|
Arhiva priopćenjaUkupno: 2347 08.12.2002.
Novinari i grupe koje se bave slobodom medija pokreæu globalnu kampanju za sigurnije izvještavanje Pokrenuta je inicijativa za osnivanje Instituta za sigurno izvještavanje pri meðunarodnom Press centru u Bruxellesu, koju su pokrenule grupe za slobodu medija IFJ-a i IPI (Meðunarodni Press Institute). Suoèeni s vjerojatnošæu novog rata u Iraku i stalnim regionalnim bitkama na Srednjem istoku i drugim dijelovima svijeta, postalo je nezaobilazno poduzeti nešto da bi se zaštitili novinari i ostali na polju medija. "Institut æe medijima dati osjeæaj sigurnosti", kaže Aidan White, glavni tajnik IFJ-a. Napominje da je samo ove godine ubijeno veæ 65 što novinara što drugog osoblja koje se bavi medijima. A stotine drugih je bilo izloženo nasilju. "Bilo je krajnje vrijeme da poduzmemo nešto što bi smanjilo rizik profesije. Morali smo se suprotstaviti onima koji prijete novinarima diljem svijeta". Izvorni tekst: As War Looms Media, Journalists and Press Freedom Groups Launch Global Campaign for News Safety An unprecedented coalition of media companies, journalists, press freedom groups and international organisations has announced plans to launch a new global network to counter attacks on media and violence against journalists. The prospect of a new war in Iraq and the regional struggles in the Middle East and elsewhere in the world have sparked a surge of interest in new actions to protect journalists and media staff. The International News Safety Institute, based at the International Press Centre in Brussels, is the initiative of the world’s largest journalists’ group the International Federation of Journalists and the International Press Institute, which represents editors and media executives. “The Institute will bring safety into the media mainstream,” said Aidan White General Secretary of the IFJ. He said that already in 2002 some 65 journalists and media staff had been killed while on duty and hundreds more were affected by violence against media. “It is time for media to work together to reduce the risks and to confront those who threaten journalism around the world.” Richard Tait, Vice President of the IPI and former Editor in Chief of ITN, said the Institute will forge a unified approach by broadcast and print media. “We need to dispel the attitude that safety is optional. It must be taken seriously by everyone, including managers,” he said. “We need to change the culture of indifference.” The IFJ and IPI, conscious of the threats of possible new media casualties in the worsening political climate in the Middle East and elsewhere, organised an inaugural discussion among media industry leaders last week in Brussels. The meeting included representatives of more than 50 international networks, including the BBC, CNN, ITN, Reuters, a number of national media, and the world’s largest network of regional broadcasters the European Broadcasting Union. They joined journalists’ unions from Great Britain, the United States, Germany, the Netherlands, Sweden Denmark, Finland, Norway and Southern Africa, and press freedom groups including Reporters sans frontiéres in backing moves to set up the new Institute as soon as possible. Representatives from international organisations including UNESCO, the Organisation for Security and Co-operation in Europe and NATO also pledged their support. “More than 80 organisations working for news safety have already signed up,” said Aidan White, “This is a unique network of solidarity that that will provide practical assistance to journalists and media staff most in need anywhere in the world.” The Institute, which plans to establish regional groups, has already adopted a draft plan of action, which includes: Setting standards: The Institute will set international standards for safety training and equipment. “The standards should be global, not one code for the north and one for the south,” the meeting concluded. Training programmes organised by military and private organisations will be verified. A common international safety code is planned. Safety Training for All: The Institute will expand access to risk-awareness training for journalists and media staff and plans to raise funds for projects that will provide training, organised according to local needs, for those who currently cannot afford courses, including freelances. Information Hub: The Institute will have a regional focus and will bring together knowledge and experience from working journalists, regional experts, press freedom groups, and professional trainers. It will also provide access to equipment, safety manuals and materials for media and journalists. Lobbying for Safety: The Institute will be a key lobbying organisation putting pressure on the industry and governments for more effective action to protect journalists. “Not just those on the frontline, but also for those who are victims of violence at home, whether covering potentially violent events or are carrying out investigative journalism.” The Institute will focus on all aspects of safety and welfare of journalists and media staff including promotion of cut-price insurance schemes for freelance and media staff and promoting trauma and stress counselling initiatives to help media staff cope with the pressures of reporting in difficult conditions. The Institute comes with the backing of pioneers of news safety work including John Owen, former head of the Freedom Forum European Centre and currently teaching journalism at City University, London, who outlined the main challenges facing the meeting: to confront the lack of participation from smaller media and the printed press, to develop a service for local journalists, and to internationalise the news safety campaign. “The time is right to bring news safety into the forefront of media work globally,” he said, “we must do more to reduce the risks and confront the killers who make journalism such a dangerous business these days.” Another pioneer of news safety work Chris Cramer, President CNN International Networks, who two weeks ago renewed his calls for the media industry to take safety more seriously, is giving the Institute his full backing and has agreed to be the Institute’s first Honorary President. More information from: Sarah de Jong, + 32 2 235 22 01 safety@ifj.org ...
