Ukupno: 2347

Razgovarao Boris PAVELIÆ

Dva dana nakon napada na glavnog urednika tjednika »Makarska kronika« Anðelka Ercega, napadnuti sumnja u dobru volju policije i pravosuða da pravedno kazni poèinitelja, ali i u njihovu sposobnost da uopæe shvate ozbiljnost ušutkavanja medija.     – Policija nije radila kako je trebala. Podnijela je prekršajnu prijavu za remeæenje javnog reda i mira, i za njih je stvar gotova.     Brutalni napad na novinara tretiraju kao kavansku tuènjavu?     – Kao da je Predrag Trutin napao Anðelka Ercega, a ne glavnog urednika novina. Da kaznenu prijavu nisam podnio sam, policija to ne bi uèinila. Državno odvjetništvo uvjerava me da bi je ono podnijelo, i mogu im vjerovati. Ali je èinjenica da napad nije tretiran prema odredbama Kaznenog zakona za napad na službene i odgovorne osobe, premda mi je državno odvjetništvo potvrdilo da je to moguæe. Sat nakon napada, dok sam davao iskaz policiji, doznao sam da je napadaè veæ u istom lokalu u kojem me napao, premda mi je policija rekla da æe zbog pijanstva cijelu noæ biti zadržan u postaji. Kasnije je u zapisnik ušlo da je imao samo 0,5 promila alkohola u krvi. Na izlazu iz policije cinièno mi se smijao i mahao. Iz svega toga je jasno da policija ovo ne smatra napadom na slobodu medija, nego obiènom kavanskom prepirkom. Bit æe žalosno prihvatimo li nasilje kao normalno. A strahujem da veæ jesmo, jer se nije oglasila nijedna službena instanca u Makarskoj. Štoviše, od politièara sam najèešæe èuo: »Pa to si mogao i oèekivati«.         Trutin – kao da je i sad sudac     Kako se na roèištu ponijela sutkinja Prekršajnog suda Marija Mihaljeviæ?     – Bojim se da je bivši sudac Trutin tretiran kao da je i sad sudac. Zamjeram joj da je napadaèu dopustila da ustane, priðe mi i kaže: »Gospoðo sudac, dopustite da pregledam uho Anðelka Ercega i tu takozvanu posjekotinu«. Dopustila je, ali ja nisam, nego sam ustao i krenuo van iz sudnice. Ne mogu dopustiti da me pregledava onaj koji me juèer zvjerski mlatio.     Kako je na to reagirala sutkinja?     – U zapisnik je konstatirala da mu nisam dopustio to »pregledavanje«. Potom, kao olakotnu okolnost Trutinu upisala je da se vratio na mjesto napada i isprièao se vlasniku lokala. S druge strane, u zapisnik nije unijela da mi se napadaè podrugljivo smijao izlazeæi iz policije.     Kako komentirate takvo ponašanje sutkinje?     – Neæu ga komentirati, ali sam se neugodno osjeæao.     Podnijeli ste kaznenu prijavu. Što je s njom?     – Ne znam. Danas sam razgovarao s opæinskom državnom odvjetnicom u Makarskoj, i ona mi je rekla da postupak traje. Potvrdila mi je da se kazneni postupak Ozbiljne lokalne teme u nacionalne medije         Kako se ponijela javnost?     – Novinari su reagirali korektno i brzo. Ali nacionalni mediji lokalnima bi više pomogli kada bi preuzimali uistinu važne lokalne teme, koje mogu izazvati posljedice poput ovoga napada, nego da preuzimaju atraktivne, ali objektivno manje važne teme. Svjestan sam da afere »striptizeta« ili »srpska trava«, koje je otvorila »Makarska kronika«, na prvi pogled mogu biti atraktivne, ali daleko je važniji, primjerice, prostorni plan Makarske. Posredno i za cijelu Hrvatsku. mogao pokrenuti i po službenoj dužnosti, ali i kazala da je to sada manje važno. Nemam razloga sumnjati da postupak neæe iæi kako treba, ali kad promatram kako sve ide, ne mogu se oteti dojmu da je posrijedi neprepoznavanje posljedica brutalnog napada na slobodu medija.         Zaèuðena državna odvjetnica     Nema reakcija na društveni kontekst koji omoguæuje mlaæenje novinara zbog kojeg se nitko naroèito ne uzrujava?     – Toèno. Vijest je da je novinar izudaran, i ništa više.     Bi li reakcija bila drukèija da je pretuèen urednik nekog nacionalnog tjednika?     – Vijest bi možda bila na više stranica, ali se bojim da opet ne bismo bitno mijenjali odnose i trajno zaštitili novinare. Najbolji pokazatelj odnosa prema novinarima jest i postupak policije te razmišljanje državnog odvjetnika u ovome sluèaju: kada sam ih pitao bi li se postupak pokrenuo po službenoj dužnosti u sluèaju da je Trutin pretukao proèelnika gradskog poglavarstva, oni su mi to potvrdili.     Držite da novinare treba štititi kao službene osobe?     – Svakako. Kazneni zakon to veæ predviða, ali u praksi se to primjenjuje na politièare i suce, a ne i na novinare. Državna odvjetnica se zaèudila kad je saznala da je »Makarska kronika« pravna osoba, a njezin glavni urednik u pravnom smislu odgovorna službena osoba. Retorièki sam je pitao što misli da je »Makarska kronika«, udruga graðana

Novinari koji prate rad Gradskog poglavarstva od juèer mogu pratiti direktan prijenos sjednica, a ne kao dosad èamiti u pokrajnjoj sobici èekajuæi da gradski oci obznane što su odluèili. Veæ u srpnju, na prvoj sjednici novog Poglavarstva, gradonaèelnik Milan Bandiæ zabranio je novinarima nazoènost sjednicama, zatvorivši tako jedan od rijetkih kanala za dobivanje informacija.

