hrvatsko novinarsko društvo croatian journalists' association
Perkovčeva 2 | 10 000 Zagreb | Tel: 482-8333 | Faks: 482-8332 | E-mail: hnd@hnd.hr

Arhiva priopćenja

Odaberite godinu i mjesec

Ukupno: 2347

Sam sam svoju karijeru zapoèeo na Radiju 101, a nastavio nakon audicije na HTV-u i oduvijek iskljuèivo bio za otvorenost i protiv bilo kakvih zabrana.

Zašto reagiram??? Kao èovjeka me iznimno povrijedio Vaš kolumnist Ivan Starèeviæ, ponavljam, ne svojom kritikom moga posla ili izgleda, jer na to ima potpuno pravo i slobodu, veæ je pišuæi o meni i mojoj kolegici Barbari Kolar napisao ". . . èovjeku doðe milo da je ono dvoje bucica preživjelo kolinje 29. 11.". Smiješno??? Duhovito??? Lucidno??? Odgovor mene "svinje koja sam izbjegao kolinje 29. 11." je NE! Iznimno mi je žao da je to izašlo u vašim cijenjenim novinama u subotu 22. prosinca, a još je tužnije da je dotièni "kolumnist" našao prostor za svoje osobne uvrede i frustracije baš na stranicama Vašeg cijenjenog lista.

No, moje je bilo da Vam skrenem pozornost kao èovjek na ovaj poziv na javni linè "izbjegnutog kolinja", a o pravnoj strani æu se nakon Božiæa posavjetovati s odvjetnicima. Pri tom ni u ludilu ne želim ikakvu pomisao na gušenje bilo èije slobode pa tako ni dotiènog "kolumnista". Na žalost, o njemu znam i previše i ne pada mi na pamet vraæati istom mjerom primitivizma.

Još jednom isprika za Vaše oduzeto vrijeme i Vašoj cijenjenoj redakciji i svima zaposlenima želim sretne blagdane i Novu 2008.

S poštovanjem, Duško Æurliæ (koji je "izbjegao kolinje") 

... više ...


Meðu zakljuècima 48. Izborne skupštine Hrvatskog novinarskog društva usvojenih 14. prosinca u Opatiji èitamo: »Skupština ocjenjuje da je potrebno izmijeniti i osuvremeniti aktualni Kodeks èasti, sukladno promjenama u društvu (…) Temeljem usvojene ocjene o preveliku broju kršenja Kodeksa èasti, Skupština poziva sve novinare da se pridržavaju naèela etike i profesionalizma (…) Skupština ocjenjuje da bi vodstvo HND-a trebalo reagirati u svim sluèajevima kada su ugrožena prava novinara, odnosno kada se na njih vrši politièki pritisak ili pritisak vladinih i drugih organizacija i ustanova kojim se ugrožava sloboda djelovanja novinara…«.
Danas se kao osoba koja iz vlastitog 27-godišnjeg novinarskog iskustva zna koliko su reèeni zakljuèci važni i hitni, želim osvrnuti na nezgodan sluèaj – teško kršenje etike naše profesije zbog kojeg strepim da me opet, kao što je bilo nakon Oluje, poènu nazivati telefonom oni koji mi obeæavaju metak. Ili da mi na državnoj televiziji ili bilo kojem drugom mediju osvane tjeralica kakvu mi je svojedobno priredila Hloverka Novak Srziæ (napravila je to i kolegi iz Novoga lista Romanu Latkoviæu koji je bio prisiljen zatražiti politièki azil u SAD-u) zbog èega sam, nakon golema broja prijetnji smræu, bio primoran napustiti Hrvatsku od sredine 1996. do jeseni 1999. (U tom razdoblju sam kriomice dolazio u Zagreb na sastanke Izvršnog odbora HND-a èiji sam bio èlan a da nisam nikada zatražio nadoknadu za putne troškove i, kada smo veæ kod toga, veliko hvala Sarajlijama koji su me tih godina ugostili i èuvali!).

Pazi te se Konjikušiæa
Naime, nekoliko dana prije nedavnih parlamentarnih izbora nazvao me je domaæi èovjek koji se predstavlja kao novinar s molbom da u moj dom u njegovoj pratnji doðe nizozemski kolega koji je trebao neka objašnjena o politièkoj kampanji vodeæih stranaka i o odnosima Crkve i vlasti. Kako sam pogriješio što sam pristao! Pojasnit æu vam sve ali, molim vas, zapamtite dobro ime i prezime tog nazovi novinara da ga zaobiðete u velikom luku i da nemate nikakva posla s njim jer je ne samo diletant nego i prevarant: zove se Davor Konjikušiæ.
Bivši novinar Ferala i Latinice, uvaženi kolega Boris Rašeta mi je, primjerice, pojasnio da je reèenom gospodinu unaprijed platio da mu napravi nekoliko televizijskih reportaža o povratku izbjeglica. Konjikušiæ je uzeo novac a posao nije nikada napravio, rekao mi je Rašeta, dodavši: »prevario me je više puta«. Ne-etiènost Davora Konjikušiæa potvrðuju druge kolegice i kolege (koje mole ostati anonimni). Elem, taj gospodin je doveo u moju kuæu nizozemskoga kolegu, dopisnika vodeæeg nizozemskog lista NRC Handelsblad za jugoistoèni dio Europe sa sjedištem u Budimpešti, novinara Tijna Sadéea, koji mi sada tumaèi da je bio uvjeren da æe raditi intervju sa mnom. U neformalnu dijelu razgovora, tijekom veèeri, potvrdio sam mu, sasvim privatno ili, kako se kaže u našoj branši: off the record, da sam ljetos razgovarao s haaškim istražiteljima o svemu što sam vidio i opisao nakon Oluje.