više
...
Na 42. Skupštini Hrvatskog novinarskog društva inicirano je osnivanje sekcije registriranih slobodnih novinara (freelancera) u Hrvatskoj. Meðu 2848 redovnih èlanova HND-a, 57 novinara je upisano u registar poreznih obveznika s obvezom voðenja poslovnih knjiga. u srijedu, 11. prosinca 2002. godine s poèetkom u 13 sati Za teme predlažemo: konstituiranje sekcije, dogovor o organiziranju pravne pomoæi, o poreznom savjetovanju, o razmjeni iskustava u voðenju poslovnih knjiga, o zajednièkom nastupu prema poreznicima, s obzirom na to da su neke odredbe novih zakona o porezu na dohodak i doprinosima za obvezna osiguranja nedoreèene, zbog èega valja oèekivati da æe se te dvojbe rješavati podzakonskim aktima (pravilnicima, mišljenjima, tumaèenjima ili naputcima). Bilo bi dobro razmotriti i je li moguæe organizirati zajednièki servis za S poštovanjem, Ivica Grèar, v.r. ...
više
...
Pod motom "ujedinimo se da bismo ostali individualci", 20. rujna 2002. godine u Varaždinu je osnovan Zbor novinara u kulturi. Tom je prilikom izabran i prvi Izvršni odbor ZNUK-a koji èine Maja Stanetti (predsjednica), Denis Perinèiæ (potpredsjdnik) Branka Kamenski (tajnica), Rade Dragojeviæ i Nataša Petrinjak (èlanovi). Organiziranje prema specifiènim struènim interesima pokazalo se puno zanimljivijim i efikasnijim èlanstvom od onog temeljnog udruživanja po teritorijalnom i redakcijskom principu. Stoga Vas još jednom pozivamo da uèlanjenjem u Zbor aktivno sudjelujete u rješavanju problema s kojima se više ili manje svi svakodnevno suoèavamo. Koristimo ovu priliku i za najavu prve Konferencije ZNUK-a, te Vas molimo da nam prijedlozima i sugestijama pomognete u kreiranju njenog sadržaja. Možete ih uputiti pismeno na gore navedenu adresu ili na e-mail hnd@hnd.hr (za ZNUK) ...
više
...
The Arlantic Council of the US i fondacija John S. i James L. Knight nude stipendije novinarima za 2003. godinu. Najkraæa stipendija je na 3, a najduža na 6 mjeseci, a mjesto boravka i rada je Atlantic Council u Washingtonu D.C. Svrha je stipendije potaæi i unaprijediti svijest o vrijednostima neovisnih medija u razvijenim demokracijama. Stipendist æe u Washingtonu dobiti organizacijsku i financijsku potporu. Omoguæit æe mu se susreti s mnogim državnim službenicima, predstavnicima civilnog društva i ostalih organizacija po njegovu izboru, a imat æe i moguænost pisati o društvenim, politièkim i ekonomskim pitanjima koja ga zanimaju. Stipendija pokriva i troškove putovanja, te troškove života (12.000 $ za 6 mjeseci). Rok za prijavu je 13. prosinac, a sve daljnje informacije možete dobiti e-mailom (jpergament@acus.org). ...
više
...
U povodu ostavki veæine urednika pojedinih programskih cjelina HTV-a Zbor novinara eletronièkih medija Forum 21 konstatira kako se dogodilo ono neizbježno: raspala se urednièka struktura HTV-a. To nažalost pridonosi daljnjem urušavanju i onako veæ srozanog televizijskog programa. za Foruma 21 ...
više
...