Èlanove Poglavarstva ometaju zgodne novinarke glasilo je Bandiæevo objašnjenje zbog kojeg se poslije isprièao. No umjesto da novinarima otvori vrata sjednica, Bandiæ je potrošio 106 tisuæa kuna kupivši kamere i sustav za prijenos slike i tona do novinarske sobe.

Sada sam zadovoljan, ali mi je žao ovih sedam mjeseci mraka rekao je Tomislav Galoviæ iz Jutarnjeg lista koji se usput potužio da se iz Poglavarstva jako teško dobivaju informacije koje Bandiæ nije odobrio. S njim se slaže i Nevenka Cigulin iz Novog lista koja smatra da æe afera sa zatvaranjem sjednica ostati jedna od najveæih mrlja u Bandiæevu radu.

Informacije se mogu dobiti bilo kada i bilo gdje, samo je pitanje naše savjesti koliko æemo ih zloupotrijebiti smatra Vesna Juriæ-Rukavina s radio Sljemena, a Ivan Pandžiæ iz Poslovnog dnevnika predlaže da bi trebao postojati gradski glasnogovornik jer sadašnja Služba za informiranje služi samo kao posrednik za slanje upita proèelnicima.

Hrvatsko novinarsko društvo najoštrije osuðuje brutalni fizièki napad na Anðelka Ercega, urednika i vlasnika tjednika Makarska kronika, kojemu je bivši opæinski sudac Predrag Trutin nanio tjelesne ozljede.

Suprotno prvim službenim izjavama PU Splitsko-dalmatinske županije napadaè nije zadržan u pritvoru, iako je nad njim provedena kriminalistièka obrada. HND smatra da je napad na urednika Anðelka Ercega, napad na slobodu javnog mišljenja i izražavanja te neovisnu ureðivaèku politiku Makarske kronike. Nakon niza pritisaka, a to je osobito izraženo kada su posrijedi lokalni mediji, za najnoviji sluèaj nasilna ponašanja, uz napadaèa držimo odgovornima i sve one koji u javnom, odnosno, politièkom životu, umjesto kulture tolerancije i javnog dijaloga stvaraju atmosferu u kojoj nasilje postaje uobièajeno društveno ponašanje.

Hrvatsko novinarsko društvo podsjeæa da kad je o novinarima rijeè svaki graðanin nezadovoljan tretmanom u medijima ima pravo tražiti moralnu zadovoljštinu pred Vijeèem èasti HND i, naravno, na hrvatskim sudovima. Sve izvan tih okvira put je u nasilje nad ustavno zajamèenim pravom na slobodu javnog mišljenja i izražavanja.
Hrvatsko novinarsko društvo stoga pruža punu podršku urednicima i novinarima Makarske kronike, a od policije i sudova zahtijeva po tko zna koji put da uèinkovito i brzo obave svoj posao te da o tome izvjeste javnost. Takoðer od policije tražimo da uredniku Anðelku Ercegu i novinarima reèenoga lista pruži uèinkovitu zaštitu.

Za HND
Dragutin Luèiæ, predsjednik

 

Danska polako i preko posrednika ispituje može li dobiti kompenzaciju iz EU fondova za ekonomsku štetu koju je pretrpjela za vrijeme prosvjeda protiv karikatura u bliskoistoènim i drugim zemljama. Èeška je, kao da je inicijativa njezina, što se èesto radi u EU-u, preuzela na sebe kontaktiranje sa zemljama i institucijama i predstavljanje danskog sluèaja, odnosno traženje kompenzacije. Poznato je da su danski proizvodi još uvijek pod bojkotom u mnogim zemljama gdje islam ima velik utjecaj, kao i da su zgrade veleposlanstva ošteæene. Još i više od toga, Danska se osjeæa iznevjerenom od europskih saveznika, koji su se jako suzdržano ponašali kad je bila jako izložena ne samo bojkotu roba i paljenju zastava nego i prijetnjama. Danska nije doživjela europsku solidarnost. S druge strane, Danska je, uz Veliku Britaniju, najeuroskeptiènija èlanica. Kopenhagen je izabrao da bude izvan nekih vrlo važnih tokova Unije. Razlika je, dakako, što je Britanija velika, pa si to može dopustiti i politièki i ekonomski, a Danska, kako vidimo, tako-tako. Tek poèetkom ovog tjedna Danska je poèela dobivati prve jasne znakove podrške. To je, meðutim, bilo uèinjeno tek kad je Unija našla pravu intonaciju oko razvoja dogaðaja oko karikatura. Nakon lutanja, odluèeno je da "u svako sluèaju poštovanje i dijalog, ali uz svijest o tome da se ne može odustati od temeljnih europskih naèela". Prvo je podršku izrazio predsjednik komisije Jose Manuel Barosso. Govoreæi u ponedjeljak u Europskom parlamentu u Strasbourgu, rekao je da Danska nije imala "fer tretman", te da sloboda mišljenja i rijeèi nije nešto o èemu se može pregovarati. Barosso je takoðer dao i intervju danskom listu Jyllands-Posten. U meðuvremenu, Javier Solana u ime EU-a, ali i neke druge zemlje pojedinaèno odlaze na diplomatsku turneju po Bliskom istoku kako bi što prije popravili nastalu štetu. 

Program stipendije «Milena Jesenska» utemeljio je Institut za društvene znanosti i Europska kulturna fondacija. Europskim novinarima koji rade u tiskanim i elektronièkim medijima nudi moguænost detaljnijeg istraživanja europskih tema. Poziv se prvenstveno odnosi na novinare koji se bave kulturom u širem smislu, a krajnji rok za podnošenje prijava je 31. ožujak 2006. godine.