Haaško tužiteljstvo – živa katastrofa

Napomenuo sam i da su me istražitelji pitali bih li bio spreman svjedoèiti u procesu protiv Gotovine, Èermaka i Markaèa kada suðenje poène i nakon što me se službeno upita? Odgovorio sam: »Naèelno da«. To sam i ponovio nizozemskom novinaru. Ali sam dodao nešto što se u meðu vremenu promijenilo, a to je moj odnos prema tužiteljstvu. O diletantizmu ureda kojeg je vodila Carla del Ponte je veæ puno reèeno.
Samo jedan važan primjer. »Glavna haška tužiteljica Carla del Ponte za svog se mandata u Meðunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju (ICTY) nije iskazala ni kao pravnik niti kao menadžer ili voða i može se reæi da je ona zapravo upropastila haaško tužiteljstvo«, izjavio je britanski pravnik Geoffrey Nice, dugogodišnji suradnik odlazeæe tužiteljice i glavni zastupnik optužbe na suðenju Slobodanu Miloševiæu, prenio je Jutarnji list 12. prosinca. »Znatan broj dobrih profesionalaca napustio je Ured tužitelja jer nisu mogli raditi tamo gdje je vladao neprofesionalizam kultiviran za vrijeme njezina mandata. Na razini menadžmenta ostali su slabiæi koje je ona (Del Ponte, op. D.P.) pomno birala jer je u njima prepoznala poslušnike. To se sve, naravno, odrazilo na kvalitetu sudskih postupaka«, kazao je Nice u intervjuu kojeg je te srijede objavio sarajevski Dnevni avaz. Ja dodajem: treba samo proèitati optužnicu protiv Šešelja i vidjeti kako Tužiteljstvo vodi spor: to je živa katastrofa!

Klevete i uvrede

Da je razina diletantizma tog Ureda nepodnošljiva sam zakljuèio i nakon razgovora s istražiteljima (nisu, na primjer, ništa znali o velikom izvještaju HHO-a o kršenjima ljudskih prava tijekom 1995. saèinjen, u dobrom djelu, i na temelju mojih istraživanja ili, pak, o kretanju optuženog generala što se toèno dade vidjeti iz Gotovinine knjige Napadajni bojevi i operacije HV-a i HVO-a). Ukratko, nepoznavanje predmeta bio je apsolutno šokantan. Zato danas znam da neæu svjedoèiti protiv Gotovine. Imaju materijale koje sam im dostavio ili one na koje sam ih uputio, moje i od drugih kolega i domaæih istražitelja. Mislim da je to sa moje strane dovoljna razina suradnje jer potvrðujem sve što sam pisao i javno govorio, u raznim Latinicama (posebno u onoj emitiranoj 1. listopada 2001. u kojoj je prikazan film pokojnoga Božidara Kneževiæa Oluja nad  Krajinom), intervjuima, tribinama i drugdje.
Ali je taj nizozemski novinar objavio suprotno: da æu svjedoèiti protiv Gotovine! I to bez ikakvih konzultacija, u neautoriziranom tekstu koji je osvanuo 5. prosinca u uglednome listu: NRC Handelsblad, oèito uvjeren od strane reèenog Konjkušiæa da sam pristao dati intervju. U èlanku prepun uvreda i klevete (poput one da sam kazao kako je moj otac napustio podruèje NDH i otišao u Argentinu nakon rata kao »zagriženi nacist«, a bio je, toliko da znate, devet godina star, da živim teško bolestan, gotovo nepokretan u jednoj kolibi, da sam osoba bez buduænosti, da je moja majka osoba koje me uèila mrziti Srbe, itd), distribuiran na stotine adresa u nas putem biltena Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija RH (u kojem ima i krupnih grešaka u prijevodu koji je napravljen u hrvatskom veleposlanstvu u Den Hagu).
 Zato se pozivam se na ovdje citirane zakljuèke Skupštine HND-a i molim odgovorne ljude Društva da me zaštite. Dosta mi je tjeralica, obeæanih metaka, prijetnje (koje su ponovno zapoèele) i teška kršenja novinarske etike.


 

... više ...


HND od HRT-a traži da se zaustave istrage koje se vode zbog privatne e-mail poruke novinarke Ivane Dragièeviæ Velièkoviæ, a koja je spornu poruku uputila nekolicini kolega nakon ubojstva Davora Zeèeviæa.

"Sigurni smo da svaka istraga o privatnoj poruci samo nepotrebno diže tenzije i dodatno kvari meðuljudske odnose na Hrvatskoj televiziji", kaže se u priopæenju predsjednika HND-a Zdenka Duke. Traži se i prekid istrage koja je na HRT-u provedena zbog javnog istupa novinara na konferenciji za novinstvo koju je dan kasnije organizirao ogranak HND-a pri HTV-u, kojeg vodi  Nikola Kristiæ.

Upravi i glavnom uredniku èasopisa Lider predlaže ukidanje pretplate za novinare i zaposlenike na vlastiti list, dodajuæi kako je to potpun presedan u hrvatskom novinarstvu. Prigovor novinarkle Tanje Pavièiæ na pretplatu i prikriveno oglašavanje rješavat æe novo Vijeæe èasti HND-a  èim se konstituira.

Od "istražnih oirgana" HND traži da se novinaru i èlanu HND-a Željku Peratoviæu vrate opremu za rad i sve privatne stvari koje su mu oduzete u istrazi.

S. Vejnoviæ

.

... više ...


Takoðer, traže prekid istrage i zbog javnog istupa novinara na konferenciji za novinstvo koju je dan kasnije organizirao ogranak HND-a pri HTV-u pod vodstvom Nikole Kristiæa.

"Sasvim smo sigurni da svaka istraga o privatnoj poruci samo nepotrebno diže tenzije i dodatno kvari meðuljudske odnose na Hrvatskoj televiziji"; navodi se u priopæenju predsjednika HND-a Zdenka Duke.