Godišnje novinarske nagrade HND dodjeljene su ove godine u Petrèanima kod Zadra u hotelu Pinija u subotu 23. studenog 2002. u 21. sat. Sveèanost je izravno prenosila televizijska mreža CCN. Ocjenjivaèki odbor za novinarske nagrade za 2001. godinu radio je u tri radne skupine: tisak, radio i televizija. Pisane radove ocjenjivali su: Branko Vukšiæ, predsjednik (Vjesnik), Božica Brkan (Veèernji list), Sreæko Lipovèan (slobodni novinar), Saša Novkoviæ (fotoreporter), Danko Plevnik (Slobodna Dalmacija). O nagradi Marija Juriæ-Zagorka odluèili su sljedeæe: Nagrada Marija Juriæ-Zagorka za vijest-izvještaj za 2001. godinu dodjeljuje se Diani Glavina za izvještaje o dijaliziranim pacijentima ( Trinaest ljudi umrlo na dijalizi, Devetnaest ljudi umrlo na dijalizi, U dva dana na dijalizi umrla 23 bolesnika) objavljene u Veèernjem listu u listopadu 2001. godine. Obrazloženje nagrade: Vijest o smrti 23 hrvatska pacijenta na dijalizi koja je u nekoliko sati obišla svijet doznala je i objavila u Veèernjem listu Diana Glavina, koja je uèinila sve da nadležne institucije ne zataškaju aferu nakon koje se na hrvatsko zdravstvo motri iz potpuno drukèijeg, javnosti prihvatljivijeg rakursa. Diana Glavina je hrvatskom medijskom prostoru nametnula nove, i hvala Bogu, visoke kriterije. Nagrada Marija Juriæ-Zagorka za reportažu za 2001. godinu dodjeljuje se Željku Malnaru za reportaže u Globusu, objavljene 2001. godine Obrazloženje nagrade: U istoj mjeri u kojoj je Željko Malnar jedinstvena pojava u hrvatskome novinarstvu, jedinstvene su i njegove reportaže u Globusu. Po èemu? Stilu i onome o èemu govore. Britkim, duhovitim i ciniènim reportažama Željko Malnar efektno razotkriva mane društva, te otkriva zaboravljene vrijednosti, od ljudskih do onih koje te iste deprimirane ljude mogu oplemeniti. Nagrada Marija Juriæ-Zagorka za intervju za 2001. godinu dodjeljuje se Ivanu Kralju za intervju s lažnim doktorom Sinišom Filipoviæem: Samo sam držao kuke, objavljeno u Feral Tribuneu 20. sijeènja 2001. godine Obrazloženje nagrade: Što najviše obilježava novinara Ivana Kralja? Multimedijalnost. Kad se usredotoèi na temu ili problem, ne priznaje i ne poznaje granice izmeðu, primjerice, elektronskih i pisanih medija. Ovaj put je nagraðen za intervju s lažnim doktorom Sinišom Filipoviæem objavljen u tjedniku Feral Tribune. U èemu se taj razlikuje od drugih, na natjeèaj pristiglih intervjua? Po vještoj dramaturgiji, dinamiènosti, aktualnosti i nijansama koje jasno ukazuju na još jedan nesvakidašnji medicinski sluèaj. Nagrada Marija Juriæ-Zagorka za komentar/kolumnu za 2001. godinu dodjeljuje se Nevenu Šantiæu za tekstove u kolumni "Peta dimenzija" objavljene u Novom listu. Obrazloženje nagrade: Kolumnist Novog lista Neven Šantiæ na hrvatskom medijskom prostoru preèesto novinarsku agresivnost nadomješta ili potpuno iskljuèuje temeljitošæu, dobrim, pitkim stilom, te analitiènošæu, što ne znaèi da izbjegava polemiènost i oštrinu. Naprotiv, svoje stavove, izgraðene na zavidnom znanju i iskustvu, brani vješto i odluèno, nikad ne težeæi èitatelja pridobiti na "prvu loptu". Nagrada Marija Juriæ-Zagorka za istraživaèko novinarstvo za 2001. godinu dodjeljuje se Dušku Miljušu za istraživanje o Jamesu Capau, objavljeno u Veèernjem listu, 2001. godine