Prijave se mogu naæi na www.iwm.at/fellowships.htm, a više o organizatorima nawww.eurocult.org i www.project-syndicate.org.

Zagrebaèki fotoreporter Darko Bandiæ jedan je od nekoliko ljudi koji imaju povlasticu biti za vrijeme suðenja uz suce, tužitelje, branitelje, optuženike i èuvare u bagdadskoj sudnici u kojoj se vodi proces svrgnutom iraèkom predsjedniku Sadamu Huseinu i njegovim najbližim suradnicima.

 To je suðenje najnovijim incidentima - nasilnim dovoðenjem buntovnih optuženika i njihovim burnim prosvjedima - opet pobudilo veæ pomalo posustalo zanimanje iraèke i svjetske javnosti. 

Bandiæ, koji veæ 14 godina radi kao fotoreporter ugledne amerièke agencije Associated Press (AP), za koju je izvještavao s balkanskih, bliskoistoènih i srednjoazijskih kriznih podruèja, za Jutarnji je opisao kako izbliza izgleda suðenje Sadamu.

 • Koliko fotoreportera ima dopuštenje biti u sudnici za vrijeme procesa Sadamu i suradnicima?

- Pet je agencija èijim je fotoreporterima to dopušteno - AP, Reuters, AFP, EPA i Getty. Tih pet agencija predstavlja šest do sedam fotografa, meðu kojima sam i ja, u ime AP-a. Prije poèetka suðenja stvorili smo izvjestiteljski pool i dogovorili rotirati se svakih deset dana unutar kojih u sudnici mogu biti dvojica. Tako sam prije bio s Reutersom, kasnije s AFP-om, sada su EPA i Getty, a uskoro æu opet biti s kolegom iz Reutersa.

 • Koliko je pomna provjera kojoj ste podvrgnuti prije odabira i pri ulasku u sudnicu?

- Vrlo su nas temeljito provjerili, najprije iraèka služba sigurnosti, a zatim amerièka vojna obavještajna agencija (DIA). U sudnicu ništa ne smijemo unijeti, ni papir ni olovku. Pogotovo ne fotoaparate i kamere, koji nas tamo veæ èekaju. Nipošto nije dopušteno unošenje mobitela. Moramo biti u zgradi nekoliko sati prije poèetka suðenja i ostati ondje sve dok se ne isprazni, tako da obièno odemo posljednji. Suðenje najèešæe poèinje oko 10-11 prijepodne, a mi trebamo biti unutra veæ oko 7 ujutro.

 • Smijete li se kretati po zgradi tijekom svih tih sati na suðenju?

- I kada idemo do toaleta, što našeg èuvara, službenika amerièkog veleposlanstva zaduženog za medije, èini jako nervoznim, to smijemo samo u pratnji osiguranja. Nijedna fotografija koju napravimo ne može napustiti sudnicu prije nego što je prekontroliraju - prvo iraèki službenik suda, a onda Amerikanci.

 • Kakve su provjere na ulazu?

- Moramo proæi dva sigurnosna mjesta prije zgrade i zatim još dva u njoj. Na tim su mjestima najsuvremeniji scanneri i rendgenski ureðaji, koji registriraju i komadiæ papira u džepu. Da netko ima bilo što opasno, primjerice, u potplatu cipele, to bi se odmah oèitalo na monitoru.

 • Smijete li piti i jesti u zgradi?

- Dobivamo iraèku hranu, za koju moram priznati da mi osobno ne leži dobro, a možemo piti vode koliko hoæemo.

 • Kakav je Sadam uživo, izbliza?

- Može se primijetiti da je dosta arogantan, svjestan gdje se nalazi i ljut zbog toga. U jednom trenutku, kad mu je sudac rekao da se smiri, odbrusio mu je da se ne može tako odnositi prema njemu jer je on 35 godina bio predsjednik Iraka i time se još uvijek smatra. A kada mu je sudac na to rekao da je sada samo optuženik kojemu on sudi, jako se razljutio i poèeo vikati.

Prethodni glavni sudac je i zamijenjen jer se smatralo da je bio premekan i da je odviše dopuštao optuženima da ga pritisnu. Ovaj novi glavni sudac je dosta tašt i èvršæe se odnosi prema svima, pa i prema Sadamu, što ovoga razbješnjuje i èesto se dere.

Ipak najveæi cirkus u sudnici ne radi sam Sadam, nego njegov polubrat Barzan Ibrahim al-Tikriti. On je osobito buran kada doðe do napetosti. Prošli put kada su svi optuženi iz protesta napustili sudnicu, on je prvi otišao. I inaèe radi puno buke, sjedi na podu, dolazi u pidžami.

 • Glumi li Sadamov polubrat Barzan Ibrahim al-Tikriti ludilo ili time želi ismijati i poniziti sud?

- Mislim da se ponaša prirodno, u skladu sa svojim temperamentom i èinjenici da nije navikao da mu netko osim Sadama nešto nareðuje.

 • Pokazuju li Sadam ili drugi da im fotografiranje ide na živce?

- Oni su svjesni da ih se snima, ali zapravo ne mogu znati kada jer se ne koriste bljeskalice. Dva su naèina na koji ih snimamo i u oba nas sluèaja ne vide. Jedan je snimanje daljinskim upravljanjem s raèunala, pomoæu robota s montiranim kamerama koji je u sudnici. Drugi je snimanje iz sobice naslonjene na glavnu dvoranu suda, pri èemu mi, sa svoje strane, vidimo kroz stakleni zid koji s njihove izgleda kao ogledalo.

 • Bili ste na mnogim bojišnicama, važnim dogaðajima, na nekoliko kontinenata. Je li nešto od toga bilo usporedivo sa suðenjem Sadamu?