HND je Upravi i glavnom uredniku èasopisa Lider predložio da ukinu pretplatu za novinare i zaposlenike na vlastiti list, što je potpuni presedan u hrvatskom novinarstvu. Prigovor novnarkle tog lista Tanje Pavièiæ na pretplatu i prikriveno oglašivanje trebalo bi riješiti novo Vijeæe èasti, i to èim se konstituira, smatraju u HND-u.

Istièu i da od istražnih tijela traže da se novinaru Željku Peratoviæu vrati oprema za rad i sve privatne stvari koje su mu oduzete zbog istrage. (H)

... više ...


Prošlog je vikenda Hrvatsko novinarsko društvo dobilo novog predsjednika, Zdenka Duku, iskusnog novinara koji posljednje dvije godine radi u zagrebaèkom dopisništvu Novog lista. No, ishod glasanja tijekom kojeg je Duka pobijedio samo za jedan glas protukandidata HTV-ovca Nikolu Kristiæa, kao i naknadni pokušaji da se taj rezultat ospori, pokazuje koliko je duboka podijeljenost u samom HND-u, iako su podjele unutar Društva sredinom devedesetih godina bile i dublje. Teško se može govoriti da su Dukini "protivnici" neupitni Kristiæevi sljedbenici, veæ bi se prije svega moglo zakljuèiti da se radi o novinarima koji žele hitne i temeljite promjene u samom Društvu. Nezadovoljstva su razna, no gotovo svi prigovaraju besmislenoj birokratizaciji krovne hrvatske novinarske organizacije zbog koje je HND postao troma i gotovo irelevantna udruga u današnje vrijeme, koja se vrlo malo praktièno bavi stvarnim problemima novinarstva i svojih èlanova, veæ uglavnom organizacijom pokojeg struènog skupa i pridobivanju kojekakvih materijalnih koristi za svoje èlanove. Gotovo da bi se moglo ustvrditi kako je veæina današnjih èlanova u HND-u samo zato što mogu jeftinije putovati, odsjedati u nekim hotelima, kupovati automobile i slièno, a dio je jednostavno bio prisiljen uèlaniti se ako želi meðunarodnu novinarsku iskaznicu ili pak raditi u nekoj redakciji ali sustavu RPO-a.
""
Latinov open
Rezultat današnjih podjela su i neke najave osnivanja paralelnih novinarskih društava, najdalje u tome otišao je HTV-ovac Denis Latin. Prije nekoliko dana HND je dobio njegov dopis u kojem ih obavještava da više ne želi biti njihovim èlanom, a samo koji dan ranije najavio je da æe osnovati novo društvo novinara koja bi se trebala zvati Organizacija profesionalnih novinara, odnosno OPEN. Latinov izlazak rezultat je neslaganja s Kristiæem koji je šef ogranka HND-a na HRT-u. Kada vodstvo HND-a nije dopustilo osnivanje paralelnog ogranka na Prisavlju, Latin je odluèio odstupiti. "Novo društvo osnivam jer smo izgubili ograna na HTV-u iako je Statut HND-a takvu moguænost dopuštao. Nakon ove Skušpštine još sam nezadovoljniji. HND ne štiti novinare kad su u problemima u svojim redakcijama, a i sama organizacija daleko je od ovoga vremena", kaže Latin koji se nije htio boriti unutar Društva za promjene. "Ništa ne bih postigao tom borbom, tamo su birokrati koji nemaju veze s novinarstvom", dodaje Latin, koji ne vidi ništa loše u konkureciji, pa tako ni kada su u pitanju udruge. No, da pokušaji osnivanja paralelnih novinarskih društava i nisu tako jednostavni svjedoèi i Denis Kuljiš koji je krajem 2005. godine, nakon izlaska iz HND-a, osnovao Društvo autora u medijima Article X. Iako Kuljiševo društvo u nazivu sugerira da okuplja (i) novinare, takvih je u èlanstvu zapravo bilo malo. Uglavnom su mu se pridružili urednici, a Kuljiš danas planira gašenje udruge i povratak u HND gdje bi njegova grupa djelovala kao jedan od foruma Društva. "Ipak ne možemo sami, a osim toga èini mi se da æemo s Dukom moæi suraðivati. On je ipak pošten èovjek i normalan novinar, za razliku od dosadašnjeg predsjednika Dragutina Luèiæa koji nikad nije bio novinar, veæ neki tamo sindikalac", pojašnjava Kuljiš razloge. Iako pokušava dio razloga za svoj povratak u HND opravdati promjenom u vrhu Društva, èini se da je puno važnije to što Article X, koji je okupljao 40-tak èlanova, nije uspio preživjeti. "Ne može se to na duži rok. Imali smo mi puno akcija, neke od njih su bile i dobre, ali nismo imali novca veæ smo radili za svoje pare. Mislim da smo nešto i napravili, ali dalje jednostavno ne ide", objašnjava Kuljiš, dodajuæi da æe sad pozvati na sastanak u HND-u gdje æe izabrati novo vodstvo te osnovati forum koji æe okupljati urednike u medijima. "Njihovi interesi nisu identièni onima novinara zato što se nalaze izmeðu vlasnika i redakcije, a pritišæu ih obje strane. Vlasnici žele preko urednika kontrolirati što se piše, a novinari žele što manje rada i što više novca. Novine su nezavisne koliko su nezavisni urednici. Oni su kljuè uspjeha nekog lista. U redu, važni su i novinari, ali ako nema dobrih urednika koji listu daju liniju, prepoznatljivost i vrijednost, oni su nula", kaže Kuljiš.
"Šef
Šef HND-a Zdenko Duka (desno) pobijedio je Nikolu Kristiæa za samo jedan glas
Hloverka protiv politike
Pokušaja ili najava osnivanja paralelnih novinarskih društava bilo je još, a vjerojatno najpoznatiji je bio onaj Hloverke Novak-Srziæ iz sredine devedesetih. Bilo je to nakon izbora za èelnu osobu HND-a na kojem je pobijedila Jagoda Vukušiæ, šefica zagrebaèkog dopisništva Novog lista. Uoèi te Skupštine novinari su bili takoðer žestoko podijeljeni i to politièki, a grupa "Tuðmanovih novinara" žestoko se borila ne bi li osvojila HND. U vrijeme dok je Vukušiæ vodila HND, a upravo to vrijeme mnogi istièu kao svijetlu toèku HND-a koji igrao vrlo aktivnu ulogu u obrani medijskih sloboda, pobunila se Hloverka Novak-Srziæ i najavila da æe osnovati paralelnu udrugu. Do toga ipak nije došlo, a zanimljivo je kako ona danas tumaèi taj svoj èin. "Nisam tada zapravo ni poduzimala neke velike radnje. Bio je to zapravo moj protest protiv teške politizacije Hrvatskog novonarskog društva. Novinari su se pokušavali sve više baviti politikom, pa su se ponašali kao politièki djelatnici, a ne kao strukovni radnici", kaže Novak-Srziæ dodajuæi kako se na tu inicijativu odluèila iz protesta te da se zapravo time nije htjela baviti jer tako nešto zahtijeva veliki rad. U pokušajima "rušenja" HND-a, koji okuplja nešto više do tri tisuæe èlanova i kroz koji godišnje proðe oko tri milijuna kuna, bilo je i nekih marginalaca i medijskih ekshibicionista, no njihova imena nisu vrijedna spomena. Najava Latina da æe se upustiti u taj posao ima daleko veæu težinu, ali što zbog svog angažmana na emisiji, a što zbog narušenog zdravlja, teško æe i on uspjeti do kraja odratiti tako zahtjevan zadatak. A HND æe i dalje ostati jedina relevantna novinarska udruga, bez obzira na sve svoje mane i slabosti.

