hrvatsko novinarsko društvo croatian journalists' association
Perkovčeva 2 | 10 000 Zagreb | Tel: 482-8333 | Faks: 482-8332 | E-mail: hnd@hnd.hr

Arhiva priopćenja

Odaberite godinu i mjesec

Ukupno: 2347

Pokrenuta je inicijativa za osnivanje Instituta za sigurno izvještavanje  pri meðunarodnom Press centru u Bruxellesu, koju su pokrenule grupe za slobodu medija IFJ-a i IPI (Meðunarodni Press Institute).

Suoèeni s vjerojatnošæu novog rata u Iraku i stalnim regionalnim bitkama na Srednjem istoku i drugim dijelovima svijeta, postalo je nezaobilazno poduzeti nešto da bi se zaštitili novinari i ostali na polju medija.

"Institut æe medijima dati osjeæaj sigurnosti", kaže Aidan White, glavni tajnik IFJ-a. Napominje da je samo ove godine ubijeno veæ 65 što novinara što drugog osoblja koje se bavi medijima. A stotine drugih je bilo izloženo nasilju. "Bilo je krajnje vrijeme da poduzmemo nešto što bi smanjilo rizik profesije. Morali smo se suprotstaviti onima koji prijete novinarima diljem svijeta".

Izvorni tekst:

As War Looms Media, Journalists and Press Freedom Groups Launch Global Campaign for News Safety

 

An unprecedented coalition of media companies, journalists, press freedom groups and international organisations has announced plans to launch a new global network to counter attacks on media and violence against journalists.

 

The prospect of a new war in Iraq and the regional struggles in the Middle East and elsewhere in the world have sparked a surge of interest in new actions to protect journalists and media staff.

 

The International News Safety Institute, based at the International Press Centre in Brussels, is the initiative of the world’s largest journalists’ group the International Federation of Journalists and the International Press Institute, which represents editors and media executives.

 

“The Institute will bring safety into the media mainstream,” said Aidan White General Secretary of the IFJ. He said that already in 2002 some 65 journalists and media staff had been killed while on duty and hundreds more were affected by violence against media. “It is time for media to work together to reduce the risks and to confront those who threaten journalism around the world.”

 

Richard Tait, Vice President of the IPI and former Editor in Chief of ITN, said the Institute will forge a unified approach by broadcast and print media. “We need to dispel the attitude that safety is optional. It must be taken seriously by everyone, including managers,” he said. “We need to change the culture of indifference.”

 

The IFJ and IPI, conscious of the threats of possible new media casualties in the worsening political climate in the Middle East and elsewhere, organised an inaugural discussion among media industry leaders last week in Brussels.

 

The meeting included representatives of more than 50 international networks, including the BBC, CNN, ITN, Reuters, a number of national media, and the world’s largest network of regional broadcasters the European Broadcasting Union. They joined journalists’ unions from Great Britain, the United States, Germany, the Netherlands, Sweden Denmark, Finland, Norway and Southern Africa, and press freedom groups including Reporters sans frontiéres in backing moves to set up the new Institute as soon as possible. Representatives from international organisations including UNESCO, the Organisation for Security and Co-operation in Europe and NATO also pledged their support.   

 

“More than 80 organisations working for news safety have already signed up,” said Aidan White, “This is a unique network of solidarity that that will provide practical assistance to journalists and media staff most in need anywhere in the world.”

 

The Institute, which plans to establish regional groups, has already adopted a draft plan of action, which includes:

 

Setting standards: The Institute will set international standards for safety training and equipment. “The standards should be global, not one code for the north and one for the south,” the meeting concluded. Training programmes organised by military and private organisations will be verified. A common international safety code is planned.

 

Safety Training for All: The Institute will expand access to risk-awareness training for journalists and media staff and plans to raise funds for projects that will provide training, organised according to local needs, for those who currently cannot afford courses, including freelances.

 

Information Hub: The Institute will have a regional focus and will bring together knowledge and experience from working journalists, regional experts, press freedom groups, and professional trainers. It will also provide access to equipment, safety manuals and materials for media and journalists.

 

Lobbying for Safety: The Institute will be a key lobbying organisation putting pressure on the industry and governments for more effective action to protect journalists. “Not just those on the frontline, but also for those who are victims of violence at home, whether covering potentially violent events or are carrying out investigative journalism.”

 

The Institute will focus on all aspects of safety and welfare of journalists and media staff including promotion of cut-price insurance schemes for freelance and media staff and promoting trauma and stress counselling initiatives to help media staff cope with the pressures of reporting in difficult conditions.

 

The Institute comes with the backing of pioneers of news safety work including John Owen, former head of the Freedom Forum European Centre and currently teaching journalism at City University, London, who outlined the main challenges facing the meeting: to confront the lack of participation from smaller media and the printed press, to develop a service for local journalists, and to internationalise the news safety campaign.

 

“The time is right to bring news safety into the forefront of media work globally,” he said, “we must do more to reduce the risks and confront the killers who make journalism such a dangerous business these days.”

 

Another pioneer of news safety work Chris Cramer, President CNN International Networks, who two weeks ago renewed his calls for the media industry to take safety more seriously, is giving the Institute his full backing and has agreed to be the Institute’s first Honorary President.

 

More information from: Sarah de Jong, + 32 2 235 22 01

safety@ifj.org

 

 

... više ...


Na 42. Skupštini Hrvatskog novinarskog društva inicirano je osnivanje sekcije registriranih slobodnih novinara (freelancera) u Hrvatskoj. Meðu 2848 redovnih èlanova HND-a, 57 novinara je upisano u registar poreznih obveznika s obvezom voðenja poslovnih knjiga.
Osnivaèki skup sekcije registriranih slobodnih novinara, ukoliko se odazove dovoljno zainteresiranih "slobodnjaka", održao bi se:

                          u srijedu, 11. prosinca 2002. godine s poèetkom u 13 sati
                                u Novinarskom domu u Perkovèevoj 2 u Zagrebu.