- Ne pamtim ništa slièno ovome.

Ahmed Salihbegoviæ

JEDDAH/ALŽIR/DUBAI -

Glavni tajnik Arapske lige Amr Mussa juèer je izjavio kako bi se istoène i zapadne zemlje trebale zajedno angažirati na gašenju »zlonamjernog plamena« krize koja je nastala objavljivanjem karikatura proroka Muhameda.
»Nije trenutak za sukob izmeðu istoka i zapada«, ocijenio je Mussa obraæajuæi se sudionicima Ekonomskog foruma u Jeddahu. - Udružimo se, mi muslimani koji želimo dobar odnos sa zapadnjacima, s našom braæom u Europi i SAD-u koji misle jednako kao mi, a znam da ih ima puno i ugasimo ovaj zlonamjerni plamen krize koja je nastala objavljivanjem karikatura, kazao je. Bivši njemaèki kancelar Gerhard Schroeder, koji sudjeluje u radu Foruma, pozvao je europske zemlje da pokažu više razumijevanja za islam. Visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Javier Solana u Jeddah bi trebao doputovati danas gdje æe razgovarati s glavnim tajnikom Organizacije islamske konferencije Ekmeleddinom Ihsanogluom kako bi se nastala kriza razriješila.
Direktori dvaju alžirskih tjednika koji izlaze na arapskom jeziku pritvoreni su po nalogu suda u Alžiru jer su objavili karikature proroka Muhameda, piše juèer alžirski tisak. Direktor tjednika Essafir, Berkane Bouderbala, smješten je u subotu u zatvor Serkadji u Alžiru. Direktor tjednika Panorama, Kamel Boussad, pritvoren je u èetvrtak u istom zatvoru i iz istog razloga, kako navodi isti izvor. Alžirski sud je takoðer zabranio objavljivanje vjerskih priloga tih listova u kojima su objavljene sporne karikature proroka Muhameda. Takoðer dio urednika i novinari alžirske javne televizije smijenjeni su u utorak jer su u informativnoj emisiji pokazali karikature na nekoliko sekunda.
Norveški veleposlanik u Saudijskoj Arabiji u ime svoje vlade isprièao se svim muslimanima diljem svijeta zbog objave karikatura proroka Muhameda u norveškom listu Magazinetu, objavili su juèer saudijski mediji. Veleposlanik Yan Bojeh Mart sastao se s predsjednikom saudijskog parlamenta Salehom bin Abdulahom i naglasio da norveška vlada i stanovnici snažno osuðuju objavu karikatura te poštuju sve vjere na svijetu. Norveški list Magazinet prenio je krajem sijeènja karikature koje je prvi objavio danski Jyllands-Posten u rujnu.

Media Release                                                             13 February 2006

 

 

Ending Governmental Pressure on Journalism is Key to Mediterranean Media Dialogue Says IFJ

 

Breaking the strangle-hold that some governments still have on key media is a key to creating an independent and democratic media culture around the Mediterranean, the International Federation of Journalists told a round table meeting of experts in Cairo at the weekend.

"Some governments insist on keeping media – particularly the national broadcasting systems – under a tight rein and this demoralizes journalists and restricts the capacity for independent reporting" said Aidan White, IFJ General Secretary, at the meeting called to discuss practical ways of promoting co-operation between media in European Union countries and states bordering the Mediterranean.

“The development of credible and effective programmes depends on creating an enabling environment in which journalists can work safely and professionally without interference,” said White. “And that means breaking the link that binds media to forms of governmental control and undue influence.”

He said that some governments, such as Tunisia which has a notorious record of putting pressure on journalists and media, were making it impossible for journalists to work freely without facing official intimidation.

He also argued for more action to improve the safety and security of journalists and said that programmes for training journalists to cope with dangerous situations, including reporting on violent demonstrations as well as war reporting, would build confidence and win support among journalists. He said the International News Safety Institute, the coalition of media employers and journalists groups, was a crucial supporter of such work.

He also sought support for the launching of a new framework for dialogue between journalists and media around the Mediterranean to combat the rise of intolerance in reporting of issues related to migration and asylum policy.

The meeting of journalists, media experts and academics looked at ways to promote professionalism and co-operation as part of the new phase of work for media in developing the European Union neighbourhood policy of co-operation between EU states and southern Mediterranean countries, which was launched at a conference in Barcelona in November. The programme, under the title Euromed and the Media, allows key international journalists to examine how the media helps shape the multi-faceted relationships between countries in the Euromed region which includes European Union member states plus countries on the southern Mediterranean coast - Algeria, Egypt, Israel, Jordan, Lebanon, Morocco, Palestine Authority, Syria, Tunisia and Turkey.

 

For more information please contact +32 2 235 22 06

The IFJ represents more than 500,000 journalists in over 100 countries

 

 

