hrvatsko novinarsko društvo croatian journalists' association
Perkovčeva 2 | 10 000 Zagreb | Tel: 482-8333 | Faks: 482-8332 | E-mail: hnd@hnd.hr

Arhiva priopćenja

Odaberite godinu i mjesec

Ukupno: 2347

Za prelazak s HRT-a na Novu TV Hloverka Novak Srziæ dobit æe najmanje milijun kuna!
Precizan iznos krije se, doduše, onako kako zmija krije noge, no pouzdani izvori tvrde da se ispod milijuna neæe iæi.
Ili, drugim rijeèima reèeno, nogometaši Jertec i Pokrivaè mogu se pokriti ušima, nakon što je jedna TV zvijezda dotaknula zvijezde "nogometaškim" ugovorom.
Ostvaruje se tako prognoza direktora Nove TV Siniše Svilana kako æe se uskoro televizijski kreativci plaæati suhim zlatom.

Emisija od sijeènja

"HloverkaNo, èini se da je bio u pravu i visokopozicionirani izvor s HTV-a koji nam je nedavno u povjerenju kazao kako æe s jednim potpisom Hloverka Srziæ-Novak riješiti sebi financije na duži rok. Na koliku vjernost se Hloverka obvezala za sada je nepoznanica. Zna se, meðutim, da æe, poèevši od sijeènja, gledateljima Nove TV podariti zauzvrat nešto sasvim drukèije od "Otvorenoga".
Navodno bi Hloverka trebala raditi dnevnu emisiju u kojoj æe, poput kolega s amerièkih velikih TV postaja, u svojem dvosjedu, uz razgovor ugodni, ugostiti niz viðenih Hrvata koji se neæe baviti samo politikom.
Hloverka Novak-Srziæ konaèni potpis na neodoljivu ponudu trebala bi, prema našim saznanjima, staviti veæ ovaj vikend. Ne treba ni sumnjati kako nakon toga više ništa na tržištu televizijskih trudbenika neæe biti isto.

Ponuda i za Šprajca

Uostalom, nedavno je "bezobraznu" ponudu s Nove TV dobio i voditelj HTV Dnevnika Zoran Šprajc.
Premda od tog transfera neæe biti ništa, sam Šprajc je priznao da mu je ponuda zagolicala maštu. Nakon što je pala prva milja, ne treba mu se ni èuditi.

... više ...


Rijeka - U èetvrtak zapoèeta sjednica NO Novog lista prekinuta je - na zahtjev predsjednika NO Zdenka Mancea - nešto prije 15 sati, a bit æe nastavljena 5. sijeènja. Tako je odgoðena najavljivana smjena direktora rijeèkoga Novog lista Zorana Borèiæa. Mance je Vjesniku rekao da je odluka o smjeni Borèiæa usvojena dan ranije na Skupštini Novog lista, dodavši da æe Borèiæ biti smijenjen jer nije sproveo restrukturiranje Novog lista, a sukrivac je i za loš ugovor s izdavaèem Metroa. Borèiæ je mišljenja da je NO zatražio "predah" kako bi utvrdio pravnu utemeljenost odluke o njegovom smjenjivanju. Borèiæ je direktor lista nešto duže od godinu danaa, a prema njegovim rijeèima ovo je najuspješnija poslovna godina Novog lista, u kojoj æe biti ostvaren prihod od 160 milijuna kuna dobiti. Ako Borèiæa smijene, jedini kandidat za njegovog nasljednika je Franjo Butorac, direktor izdavaèke kuæe Adamiæ. (D. H.)

... više ...


Prema rijeèima Zdenka Mancea, predsjednika Nadzornog odbora, formalna odluka o Borèiæevoj smjeni donijet æe se na današnjoj sjednici, a jedini kandidat za novog direktora Novog lista je Franjo Butorac, inaèe dugogodišnji direktor izdavaèke kuæe Adamiæ. Kako kaže Mance, tri su razloga za Borèiæevu smjenu nakon nešto više od godinu dana mandata.

- Nije realiziran program restrukturiranja,  sklopljen je štetan ugovor s izdavaèem Metroa u dijelu koji se odnosi na ustupanje tekstova Novog lista Metrou i narušeni su odnosi u kuæi, za što jednim dijelom odgovornost snosi uprava - istièe Mance.

Zoran Borèiæ smatra da nikakvi pravi razlozi ne postoje, veæ se radi o pripremi terena za prodaju kontrolnog paketa dionica Novog lista Styriji.

- Plana i programa restruktuiranja niti nema, a ugovor s Metroom ne želim komentirati, samo æu istaknuti da je ovo bila najuspješnija poslovna godina Novog lista. Èinjenica da je odluka Rijeèkog lista donesena sa 50,93 posto i da æe Nadzorni odbor odluèiti sa 3 prema 2 glasa pokazuje da je ova odluka nategnuta. Na strani uprave je cijeli poslovodni i gotovo cijeli urednièki kolegij i mišljenja sam da Novom listu predstoji jedno teško razdoblje - rekao nam je Borèiæ.  (J. Ð.)

... više ...