Za teme predlažemo: konstituiranje sekcije, dogovor o organiziranju pravne pomoæi, o poreznom savjetovanju, o razmjeni iskustava u voðenju poslovnih knjiga, o zajednièkom nastupu prema poreznicima, s obzirom na to da su neke odredbe novih zakona o porezu na dohodak i doprinosima za obvezna osiguranja nedoreèene, zbog èega valja oèekivati da æe se te dvojbe rješavati podzakonskim aktima (pravilnicima, mišljenjima, tumaèenjima ili naputcima). Bilo bi dobro razmotriti i je li moguæe organizirati zajednièki servis za
posredovanje izmeðu slobodnjaka i naruèitelja u ponudi i potražnji za novinarskim prilozima.
Kao neizbježna tema nametnut æe se i pitanja na osnovi kojih mjerila se može odreðivati tko je slobodni novinar. Jesu li to svi novinari koji iz bilo kojeg razloga nisu ni u jednom  ogranku pri redakcijama, oni koji se tako deklariraju, ili tzv. paušalci (stalni honorarci) za koje redakcije uplaæuju mirovinsko i zdravstveno osiguranje kao da su slobodnjaci, te napokon stvarno registrirani slobodni novinari (upisani u registar). Moguæe je i dogovoriti kriterije, primjerice, porezni prihod od novinarstva kao glavne djelatnosti i broj objavljenih novinarskih
priloga u prethodnom (poreznom) razdoblju ili godini.
Registrirani slobodni novinari, naime, u bitno su razlièitom (pravnom) položaju od ostalih novinara. Moraju raditi temeljem ugovora o poslovnoj suradnji sa svojim isplatiteljima, za razliku od ostalih novinara koji rade na ugovore o radu, ili ugovore o (autorskom) djelu zakljuèene sa svojim poslodavcima. Na  autorska djela registriranih "slobodnjaka" ne primjenjuju se ogranièavajuæe odredbe iz Zakona o radu,  prema Zakonu o platnom prometu registrirani "slobodnjaci" moraju imati poslovne, a ne žiro raèune, a i porezni položaj
je drugaèiji nego za ostale novinare.

S poštovanjem,

Ivica Grèar, v.r.
predsjednik Ogranka
slobodnih novinara

 

 

... više ...


Pod motom "ujedinimo se da bismo ostali individualci", 20. rujna 2002. godine u Varaždinu je osnovan Zbor novinara u kulturi.  Tom je prilikom izabran i prvi Izvršni odbor ZNUK-a koji èine Maja Stanetti (predsjednica), Denis Perinèiæ (potpredsjdnik) Branka Kamenski (tajnica), Rade Dragojeviæ i Nataša Petrinjak (èlanovi).

Organiziranje prema specifiènim struènim interesima pokazalo se puno zanimljivijim i efikasnijim èlanstvom od onog temeljnog udruživanja po teritorijalnom i redakcijskom principu. Stoga Vas još jednom pozivamo da uèlanjenjem u Zbor aktivno sudjelujete u rješavanju problema s kojima se više ili manje svi svakodnevno suoèavamo.
Ispunjenu pristupnicu pošaljite na adresu HND (za Znuk), Perkovèeva 2, 10000 Zagreb. Isti obrazac nalazi se i na naslovnici web stranice HND-a.

Koristimo ovu priliku i za najavu prve Konferencije ZNUK-a, te Vas molimo da nam  prijedlozima i sugestijama pomognete u kreiranju njenog sadržaja. Možete ih uputiti pismeno na gore navedenu adresu ili na e-mail hnd@hnd.hr (za ZNUK)

PRISTUPNICA

... više ...


The Arlantic Council of the US i fondacija John S. i James L. Knight nude stipendije novinarima za 2003. godinu. Najkraæa stipendija je na 3, a najduža na 6 mjeseci, a mjesto boravka i rada je Atlantic Council u Washingtonu D.C.

Svrha je stipendije potaæi i unaprijediti svijest o vrijednostima neovisnih medija u razvijenim demokracijama. Stipendist æe u Washingtonu dobiti organizacijsku i financijsku potporu. Omoguæit æe mu se susreti s mnogim državnim službenicima, predstavnicima civilnog društva i ostalih organizacija po njegovu izboru, a imat æe i moguænost pisati o društvenim, politièkim i ekonomskim pitanjima koja ga zanimaju. Stipendija pokriva i troškove putovanja, te troškove života (12.000 $ za 6 mjeseci).

Rok za prijavu je 13. prosinac, a sve daljnje informacije možete dobiti e-mailom (jpergament@acus.org).

... više ...


U povodu ostavki veæine urednika pojedinih programskih cjelina HTV-a Zbor novinara eletronièkih medija Forum 21 konstatira kako se dogodilo ono neizbježno: raspala se urednièka struktura HTV-a. To nažalost pridonosi daljnjem urušavanju i onako veæ srozanog televizijskog programa.
Vijeæe HRT-a svojim dosadašnjim postupcima, poèevši od izbora i imenovanja aktualne urednièke ekipe s Jasnom Ulaga-Valiæ na èelu nije otklanjalo uzroke krize profesije na HTV-u. Paèe, u pojedinim je sluèajevima djelovalo nezakonito, te svoju odgovornost za sadašnje stanje ne može nažalost otkloniti.
Ni na današnjoj sjednici Vijeæe HRT-a nije pokazalo potrebnu razinu odgovornosti, odgodilo je raspraviti alarmantno stanje u Kuæi èak i u povodu ostavki velike veæine urednika u kojima oni upozoravaju Vijeæe da više neæe snositi odgovornost za program na kojega ne mogu utjecati, te izravno za to optužuju glavnu urednicu.
Agonija struke i profesionalne etike, kao uostalom i alarmantno stanje odnosa meðu novinarima, odnosa izmeðu novinara i urednika, izmeðu urednika i glavne urednice, izmeðu Vijeæa HRT-a i Uprave HRT-a - nastavlja se na žalost svekolike demokratske hrvatske javnosti.
Forum 21 podsjeæa i na suodgovornost Upravnog vijeæa HRT-a za nedovoljnu upornost u dijaloškom odnosu s Vijeæem HRT-a i uèinkovitom provoðenju zakonitosti na HRT-u. Sluèajevi, kakvi su primjerice onaj sa Željkom Markiæ, zatim uklanjanje nekih novinara iz programa zbog njihova suprotstavljanja manipulacijama pojedinaca iz aktualne urednièke ekipe te napokon svojedobne smjene na desetke urednika pojedinih programa bez valjanih profesionalnih obrazloženja - svi ti sluèajevi odavno veæ upozoravaju na kulminaciju krize HTV-a èije se rješavanje dakle i dalje odgaða.
Može li Hrvatski sabor ono što ne mogu ekipe na Prisavlju?

za Foruma 21
Luka Mitroviæ, predsjednik

... više ...


Godišnje novinarske nagrade HND dodjeljene su ove godine u Petrèanima  kod Zadra u hotelu Pinija u subotu 23. studenog 2002. u 21. sat. Sveèanost je izravno prenosila televizijska mreža CCN.
 