Sljemenski Zeleni spust u subotu su osvajali hrvatski novinari. Održano je èetvrto poslijeratno natjecanje novinara u veleslalomu »Sljemenska raca«, koje je okupilo 78 natjecatelja. Skijaško druženje novinara organizirali su Zagrebaèki skijaški savez i Skijaški klub Novinar.
Veleslalom se održavao na posebno ureðenom dijelu Zelenog spusta, a jednako se glasno bodrilo iskusne skijaše, one koji su padali, kao i one koji su se, tek nedavno prvi put stavši na skije, polako, ali sigurno spuštali do cilja. Druženje i dobra zabava novinarima su ipak bili važniji od rezultata.
Natjecalo se u više kategorija, a jedna od pobjednica bila je i Mirjana Sošiæ. »Staza je dobro postavljena, nije prebrza i svi su je skijaši, bez obzira na iskustvo, mogli svladati. Ipak, najvažnije je na ovakvim dogaðanjima susresti kolege iz Hrvatske i inozemstva«, rekla je Mirjana Sošiæ.
Sudjelovala je i jedna novinarka iz Belgije te kolege iz Slovenije Gregor Pucelj i Matjaž Albreht. »Prvi put smo na Sljemenu. Izvrsno je. Moramo priznati da nas je ovamo posebno privuklo natjecanje Snježna kraljica, koje smo u Sloveniji pomno pratili«, rekli su novinari »Dela«, inaèe pobjednici u brojnim meðunarodnim susretima. Na Sljemenu ih je zasmetala samo prespora žièara za tako kratku stazu.
Zabavno je bilo i sucu natjecanja Darku Frankoviæu, koji je dobacio: »Vidi se da novinari skijaju s voljom i uživanjem. Bolje je da se ispucaju na snježnom terenu, nego u medijima«. Veselo novinarsko druženje nastavilo se na sljemenskom vrhu uz pjesmu i nezaobilaznu kotlovinu.
Svim skijašima dodijeljene su diplome, pobjednici su nagraðeni prigodnim ruksacima, a dvoje skijaša s najboljim rezultatima na dar su dobili nove skije. Drugi dio natjecanja, skijaško trèanje »Goranski patak«, održat æe se 25. veljaèe. Organizator natjecanja Danijel Popoviæ rekao je da mu je žao što meðu skijašima ima premalo mladih novinara, ali se nada da æe dogodine i oni pridonijeti ljepoti takvih susreta.

Reutersov fotoreporter Finbarr O`Reilly pobijedio je na velikom svjetskom natjecanju Press Photo za 2005. godinu s fotografijom majke i djeteta u centru za hitnu prehranu. Èelnik žirija istaknuo je kako ova fotografija ima sve: ljepotu, užas i beznadnost. Fotografija je jednostavna i elegantna, a snimljena je u mjestu Takoua u Nigeru.

Novinarima Hrvatske rijeèi iz Subotice, jedinoga tjednika na hrvatskome jeziku u Srbiji, krajem prošlog tjedna nepoznata je osoba telefonski prijetila. Razgovarali smo sa Zvonimirom Perušiæem, direktorom i glavnim urednikom Hrvatske rijeèi, koji nam je isprièao što se dogodilo:
»U èetvrtak 2. veljaèe prije podne anonimni muškarac èetiri je puta nazvao telefonom, prijetio likvidacijom službenicama redakcije koje su se javile na telefon i vrijeðao ih na nacionalnoj osnovi. Nazivao ih je ustašama i zahtijevao da novinari prestanu pisati za Hrvatsku rijeè.
Isti se glas javio i sutradan, dao je novinarima i djelatnicima Hrvatske rijeèi rok od tri minute da napuste prostorije, jer je, kako je rekao, postavio bombu u zgradu.«
Nakon toga telefonskih poziva više nije bilo. Policija je obaviještena o prijetnjama te uzela izjave, ali do sada, kako kaže Perušiæ, nema obavijesti o rezultatima istrage i poèinitelju. To nije prvi put da se prijeti novinarima Hrvatskoj rijeèi. Naime, prije dvije godine im je telefonski reèeno da æe svima biti život ugrožen ako tjednik nastavi izlaziti.
I tada je policija takoðer obaviještena i poslana je policijska zaštita prostorija uredništva 24 sata dnevno mjesec dana. Ni o tadašnjem poèinitelju nema nikakvih informacija.
Pitali smo Zvonimira Perušiæa kako objašnjava te prijetnje i je li možda u sadržaju Hrvatske rijeèi toga tjedna moglo biti nešto što bi ih isprovociralo.
Perušiæ otklanja takvu moguænost i kaže da povod za incident sasvim sigurno nije u pisanju Hrvatske rijeèi, jer »ono što objavljujemo apsolutno nije na liniji bilo kakva izazivanja incidentnih situacija«.
Buduæi da je, prema njegovim rijeèima, Hrvatska rijeè najeksponiranija i najorganiziranija hrvatska institucija u Srbiji, razlog za takve prijetnje može biti ili unošenje zebnje meðu njene djelatnike ili se radi tek o želji nekih pojedinaca da se nekažnjeno iživljavaju. Ako je bila namjera prestrašiti redakciju Hrvatske rijeèi, u tome se nije uspjelo.
Normalno se radi, Zvonimir Perušiæ kaže da nisu ustrašeni, ali bi voljeli da policija ovoga puta obavi svoj posao. Jer ipak, nije ugodno kada vam se prijeti i kada ste meta najvulgarnijih uvreda.
Barbara Matejèiæ

U skladu sa zahtjevom Ravnateljstva HRT-a, Uprava Orfeja juèer je pokrenula pravni postupak utvrðivanja odgovornosti svog izvršnog direktora Tomislava Marèinka zbog njegova intervjua Veèernjem listu u kojem je rekao da posjeduje popis nekadašnjih i sadašnjih hateveovaca koji su bili suradnici KOS-a i SDB-a, te ga namjerava javno objaviti.

U Orfeju šute
Kako doznajemo, postupak æe se okonèati danas, a prije toga svoju bi stranu prièe trebao iznijeti i sam Marèinko. No neslužbeno se govori da zatraženo utvrðivanje odgovornosti vodi prema izvanrednom davanju otkaza Tomislavu Marèinku. Iako smo sve te informacije htjeli provjeriti i kod direktora Orfeja Blage Markote, on se nije odazvao na pozive.

Ipak, juèer se o cijelom ovom sluèaju prvi put oglasila i Mirjana Rakiæ, koju je Marèinko posebno prozvao u svom intervjuu, usput je optuživši da je 2000., kad je postala urednica Informativnog programa HTV-a, "u najkraæem roku provela nemilosrdnu èistku svih novinara kod kojih se nasluæivalo hrvatstvo".