Sukob u pulskom dnevnom listu poèeo je prije dva i pol mjeseca, kad su neki novinari i drugi zaposlenici pokušali upozoriti na pojedine greške uprave i njezina predsjednika Željka Žmaka. Tada je sedmero novinara i urednika najrije suspedirano, a potom je za èetvero njih povuèena odluka. Otkaz zbog navodnog puèa dobili su zamjenica glavne urednice Tatjana Uvodiæ-Iveša i šefica tehnike Zora Jeleniæ, a Zvjezdana Vuèiniæ, Igor Brajkoviæ i bivša glavna urednica Eni Ambrožiæ vraæeni su na posao, ali na bolovanju su, dok je novinar Dražen Majiæ još pod suspenzijim, iako je èlan Radnièkog vijeæa i Nadzornog odbora. Buduæi da Goran

Prodan nije više predsjednika skupštine dionièara Glasa Istre i tužen je sudu, pitali smo ga što se to zapravo dogodilo.
– Prošlog sam tjedna dobio tužbu Glasa Istre i predsjednika uprave Željka Žmaka koji traže da im platim svakom po 50.000 kuna zbog narušenog prava na osobnost i duševne boli jer sam ih navodno vrijeðao i klevetao na skupštini društva Glasa Istre 31. kolovoza. Smatram da nikoga nisam klevetao niti vrijeðao, naprotiv, govorio sam sve kako bi se kvalitetnije i transparetnije poslovalo, pa odbijam sve navode tužbe – rekao je Goran Prodan.

... više ...


Jedanaestero djece novinara poginulih u Domovinskom ratu primilo je u ponedjeljak darove, koje im je uruèio zagrebaèki gradonaèelnik Milan Bandiæ. Novinar Božo Šimleša, inicijator tog dogaðanja, istakao je da je bogatstvo u darivanju, pomaganju i dijeljenju toga s drugima. Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Dragutin Luèiæ je podsjetio da je lani u svijetu poginulo èak 250 novinara, snimatelja i tehnièara.

(I. W.)

... više ...


 EUROPEAN JOURNALISM FELLOWSHIPS in BERLIN

Application invited for the 9th round (Oct. 2007 to July 2008)

 

NEW DEADLINE: JANUARY 15, 2007!!!

 

 

Journalists from across Europe and the United States are invited to apply for the European Journalism-Fellowships, offered this year for the 9th time by the Journalisten-Kolleg of the Free University of Berlin. Participants are given the opportunity to take a two-semester leave from their professional positions and spend a sabbatical year at the Freie Universitaet, pursuing a major research project or an individual programme of studies. At the same time, the programme enables participants to network with professional colleagues from Eastern and Western Europe and the United States. The programme starts in October 2007 and ends in July 2008. Highly qualified journalists in either staff positions or freelance employment with several years of professional experience, not currently residing in Berlin, are eligible to apply. The centre piece of the application is a proposal for a scientific-journalistic project to be pursued in Berlin. Certification of German language proficiency is required (e.g. Goethe Institut, DAAD).

 

We offer the following fellowships, for a period of 10 months:

 

Junior-Fellowships for journalists from Central and Eastern Europe with about five years of professional experience. Junior Fellows receive a monthly stipend of 1,050 Euros.

 

Standard-Fellowships endowed with a monthly stipend of between 1,100 and 1,500 Euros - depending on the level of professional experience (at least 5 years).

Applicants for the special Abgeordnetenhaus of Berlin (Berlin State Parliament) Foundation scholarship, endowed with a monthly stipend of 1,300 Euros and restricted to outstanding journalists from one of World War II Allied Nations (USA, former USSR, France, Great Britain) must, in addition, submit a review of their research proposal by an academic expert or professor. 

 

The European Journalism Fellowship programme is being funded by several foundations and major media enterprises, in cooperation with the Freie Universitaet Berlin. Current sponsors include FAZIT-Foundation (Frankfurter Allgemeine Zeitung), Haniel-Foundation and Presse-Haus NRZ Foundation, as well as four major political foundations: Friedrich-Ebert-Foundation, Konrad-Adenauer-Foundation, Hanns-Seidel-Foundation, and Heinrich-Böll-Foundation.

 

Since 1999, 87 journalists from 28 nations have benefited from a European Journalism Fellowship to spend a sabbatical year of research and studies in Berlin. Major media companies have granted leaves of absence to journalists for participation in the EJF programme. Over the years, a close network of journalism has emerged among alumni. The European Journalism Fellowships of the Journalisten-Kolleg at the Free University of Berlin have thereby established themselves as a significant platform for journalists at the European level. For the future of European integration, especially the convergence of Eastern and Western Europe, it will be increasingly important for journalists to be familiar with their neighbouring countries, to have international contacts, and to become acquainted with different cultures. Our aim is to support the professional and personal development of journalists in this spirit.

 

The closing deadline for applications is January 15, 2007.

For more detailed information and application forms please contact:

 

Freie Universität Berlin

Journalisten-Kolleg

European Journalism Fellowships

Otto-von-Simson-Str. 3

D-14195 Berlin

 

phone:             ++49 / (0)30 / 838 – 5 33 15

fax:                  ++49 / (0)30 / 838 – 5 33 05

 

Internet:             www.ejf.fu-berlin.de

e-mail:             info@ejf.fu-berlin.de

... više ...