Ocjenjivaèki odbor za novinarske nagrade za 2001. godinu radio je u tri radne skupine: tisak, radio i televizija.

 

Pisane radove ocjenjivali su: Branko Vukšiæ, predsjednik (Vjesnik), Božica Brkan (Veèernji list), Sreæko Lipovèan (slobodni novinar), Saša Novkoviæ (fotoreporter), Danko Plevnik (Slobodna Dalmacija).

O nagradi Marija Juriæ-Zagorka odluèili su sljedeæe:

 

Nagrada Marija Juriæ-Zagorka za vijest-izvještaj za 2001. godinu

dodjeljuje se Diani Glavina

 

za izvještaje o dijaliziranim pacijentima ( Trinaest ljudi umrlo na dijalizi, Devetnaest ljudi umrlo na dijalizi, U dva dana na dijalizi umrla 23 bolesnika) objavljene u Veèernjem listu u listopadu 2001. godine.

 

Obrazloženje nagrade:

Vijest o smrti 23 hrvatska pacijenta na dijalizi koja je u nekoliko sati obišla svijet doznala je i objavila u Veèernjem listu Diana Glavina, koja je uèinila sve da nadležne institucije ne zataškaju aferu nakon koje se na hrvatsko zdravstvo motri iz potpuno drukèijeg, javnosti prihvatljivijeg rakursa. Diana Glavina je hrvatskom medijskom prostoru nametnula nove, i hvala Bogu, visoke kriterije.

 

Nagrada Marija Juriæ-Zagorka za reportažu za 2001. godinu

dodjeljuje se Željku Malnaru

 

za reportaže u Globusu, objavljene 2001. godine

 

Obrazloženje nagrade:

U istoj mjeri u kojoj je Željko Malnar jedinstvena pojava u hrvatskome novinarstvu, jedinstvene su i njegove reportaže u Globusu. Po èemu? Stilu i onome o èemu govore. Britkim, duhovitim i ciniènim reportažama Željko Malnar efektno razotkriva mane društva, te otkriva zaboravljene vrijednosti, od ljudskih do onih koje te iste deprimirane ljude mogu oplemeniti.

 

 

Nagrada Marija Juriæ-Zagorka za intervju za 2001. godinu

dodjeljuje se Ivanu Kralju

 

za intervju s lažnim doktorom Sinišom Filipoviæem: Samo sam držao kuke, objavljeno u Feral Tribuneu 20. sijeènja 2001. godine

 

Obrazloženje nagrade:

Što najviše obilježava novinara Ivana Kralja? Multimedijalnost. Kad se usredotoèi na temu ili problem, ne priznaje i ne poznaje granice izmeðu, primjerice, elektronskih i pisanih medija. Ovaj put je nagraðen za intervju s lažnim doktorom Sinišom Filipoviæem objavljen u tjedniku Feral Tribune. U èemu se taj razlikuje od drugih, na natjeèaj pristiglih intervjua? Po vještoj dramaturgiji, dinamiènosti, aktualnosti i nijansama koje jasno ukazuju na još jedan nesvakidašnji medicinski sluèaj.

 

Nagrada Marija Juriæ-Zagorka za komentar/kolumnu za 2001. godinu

dodjeljuje se Nevenu Šantiæu

 

za tekstove u kolumni "Peta dimenzija" objavljene u Novom listu.

 

Obrazloženje nagrade:

Kolumnist Novog lista Neven Šantiæ na hrvatskom medijskom prostoru preèesto novinarsku agresivnost nadomješta ili potpuno iskljuèuje temeljitošæu, dobrim, pitkim stilom, te analitiènošæu, što ne znaèi da izbjegava polemiènost i oštrinu. Naprotiv, svoje stavove, izgraðene na zavidnom znanju i iskustvu, brani vješto i odluèno, nikad ne težeæi èitatelja pridobiti na "prvu loptu".

 

Nagrada Marija Juriæ-Zagorka za istraživaèko novinarstvo za 2001. godinu

dodjeljuje se Dušku Miljušu

 

za istraživanje o Jamesu Capau, objavljeno u Veèernjem listu, 2001. godine

 

Obrazloženje nagrade:

Pišuæi o zakulisnim okolnostima ubojstva Vjeke Sliška, odnosno o Jamesu Capauu, novinar Veèernjeg lista Duško Miljuš odmakao je mnogo dalje od policije i državnog odvjetništva, koje je Miljuševu dokumentaciju uvrstilo kao dokazni materijal optužnice, a francuska je televizija Canal + na njemu temeljila prilog o trgovini oružjem.

Uz te Dušan Miljuš je '91. godine objavio niz drugih ekskluzivnih istraživaèkih tema koje su javnosti širom otvorile oèi.

 

Nagrada Marija Juriæ-Zagorka za najbolje ureðenu rubriku za 2001.

dodjeljuje se Crnoj kronici Veèernjeg lista

 

Obrazloženje nagrade:

Crna kronika Veèernjega lista odavno nije mjesto na kojem æe se samo bilježiti ona huda, crna i èesto pretežuæa strana svakodnevice, veæ prostor analize stanja hrvatskoga društva. Uz profesionalna izvješæa o nesreæama, kriminalu, razbojstvima ili suðenjima, Crna kronika Veèernjaka najveæu pozornost posveæuje upravo istraživaèkom novinarstvu razotkrivajuæi pozadinu, odnosno uzroke devijatnih ponašanja. Stoga je Crna kronika bez ikakve dvojbe jedan od najboljih segmenata najnakladnijeg hrvatskog dnevnog lista.

 

Nagrada Marija Juriæ-Zagorka za podlistak/prilog za 2001. godinu

dodjeljuje se prilogu za kulturu Forum Slobodne Dalmacije.

 

Obrazloženje nagrade:

Ako je Crna kronika jedan od zaštitnih znakova Veèernjeg lista, to isto je bio Forum Slobodnoj Dalmaciji u 2001. godini. Toènije, u vrijeme kad ga je ureðivao Ivan Ugrin. Polemièan, intrigantan i u fenomenološkom detektiranju (ne)kulturnih zbivanja temeljit, Forum je u razdoblju za koje ga Ocjenjivaèka skupina za tisak HND-a nagraðuje, jedno od najboljih štiva u hrvatskim novinama. Forum se, za razliku od mnogih priloga koji se gledaju, èitao.

 

Nagrada Marija Juriæ-Zagorka za karikaturu za 2001. godinu

dodjeljuje se Ici Voljevici

 

za karikature Vijenac Vijencu Voljevica, objavljenu 1. studenog 2001. u Vijencu i Sredstva informiranja objavljenu 13.prosinca 2001. u Vijencu.

