NOVINARSKO DRUŠTVO
 Zagreb, Perkovèeva 2
 za Natjeèaj o zaštiti okoliša

Prijedloge dostaviti do 25. ožujka 2003 godine

Natjecati se mogu profesionalni novinari, èlanovi HND.

Predlagaèi su dužni, uz obrazloženu kandidaturu, priložiti kopiju teksta,VHS kasetu, odnosno audio vrpcu standardnog formata ili CD, s naznakom gdje i kada su objavljeni.

Kada je u subotu oko èetiri sata ujutro u snažnoj eksploziji raznesen automobil nakladnika i suvlasnika novinskog koncerna EPH Ninoslava Paviæa, parkiran pred njegovom kuæom, bila je to poruka klasiènog kriminalnog podzemlja da je organizirano krenulo putem zloèina protiv ne samo poslovno uspješna izdavaèa nego i protiv onoga što on ovom prilikom predstavlja - ugroženu slobodu javnih glasila i time slobodu javne rijeèi bez koje nema ni demokracije ni opæe ljudske slobode, a ni obiène civilizacijske sigurnosti.
Hrvatsko novinarsko društvo stoga još jednom oštro osuðuje, po tko zna koji put, izravne i neizravne napade na sve medijske subjekte i izražava nadu da æe hrvatske vlasti, nakon ovako drastièna iskaza klasièna terorizma konaèno poduzeti nešto više od rutinske najave kriminalistièke obrade.
Naime, fizièki napadi i raznoliki drugi pritisci na sve iole istaknute pripadnike novinarske struke, poèeli su se u našem društvo smatrati pomalo normalnom sastavnicom naše profesije, a ako vlast nastavi ovako, uglavnom ne sankcionirati napadaèe, njih æe svakim danom biti sve više.
I tu onda poèinje likvidacija svake slobodne rijeèi i opæa nesloboda.

Za HND
Dragutin Luèiæ Luce, predsjednik HND

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118