“Bila je pogreška što nismo pustili dan-dva da vidimo u kojem æe se pravcu razvijati”, kazao je Galiæ, dodajuæi kako je htio zaštititi proceduru jer o emitiranju snimke nije bio obaviješten glavni urednik Informativnog programa Vladimir Ronèeviæ. Takoðer se branio sumnjama u vjerodostojnost snimke koju u kratkom vremenu nije bilo moguæe provjeriti. “Nisam imao namjere biti cenzor, zato sam i uputio sve Etièkom povjerenstvu, dakle struci. Mogao sam se koristiti i jaèim sredstvima i pokrenuti disciplinski postupak, ali htjeli smo da struka kaže svoje. Sve se pokazalo dobrim i sretan sam što ne moram poduzeti sankcije”, kazao je Galiæ. Priznao je da su ga pogodile reakcije u medijima koji su ga redom kritizirali, a jedini ga je u zaštitu uzeo Glas koncila. “Išlo se na mene kao èovjeka, na ukupan moj rad, a to ne mogu dopustiti”, kazao je Galiæ, dodajuæi kako je to bio jedini sporan sluèaj u njegovih sedam godina na HRT-u što smatra dokazom da nije cenzor. “Imam i ja pravo na 30 sekundi neopreza, koji neæe pomutiti sav moj život i karijeru”, rekao je Galiæ. Voditelj Aleksandar Stankoviæ upitao ga je jesu li istinite glasine da je sredinom prošlog tjedna htio odustati i od diplomatske karijere i od mjesta glavnog ravnatelja, ali da su ga razuvjerili najbliži suradnici, no Galiæ to nije izravno potvrdio, veæ je rekao da je bio blizak odlukama koje bi mogle ubrzati druge odlaske i dolaske. Opovrgnuo je da se sankcioniranjem urednika htio dodvoriti predsjedniku Mesiæu. “Nièim se nisam dodvoravao ni Mesiæu ni Sanaderu niti sam od svojih novinara tražio i najmanji ustupak vlasti”, kazao je Galiæ, dodajuæi da ga oni ne drže u šaci jer svoj odlazak u Pariz na mjesto veleposlanika ne smatra pitanjem biti ili ne biti. Kritiziranje francuskih novinara takoðer smatra svojim krivim korakom te je rekao da žali zbog toga. Galiæ je neizravno potvrdio da iz Francuske još nije stigao pristanak za njegov odlazak na veleposlanièko mjesto.

... više ...


Etièko povjerenstvo je sinoæ na sjednici razmatralo prijavu Ravnateljstva HRT-a koje je zatražilo oèitovanje jesu li poštivani svi elementi profesionalnosti struke nakon što su urednici u navedenim emisijama emitirali videozapis govora Stipe Mesiæa poèetkom 90-ih godina pred iseljenicima, a u kojem je govorio i o 10-om travnju 1941., odnosno o uspostavi NDH i o situaciji nakon 1945. kada je Hrvatska postala dio pobjednièke antifašistièke koalicije.

Povjerenstvo je zakljuèilo da urednici nisu prekršili èl. 16 kodeksa HRT-a koji nalaže da informacija mora biti toèna, istinita, objektivna, potpuna, provjerena itd., što znaèi da nisu prekršili principe novinarske profesije.

Po mišljenju povjerenstva, nisu prekršili ni èl. 23 koji se odnosi na tehnièku pripremu priloga koji propisuje kako informacija objavljena na televiziji treba izgledati.

"Glavni ravnatelj je na temelju mišljenja povjerenstva odluèio da neæe pokretati nikakav daljnji postupak prema tim urednicima", kazao je Hini Roemer. (H)


... više ...


Dulje od èetiri sata
Odluèio je to urednik Informativnog programa HTV-a Vladimir Ronèeviæ ne èekajuæi mišljenje internog Etièkog provjerentsva koje je juèer zasjedalo dulje od èetiri sata, ali je svoj zakljuèak o spornom emitiranju Mesiæeve nekadašnje izjave odluèilo objaviti tek danas u 10 sati.

– Posao ne smije trpjeti pa se Družijaniæ i Rotim vraæaju u svoj redoviti radni raspored prema kojem su danas odgovorni za Dnevnik. Nakon što Povjerenstvo objavi svoje mišljenje, neka ravnateljstvo odluèi što æe uèiniti – kazao je Ronèeviæ.

Na upit može li se njegova najnovija odluka shvatiti kao svojevrsno 'posipanje pepelom' za prijašnju suspenziju urednièkog dvojca, Ronèeviæ je uzvratio da to ne želi komentirati. Predsjednik deveteroèlanog Povjerenstva Jura Ozmec izjavio je pak da o stavu i raspravi kolega neæe reæi ništa sve dok o tome danas najprije ne obavijesti sve aktere prièe.

No, neslužbeno doznajemo da su se nakon oèitovanja ravnatelja HRT-a Mirka Galiæa, Ronèeviæa i dnevnog urednika u Informativnom programu Stipe Alfiera te Družijaniæa, Rotima i Petra Štefaniæa, èlanovi Povjerenstva našli u velikim problemima jer su se njihova mišljenja o cijelom sluèaju mimoilazila.