Naime, kako je èelništvo Informativnog programa HTV-a od ravnateljstva kuæe zatražilo hitne i konkretne mjere protiv Marèinka, a ono je sve prebacilo na Upravu Orfeja, zahtijevajuæi od nje ispitivanje Marèinkove odgovornosti, Mirjana Rakiæ izrazila je razoèaranje, prema njezinu mišljenju, tako blagim stavom vrha kuæe u kojoj radi.

Opet povjerenstvo
 HRT je ipak vlasnik Orfeja i zato nisam zadovoljna i ne mogu prihvatiti odluku ravnateljstva HRT-a kojom se traži ispitivanje odgovornosti. Izgleda mi to kao da se osniva neko povjerenstvo koje onda na kraju ništa ne uèini  kazala je Mirjana Rakiæ, dodavši i to kako je krajnje neodgovorno da netko 16 godina drži neki popis i da ga za sve to vrijeme nije predao niti prijavio odgovornim tijelima u državi.

 Nije tu u pitanju samo moje ime nego i cijela kuæa. Užasnuta sam da se sada na ovakav naèin uvodi strah meðu kolege. Jedino što još mogu reæi jest  neka gospodin taj papir objavi. Što ga je držao sve ove godine?!  zakljuèila je M. Rakiæ.           Božena Matijeviæ

 

 

HND prosvjedovao protiv Marèinkovih objeda o HTV-u 
HND daje punu potporu ogranku na HTV-u u osudi objeda T. Marèinka koje je izrekao na raèun M. Rakiæ, ali i drugih (ne)imenovanih bivših i sadašnjih novinara HTV-a. HND se protivi naèinu na koji je Veèernji list vodio intervju s Marèinkom, a koji zapoèinje tvrdnjom da je kolegica Rakiæ izjavila da joj je bio zabranjen ulaz na HTV 1991. zbog toga što je bila èlanica SK i srpske nacionalnosti. Marèinko nièim nije dokazao tvrdnju po kojoj je M. Rakiæ 2000. kao urednica Informativnoga programa provodila “nemilosrdnu èistku svih novinara kod kojih se nasluæivalo hrvatstvo”. IO HND-a naglašava posebnu odgovornost uredništva Veèernjeg lista koje je moralo znati da je intervju voðen u suprotnosti s temeljnim principima profesije. IO HND-a zalaže se za neovisnu ureðivaèku politiku HTV-a, Veèernjaka i svih medija u RH, temeljenu na profesionalnim standardima. 

Novinar Davor Ivankoviæ: Moja pogreška ne mijenja bit razgovora 
"Imala sam apsolutno sve karakteristike da mi se zabrani ulazak na HTV". Koje karakteristike? "Èlanstvo u Partiji, ono što je bilo reèeno šest i pol Srba u Dnevniku" toène su izjave Mirjane Rakiæ iz intervjua u Veèernjaku, a bile su odgovor na pitanje je li zabranu rada 1991. izbjegla jer ju je spasila bolest. U pitanju Tomislavu Marèinku pogrešno sam zakljuèio da je M. Rakiæ rekla kako je i njoj tada zabranjen ulaz. Pogreška jest neugodna, no apsolutno nenamjerna. Greška ne mijenja smisao izjava M. Rakiæ, koja u intervjuu potvrðuje teze o progonu novinara partijaca i Srba na HTV-u 1991. Niti mijenja povod zbog kojega je Marèinko dobio pravo na svoje viðenje. IO HND-a naglašava ovu moju pogrešku kao povod za kvalifikaciju o neprofesionalnosti. Svatko dobronamjeran vidio bi da to ne stoji, pogotovo zato što je prozvanima u intervjuu T. Marèinka Veèernji list višekratno nudio prostor za reakciju te je time, kao i uvijek, bio prema svima jednako otvoren.

 

 

 

 

 

 

 

 

ZAGREB - Desnièari iza kojih stoji Iviæ Pašaliæ pokušavaju preuzeti medije. Meni za to ne trebaju dokazi, pogledajte kako se formiraju uredništva. To je kao šah, figure se postavljaju i rade svoj posao. Ide se na sve medije, a neki su veæ osvojeni – Veèernji list, Nova TV, a da o nekakvom Fokusu i ne govorimo. Desnica gubi teren i misli da æe ponovno zavladati ako osvoji medije, ustvrdio je predsjednik Stjepan Mesiæ pri juèerašnjem gostovanju na Hrvatskom radiju. Preuzimanje medija, smatra predsjednik, poduzeto je s ciljem da se ponovno zauzmu izgubljene pozicije s kojih se pljaèkala Hrvatska. U taj je kontekst Mesiæ stavio i Tomislava Marèinka, koji najavljuje da æe objaviti imena novinara Hrvatske televizije koji su nekada suraðivali s Udbom.
- Udar na televiziju je oèigledan. Osvojiti televiziju, to znaèi osvojiti uporišnu toèku za aktiviranje novokomponiranih desnièara, kao što je jedan poseban lik iz zvonarske ekipe – Zdravko Tomac. On je tražio crvenu, pa crnu nit, a zapravo traži nit koja bi ga dovela na vlast. Marèinko se nije pojavio sluèajno, on je teledirigiran, ustvrdio je Mesiæ.
Hrvatski je predsjednik govorio i o inicijativi »Zapadni Balkan«, koja je posljednjih dana podigla veliku politièku buru u Hrvatskoj. Mesiæ tvrdi da nitko razuman ne može pomisliti da se Jugoslavija može obnoviti.
- Kada bismo to i pokušali, Europa i svijet ne bi nam dopustili takvu inicijativu. Dva su eksperimenta završila u krvi i nikom normalnom obnova Jugoslavije ne pada na pamet. Što se dobrih trgovinskih odnosa sa susjedima tièe, njih moramo uspostaviti. Pozitivnu trgovinsku bilancu imamo jedino s BiH, Srbijom i Makedonijom, a sada se najednom plašimo tih zemalja. To je pitanje pregovora i gospodarskih odnosa i nema nikakve veze s europskim integracijama. A »zvonara« koji se plaše Europe uvijek æe biti, rekao je predsjednik.
Govoreæi o haaškim procesima, Mesiæ je istaknuo da mu nije jasno zašto se sluèaj »Gotovina« neprestano gura u prvi plan, kada postoji još nekoliko generala optuženih pred Haaškim sudom.
- Mislim da se sluèaj »Gotovina« previše eksploatira. Vidim da se osnivaju zaklade i sliène stvari, ali mi imamo nekoliko generala koji su pred sudom u Haagu i ne vidim zašto bi se netko izdvajao. Oèito da i iza toga stoji nekakav plan, ustvrdio je Mesiæ.
Predsjednik se osvrnuo i na aktualnu prièu o objavljivanju »danskih karikatura« koje su uvrijedile islamski svijet, napominjuæi da bi »ipak trebalo unijeti malo više tolerancije u raspravu i poæi od toga da pomoæi može samo dijalog civilizacija i tolerancija meðu religijama«.
- Nije lijepo da se na bilo koje božanstvo prave karikature. Karikature nisu umjesne i ovo nam nije trebalo. Antiamerikanizam u islamskom svijetu sada prerasta i u antieuropeizam. Mislim da bismo svi trebali pozvati na mir i suzdržanost, jer za to što kaže jedna novina ili jedan medij ne mogu svi biti krivi, zakljuèio je Mesiæ.