Obrazloženje nagrade: Pišuæi o zakulisnim okolnostima ubojstva Vjeke Sliška, odnosno o Jamesu Capauu, novinar Veèernjeg lista Duško Miljuš odmakao je mnogo dalje od policije i državnog odvjetništva, koje je Miljuševu dokumentaciju uvrstilo kao dokazni materijal optužnice, a francuska je televizija Canal + na njemu temeljila prilog o trgovini oružjem. Uz te Dušan Miljuš je '91. godine objavio niz drugih ekskluzivnih istraživaèkih tema koje su javnosti širom otvorile oèi. Nagrada Marija Juriæ-Zagorka za najbolje ureðenu rubriku za 2001. dodjeljuje se Crnoj kronici Veèernjeg lista Obrazloženje nagrade: Crna kronika Veèernjega lista odavno nije mjesto na kojem æe se samo bilježiti ona huda, crna i èesto pretežuæa strana svakodnevice, veæ prostor analize stanja hrvatskoga društva. Uz profesionalna izvješæa o nesreæama, kriminalu, razbojstvima ili suðenjima, Crna kronika Veèernjaka najveæu pozornost posveæuje upravo istraživaèkom novinarstvu razotkrivajuæi pozadinu, odnosno uzroke devijatnih ponašanja. Stoga je Crna kronika bez ikakve dvojbe jedan od najboljih segmenata najnakladnijeg hrvatskog dnevnog lista. Nagrada Marija Juriæ-Zagorka za podlistak/prilog za 2001. godinu dodjeljuje se prilogu za kulturu Forum Slobodne Dalmacije. Obrazloženje nagrade: Ako je Crna kronika jedan od zaštitnih znakova Veèernjeg lista, to isto je bio Forum Slobodnoj Dalmaciji u 2001. godini. Toènije, u vrijeme kad ga je ureðivao Ivan Ugrin. Polemièan, intrigantan i u fenomenološkom detektiranju (ne)kulturnih zbivanja temeljit, Forum je u razdoblju za koje ga Ocjenjivaèka skupina za tisak HND-a nagraðuje, jedno od najboljih štiva u hrvatskim novinama. Forum se, za razliku od mnogih priloga koji se gledaju, èitao. Nagrada Marija Juriæ-Zagorka za karikaturu za 2001. godinu dodjeljuje se Ici Voljevici za karikature Vijenac Vijencu Voljevica, objavljenu 1. studenog 2001. u Vijencu i Sredstva informiranja objavljenu 13.prosinca 2001. u Vijencu. Obrazloženje nagrade: Bard ili hodajuæa legenda hrvatske karikature, još uvijek nevjerojatno mlad otac veæ dobrano poodraslog Grge, Ico Voljevica dokazuje da je snažna, promišljena karikatura najrjeèitiji i najefektniji komentar. Meštar Voljevica jedinstvenom karikaturom objavljenom u Vijencu govori upravo o - laureatima, èiji se pogledi prvo zastiru nagradama, a potom nagrade poprimaju brkato olièenje. Nagradu Nikša Antonini za novinsku fotografiju za 2001. dodjeljuje se Denisu Ceriæu za fotografiju nakon mafijaškog obraèuna u Zagrebu objavljenu u Slobodnoj Dalmaciji 23.ožujka 2001. Obrazloženje nagrade: Ovjekovjeèivši fotografijom poprište mafijaškog obraèuna u Zagrebu, fotoreporter Slobodne Dalmacije Denis Ceriæ postigao je u svom poslu gotovo idealan spoj. Mješavina gotovo besprijekornog filmskog kadra i dnevna potresna aktualnost rezultirale su novinskom fotografijom za sva vremena. Nagradu Veselko Tenžera za unapreðenje novinarskog izraza za 2001. dodjeljuje se Jurici Pavièiæu Obrazloženje nagrade: Uz sve one elemente zbog kojih je jedan novinski tekst izuzetno èitak, a to su intrigatnost, dobra struktura, odnosno, dramaturgija, luèenje bitnog od nebitnog te stav, jest, složit æe se mnogi, stil. A stlista je u hrvatskom novinstvu, ruku na srce, malo. Jedan od rijetkih je Jurica Pavièiæ, koji prije