Oèekivana odluka
Èuvši da veèeras opet ureðuje Dnevnik, Rotim je kazao kako mu je drago što æe ponovno raditi svoj posao, dok je Družijaniæ ipak dodao: 'Ali ne želim da na kraju ostane mrlja na mojem imenu pa s nestrpljenjem oèekujem mišljenje Povjerenstva'.

Na nastali obrat na HTV-u osvrnuo se predsjednik HND-a Dragutin Luèiæ izjavivši: 'Odluku da se Družijaniæ i Rotim vrate u Dnevnik sam i oèekivao jer su oni, uz manje propuste pri objavi sporne Mesiæeve izjave, posao u subotu ipak profesionalno obavili. Imali su dovoljno argumenata da povjeruju u autentiènost te izjave kao i u èinjenicu da je njezina objava u interesu javnosti'. Gotovo istovjetne su i rijeèi predsjednika Vijeæa HRT-a Zdenka Ljevka uz napomenu da æe ubuduæe oni koji suspendiraju novinare morati ozbiljnije pristupiti poslu.


... više ...


Ana Rukavina, nedavno preminula novinarka Vjesnika, je osoba godine, odluèilo je više od 200 novinara i urednika koji su sudjelovali u izboru za prvu godišnju nagradu Medija Servisa. U obrazloženju nagrade reèeno je da je Ana prepoznata kao osoba koja je sublimirala sve kvalitete, a njezina poruka »Želim život« pokrenula je nezapamæenu kampanju prikupljanja sredstava za oboljele od leukemije.
Primajuæi nagradu Medija Servisa, Anina je sestra Gordana Leto pozvala sve da, u dane darivanja, doniraju koštanu srž koja može spasiti neèiji život, što je, kako je rekla, najveæi blagoslov i velika èast. U trenutku kad je osobom godine proglašena Ana Rukavina, gosti dvorane zagrebaèkog hotela »Regent Esplanade« ustali su i dugaèkim pljeskom poduprli takvu odluku ocjenjivaèkog suda. »Molim vas da njezina ideja ne stane«, poruèila je okupljenima Anina sestra, zahvalivši Aninim kolegama novinarima, Vjesniku, Vladi i Uredu predsjednika države.
Epitet najboljeg politièara 2006. ponio je premijer Ivo Sanader. Zahvaljujuæi novinarima što su mu ukazali tu èast, poruèio je da je pravo na informaciju temeljno demokratsko pravo te kazao kako novinari imaju iznimno važnu ulogu u tom procesu. »Nagrada æe biti dodatan poticaj da se i ubuduæe posvetim ovom poslu na dobrobit svih graðana«, kazao je Sanader.
Najboljim poduzetnikom ove godine proglašen je Ivica Todoriæ, vlasnik koncerna »Agrokor«, koji je u govoru prilikom primanja nagrade pozdravio dobre makroekonomske rezultate Vladina rada. Sportašicom godine proglašena je Janica Kosteliæ, koja je poèetkom 2006. proglašena najboljom skijašicom svih vremena, ali se u istoj godini i odluèila privremeno povuæi iz tog sporta. Najbolji glazbenik 2006., prema mišljenju hrvatskih novinara i urednika, je Zlatan Stipišiæ-Gibonni, èiji je album »Unca fibre« doživio dijamantnu nakladu.
Organizatori priredbe poruèili su kako se nadaju da æe dodjela postati tradicionalnom, a uz mnoga poznata lica iz javnog života, uz dobitnika nagrade premijera Sanadera, dogaðaji su nazoèili i potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor, ministar kulture Božo Biškupiæ, te ministar znanosti, obrazovanja i športa Dragan Primorac. [Branka Valentiæ]

... više ...


 

Zbog prekjuèerašnjeg stava ravnateljstva HRT-a, koje je zbog naèina subotnjeg emitiranja priloga s izjavom predsjednika Mesiæa neprofesionalnim proglasilo Petra Štefaniæa, a urednike Dnevnika Danka Družijaniæa i Gorana Rotima i suspendiralo, za danas je sazvana hitna sjednica prisavskog Vijeæa.

Loša procedura
Vijeænici su inzistirali da na njoj budu prisutni Družijaniæ i Rotim, a naknadno je pozvan i Štefaniæ. Predsjednik Vijeæa Zdenko Ljevak smatra da procedura kojom se ravnateljstvo tom prilikom poslužilo nije bila dobra. Ravnateljstvo nema ovlasti procjenjivati profesionalnost novinara. Oèito su neki pomiješali ingerencije kazao je Ljevak. No, juèer je zbog istog sluèaja na HTV-u održan veliki sastanak koji je trajao èak tri i pol sata, a na njemu su bili Mirko Galiæ, Marija Nemèiæ, Miroslav Liliæ, Vladimir Ronèeviæ, Stipe Alfier, Tomislav Špoljar, Zoran Šprajc, Danko Družijaniæ, Goran Rotim i Goran Miliæ.

Iako se mnogi od navedenih juèer nisu javljali na telefone (osim Miliæa koji je izjavio da sporni Dnevnik nije ni gledao pa ništa nije mogao reæi), doznajemo da se tijekom sastanka opet, i to bez ikakvih argumenata, obrušavalo na dvojac iz Dnevnika, a urednik Informativnog programa HTV-a Vladimir Ronèeviæ tom je prilikom kazao da odluka o njihovoj suspenziji nije bila samo njegova nego je donesena zajednièki. Na koga je pod tim mislio, nije precizirao. Navodno su on i Alfier htjeli da Družijaniæ i Rotim u nedjelju odrade svoje šihte u Dnevniku, a da se o moguæim propustima raspravlja naknadno.