 

Obrazloženje nagrade:

Bard ili hodajuæa legenda hrvatske karikature, još uvijek nevjerojatno mlad otac veæ dobrano poodraslog Grge, Ico Voljevica dokazuje da je snažna, promišljena karikatura najrjeèitiji i najefektniji komentar. Meštar Voljevica jedinstvenom karikaturom objavljenom u Vijencu govori upravo o - laureatima, èiji se pogledi prvo zastiru nagradama, a potom nagrade poprimaju brkato olièenje.

 

 

Nagradu Nikša Antonini za novinsku fotografiju za 2001.

dodjeljuje se Denisu Ceriæu

 

za fotografiju nakon mafijaškog obraèuna u Zagrebu objavljenu u Slobodnoj Dalmaciji 23.ožujka 2001.

 

Obrazloženje nagrade:

Ovjekovjeèivši fotografijom poprište mafijaškog obraèuna u Zagrebu, fotoreporter Slobodne Dalmacije Denis Ceriæ postigao je u svom poslu gotovo idealan spoj. Mješavina gotovo besprijekornog filmskog kadra i dnevna potresna aktualnost rezultirale su novinskom fotografijom za sva vremena.

 

Nagradu Veselko Tenžera za unapreðenje novinarskog izraza za 2001.

dodjeljuje se Jurici Pavièiæu

 

Obrazloženje nagrade:

Uz sve one elemente zbog kojih je jedan novinski tekst izuzetno èitak, a to su intrigatnost, dobra struktura, odnosno, dramaturgija, luèenje bitnog od nebitnog te stav, jest, složit æe se mnogi, stil. A stlista je u hrvatskom novinstvu, ruku na srce, malo. Jedan od rijetkih je Jurica Pavièiæ, koji prije navedenom ukupnošæu u svojim tekstovima doista pridonosi unapreðenju novinarskog izraza.

 

 

 

Radijske radove ocjenjivali su: Giga Graèan, predsjednica (HR Zagreb), Diana Koller (Radio Samobor), Željko Matiæ (Radio 101), Denis Romac (dop. Novi list, Zagreb) i Ivana Šubariæ-Hedl (BBC).

O nagradi Marija Juriæ-Zagorka odluèili su sljedeæe:

 

Nagrada Marija Juriæ-Zagorka za radio vijest izvještaj za 2001. godinu

dodjeljuje se Željku Rošku

 

za izvještavanje iz Afganistana, Tadžikistana i Pakistana za HR Zagreb od 10. studenog. do 10. prosinca 2001.

 

Obrazloženje nagrade:

Konciznost, pregnantnost i stilsko-semantièka odmjerenost, te ne podlijeganje senzacionalizmu ratnog izvjestiteljstva odlike su ovih radova èiji se autor pokazao natprosjeèno uvjerljivim i vjerodostojnim, što ga kvalificira za ovo priznanje.

 

Nagrada Marija Juriæ-Zagorka za radio reportažu za 2001. godinu

dodjeljuje se Jeleni Berkoviæ

 

za reportažu Vukovar - deset godina poslije rata, objavljenu 14. studenog 2001. godine na Radiju 101.

 

Obrazloženje nagrade:

Višestruko osjetljivu temu, i to u žanru obljetnièkog obilježavanja, autorica je problematizirala i rijetko objavljivanim glasovima pripadnika mlade izbjeglièke populacije. Vukovaru kao ikoni njihovi iskazi daju dodatne konotacije. 

 

Nagrada Marija Juriæ-Zagorka za ureðenje radijske emisije za 2001.

dodjeljuje se Iliji Jandriæu

 

za rad Politièar godine, objavljen na Obiteljskom radiju.

 

Obrazloženje nagrade:

U medijski prešutno zadanom, nezahvalnom subžanru godišnjih inventura i apostrofiranja autor je pridonio dramaturški natprosjeèno profiliranu emisiju. Vrlo individualni iskazi brojnih sudionika i smisleno odabrani glazbeni inserti uoblièeni su u dinamiènu a istodobno elegantnu radiofonsku strukturu.

 

 

 

Televizijske radove ocjenjivali su: Mirjana Rakiæ, predsjednica (HTV), Oliver Dražiæ (HTV), Ante Granik (HTV Šibenik), Branko Kuzele (OTV) i Aleksandar Stankoviæ (HTV).

O nagradi Marija Juriæ-Zagorka odluèili su sljedeæe:

           

 

Nagrada Marija Juriæ-Zagorka za televizijsku vijest/izvještaj za 2001.

dodjeljuje se Tihomiru Ladišiæu

 

za izvještavanje iz Pakistana za HTV.

 

Obrazloženje nagrade:

Nagrada se dodjeljuje za seriju izvještaja iz Pakistana, za vrijeme jedne od najozbiljnijih vojnih operacija u ovom stoljeæu   rata protiv Al Qaide i njezina voðe Osame Bin Ladena, rata protiv talibana i vraæanja  Afganistana  u stanje kakvo je bilo prije njihova dolaska na vlast. Tihomir Ladišiæ uspio je u svojim svakodnevnim javljanjima, dramatiènim i dojmljivim , upozoriti na  sve bitne èinjenice same operacije u susjednoj zemlji, ali i na brojne pojedinosti svakodnevnog  života u Pakistanu, u mjesecima opasnog življenja i išèekivanja. Upravo te slike svakodnevice Pakistanaca, nijanse u borbi za preživljavanje,  pokazale su svu vještinu  Ladišiæeva izvještavanja iz ratom zahvaæenih podruèja, stavljajuæi ga uz bok svjetskim izvjestiteljima, s kojima se našao  u konkurenciji tijekom dvotjednog  javljanja s tog ratnog podruèja.

 

Nagrada Marija Juriæ-Zagorka  za televizijsku reportažu za 2001.

dodjeljuje se Teni Perišin

 

za reportažu o Vladimiru Beari, objavljenu u sijeènju 2001. u emisija Tjedni pregled 007, HTV

 

Obrazloženje nagrade:

Nagrada se dodjeljuje za  reportažu o slavnom Hajdukovom nogometašu Vladimiru Beari, koja je bila objavljena u sijeènju 2000.godine u emisiji Tjedni pregled 007. Potaknuta pitanjem  kolega s Finske televizije: Gdje je Vladimir Beara što se dogodilo s njim? Tena Perišin krenula je  u potragu za nekad slavnim  nogometašem, danas vremešnim èovjekom, kojeg su nekako i njegovi sugraðani  Spliæani izgubili iz vida, no  slava o njegovim podvizima na terenu usmenom se predajom i dalje prenosi s generacije na generaciju. Upravo to, prošlost i sadašnjost , potaknulo je  Tenu Perišin  na cjelovitu prièu o èovjeku i vremenu, okruženju u kojem je živio i živi Vladimir Beara. Autorica nam je pružila  sliku o nama samima, povela nas na sentimentalno putovanje kroz reportažu koja  nikoga nije ostavila  ravnodušnim. Tena Perišin dokazala se još jedanput kao vrstan televizijski autor.