navedenom ukupnošæu u svojim tekstovima doista pridonosi unapreðenju novinarskog izraza. Radijske radove ocjenjivali su: Giga Graèan, predsjednica (HR Zagreb), Diana Koller (Radio Samobor), Željko Matiæ (Radio 101), Denis Romac (dop. Novi list, Zagreb) i Ivana Šubariæ-Hedl (BBC). O nagradi Marija Juriæ-Zagorka odluèili su sljedeæe: Nagrada Marija Juriæ-Zagorka za radio vijest izvještaj za 2001. godinu dodjeljuje se Željku Rošku za izvještavanje iz Afganistana, Tadžikistana i Pakistana za HR Zagreb od 10. studenog. do 10. prosinca 2001. Obrazloženje nagrade: Konciznost, pregnantnost i stilsko-semantièka odmjerenost, te ne podlijeganje senzacionalizmu ratnog izvjestiteljstva odlike su ovih radova èiji se autor pokazao natprosjeèno uvjerljivim i vjerodostojnim, što ga kvalificira za ovo priznanje. Nagrada Marija Juriæ-Zagorka za radio reportažu za 2001. godinu dodjeljuje se Jeleni Berkoviæ za reportažu Vukovar - deset godina poslije rata, objavljenu 14. studenog 2001. godine na Radiju 101. Obrazloženje nagrade: Višestruko osjetljivu temu, i to u žanru obljetnièkog obilježavanja, autorica je problematizirala i rijetko objavljivanim glasovima pripadnika mlade izbjeglièke populacije. Vukovaru kao ikoni njihovi iskazi daju dodatne konotacije. Nagrada Marija Juriæ-Zagorka za ureðenje radijske emisije za 2001. dodjeljuje se Iliji Jandriæu za rad Politièar godine, objavljen na Obiteljskom radiju. Obrazloženje nagrade: U medijski prešutno zadanom, nezahvalnom subžanru godišnjih inventura i apostrofiranja autor je pridonio dramaturški natprosjeèno profiliranu emisiju. Vrlo individualni iskazi brojnih sudionika i smisleno odabrani glazbeni inserti uoblièeni su u dinamiènu a istodobno elegantnu radiofonsku strukturu. Televizijske radove ocjenjivali su: Mirjana Rakiæ, predsjednica (HTV), Oliver Dražiæ (HTV), Ante Granik (HTV Šibenik), Branko Kuzele (OTV) i Aleksandar Stankoviæ (HTV). O nagradi Marija Juriæ-Zagorka odluèili su sljedeæe: Nagrada Marija Juriæ-Zagorka za televizijsku vijest/izvještaj za 2001. dodjeljuje se Tihomiru Ladišiæu za izvještavanje iz Pakistana za HTV. Obrazloženje nagrade: Nagrada se dodjeljuje za seriju izvještaja iz Pakistana, za vrijeme jedne od najozbiljnijih vojnih operacija u ovom stoljeæu rata protiv Al Qaide i njezina voðe Osame Bin Ladena, rata protiv talibana i vraæanja Afganistana u stanje kakvo je bilo prije njihova dolaska na vlast. Tihomir Ladišiæ uspio je u svojim svakodnevnim javljanjima, dramatiènim i dojmljivim , upozoriti na sve bitne èinjenice same operacije u susjednoj zemlji, ali i na brojne pojedinosti svakodnevnog života u Pakistanu, u mjesecima opasnog življenja i išèekivanja. Upravo te slike svakodnevice Pakistanaca, nijanse u borbi za preživljavanje, pokazale su svu vještinu Ladišiæeva izvještavanja iz ratom zahvaæenih podruèja, stavljajuæi ga uz bok svjetskim izvjestiteljima, s kojima se našao u konkurenciji tijekom dvotjednog javljanja s tog ratnog podruèja. Nagrada Marija Juriæ-Zagorka za televizijsku reportažu za 2001. dodjeljuje se Teni Perišin za reportažu o Vladimiru Beari, objavljenu u sijeènju 2001. u emisija Tjedni pregled 007, HTV Obrazloženje nagrade: Nagrada se dodjeljuje za reportažu o slavnom Hajdukovom nogometašu Vladimiru Beari, koja je bila objavljena