... više ...


Nakon nedavno održane izborne skupštine Hrvatsko novinarsko društvo ponajprije poziva ravnateljstvo Hrvatske televizije da zaustavi sve daljnje istrage zbog sasvim privatne e-mail poruke Ivane Dragièeviæ Velièkoviæ, koju je uputila nekolicini kolega nakon ubojstva Davora Zeèeviæa. Takoðer tražimo prekid istrage i zbog javnog istupanja novinara na konferenciji za novinstvo koju je dan kasnije organizirao ogranak HND-a pri HTV-u, pod vodstvom Nikole Kristiæa. Sasvim smo sigurni da svaka istraga o privatnoj poruci samo nepotrebno diže tenzije i dodatno kvari meðuljudske odnose na Hrvatskoj televiziji.
Drugo, predlažemo upravi i glavnom uredniku Lidera da ukinu pretplatu za novinare i zaposlenike na vlastiti list, što je potpun presedan u hrvatskom novinarstvu. Prigovor novinarke tog lista Tanje Pavièiæ na pretplatu i prikriveno oglašivanje trebalo bi riješiti novo Vijeæe èasti, èim se konstituira.
I treæe, još jednom tražimo od istražnih organa da našem kolegi Željku Peratoviæu vrati opremu za rad i sve privatne stvari koje su mu oduzete zbog istrage. Svi se dokumenti lako mogu kopirati i istraga nastaviti i bez njemu prijeko potrebne opreme za profesionalni rad. Ukoliko to reèeni organi ne naprave morat æemo potražiti zaštitu zakonitosti za našega kolegu i èlana HND.


Zdenko Duka, predsjednik

 

... više ...


Uporište za pokretanje novih programa HRT crpi iz Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji iz 2003. godine koji u treæem èlanku doslovno kaže: "HRT može proizvoditi i druge specijalizirane radijske i televizijske programe i objavljivati ih analogno, digitalno i putem satelita". Spomenuti programi emitirat æe se digitalno, ali ne od poèetka 2008., kako je bilo planirano, veæ, kako sada stvari stoje, negdje od proljeæa iduæe godine.

""
Prebaèena odgovornost
RTL je zatražio od Ministarstva kulture, Hrvatske agencije za zaštitu tržišnog natjecanja i Programskog vijeæa HRT-a pokretanje postupka protiv HRT-a zbog emitiranja HRT-a Plus i najave dvaju novih programa, no èini se da se nitko od pozvanih time neæe ozbiljno baviti. Èak i neka druga tijela koja bi po nekim osnovama o ovom sluèaju mogla nešto reæi prilièno su šutljiva i uglavnom prebacuju odgovornost sa sebe na druge. Pitanje je, naime, treba li HRT zatražiti dozvolu za emitiranje novih programa i tko bi im tu dozvolu trebao dati. Gašper Gaæina, predsjednik Vijeæa Hrvatske agencije za telekomunikacije, kaže da još nije donesena strategija kojom bi bilo jasno koliko æe digitalnih kanala dobiti koja televizija, a sve što se emitira u digitalnoj televiziji je eksperimentalno. Stoga u ovom trenutku njegova Agencija i ne može "raspolagati" digitalnim kanalima. Nikola Perèin, èelni èovjek Odašiljaèa i veza, kaže da to pitanje nije u njihovoj nadležnosti jer oni samo osiguravaju mreže digitalnih odašiljaèa, ali nemaju moæ odluèivati što æe se preko njih emitirati. Ni Agencija za elektronièke medije nije relevantna za ovo pitanje, izjavljuje njezin predsjednik Denis Perièiæ jer oni dodjeljuju koncesije, iz èega je HRT kao javna radiotelevizija izuzet. Stoga nije potpuno jasno treba li HRT i od koga tražiti dozvolu za emitiranje novih programa.
Susjedne zemlje
Osim toga HRT ne bi smio financirati sredstvima iz pristojbe nešto što ne mogu pratiti svi koji je plaæaju, što bi bio sluèaj s novim programima. Naime, digitalno je pokrivena tek Istra u kojoj je i zapoèeo program subvencioniranja nabave STB-a svim pretplatnicima, no pitanje je kad æe se nešto slièno dogoditi i u drugim dijelovima Hrvatske. Prema nekim tumaèenjima, Istra je odabrana kao prva iz dva razloga. Zbog konfiguracije terena u mnogim dijelovima Istre graðani su imali problema s prijamom, a digitalnim emitiranjem taj problem nestaje. Osim toga u sluèaju Istre trebalo je zbog preklapanja kanala postiæi dogovor tek sa Slovenijom i Italijom, dok æe, primjerice, digitalizaciji u Slavoniji prethoditi dogovori s daleko više susjednih zemalja. Na HRT-u ipak ne odustaju, a na RTL-ove napade odmahuju rukom ponavljajuæi tek da ne planiraju ništa protuzakonito.