Isto tako, doznajemo da je tijekom sastanka ravnateljica Nemèiæ obznanila da je Ronèeviæ u nedjelju dvaput nudio ostavku, što je Ronèeviæ prisutnima i potvrdio. Uglavnom, prièa se da se ravnateljstvo HRT-a našlo na prilièno velikim mukama te se sad želi izvuæi iz neugodne situacije u koju se samo uvalilo.

Isto misle
Družijaniæ i Rotim juèer nisu mogli reæi ništa o onome što ih je zadesilo. Upozoreni smo da ne smijemo davati izjave rekla su obojica dodajuæi kako i dalje stoje iza svojih prijašnjih izjava da su na obavljeni posao u Dnevniku ponosni. O svom radu jednako i dalje misli i Štefaniæ koji je zahvaljujuæi novom terminu svoje emisije vijest o Mesiæevoj izjavi prvi objavio.

... više ...


"Nekritièki je, izvan konteksta, bez dodatne provjere izvora i sadržaja, preuzeta informacija koja nije imala sve potrebne elemente vjerodostojnosti, ni pune istinitosti, na što obvezuju zakonski propisi i Etièki kodeks HRT-a;

Neprofesionalno je obraðena i senzacionalistièki plasirana informacija koja je iziskivala provjeru, a emitirani materijal nije bio prethodno pripremljen;

Izbjegnuta je bilo kakva suradnja s glavnim urednikom Informativnog programa HTV-a i drugim nadreðenim urednicima, niti je vodstvo HTV-a i HRT-a o tome bilo obaviješteno".

Ravnateljstvo HRT-a ocjenjuje da su sve javne osobe, pogotovo nositelji najviših državnih funkcija, odgovorne za svoje izjave i da su mediji, osobito javni mediji, dužni o njima izvijestiti javnost. Pri tome se moraju poštovati osnovna pravila profesije i zakonske odredbe, izbjeæi senzacionalizam i jednostranost, što nije bio sluèaj u ovim prilozima.

Ravnateljstvo HRT-a je i do sada pružalo punu podršku neovisnosti novinara, urednika i voditelja u programima HRT-a i to æe èiniti i ubuduæe, s jednakim uvjerenjem da je sloboda i neovisnost medija bitni element demokratske i odgovorne politike u društvu. Istodobno traži, i dalje æe tražiti, da se sloboda i neovisnost koriste s punom odgovornošæu i profesionalnošæu.

Zbog svih ovih razloga, Ravnateljstvo HRT-a je odluèilo zatražiti mišljenje Etièkog povjerenstva HRT-a o profesionalnom i etièkom ponašanju trojice urednika navedenih emisija, u postupku utvrðivanja odgovornosti na osnovi zakonskih propisa i opæih akata HRT-a.

Ravnateljstvo HRT-a upoznato je s odlukom glavnog urednika Informativnog programa HTV-a da Danko Družijaniæ i Goran Rotim do okonèanja postupka utvrðivanja odgovornosti neæe ureðivati i voditi Dnevnik", kaže se u priopæenju koje je potpisao predstavnik HRT-a za javnost Janos Roemer. (Hina)

Družijaniæ: A mislio sam da æe nas pohvaliti

- Iskreno, oèekivao sam pohvale vodstva kuæe zbog obavljena posla, a umjesto toga dobio sam suspenziju. No, pozdravljam odluku Ravnateljstva da Etièko povjerenstvo presudi - rekao je Danko Družijaniæ. Slièno misli i Goran Rotim:

- Uvjeren sam da smo postupili profesionalno. Ponosan sam na posao koji smo obavili - rekao je Rotim. 

Rotimu i Družijaniæu je reèeno da æe Dnevnik umjesto njih voditi Zoran Šprajc.

Klara Rožman

... više ...


HND drži da je suspenzija uglednih profesionalaca HTV-a ozbiljno ugrožavanje dostignute razine slobode medija u Hrvatskoj. Smatramo da su spomenuti urednici raspolagali dovoljnim brojem argumenata da povjeruju u autentiènost spornoga video-zapisa te u važnost informacije za hrvatsku javnost. Na novinarima i urednicima nije da procjenjuju (pod navodnicima) «politièku štetnost» ili «korisnost» informacije, nego da informaciju, ukoliko je autentièna i od javnog interesa, u skladu s profesionalnim naèelima i etikom, posreduju javnosti na ocjenu i procjenu. Svaki drugi pristup vodi i zavodi hrvatsko novinarstvo u podruèje cenzure i autocenzure.

 

            HND traži od ravnateljstva i uredništva da ukinu spornu suspenziju izreèenu urednicima Danku Družijaniæu, Petru Štefaniæu i Goranu Rotimu a od programskog vijeæa HRT-a da hitno raspravi cijeli sluèaj.

 

                                                                        predsjednik HND

                                                                        Dragutin Luèiæ

... više ...