 

Nagrada Marija Juriæ-Zagorka  za istraživaèko novinarstvo za 2001.

dodjeljuje Sanji Mikleuševiæ

 

za istraživanje o preživjelim èlanovima obitelji Zec, objavljeno u rujnu 2001. u emisiji Brisani prostor, HTV

 

Obrazloženje nagrade:

U emisiji Brisani prostor u rujnu 2001.,  zahvaljujuæi reportaži Sanje Mikleuševiæ, objavljene su nove pojedinosti o obitelji Zec. Kombinacijom arhivskih snimaka i potresnih svjedoèanstava, odmjerenim reporterskim kazivanjem  Sanja Mikleuševiæ ponovo je progovorila o "zaboravljenom " sluèaju za koji se zbog brojnosti napisa u vremenu kada se zloèin dogodio, mislilo kako su sve pojedinosti poznate. Kako to ponekad biva, a to smo se ponovo uvjerili  gledajuæi  prièu o  obitelji Zec, sve osim  jedne, ali važne: postoje preživjeli èlanovi obitelji ,sin i kæi, naime mala Aleksandra Zec imala je brata i sestru .

 

Nagrada Marija Juriæ-Zagorka  za ureðenje televizijske emisije za 2001.

dodjeljuje Ivani Dragièeviæ

 

za emisiju Finski tango objavljenu u studenom 2001., ciklus emisija Viza, HTV

 

Obrazloženje nagrade:

Finski tango, primjerna je televizijska emisija zahvaljujuæi radu svakog èlana ekipe voðene autoricom Ivanom Dragièeviæ. U 38- minutnoj emisiji gledateljima  je pružen  profil zemlje koji  Ivana Dragièeviæ znalaèki iscrtava, istièuæi  pojedinosti koje nas povezuju, ali i èinjenice koje primamo s uzdahom «Kad bismo mi barem tako!» Finski tango je prièa o ljudima koji malo govore, a puno rade, koji su imali sjajne i tamne stranice u svojoj povijesti, koji su prošli mnogo toga, na što podsjeæa tužna laponska pjesma, no danas ih spominju ponajprije kao stanovnike zemlje koja ima najkonkurentnije svjetsko gospodarstvo. Zamišljena prije nekoliko godina kao emisija koja æe  nam kroz primjere ne tako dalekih zemalja omoguæiti propitivanje vlastitih poteza ,postignuæa i ciljeva, Finski tango ostvario je to na najbolji naèin. Nagraðujuæi autoricu emisije Ivanu Dragièeviæ, èestitamo i ostalim èlanovima ekipe :snimatelju Juri Ožiæu Bebeku, tonskom snimatelju Stjepanu Beti, te montažerima Vesni Lažeti i Saši Petriæu.

 

Nagrada Nagradu Žarko Kaiæ za najbolji snimateljski rad  za 2001.

dodjeljuje Mariju Sladiæu

 

za snimateljske priloge iz Makedonije, Pakistana i s Islanda, HTV 2001.

 

Obrazloženje nagrade:

... više ...


Article XIX, organizacija koja se bavi medijima i vodi globalnu kampanju za  slobodu izražavanja, dostavila nam je svoje primjedbe na Teze za raspravu o Zakonu o medijima, koje je izradilo Ministarstvo kulture RH.

Tekst donosimo u cijelosti - kliknite ovdje.

... više ...


Zagreb Corporate Governance Roundtable to focus on Boards 

Business executives and government policymakers will explore ways to improve the watchdog role of company boards of directors at the South Eastern Europe Corporate Governance Roundtable in Zagreb, Croatia Nov. 21-22. Participants in the meeting will also examine how employees and creditors can help improve oversight of top corporate management.  

The Zagreb roundtable, organized by the Organization for Economic Co-operation and Development and the World Bank and co-hosted by the Zagreb Stock Exchange, is the third in a series of meetings aimed at improving corporate governance practices in Eastern Europe. It will focus on the responsibilities of board members and on the role of company stakeholders.

The meeting’s speeches and panel discussions at Zagreb’s Palace Hotel are all open to journalists and a press conference with speakers is scheduled for 1 p.m. on Thursday Nov. 21.

The accounting scandals unfolding in Europe and the U.S. illustrate the need to strengthen the checks and balances that ensure companies are managed in an honest and professional manner. That is particularly true in regions like Eastern Europe, as they seek to attract foreign investors. Investors are willing to pay a 30% price premium for shares of well-governed companies in the region, according to a recent survey by management consultant McKinsey & Co.

Roundtable speakers and panelists will include government officials, academics, legal experts, public policy specialists, and business leaders. Among them are Maringo Papuga, chairman of the Zagreb Stock Exchange, Tihomir Domazet, assistant minister in the Croatian Ministry of Finance, Robert Strahota, assistant director of the U.S. Securities and Exchange Commission, and Rainer Geiger, deputy director of the OECD’s Directorate for Financial, Fiscal and Enterprise Affairs. Business leaders will include Darko Marinac, CEO of Podravka d.d., Ognjen Antunac, Deputy Chairman of the Management Board of Vicktor Lenac, Johan Swarts, human resources director of Pliva d.d., Darko Ostoja from the ICF Investment fund,  and Colin Melvin, director of corporate governance at Hermes Pensions Management, Ltd.

The South East Europe Corporate Governance Roundtable is part of the Investment Compact and is financed by the Deutsche Gesellschaft für Technische Zusammenarbeit (GTZ) and by the Global Corporate Governance Forum. It held its first meeting in Bucharest in September 2001, and its second meeting in Istanbul in May 2002.

For more information, or to register, journalists should contact David Woodruff in the OECD media relations office (Tel: +33 1 45 24 81 18; email: david.woodruff@oecd.org).

... više ...