... više ...


SEEMO PRESS RELEASE MONTENEGRO

Vienna, 19 December 2007

The Vienna-based South East Europe Media Organisation (SEEMO), a network of editors, media executives and leading journalists from South East Europe and an affiliate of the International Press Institute (IPI), has been informed about a lawsuit dated 6 September 2007 against Zeljko Ivanovic, founder and director of the daily Vijesti from Podgorica, Montenegro, Ljubisa Mitrovic, the editor-in-chief of Vijesti, as well as the publishing house of Vijesti, “Daily press”.

According to the information made available to SEEMO, the civil lawsuit for defamation has been filed by Milo Djukanovic, president of the Democratic Party of Socialists of Montenegro (DPS). The case is based on comments Ivanovic made in reaction to an assault on him on 1 September 2007. During this attack, to which SEEMO reacted at the time, Ivanovic was beaten by three assailants.

Based on the arguments of the defence attorney, Branislav Lutovac, Article 20 of the Montenegro Law on Media states that, whilst a legal action can be brought against the author of the defamatory statement and the publisher, the lawsuit against the editor-in-chief is unfounded.

Another point made by Lutovac regarding the trial is that both the plaintiff and the defendants were prevented from testifying at the preliminary hearing, where basic information regarding the case would normally be collected. This is in direct violation of the Law on Legal Procedures in Montenegro.

SEEMO has also been informed by the defence that Djukanovic has demanded an unusually large sum of compensation for the alleged damage suffered, namely one million euros. Such a sum could have serious financial implications for the media company, and could force it into insolvency. This would create a worrying precedent for freedom of speech in the country.

Speaking about the case, Oliver Vujovic, SEEMO Secretary General, said that "according to international principles, compensation that could close media organisations is not acceptable. Such excessive sanctions exert a chilling effect, not only for the publication involved, but also for the protection of free speech."

In addition, the case law of the European Court of Human Rights has found that excessive defamation damages are a direct violation of the applicant’s rights and deemed unnecessary in a democratic society.

SEEMO would like to urge the Parliament of Montenegro to introduce a regulation similar to Article 43 of the Montenegro Law on Media, which places limits on sanctions, including damages in defamation.

SEEMO will continue to follow this case and strongly believes that the law should not be used to undermine the freedom of the press by applying excessive sanctions. In democratic societies, damages in civil law should be proportionate and fair, and should not excessively penalize the media organisations or force them into insolvency.

 

---------------------------------------------------------------------

SEEMO is a regional network of editors, media executives and leading journalists in South East Europe.

 

****

SEEMO - IPI, Spiegelgasse 2/29, 1010 Vienna, Austria, Tel (SEEMO+HELP LINE): +43 1 513 39 40, Tel (SEEMO): +43 1 512 90 11 11, Fax: +43 1 512 90 15, E-mail: info@seemo.org, Web: http://www.seemo.org

 

 

... više ...


ZAGREB -

Televizijska postaja RTL Hrvatska zatražila je juèer od Ministarstva kulture i Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja da sprijeèe daljnje, kako tvrde, nezakonito emitiranje programa HRT Plus te planove javne radiotelevizije da digitalno emitira još dva programa (HRT-a 3 i HRT-a 4). Iz RTL-a podsjeæaju da su s HRT-a nedavno javno obznanili namjeru ponovnog uvoðenja treæeg programa i emitiranje novog èetvrtog programa. To, smatraju, nije zakonito jer tvrde da HRT smije emitirati televizijske programe opæeg sadržaja u najviše dvije mreže na državnoj razini. »Uz HRT 3, HRT bi emitirao treæi televizijski program opæeg sadržaja na državnoj razini, a što nije u skladu sa zakonom«, kažu na RTL-u i tvrde da se uvoðenje novih programa kosi sa sporazumom izmeðu Hrvatske i EU-a te sa Zakonom o državnim potporama. (H)

... više ...


 

Montenegro: Attack and Harassment of Independent Media Daily

ARTICLE 19, Global Campaign for Free Expression is extremely concerned about the pending civil law suit against Montenegro’s Vijesti newspaper with damages amounting to 1 million Euros. The suit was filed in response to the publication of statements made by the Director, Zeljko Ivanovic, following a violent attack against him in September 2007.

Early in the morning of the 2nd of September, Zeljko Ivanovic, the Director of the independent daily Vijesti, was attacked and beaten with baseball bats and metal rods while returning from the celebration of the 10th anniversary of his newspaper in Podgorica. Mr. Ivanovic later told the media that he saw the attack as a ‘greeting card’ from the family of Mr. Djukanovic, the former Prime Minister and current President of Democratic Party of Socialists (DPS), the ruling party. Although the police later arrested two people and prosecutors brought charges against them, Zeljko Ivanovic alleges that these are not the people who attacked him. Despite this, the police have declared the case as closed.

Most media reported Mr Ivanovic’s comments after the attack, but a law suit was brought only against Vijesti. Mr. Djukanovic is suing the publisher of Vijesti Daily Press Company, Ljubisa Mitrovic (Editor-in-Chief) and Zeljko Ivanovic himself for non-material damages of one million Euros. Particularly disturbing is the manner in which the case is being handled by the judiciary: According to our information, the judge went through the more than 80 pages of defence evidence and reached a decision of admissibility in little more than 20 minutes. He refused to summon or provide an explanation for not summoning any witnesses proposed by the defence, including the plaintiff. He also refused to order a medical examination of Mr Djukanovic to determine the extent of psychological damage he’d suffered resulting from the attack. A request by defence lawyers to remove the judge from the case because he demonstrated bias was rejected.