CROATIA: Two state TV journalists suspended for broadcasting president's comments on Croatia's fascist past
 IFEX - News from the international freedom of expression community
_________________________________________________________________

ALERT - CROATIA

11 December 2006

Two state TV journalists suspended for broadcasting president's comments on Croatia's fascist past

SOURCE: Reporters sans frontières (RSF), Paris

(RSF/IFEX) - Reporters Without Borders has condemned a decision by the Croatian state radio and TV broadcaster HRT to suspend two of its journalists, Danko Druzijanic and Goran Rotim, for broadcasting comments by President Stepan Mesic in which he spoke approvingly of Croatia's fascist past during the Second World War.

HRT director general Mirko Galic suspended them for "lack of professionalism." Galic, who is currently a candidate for the post of ambassador to France, apparently felt they should be punished for putting the president in a difficult situation. Galic denies that this is case.

"We view the suspension of these two journalists as disproportionate," Reporters Without Borders said. "We are astonished to see that the national television chief is prepared to use self-censorship in order to please the president. The independence of the media, including the public media, is especially important in the run-up to next November's parliamentary elections."

Mesic's comments, broadcast on 9 December 2006 during a news programme, were made during a visit to Australia in the early 1990s when he addressed a group of Croatian emigrés as a senior representative of the ruling Croatian Democratic Union. "We were twice victorious in the Second World War and we have no excuses to make (. . .) The first time when we won on 10 April 1941 [date of the proclamation of an independent fascist state]. And then at the end of the war, when we were again on the side of the victors."

The broadcast of the comments set off an outcry, to which Mesic has reacted by insisting on the particular context in which they were made and all the evidence of his anti-fascist positions. He has also condemned the two journalists' suspension.

In a joint statement, Druzijanic and Rotim said they were shocked by their suspension: "We thought we had done our work well. All the information was gathered in accordance with journalistic standards."

For further information, contact Elsa Vidal at RSF, 5, rue Geoffroy Marie, Paris 75009, France, tel: +33 1 44 83 84 67, fax: +33 1 45 23 11 51, e-mail:
europe@rsf.org, Internet: http://www.rsf.org

The information contained in this alert is the sole responsibility of RSF. In citing this material for broadcast or publication, please credit RSF.
_________________________________________________________________
DISTRIBUTED BY THE INTERNATIONAL FREEDOM OF EXPRESSION
EXCHANGE (IFEX) CLEARING HOUSE
555 Richmond St. West, # 1101, PO Box 407
Toronto, Ontario, Canada M5V 3B1
tel: +1 416 515 9622   fax: +1 416 515 7879
alerts e-mail:
alerts@ifex.org   general e-mail: ifex@ifex.org
Internet site: http://www.ifex.org/
_________________________________________________________________

... više ...


Tko god je ozbiljan proèitao kako kardinal Bozaniæ razmišlja o katolièkoj televiziji, morao se dugo èuditi toj njegovoj najnovijoj inicijativi. Ona je, naime, na razini ideje da Kaptol lansira u svemir svoj space shuttle ili prokopa tunel do Kine.

Ne zbog toga što bi netko u Hrvatskoj bio, nedajbože, nesklon takvoj katolièkoj televiziji, nego zbog toga što se upravo kardinal Bozaniæ pokazao apsolutno nesposobnim za upravljanje i odnos s medijima. Katolièki mediji nikada dosad nisu bili na nižoj razini.

Službeni biskupski radio, HKR, krpa kraj s krajem i niti se može podièiti slušanošæu, niti financijama, jer su mu otpoèetka noge bile sputane dodjelom neprofitabilne koncesije, što mu je onemoguæilo angažman profesionalaca. Glas Koncila se od uglednog i profiliranog tjednika pretvorio u glasnogovornika mržnje i šriritelja teorije zavjera.

Tiražu s više od 100.000 srozao je na 30-ak tisuæa, živi od okamaæenog novca dobivenog prodajom (nekad zajednièkog dijela) Veèernjakove tiskare, od kojega je i svome “opinion makeru” pozlatio dvore na Kaptolu br. 8. Slušaju ih i èitaju uglavnom biskupi i kler, bakice i novopeèeni obraæenici. Od ostalih tiskovina su ostale gotovo samo sjene, dok se na površini jedva održava još Ika, koja svoje novinare i suradnike, kao što je nedavno obljavljeno, mizerno plaæa. Iz takvih “resursa” Bozaniæ se želi vinuti u televizijski eter. Istodobno je sva svoja vrata i prozore zatvorio za svjetovne medije.

Kao da živi u 19. stoljeæu. Iz èije je perspektive televizija bila nedohvatljiva poput zvijezda na nebu. S kojega bi, kada bi se malo spustio, i sam Bozaniæ imao priliku napraviti mnogo više. Kako u samim crkvenim medijima tako i u odnosima s onim svjetovnim. Tada mu katolièka televizija ne bi ni trebala, jer bi Crkva svoju promociju zasluženo dijelila s ostalima u javnom prostoru.

Dok bi “getoizacija” poslužila samo dotjerivanju carskoga lika, za kojega se u Crkvi nitko ne usuðuje reæi u koliko je mjeri doista gol.

... više ...