Poznati splitski ugostitelj Stipe Bradariæ ne prestaje s napadima na novinare Slobodne Dalmacije. U posljednjem nizu, Bradariæ je opasno prijetio novinarki Crne kronike Žaklini Juriæ na hodnicima Opæinskog suda u Splitu samo zato jer je pisala istinu koja se njemu nije svidjela, poštujuæi pri tom sve profesionalne uzuse i držeæi se novinarskoga kodeksa èasti. Stipe Bradariæ ne samo što fizièki prijeti novinarima Slobodne pred pravosudnom policijom, nego isto radi i na hodnicima naše novinske kuæe, gdje, a nakon što mu ljudi iz uprave i uredništva novina elegantno omoguæe slobodan prolaz, brutalno demonstrira silu pozivajuæi se na nekakve veze koje bi nas trebale zaplašiti dok pišemo o nezakonitostima za koje ga se sumnjièi.
Oštro osuðujemo napade silnika Stipe Bradariæa na naše èlanove i apeliramo na policijske organe da nas zaštite od uèestalih napada lokalnih moænika i omoguæe nam da profesionalno i slobodno obavljamo novinarski posao.

Predsjednik Ogranka HND-a Slobodne Dalmacije
Saša Ljubièiæ

Dragutin Luèiæ, predsjednik HND

... više ...


Na tiskovnoj konferenciji predsjednika Udruge sudaca pristup imaju samo osobni prijatelji sudaca, a pritom uvredama na raèun novinara izražavaju svoje neslaganje njegovim pisanjem. Nedopustive ispade dopuštaju si i najviši vladini dužnosnici koji nas nazivaju "polupismenim uhodama". Podsjetit æemo da su nakon takvih verbalnih ispada ranijih godina, uslijed tada neodgovarajuæih reakcija pravosuða, novinari bili izloženi i fizièkim napadima. Pozivaju li to neki i danas razne nezadovoljnike na linè novinara?
 Moramo li biti sretni što nas eto još nisu poèeli ubijati kao u nekim drugim zemljama. Stoga prosvjedujemo protiv javnog poziva na linè, prijetnji i jezika netolerancije koji se ovih dana posebno okomio na novinare.
 Tražimo da se u novo kazneno zakonodavstvo ugradi odredba prema kojoj bi se i prijetnja novinaru tijekom obavljanja posla mogla kvalificirati kao kazneno djelo koje se progoni po službenoj dužnosti.
 Podsjeæamo pak, da nezadovoljni pisanjem novinara mogu neslaganje, te eventualno pravo na naknadu ostvariti pritužbom Vijeæu èasti HND-a ili pred redovnim sudovima. Istièemo, da se prijetnjama zasigurno ne mogu rješavati sporovi s novinarima. U takvom okružju i atmosferi ne može se graditi povjerenje sudbene i izvršne vlasti i medija, ali ni tako nužna tolerancija, primjerena javnosti i suvremenoj demokraciji

Duško Miljuš, predsjednik Zbora novinara sudskih izvjestitelja

Dragutin Luèiæ, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva


 

... više ...


Novinarska stipendija Alfred Friendly je stipendija privatne neprofitne organizacije. Njeni su ciljevi:
* omoguæiti stipendistu da stekne praktièno razumijevanje funkcioniranja i važnosti slobodne štampe u amerièkom društvu
* omoguæiti stjecanje novih iskustava u izvještavanju, pisanju i ureðivanju tekstova
* ojaèati povezanost  novinarskih institucija i novinara u SAD i drugim zemljama.

Stipendija se dodjeljuje obièno dvanaestorici kandidata - novinara tiskanih medija u dobi od 25-3 godina na 6 mjeseci. Stipendisti se kao reporteri dodjeljuju nekom uredništvu u SAD i tako u praksi proširuju iskustva i stjeèu znanja.

Kriterije, prijavnice i program stipendijemožete naæi na adresi: www.pressfellowships.org

... više ...


Brussels, 30 October 2002

PRESS ADVISORY
Invitation to Media

Southeast Europe Investors Conference in Brussels 7 November – Serbian Prime Minister Zoran Djindjic and SC Erhard Busek Keynote Speakers 

 

Please find attached the program of abovementioned conference, which is organized by the Stability Pact’s Investment Compact, an initiative managed by the OECD.

 

Media are invited to the entire conference. Highlights include the mentioned keynote speakers (9.00 am) and domestic and foreign investors active in SEE countries.

 

A press conference with PM Djindjic, SC Busek, Priebe of EU Commission, Greussing CEO of HVB BANK Yugoslavia/Secretary General of Foreign  Investors Council in Serbia  will be held at 11.00 am, 7 November, at the Conference venue, Belgian Senate, Salle des Congres, Maison des Parlementaires, 21 rue Louvain, 1009 Bruxelles.

  

Co-organiser are Forum Europe, the Business Advisory Council to the Stability Pact, the Konrad Adenauer Foundation, Coca Cola and Humanitarian Affairs Review in partnership with the European Commission and the Business Humanitarian Forum. The conference is supported by the U.S. Government within the framework of the Investment Compact for South East Europe and is the third in a series of events initiated by Forum Europe on SEE.

... više ...


Press Release

 

Self-regulation and Media Ethics in Armenia

Tsaghkadzor 26-27 October 2002

 

Fifty Armenian journalists from Yerevan and the regions took part in a conference organised by the European Institute for the Media, the Yerevan Press Club and Irex-ProMedia which discussed media accountability systems and their possible application in Armenia. The event was co-sponsored by the European Commission through the Initiative for Democracy and Human Rights.

 

The following presentations were given by expert speakers:-

·          Professor Claude-Jean Bertrand on media accountability systems and Press Councils around the world;

·          Ronan Brady, member of the Executive Board of the National Union of Journalists in Ireland and consultant to the International Federation of Journalists presented on self-regulation in Europe;

·          Evgeny Abov, Vice-President of the Russian Guild of Publishers described the potential role of publishers’ organisations in press self-regulation;

·          Mesrop Harutyunyan, Yerevan Press Club expert, spoke on legal problems affecting the press;

·          Aram Abrahamian, Chief Editor of Aravot and Hakob Avedikyan, Chief Editor of Azg gave their views on the creation of a Press Council in Armenia.

 

The main part of the discussions focused on the possibility of creating a Press Council in Armenia which would create a professional code of ethics for its members and increase their accountability to the public. Some participants felt that conditions in Armenia were still far from being ideal for the creation of such a body, citing ongoing feuds between newspapers, the preponderance of gossip and unsubstantiated information in articles, political allegiances within the print community and the poor economic condition of the media and the advertising market.