Montenegro has ratified the European Convention on Human Rights and the International Covenant on Civil and Political Rights which, among others, protect the right to freedom of expression. This right constitutes one of the essential foundations of a democratic society and is a basic condition for its progress. The European Court of Human Rights has held that guarantees enshrined therein apply not only to statements which are favourably received but also to those which offend and even shock or disturb. Moreover the limits of acceptable criticism are wider as regards a politician who is consequently obliged to display a greater degree of tolerance than a private individual.

ARTICLE 19 calls on the Montenegrin authorities and above all the judiciary, to:

  • Ensure that judicial proceedings are conducted impartially and independently, in line with Montenegro’s obligations under international human rights law, and bearing in mind the critical public interest in free and independent media;
  • Promote an environment which favours the free press and ensure that freedom of expression is not undermined through illegal or disproportionate sanctions;
  • Condemn the violence carried out against Ivanovic and undertake a thorough and effective investigation of the incident.

 

... više ...


Buduæi da je u mnogim medijima, objavljeno da je na nedavnoj 48. Skupštini HND moje glasovanje bilo sporno, tj. mnogi su izvjestitelji shvatili da ja po èlanu 58. Statuta HND ne mogu biti èlan Skupštine s pravom glasovanja, pa da je taj moj jedan glas, iako je glasovanje tajno, onaj koji je odluèio o izboru predsjednika HND molim da se objavi slijedeæe i jedino ispravno tumaèenje cijeloga sluèaja:
Ja, Mario Bošnjak, novinar i glavni tajnik HND legalno sam izabran predstavnik HND –ova ogranka slobodnih novinara ili freelancera i u tome svojstvu, što je prihvatila i verifikacijska komisija, a postao sam to temeljem èl. 24. st. 1. Statuta èlan Skupštine društva. Tome nije bilo statutarne zapreke jer navedeni èlanak Statuta u stavku 4. propisuje da na izbornoj Skupštini, kada se sastaje u novom sastavu, predsjednik HND-a, èlanovi Središnjeg odbora i Nadzornog odbora, te Novinarskog vijeæa èasti iz prethodnog saziva imaju sva prava èlanova Skupštine, ali bez prava glasovanja o izbornim tijelima HND-a, ako nisu ponovno izabrani u Skupštinu. Ja, Mario Bošnjak kao glavni tajnik HND-a, nisam bio ni predsjednik niti èlan bilo kojeg od navedenih odbora ili vijeæa pa prema tome nema nikakve statutarne zapreke da budem predstavnik freelancera u Skupštini. Pomutnju na Skupštini je meðu pojedinim èlanovima vjerojatno izazvao èl. 58. Statuta prema kojemu novinari, a tajnik društva je u konkretnom sluèaju novinar, koji u HND-u ostvaruju stalni višemjeseèni prihod ne mogu biti èlanovi izbornih tijela Skupštine HND-a, niti èlanovi odbora, komisija i drugih radnih tijela koje imenuje Središnji odbor HND.
Razlog toj pomutnji jest nerazlikovanje pojma Skupštine od pojma izbornog tijela Skupštine. Izborna tijela skupštine, prema poslovniku 48 izborne skupštine su izborna i verifikacijska komisija, a niti u jednoj ja nisam bio ni predložen za èlana, a nekmoli èlan. Isto se, nesporno, odnosi i na sve ostale odbore, kao izvršni primjerice, sve komisije ili druga radna tijela koja imenuje Središnji odbor. Prema tome temeljem èl. 24. st. 1. Statuta imao sam pravo biti èlan izborne Skupštine kao što sam imao pravo birati (glasovati) kao i svi ostali èlanovi izborne skupštine.
Dakle, statutarno nisam bio ogranièen da biram nego samo da mogu biti biran, a to buduæi da nigdje nisam ni predlagan to statutarno ogranièenje nikako nije zaobiðeno.

 

 

... više ...


Naime, 55 èlanova Skupštine potpisalo je zahtjev kojim traže da novoizabrani Središnji i Izvršni odbor društva pripreme izvanrednu Skupštinu koja bi se trebala održati najkasnije za šest mjeseci i na kojoj bi se trebala birati sva novoizabrana tijela ukljuèujuæi i predsjednika HND-a.