L. TOMIÈIÆ

Media Release                                                             7February 2006

  

European Union “Not in the Business of Writing Ethics for Journalists” Says IFJ

 

The International Federation of Journalists has criticised reports that the European Union may be preparing a code of conduct for media in the wake of the worldwide row over cartoons published in European newspapers that offended many Muslims.

 

“Reports that the European Union is getting into the business of trying to prepare an ethical code for journalists are plain wrong,” said Aidan White, IFJ General Secretary. “We have already made it clear to Brussels officials that this will be unacceptable to everyone in media and they have agreed to encourage a professional dialogue but not to start drawing up codes or guidelines. That is the responsibility of media professionals alone.”

 

The IFJ met with European Union Commissioner Franco Frattini late last year to express concern over reports that Commission officials were considering some form of code for media.

 

“We have already made it abundantly clear that ethical issues must be left to media professionals without any political interference. As far as we are concerned this principle has been agreed,” said White. “Reports suggesting otherwise are wide of the mark.”

 

The IFJ’s regional organisation the European Federation of Journalists has encouraged the European Commission to support a professional dialogue among media professional groups. “We welcome the fact that Commissioner Frattini is doing just that,” said White.

 

He said that the EFJ would participate and support the industry dialogue and the Federation was hoping to have an early consultation among media organisations on how to deal with the issues arising out of the row arising from the publication of cartoons which many Muslims have found offensive.

 

The issue is also certain to be discussed at the forthcoming global summit of free press organisations to be held in Brussels at the end of February. The International Freedom of Expression Exchange, which brings together some 60 press freedom groups from around the world, will hold a four day conference at the IFJ headquarters, the Residence Palace International Press Centre in the heart of the city’s European quarter. Commissioner Frattini will be one of the key speakers at the event.

Media Release                                                                  2February 2006

IFJ Calls for “Robust Debate” as Denmark Cartoonists Row Leads to Media Sacking

 

The role of media in promoting better understanding between different cultures calls for a “robust and frank” dialogue among journalists and media professionals said the International Federation of Journalists today, commenting on the row over cartoons in Danish media which have sparked outrage in some parts of the Muslim world.

 

The IFJ is calling for media on all sides to avoid actions that might provoke community tensions both at home and abroad.

 

The IFJ has also expressed concern at the dismissal of French editor, Jacques Lefranc of France Soir, for printing a new cartoon and reprinting the Danish cartoon, which it says “sends a dangerous signal about unacceptable pressure on independent journalism.” The IFJ says that Arab-world governments calling for political action against media are guilty of undue interference in the work of journalists.  

 

The IFJ is planning to relaunch the International Media Working Group Against Racism and Xenophobia (IMRAX) this year and says the controversy over a series of cartoons commissioned and published by the Danish newspaper Jyllands-Posten, showing images of the Muslim prophet Mohammed, which are deeply offensive to many Muslims, has opened up a professional divide over questions of free expression and cultural sensitivity.

 

“These are dangerous times for community relations and media have to tread carefully, but they must not compromise fundamental principles as they do so,” said Aidan White, IFJ General Secretary, on a visit to Doha at an international media forum organised by the Arab satellite Channel Al-Jazeera.

 

White said that widespread reporting of the cartoonists’ issue in the Arab world failed to appreciate the importance of free expression, although media were rightly drawing attention to the offence that the newspaper had caused. Since the issue has been raised other newspapers in Europe have joined the controversy by reprinting the cartoons.

 

“This affair shows that there are two distinct views about press freedom, based upon different traditions, we need to respect these different points of view without compromising the cardinal principles of journalism,” said White. “In particular, political interventions are unacceptable. This is an ethical issue which must be discussed, debated and resolved by journalists. Governments should keep their hands out of the newsroom and stop interfering.”

 

White said that controversy over the cartoons revealed a gulf in understanding that needs to be corrected through an awareness-raising exercise allowing journalists from the Muslim world and colleagues from other religious and cultural traditions to learn the lessons of recent events.