 

However, despite the inherent difficulties of creating a code of principles and standards which everyone could agree to, the vast majority of the participants gave their support to the idea of creating a public accountability body. It was agreed that on the initiative of some of the editors present, a roundtable meeting would be held in a month’s time to decide on the exact function of an Armenian Press Council and to create a task force to develop a code of ethics for Armenian journalists. Several of the regional participants stressed the importance of an Armenian Press Council in promoting cooperation and support for journalists outside of Yerevan. The participants also called for all Armenian editors, including those who were unable to attend, to be informed of the results of their deliberations at this conference through a general press release. Overall, participants felt that in spite of the difficulties to be encountered, the idea of agreeing on a basic set of professional standards and creating a body to unite supporters of these standards could be the first step in trying to improve the media situation through self-regulation.

 

For more information please contact either:

Ljudmila von Berg (EIM office), madp@eim.org , phone +49-30-884 72904 or

Mesrop Harutyunyan (Yerevan Press Club) +374-1-530067 or email mesrop@ypc.am .

 

Please also visit our web-site at www.eim.org.

... više ...


NSK (Japan Newspaper Publishers' and Editors' Association) poziva 5 europskih novinara da provedu 4 tjedna u Japanu uèeæi o japanskom poslovnom svijetu, japanskoj kulturi i društvenim okolnostima. Program traje od 1. do 28. veljaèe 2003.
Sve organizacijske troškove, troškove smještaja i odreðenu svotu koju æe svaki sudionik dobiti podmirit æe NSK. Put, meðutim, ide na trošak sudionika.
Molimo kandidate da svoje prijave pošalju najkasnije do 15. studenoga 2002.

Kliknite ovdje za prijavni formular.

THE 24th NSK-JE FELLOWSHIP PROGRAMME

A four-week professional orientation programme in Japan for five European journalists

FEBRUARY 1 to 28, 2003

 Nihon Shinbun Kyokai (NSK), the Japan Newspaper Publishers and Editors Association, has taken great interest in promoting international understanding and friendship through cooperation with journalists of all nationalities ever since its establishment in 1946.

The NSK-JE Fellowship Programme is one of many programmes carried out by NSK for the purpose of advancing the above objective and is designed for European journalists.

1. Qualification and Selection

The Journalists in Europe office in Paris is responsible for the pre-selection and recommendation of the fellows. Applicants for the programme can be up to 35 years old. They should have at least five years of experience as full-time professional journalists. They must have a good command of English listening, speaking and writing, as all the lectures and individual interviews will be conducted in English.

In addition, let us make it very clear to prospective participants that they must understand this programme is designed to provide a comprehensive view of Japan and that they will be disappointed if they come to pursue only aspects of our country that interest them, with the exception of the individual news-gathering period.Also, it would help the fellows if they acquire some knowledge of Japanese before coming, although this is not essential.And, of course, it is desirable for NSK as well as for the fellows that they be able to adjust themselves quickly to Japanese social practices and customs, as the programme lasts four weeks.

2. Programme

The duration of the programme is four weeks, from February 1 to 28 2003.

The first part of the programme will consist of lectures to be held at the NSK office or at the lecturers' offices. A group tour follows. The lectures will cover politics, the economy, society, culture and other aspects of Japan, given by outstanding lecturers, active in their respective fields. The group tour will last about seven days, during which various social and cultural activities will be planned. The main objective of the first part of the programme is to promote a better understanding of Japan in general.The fellows will spend the remainder of the period studying in areas of their individual interests in Tokyo and its surrounding areas.

The fellows will be requested to submit two reports to NSK during the programme. They will also be asked to send clippings or copies of articles they write on Japan after returning home.

3. Financing

The programme provides the fellows with a per diem allowance of 5,500 Japanese yen for the duration of the programme.

The accomodation fee (breakfast is included) will be paid by NSK separately. The per diem should be sufficient for meals, transportation expenses in Tokyo and for miscellaneous personal expenses.

Reference materials will be provided. The fellows are requested to pay the cost of coming to Japan and returning home, including their airfare to and from Japon.

4. Accommodation

Single rooms have been reserved for the fellows at the International House of Japan (IHJ - Kokusai Bunka Kaikan) in Tokyo. As each room does not have its own lavatory and bathing facilities, the fellows are requested to use the common facilities available at IHJ. It is hoped that the fellows realize that IHJ is a dormitory-type accommodation for foreign scholars and researchers, and not a luxury hotel. An important advantage of IHJ is that it houses a library well-stocked with books and reference materials on Japan that can be used by guests.

Facilities at the Foreign Press Center/Japan (FPC), Nippon Kisha Club (Japan National Press Club), Foreign Correspondents' Club of Japan (FCCJ) and IHJ as well as NSK will be made available to the fellows under certain conditions.

5. Spouse

Fellows are expected to come to Japan alone. In case they wish to bring their spouses, they should make arrangements, through NSK, for twin or double rooms at IHJ and bear all expenses for their spouses. Spouses cannot participate in the programme.

... više ...


U suradnji sa SEEMO (South East Europe Media Organization) Europska akademija novinarstva u Beèu raspisuje stipendiju za poslijediplomski program "Journalism and Media Compe-tence". Kandidati mogu biti svi mladi novinari s najmanje 4 godine iskustva u novinarstvu, bez obzira na medij kojim se bave. Program je multimedijalan i traje tri semestra, a jezik predavanja je njemaèki.

Stipendija pokriva troškove studiranja (2950 eura po semestru) i troškove života, za koje student mjeseèno dobiva 500 eura.
poèetak studija: studeni 2002.
Kandidati mogu detaljnije obavijesti dobiti na telefon 00 43 1 40 343 40, a prijave poslati e-mailom na adresu info@eja.at

... više ...


Poštovani,


 Veæ gotovo godinu dana svjedoci smo objavljivanja èlanaka o Eli i Nini - HIV pozitivnim djevojèicama u novinama i drugim povremenim izdanjima koje izlaze u Republici Hrvatskoj. U njima se objavljuje niz istina ali i neistina, niz fotografija i niz osobnih podataka o djevojèicama,  njihovoj rodbini i skrbnicima.

 Imajuæi na umu pravni poredak Republike Hrvatske èije je polazište sam Ustav RH kao «temeljni» zakon države s kojim moraju biti u suglasnosti ostali propisi te kojeg se dužan svatko držati, upuæujemo na sljedeæe:

 Èlanak 35. Ustava propisuje: «Svakom se jamèi štovanje i pravna zaštita njegova osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i èasti.»