"Zdenko
Zdenko Duka (desno) mogao bi uskoro izgubiti funkciju predsjednika HND-a
Sporan glas
Iako u samom zahtjevu razlog nije naveden, povod za ovu inicijativu bila je èinjenica da je u radu Skupštine i glasovanju sudjelovao i tajnik HND-a Mario Bošnjak. Prema Statutu, novinari koji u HND-u ostvaruju stalni višemjeseèni prihod ne mogu biti èlanovi izbornih tijela Skupštine HND-a, odbora, komisija i drugih radnih tijela koje imenuje Središnji odbor, pa su protivnici Dukina izbora osporili Bošnjakov glas. A upravo je jednim glasom više Duka odnio pobjedu pred HTV-ovcem Nikolom Kristiæem. Druga strana, meðutim, smatra da Bošnjakovo sudjelovanje nije sporno, jer on i nije èlan izbornih tijela Skupštine. Osporavatelji izbora reagirali su tek kada je postalo jasno tko je novi predsjednik Društva iako je verifikacijska komisija potvrdila popis delegata, a èlanovi Skupštine su usvojili njihovo izvješæe. Statut HND-a kaže da se izvanredna Skupština može sazvati i na zahtjev najmanje 25 èlanova Skupštine, no kako je za to tek dana moguænost, konaènu rijeè o tome imat æe Izvršni i Središnji odbori. "Izvršni odbor æe se sasvim sigurno sastati prije Nove godine i razmotrit æemo ovaj zahtjev. Stvari doista nisu jednostavne, ali èini mi se da je ovdje stvar u tome što je netko izgubio i sada hoæe poništiti rezultate izbora. Znam da postoji nezadovoljstvo Statutom, uèmalosti Društva i birokratizacije u njemu. I mi smo uoèili slabosti Statuta, ali ga nismo htjeli mijenjati na izbornoj sjednici jer bi to mogle iskoristiti neke grupe koje žele instalirati nekoga", kaže Duka dodajuæi kako se u sluèaju sazivanja izvanredne Skupštine neæe moæi izbjeæi promjena Statuta, jer bi organizacija još jedne dodatne sjednice Društvo stajala dodatnih sto tisuæa kuna. Meðu novih deset èlanova Izvršnog odbora veæina je onih koji slove kao Kristiæevi pobornici, pa bi se moglo oèekivati da to tijelo doista predloži nove izbore. Konaènu odluku, meðutim, donosi Središnji odbor, najviše tijelo HND-a izmeðu dviju Skupština. Središnji odbor ima 40 èlanova i teško je pretpostaviti njihovu odluku.
Dva tabora
Prilikom samog glasanja za novog èelnog èovjeka Društva oèita je bila podjela na one koji podržavajuæi Duku zagovaraju kontinuitet, te onih koji su podržavali Kristiæa (i veæinu onih koji su u prvom krugu podržalu Sašu Ljubièiæa iz Slobodne Dalmacije) tražeæi promjene. Ove druge uglavnom èine mlaði novinari koji se ne slažu s dosadašnjim voðenjem HND-a u kojem je Duka bio potpredsjednik. Osim toga, Kristiæ svoju bazu ima i u èlanovima koji dolaze s HRT-a, a skloni su mu i novinari EPH-ovih izdanja. "Na ovoj Skupštini pojavilo se mnogo mladih ljudi što me, naravno, veseli. Mladi ljudi hoæe promjene i to je posve legitimno", kaže Duka dodajuæi kako vjeruje da ih i on može provesti.

... više ...


Dio novinara okupljenih na Danima hrvatskoga novinarstva u Opatiji osporio je rezultat glasovanja za predsjednika HND-a na kojemu je s jednim glasom prednosti pobijedio Zdenko Duka, tvrdeæi da je sporno glasovanje tajnika društva Marija Bošnjaka. Po njihovu mišljenju glas Marija Bošnjaka povreda je Statuta Društva, a drugi pak misle da je on , iako je tajnik HND-a i u njemu ostvaruje prihod, legalan izaslanik. Zakljuèeno je da se rezultati glasovanja prihvaæaju, a onima koji smatraju da je bilo nepravilnosti predloženo je da u vezi s glasovanjem traže izmjenu Statuta HND-a i sazivanje nove izborne skupštine, što je potpisivanjem zahtjeva dio novinara i uèinio.

HINA

... više ...


Dio èlanova Skupštine osporavao je, naime, na juèerašnjem nastavku sjednice rezultate izbora, osobito drugog izbornog kruga za predsjednika u kome je presudio jedan glas. Sporno je za njih što je meðu izaslanicima na skupštini bio i glavni tajnik HND-a Mario Bošnjak, za kojega smatraju da je, kao èovjek koji prima plaæu u HND-u, zapravo u sukobu interesa.
Zbog novonastale situacije Duka je u jednom trenutku najavio moguænost ostavke, ali je od toga odustao, pa je skupština zakljuèena prihvaæanjem izbornih rezultata, s time da su oni koji i dalje sumnjaju u neregularnost izborne skupštine prikupili pedesetak potpisa kojima traže sazivanje nove, izvanredne izborne skupštine. Traže da se na njoj izmijeni i Statut na naèin da se status glavnog tajnika u njemu jasnije definira. Juèer se, naime, najviše sporilo oko tumaèenja èlanka 58. Statuta koji propisuje da »novinari koji u HND-u ostvaruju stalni višemjeseèni prihod ne mogu biti èlanovi izbornih tijela Skupštine HND-a, ni èlanovi odbora, komisija i drugih radnih tijela HND-a koje imenuje Središnji odbor«.
Buduæi da suglasja tu nije bilo, zagovornici teze da je Bošnjakovo sudjelovanje u radu skupštine kao delegata protustatutarno tražili su ponavljanje drugog kruga glasovanja za predsjednièke kandidate, dok je dio èlanova, isprovociran svime što se dogaða, tražio èak raspuštanje Skupštine, smatrajuæi da je to jedini naèin da se oèuva dignitet Društva.
Prema Statutu sazivanje izvanredne skupštine može zatražiti najmanje 25 èlanova Skupštine HND-a, ali nije jasno odreðeno mora li Središnji odbor taj prijedlog prihvatiti, odnosno mora li na dnevni red zaista uvrstiti izbor novih tijela kako je predloženo.
- Izvršni i Središnji odbor æe što hitnije razmotriti zahtjev za sazivanje izvanredne izborne skupštine na kojoj bi trebala biti i izmjena statuta, a osobno æu se zalagati, ako se taj zahtjev pokaže pravovaljanim, da se izvanredna skupština održi što prije, možda i u roku tri mjeseca, kazao je Duka i dodao da, istina, nije dobro da se HND mora baviti samim sobom, ali da je u neku ruku i dobro da se ovo dogodilo jer oèito da postoje problemi unutar organizacije i veæi nego što su mislili oni koji su do sada vodili novinarsku udrugu.

S. BAKIÆ

Bošnjak: Nisam zaposlen u HND-u

Nisam zaposlen u novinarskom društvu nego sam freelancer koji, osim tajnièkih poslova u HND-u, radi i novinarske poslove. Tako je otkad sam na ovom mjestu i veæ sam bio biran za delegata, ali to nikada nije bio problem do ove godine, kada je nedostajao taj jedan glas pa se moj, onima kojima je nedostajao, pokazao spornim. Ne vidim zašto bi moje èlanstvo u Skupštini bilo nemoralno i da smatram da je iole tako, povukao bih konzekvence. Budu li me freelanceri ponovno predložili, to æu prihvatiti osim, naravno, ukoliko bude promijenjen Statut i to ne bude moguæe, rekao nam je Mario Bošnjak.