Ti uvjeti još nisu zadovoljeni pa ostajem tu. Mediji su me u diplomaciju poslali odavno, prije nego oni koji me tamo imaju namjeru slati, a za to postoji i moja volja. No u tom poslu diskrecija je vrlina koju ne smijem narušiti. Možda vas ovim odgovorom nisam zadovoljio, ali to spada u vježbanje mog buduæeg posla - rekao je prvi èovjek Prisavlja Mirko Galiæ.

Kritika Piramide
Iako diplomatski, Galiæ je tako nakon gotovo dvogodišnjih nagaðanja prvi put potvrdio da uskoro odlazi s HRT-a, i to u Pariz. Vijeænici nisu dali odobrenje novom prijedlogu izravnih praæenja saborskih sjednica na HTV-u, nezadovoljni što se prijašnja odluka o ukidanju takvih prijenosa i postojanju samo dnevnih sažetaka nije poštovala punih 20 mjeseci. Prihvativši programsku shemu HTV-a do kraja lipnja 2007. godine, kritiziralo se “Piramidu” (dovoðenje neprimjerenih gostiju), “Emisiju opæe prakse” (netelevizièna, uz pitanje: “Zar HTV nema èovjeka koji bi tu emisiju mogao voditi?”), serije “Luda kuæa”, “Kazalište u kuæi” i “Odmori se, zaslužio si” (ista koncepcija - mama, tata i kuæna pomoænica).

Gledanost 14-15%
“Kontraplan” su neki hvalili, ali i pitalo se hoæe li se stavljanjem te emisije u Informativni program prekršiti Zakon HRT-a. Ravnateljica je Nemèiæ uzvratila: “Neæe.” Vidjevši da je u shemi za sljedeæih pola godine planirano da emisije u najgledanijem terminu, od 20 do 22 sata, imaju gledanost 14-15 posto, neki su zakljuèili da æe HTV-ova deviza “Prvi s razlogom” doæi u pitanje. Da bi se prekinule dvojbe o naèinu nabave emisija iz vanjske produkcije, najavljeno je donošenje posebnog pravilnika koji bi to trebao regulirati.

... više ...


Lorenzo Natali Prize

of the European Commission

Directorate-General for Development

for journalists reporting on Human Rights and Democracy

 

 

 

Dear journalist,

 

15th edition of the Lorenzo Natali Prize organised by the European Commission is launched.

 

The Lorenzo Natali Prize 2006 is open to print and on-line journalists employed by the local media in following five regions:

Europe / Africa / Arab World Iran Israel / Asia and Pacific / Latin America and Caribbean.

 

Eligible journalists should have written reports which focus on human rights or democracy in the developing world. Each applicant is allowed to submit ONE article published between 1st September 2005 and 31st December 2006.

 

All prize nominees will be special guests of the European Commission in Brussels.

 

Each prize winner will receive a Trophy and a financial award. A total of 50.000€ prize money is awarded to the best articles.

 

To enter, you only need to fill in the application form online before 31 January 2007 at www.nataliprize.eu and submit it along with an electronic version of your article. If you require any further information, please contact us:

 

Tel. +33 1 40 04 99 33

 

Best of luck!

 

Zuzanna Podosek-Perrin

 

 

... više ...


Incijativa zagrebaèkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozaniæa o moguænosti pokretanja projekta katolièke televizije u hrvatskom eteru izazvala je razlièite komentare, od toga da je takva televizija potrebna i da Bozaniæu treba dati podršku, do onih da je to novi oblik getoizacije katolika u našem društvu.

- To bi bila èista getoizacija, jer je nama bolje biti prisutan na javnoj televiziji i u javnosti, pa i ondje manipuliran, nego u ‘kuli’, gdje æe nas gledati samo bakice, a ne mladi - misli profesor Katolièkog bogoslovnog fakulteta dr. Adalbert Rebiæ, pitajuæi se može li takva televizija zainteresirati mlade.

- Vidi se kakva je slušanost katolièkog radija, a da se ne govori o kvaliteti. Postoji i Radio Marija, na kojoj se dnevno tri-èetiri puta moli krunica, èasoslov, a i ja sudjelujem jednom mjeseèno s temom o Bibliji, no to je ogranièen krug ljudi i ne možete doprijeti do javnosti. A to je velika opasnost - kaže dr. Rebiæ, naglašavajuæi kako je i sama vatikanska televizija prešla iskljuèivo na liturgijski program i odrekla se vijesti.

- U svijetu se pomalo odrièu takvih vlastitih televizija, jer koliko ih gledam, to je progam s mnogo pobožnih scena, razgovora pobožnih ljudi, ima i teologa. U svakom sluèaju, posebna kategorija. I ako je kardinal Bozaniæ kani imati, onda neka je ima, ali ja sam za javnu televiziju, jer Crkva je javnost, narod Božji, a ne samo biskupi i sveæenici - kaže dr. Rebiæ.

Kardinal Bozaniæ je rekao da se o crkvenoj televiziji razmišlja i zbog toga što Katolièka crkva nedovoljno koristi prostor na Hrvatskoj televiziji, koji joj je zajamèen ugovorima Vatikana i Hrvatske.