u sijeènju 2000.godine u emisiji Tjedni pregled 007. Potaknuta pitanjem kolega s Finske televizije: Gdje je Vladimir Beara što se dogodilo s njim? Tena Perišin krenula je u potragu za nekad slavnim nogometašem, danas vremešnim èovjekom, kojeg su nekako i njegovi sugraðani Spliæani izgubili iz vida, no slava o njegovim podvizima na terenu usmenom se predajom i dalje prenosi s generacije na generaciju. Upravo to, prošlost i sadašnjost , potaknulo je Tenu Perišin na cjelovitu prièu o èovjeku i vremenu, okruženju u kojem je živio i živi Vladimir Beara. Autorica nam je pružila sliku o nama samima, povela nas na sentimentalno putovanje kroz reportažu koja nikoga nije ostavila ravnodušnim. Tena Perišin dokazala se još jedanput kao vrstan televizijski autor. Nagrada Marija Juriæ-Zagorka za istraživaèko novinarstvo za 2001. dodjeljuje Sanji Mikleuševiæ za istraživanje o preživjelim èlanovima obitelji Zec, objavljeno u rujnu 2001. u emisiji Brisani prostor, HTV Obrazloženje nagrade: U emisiji Brisani prostor u rujnu 2001., zahvaljujuæi reportaži Sanje Mikleuševiæ, objavljene su nove pojedinosti o obitelji Zec. Kombinacijom arhivskih snimaka i potresnih svjedoèanstava, odmjerenim reporterskim kazivanjem Sanja Mikleuševiæ ponovo je progovorila o "zaboravljenom " sluèaju za koji se zbog brojnosti napisa u vremenu kada se zloèin dogodio, mislilo kako su sve pojedinosti poznate. Kako to ponekad biva, a to smo se ponovo uvjerili gledajuæi prièu o obitelji Zec, sve osim jedne, ali važne: postoje preživjeli èlanovi obitelji ,sin i kæi, naime mala Aleksandra Zec imala je brata i sestru . Nagrada Marija Juriæ-Zagorka za ureðenje televizijske emisije za 2001. dodjeljuje Ivani Dragièeviæ za emisiju Finski tango objavljenu u studenom 2001., ciklus emisija Viza, HTV Obrazloženje nagrade: Finski tango, primjerna je televizijska emisija zahvaljujuæi radu svakog èlana ekipe voðene autoricom Ivanom Dragièeviæ. U 38- minutnoj emisiji gledateljima je pružen profil zemlje koji Ivana Dragièeviæ znalaèki iscrtava, istièuæi pojedinosti koje nas povezuju, ali i èinjenice koje primamo s uzdahom «Kad bismo mi barem tako!» Finski tango je prièa o ljudima koji malo govore, a puno rade, koji su imali sjajne i tamne stranice u svojoj povijesti, koji su prošli mnogo toga, na što podsjeæa tužna laponska pjesma, no danas ih spominju ponajprije kao stanovnike zemlje koja ima najkonkurentnije svjetsko gospodarstvo. Zamišljena prije nekoliko godina kao emisija koja æe nam kroz primjere ne tako dalekih zemalja omoguæiti propitivanje vlastitih poteza ,postignuæa i ciljeva, Finski tango ostvario je to na najbolji naèin. Nagraðujuæi autoricu emisije Ivanu Dragièeviæ, èestitamo i ostalim èlanovima ekipe :snimatelju Juri Ožiæu Bebeku, tonskom snimatelju Stjepanu Beti, te montažerima Vesni Lažeti i Saši Petriæu. Nagrada Nagradu Žarko Kaiæ za najbolji snimateljski rad za 2001. dodjeljuje Mariju Sladiæu za snimateljske priloge iz Makedonije, Pakistana i s Islanda, HTV 2001. Obrazloženje nagrade:
Article XIX, organizacija koja se bavi medijima i vodi globalnu kampanju za slobodu izražavanja, dostavila nam je svoje primjedbe na Teze za raspravu o Zakonu o medijima, koje je izradilo Ministarstvo kulture RH. Tekst donosimo u cijelosti - kliknite ovdje. ...
više
...