 

“This row has been rumbling along for months and now the temperature is being turned up in a way that helps no-one,” said White. “It is time to talk through the differences that have been exposed without confrontation.”

 

The IFJ Congress in Greece in 2004 called for the relaunching of IMRAX in the light of concerns over growing racism and intolerance in many countries, much of it reinforced by fears over terrorism and public anxiety over migration and asylum policy.

 

For further information contact: +32 2 235 22 07
The IFJ represents over 500,000 journalists in more than 110 countries

Izvršni odbor Hrvatskog novinarskog društva (IO HND) daje punu potporu svom Ogranku na HTV-u u osudi objeda gospodina Tomislava Marèinka koje je taj bivši urednik informativno-politièko programa HTV-a izrekao na raèun naše èlanice Mirjane Rakiæ, ali i drugih (ne) imenovanih bivših i sadašnjih novinara HTV-a.

HND se takoðer protivi naèinu na koji je Veèernji list vodio intervju s gospodinom Marèinkom 4. veljaèe 2006., a koji zapoèinje lažnom tvrdnjom da je kolegica Rakiæ izjavila da joj je bio zabranjen ulaz na HTV 1991. godine i to zbog toga što je bila èlanica Saveza komunista i srpske nacionalnosti. Neistinitost te tvrdnje lako se može provjeriti uvidom u intervju gospoðe Rakiæ istom tom Veèernjem listu od 13. sijeènja 2006., a na kojeg se novinar Davor Ivankoviæ pozvao.

Nadalje, gospodin Marèinko nièim nije potkrijepio i dokazao svoju tvrdnju po kojoj je Mirjana Rakiæ 2000. godine kao urednica informativnoga programa provodila „nemilosrdnu èistku svih novinara kod kojih se nasluæivalo hrvatstvo“. Posebno neprihvatljivom smatramo sugestiju gospodina Marèinka da bi to èinila zbog njena srpskog podrijetla.

U tom kontekstu, IO HND-a naglašava posebnu odgovornost uredništva Veèernjeg lista koje je moralo znati da je spomenuti intervju voðen u suprotnosti s temeljnim principima novinarske profesije.

Što se tièe Marèinkove tvrdnje da ima popis zaposlenika HTV-a koji su do 1990. radili za jugoslavenske tajne službe, IO HND-a postavlja pitanje zašto to gospodin Marèinko govori upravo danas, a do sada je o tome šutio, odnosno zašto te podatke nije podastro javnosti onda kad ih je dobio kao urednik informativno-politièkog programa?

Podsjeæamo da je s novinarskom profesijom nespojiv rad za tajne službe, bile one jugoslavenske ili hrvatske. Isto tako se najoštrije protivimo manipuliranju navodno povjerljivim podacima o radu za obavještajne službe koji dolaze iz 'privatnih arhiva i izvora'.

I na kraju, HND se zalagao i zalagat æe se za neovisnu ureðivaèku politiku, kako HTV-a i Veèernjeg lista tako i svih ostalih hrvatskih medija, a koja se mora temeljiti na profesionalnim novinarskim standardima.

Za IO HND
Dragutin Luèiæ, predsjednik

 

Hrvatsko novinarsko društvo oduvijek zastupa i bori se za pravo javnosti da zna sve što je od javnoga interesa, ali i da ta sloboda uvijek znaèi i odgovornost za sve što se objavljuje.
Objavljivanjem reèenih karikatura neki su listovi u Evropi solidarno podržali kolege naèelno braneæi pri tome slobodu izražavanja. Bez obzira na vjerojatno iste motive uredništva Nacionala da na naslovnoj stranici objavi sporne karikature poslanika Muhameda, zbog kojih je došlo do prosvjeda i nasilja u svijetu, smatramo da zbog svega toga nije bilo mjesta daljnjem dodavanju ulja na vatru. Javnost, kako svjetska tako i naša, veæ je o svemu bila detaljno obaviještena.
Naglašavamo, takoðer, da medijska prava i slobode prestaju tamo gdje poèinju neotuðiva prava i slobode drugih.
Za IO HND
Dragutin Luèiæ, predsjednik

Èitanje izmeðu redova
Tu je posebno izdvojio Mirjanu Rakiæ koju je optužio da je 2000., postavši šeficom Informativnog programa, provela nezapamæenu èistku. Na HRT-u su se mnogi trudili èitati taj intervju izmeðu redova. Kako doznajemo, veæina je zgrožena Marèinkovim rijeèima. Èak se moglo èuti da je urednik HTV-ove unutarnjopolitièke redakcije Stipe Alfier juèer predložio da se Marèinku (koji je veæ godinu dana opet na HRT-u, na mjestu direktora Orfeja) da otkaz. No, Alfier, èije je ime Marèinko takoðer spomenuo u intervjuu, i to kao uzdanicu M. Rakiæ, to je opovrgnuo.

- Istina je da svi po hodnicima prièaju o tom intervjuu i da su gotovo svi njime zgroženi. I ja sam zgrožen da se sada nekome opet prebrojavaju krvna zrnca. Buduæi da svi u tvrtki misle da bi uprava na neki naèin morala reagirati, danas æe se o tome sasvim sigurno raspravljati i na kolegiju.

Nedopustiv obraèun
Uredniku Vladimiru Ronèeviæu najvjerojatnije æe biti predloženo da se nešto poduzme jer je nedopustivo da se netko na ovaj naèin preko novina obraèunava s jednom damom televizijskog novinarstva. Uprava bi u ovom trenutku trebala stati iza kolegice Rakiæ kazao je Alfier i dodao kako se ne sjeæa da je 2000. ikome bilo zabranjeno raditi te da su svi oni za koje Marèinko sada tvrdi da ih je M. Rakiæ dovela na HTV-u radili i prije.

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118