 Èlanak 37. Ustava jamèi svakome sigurnost i tajnost osobnih podataka. Bez privole ispitanika, osobni se podaci mogu prikupljati, obraðivati i koristiti samo uz uvjete odreðene zakonom. Zabranjena je uporaba osobnih podataka suprotna utvrðenoj svrsi njihovoga prikupljanja. 

Sukladno odredbama Ustava, meðunarodni ugovori koji su sklopljeni i potvrðeni u skladu s Ustavom te koji su objavljeni i koji su na snazi, èine dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske, a po pravnoj su snazi iznad zakona.

Konvencija o pravima djeteta propisuje da æe države stranke svakom djetetu osigurati sva prava navedena u samoj Konvenciji bez ikakve diskriminacije prema djetetu, njegovim roditeljima ili zakonskim skrbnicima glede rase, boje kože, spola, jezika, vjere, politièkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog, etnièkog ili socijalnog podrijetla, imovine, teškoæa u razvoju, obiteljskog podrijetla ili kakve druge okolnosti.

Konvencija takoðer propisuje da niti jedno dijete ne smije biti izloženo proizvoljnom ili nezakonitom miješanju u njegovu privatnost, obitelj, dom ili prepisku , niti nezakonitim napadima na njegovu èast i ugled. Dijete ima pravo na zakonsku zaštitu protiv takvog miješanja ili napada. Ujedno Konvencija propisuje obvezu državama strankama da poduzmu sve potrebne - zakonodavne, upravne, socijalne ili prosvjetne mjere da zaštite dijete od svakog oblika tjelesnog ili duševnog nasilja, povreda ili zloporaba, zanemarivanja ili zapuštenosti, zlostavljanja ili iskorištavanja. Nadalje, Konvencija propisuje da æe države stranke štititi dijete od svih oblika izrabljivanja koji na bilo koji naèin štete dobrobiti djeteta.

Zakon o javnom priopæavanju («Narodne novine», broj 83/96, 105/97, 20/00, 96/01) èlankom 6. stavak 1. jamèi svakoj osobi pravo na zaštitu privatnosti, dostojanstva, ugleda i èasti. Èlanak 12.  stavak 2. istog Zakona obvezuje javna glasila na poštivanje privatnosti, dostojanstva, ugleda i èasti graðana, a poglavito djece, mladeži i obitelji.

Polazeæi od pozitivnih propisa Republike Hrvatske te Statuta i akata Meðunarodne federacije novinara i akata Savjeta Europe o slobodi izražavanja i informiranja i ljudskim pravima, nastao je i Kodeks èasti hrvatskih novinara koji toèkom 16. obvezuje novinara štititi èovjekovu intimu od neopravdanog i senzacionalistièkog otkrivanja u javnosti. Posebna se pozornost i odgovornost zahtijeva kad izvještava o nesreæama, obiteljskim tragedijama, bolestima, djeci i malodobnicima.

Imajuæi na umu sve navedene propise i uvažavajuæi slobodu javnog priopæavanja, ukljuèujuæi i slobodu izražavanja misli, slobodu prikupljanja, istraživanja, objavljivanja i širenja informacija, koristimo prigodu apelirati na urednike novina i drugih povremenih izdanja i njihove novinare na savjesno i odgovorno obavljanje svojih poslova, poštivanje privatnosti, dostojanstva Ele i Nine te da se suzdrže od neopravdanog i senzacionalistièkog otkrivanja njihove intime u javnosti. Shvaæajuæi da su prvotni èlanci izvršili svoju zadaæu senzibiliziranjem javnosti o konkretnom problemu, mišljenja smo da njegovo daljnje «seciranje» predstavlja povredu svih ustavom i zakonom zajamèenih prava dviju djevojèica na èiju se dobrobit  pozivaju svi kasniji, èesto senzacionalistièki èlanci. Ujedno napominjemo da i Kazneni zakon («Narodne novine», broj 110/97, 50/00, 129/00, 51/01) u svojim odredbama previða niz kaznenih djela kao na primjer: nedozvoljena uporaba osobnih podataka, muèenje i drugo okrutno, neljudsko ili ponižavajuæe postupanje, iznošenje osobnih ili obiteljskih prilika, èemu su na žalost Ela i Nina svakodnevno izložene.

S nadom da æete se odazvati ovom apelu, primite izraze poštovanja,

Zagreb, 31. listopada 2002.
        POTPREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Ante Simoniæ

... više ...


Broj: 41/02

Sazivam 12. sjednicu Središnjeg odbora HND koja æe se održati u

  èetvrtak, 07. studenog 2002. u 11 sati
  u prostorijama HND, Zagreb, Perkovèeva 2

Predlažem dnevni red:

1. Zapisnik 11. sjednice
2. Pripreme za Skupštinu
 - mjesto i vrijeme
 - izvještaji
3. Prijedlog novog Statuta HND
4. Pravilnici
 - o prijemu u èlanstvo HND
 - o novinarskim nagradama
5. Izbor predstavnika HND u Vijeæe HRT
6. Izvršenje proraèuna do 30.09.2002. i nacrt za 2003. godinu
7. Razno

Ako ste sprijeèeni molim javiti na telefon 4828 333.


Predsjedatelj Središnjeg odbora
Oliver Dražiæ, v.r.

... više ...


Broj: 40/02

Sazivam 9. sjednicu Upravnog odbora Novinarskog doma za

srijedu 30. listopada 2002. godine u 11 sati
u prostorijama HND - Zagreb, Perkovèeva 2
 
 Predlažem dnevni red:

1. Zapisnik 8. sjednice
2. Izvješæe o radovima 2002. godine
3. Izvršenje proraèuna do 30.09.2002. i nacrt 2003. g.
4. Pregled sporova s komitentima
5. Razno


Ako ste sprijeèeni molim javite na telefon 48 28 333.

 

Predsjednik Upravnog odbora
       
Duško Radiæ, v.r.

... više ...


Broj: 41/02

Sazivam 11. sjednicu (10) Nadzornog odbora HND i 9. Komisije za financijsko poslovanje

  za srijedu 30. listopada 2002. u 17 sati
  u prostorijama HND, Zagreb - Perkovèeva 2


Predlažem dnevni red:

1. Zapisnik prethodne sjednice
2. Izvješæe revizora o poslovanju HND
3. Izvršenje proraèuna do 30.09.2002. i nacrt za 2003. godinu
4. Izvješæe za Skupštinu
5. Razno


U sluèaju sprijeèenosti molim javite na telefon 48 28 333.


Predsjednica Nadzornog odbora:
Božica Brkan, v.r.

... više ...


16.10.2002.

... više ...


1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118
AKTUALNO