- Bilo bi dobro da je takva inicijativa podržana još poèetkom 90-ih, bez obzira na to što Hrvatski katolièki radio nema velikog uspjeha. Na taj bi se naèin, naime, obogatio hrvatski eter, a crkvena bi vlast mogla imati bolju kontrolu nad takvim medijem - kaže Augustin Bašiæ, urednik u Religijskom programu HRT-a. On tvrdi da bi HTV-u takva konkurencija u religijskom programu dobro došla.

- Privatne televizije, koje su iznikle posljednjih godina, pokazale su da malo ili nimalo tretiraju religijsku kulturu, za razliku od HRT-a. No takva inicijativa može biti upozorenje i nekima u vodstvu HRT-a po pitanju tretmana religijske kulture. On sigurno udovoljava našoj javnosti po profesionalnim kriterijima, a ako se crkveni vrh razoèarao u neke svoje ljude, onda je to njihov problem - kaže Bašiæ.

KOMENTARI

... više ...


U povodu emitiranja tog, u javnosti nazvanog "fašistièkog priloga" Radija 101, grupa novinara i urednika koja je 1998. napustila "stojedinicu" odluèila je poslati otvoreno pismo bivšim kolegama u kojem stoji:

"Iako smo gotovo odmah po odlasku s Radija 101 u studenom 1998. godine zakljuèili da je šutnja znatno dostojanstvenija od vašeg stalnog lajanja na Mjesec, nedavno obilježavanje 10. godišnjice oduzimanja koncesije Radiju i tome prigodno izreèene serije laži i krivotvorenih èinjenica, gluposti u raznim intervjuima, a nadasve fašistièki prilog emitiran 20. studenog u emisiji "Zagrebaèki odrezak" nagnali su nas da se oglasimo ovim zajednièkim pismom. Dio nas nižepotpisanih formalno pripada vlasnièkoj strukturi Radija 101 (udjelnièari od 0.75 posto) te u smislu navedenih problema namjerava djelovati kroz tijela Društva - ali javno se oglasiti, zajedno s kolegama koji u trenutku napuštanja Radija to pravo još nisu ostvarili, smatramo dijelom svoje graðanske i profesionalne odgovornosti", stoji u pismu u kojem se naglašava kako borba za koncesiju radiju pripada svima onima koji su tih dana iskazali podršku stojedinici, a ne samo privilegiranim urednicima i nekim politièarima.

"Kada smo odlazili 1998. i u seriji intervjua povodom 10. obljetnice afere oko koncesije, optuživalo nas se, izmeðu ostalog, da smo tašti, da smo s Radija 101 otišli "zbog banalnih razloga". Ako meðu banalne razloge za odlazak s radija u koji smo uložili i nježne godine i ljubav za slobodu javne rijeèi spadaju stvaranje atmosfere straha i poluglasno mrmljanje i prebrojavanje nacionalnosti naših krvnih zrnaca - onda smo zaista otišli zbog "banalnih razloga". Iz istog tog "banalnog razloga" i danas izražavamo naše gaðenje nad prilogom u "Zagrebaèkom odresku", u kojemu je razgovor s generalnim tajnikom Srpskog kulturnog društva "Prosvjeta" Radom Dragojeviæem pretenciozno (i loše) montiran na naèin da svaki Dragojeviæev odgovor prate, naizmjence, rijeèi jednog preživjelog (a sada zloupotrebljenog) hrvatskog zarobljenika i jednog krvnika iz srpskog logora.

Kako bivši novinari navode, Gebelsovskom montažnom gestom prilog tako ulazi u antologiju politièki, etièki i profesionalno najkatastrofalnijih otpadaka medijske proizvodnje protiv kakvih se Radio 101 90-ih godina glasno borio. Èinjenica da se na današnjem Radiju 101 objavljuju takvi prilozi samo potvrðuje koliko smo bili u pravu kada smo - ne slažuæi se s putanjom kojom je ta radio stanica krenula - otišli svojim putem", zakljuèuje se u pismu koje su potpisali bivši novinari i urednici Radija 101 Zinka Bardiæ, Dalibor Dobriæ, Dunja Dragojeviæ, Agata Juniku, Branimira Lazarin, Nataša Magdaleniæ Bantiæ, Vid Mesariæ, Goran Sergej Pristaš, Saša Radusin, Sabina Saboloviæ, Gordana Simonoviæ, Silvija Šeparoviæ i Igor Tomljanoviæ.

(A.Be.)

... više ...


Prepreka nije bilo za ministrova posjeta, dogovoreno je koga æe se, kada i na koji naèin snimiti, a problemi su poèeli nakon njegova povratka u Hrvatsku. Odjednom su vojnici s kojima je dogovoren razgovor morali iæi na dežurstva, a od novinara su poèeli tražiti posebne dozvole za snimanje.

Nejasno je zašto je sprijeèeno snimanje filma koji je MORH mogao iskoristiti i za promociju hrvatskog sudjelovanja u ISAF-u ili, primjerice, kao dio priprema vojnika za odlazak u mirovne misije.

Od Ronèeviæa juèer nismo dobili konkretan odgovor, ali je naglasio da nema govora o tome da bi neki hrvatski vojnik ili zapovjednik odbio izvršiti ministrov nalog. Kaže kako je možda došlo do nekakva "šuma u komunikaciji" te da je o incidentu dobio proturjeène informacije.

... više ...


1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118
AKTUALNO