Zagreb Corporate Governance Roundtable to focus on Boards Business executives and government policymakers will explore ways to improve the watchdog role of company boards of directors at the South Eastern Europe Corporate Governance Roundtable in Zagreb, Croatia Nov. 21-22. Participants in the meeting will also examine how employees and creditors can help improve oversight of top corporate management. The Zagreb roundtable, organized by the Organization for Economic Co-operation and Development and the World Bank and co-hosted by the Zagreb Stock Exchange, is the third in a series of meetings aimed at improving corporate governance practices in Eastern Europe. It will focus on the responsibilities of board members and on the role of company stakeholders. The meeting’s speeches and panel discussions at Zagreb’s Palace Hotel are all open to journalists and a press conference with speakers is scheduled for 1 p.m. on Thursday Nov. 21. The accounting scandals unfolding in Europe and the U.S. illustrate the need to strengthen the checks and balances that ensure companies are managed in an honest and professional manner. That is particularly true in regions like Eastern Europe, as they seek to attract foreign investors. Investors are willing to pay a 30% price premium for shares of well-governed companies in the region, according to a recent survey by management consultant McKinsey & Co. Roundtable speakers and panelists will include government officials, academics, legal experts, public policy specialists, and business leaders. Among them are Maringo Papuga, chairman of the Zagreb Stock Exchange, Tihomir Domazet, assistant minister in the Croatian Ministry of Finance, Robert Strahota, assistant director of the U.S. Securities and Exchange Commission, and Rainer Geiger, deputy director of the OECD’s Directorate for Financial, Fiscal and Enterprise Affairs. Business leaders will include Darko Marinac, CEO of Podravka d.d., Ognjen Antunac, Deputy Chairman of the Management Board of Vicktor Lenac, Johan Swarts, human resources director of Pliva d.d., Darko Ostoja from the ICF Investment fund, and Colin Melvin, director of corporate governance at Hermes Pensions Management, Ltd. The South East Europe Corporate Governance Roundtable is part of the Investment Compact and is financed by the Deutsche Gesellschaft für Technische Zusammenarbeit (GTZ) and by the Global Corporate Governance Forum. It held its first meeting in Bucharest in September 2001, and its second meeting in Istanbul in May 2002. For more information, or to register, journalists should contact David Woodruff in the OECD media relations office (Tel: +33 1 45 24 81 18; email: david.woodruff@oecd.org). ...
više
...
Poznati splitski ugostitelj Stipe Bradariæ ne prestaje s napadima na novinare Slobodne Dalmacije. U posljednjem nizu, Bradariæ je opasno prijetio novinarki Crne kronike Žaklini Juriæ na hodnicima Opæinskog suda u Splitu samo zato jer je pisala istinu koja se njemu nije svidjela, poštujuæi pri tom sve profesionalne uzuse i držeæi se novinarskoga kodeksa èasti. Stipe Bradariæ ne samo što fizièki prijeti novinarima Slobodne pred pravosudnom policijom, nego isto radi i na hodnicima naše novinske kuæe, gdje, a nakon što mu ljudi iz uprave i uredništva novina elegantno omoguæe slobodan prolaz, brutalno demonstrira silu pozivajuæi se na nekakve veze koje bi nas trebale zaplašiti dok pišemo o nezakonitostima za koje ga se sumnjièi. Predsjednik Ogranka HND-a Slobodne Dalmacije Dragutin Luèiæ, predsjednik HND ...
više
...
08.11.2002.
Priopæenje Zbora novinara sudskih izvjestitelja o uèestalim verbalnim napadima na novinare Na tiskovnoj konferenciji predsjednika Udruge sudaca pristup imaju samo osobni prijatelji sudaca, a pritom uvredama na raèun novinara izražavaju svoje neslaganje njegovim pisanjem. Nedopustive ispade dopuštaju si i najviši vladini dužnosnici koji nas nazivaju "polupismenim uhodama". Podsjetit æemo da su nakon takvih verbalnih ispada ranijih godina, uslijed tada neodgovarajuæih reakcija pravosuða, novinari bili izloženi i fizièkim napadima. Pozivaju li to neki i danas razne nezadovoljnike na linè novinara? Duško Miljuš, predsjednik Zbora novinara sudskih izvjestitelja Dragutin Luèiæ, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva
...
više
...
Novinarska stipendija Alfred Friendly je stipendija privatne neprofitne organizacije. Njeni su ciljevi: Stipendija se dodjeljuje obièno dvanaestorici kandidata - novinara tiskanih medija u dobi od 25-3 godina na 6 mjeseci. Stipendisti se kao reporteri dodjeljuju nekom uredništvu u SAD i tako u praksi proširuju iskustva i stjeèu znanja. Kriterije, prijavnice i program stipendijemožete naæi na adresi: www.pressfellowships.org ...
više
...
Brussels, 30 October 2002 PRESS ADVISORY
|
AKTUALNO
|
|||||