Kristiæ: Tajnik nije smio glasovati

Novinar HTV-a Nikola Kristiæ tvrdi da postavljanjem pitanja o pravu glavnog tajnika HND-a da bude delegat Skupštine nije dovedeno u pitanje izbora Duke kao osobe, veæ je otvoreno važno pitanje funkcioniranja vodstva HND-a, pa i glavnog tajnika. »Tumaèeæi više èlanaka Statuta mislim da tajnik nije mogao glasati jer je to apsolutno sukob interesa da on kao odgovorna osoba, èovjek koji potpisuje službene, pa i financijske dokumente bude delegat na skupštini i bira. Da glavni tajnik ima pravo glasa, saznalo se kasnije kada je glasovao. Ja nisam èlan verifikacijske komisije, a samo su oni znali tko su zapravo delegati i ne znam jesu li gledali može li on ili ne biti èlan Skupštine. Rasprava je pokazala da je to dvojbeno i da nikako nije dobro, a nije niti etièno.



... više ...


OPATIJA -

Zdenko Duka, novinar Novoga lista, novi je predsjednik Hrvatskog novinarskog društva. Pobjedu je odnio u drugom krugu glasovanja s 58 glasova, a njegov protukandidat Nikola Kristiæ s HTV-a dobio je 57. Tijesno je bilo veæ u prvome krugu u kojem je Duka dobio 40, Kristiæ 36, a novinar Slobodne Dalmacije Saša Ljubièiæ, kojega su neki mediji prije skupštine proglasili autsajderom, 34. Najmanje glasova, samo devet, dobio je slobodni novinar Ivan Zvonimir Èièak, koji se za predsjednika ove udruge kandidirao i 2003., kada je dobio pet glasova. Potpredsjednici HND-a su Luko Brailo, novinar Feral Tribunea, i Mislav Bago, novinar HTV-a.
- Predsjednik daje ton radu društva. Posao koji me èeka nije nimalo lak jer je problema sve više i trebat æe puno energije za njihovo rješavanje, rekao je nakon izbora Duka.

Novi tip ravnanja medijima

Iako se na kraju skupštine vrlo emotivno i s dosta ogorèenja oprostio od kolega, koji su ga u dva navrata velikom veæinom glasova birali za predsjednika društva, u svome izvješæu, u kojem je sumirao osam godina svoga rada u HND-u, dosadašnji predsjednik Dragutin Luèiæ je rekao da ostavlja »punu kasu i èiste raèune«. No, i niz neriješenih problema, zbog kojih je i ovogodišnja ocjena skupštine HND-a da je stanje u novinarstvu jednako zabrinjavajuæe, bez obzira na to je li rijeè o privatnim, državnim ili lokalnim medijima.
- Moæne gospodarske i financijske grupacije, nerijetko u sprezi s politikom, vlasnicima medija pa i novinarima, ustanovljuju u nas novi tip gospodarenja i ravnanja medijima. Ako se u obzir uzme èinjenica da je u Hrvatskoj država najveæi i najmoæniji kapitalist, onda je posve jasno da na dio medija i njihove profesionalne i moralne standarde u dobroj mjeri utjeèu politièke i gospodarske moæi u sada veæ prozirnoj, ali zato ne manje opasnoj simbiozi, upozorio je u izvješæu Luèiæ. Dodao je da to što je rijeè o posvemašnjem europskom trendu nije nimalo utješno.

Problem kršenja radnih prava

Prema Luèiæevom, ali i mišljenju sve èetvorice predsjednièkih te kandidata za Izvršni odbor, kao i sudionika juèerašnje rasprave u opatijskom ICEJ-u, profesionalna etika, medijsko zakonodavstvo te obrazovanje novinara osnovni su problemi kojima æe se morati ozbiljnije pozabaviti i novo vodstvo HND-a. Ne manje važan problem kršenje je novinarskih radnih prava, u èije se rješavanje ova udruga mora ukljuèiti, suraðujuæi pri tome još kvalitetnije i èvršæe sa Sindikatom novinara Hrvatske.
Primjereno izbornom karakteru, ovogodišnja skupština HND-a puno se bavila pitanjima ustrojstva i funkcioniranja samoga društva. Promjene u HND-u su nužne, složili su se svi sudionici skupštine, koji su novo vodstvo obvezali da se više posveti radu na terenu koji je, ponavlja se to veæ nekoliko godina, gotovo potpuno zamro pa se HND sveo, kako je to slikovito opisao Èièak, na ono što se vidi sa zagrebaèke katedrale. Novinarsko društvo, zakljuèeno je, treba reagirati u svim sluèajevima kada su ugrožena prava novinara, odnosno kada se na njih èini bilo kakav pritisak kojim se ugrožava sloboda njihovog djelovanja, bez obzira na to je li rijeè o èlanovima HND-a ili ne.

 

... više ...


Objekt površine gotovo dvije tisuæe dvjesto èetvornih metara nalazit æe se na samom kraju grada. Vanja Sutliæ je istaknuo kako æe studio omoguæiti da ovaj prostor ne dobije samo svakodnevnu informaciju veæ i u dogledno vrijeme pravi, regionalni program na javnoj televiziji. (HTV)

 

... više ...


Èlanovi skupštine u petak æe izabrati novo rukovodstvo HND-a - predsjednika, èlanove Izvršnog odbora, Nadzornog odbora, Novinarskog vijeæa èasti i Upravnog odbora Fonda solidarnosti.

Kandidati za novoga predsjednika su Ivan Zvonimir Èièak iz "Jutarnjeg lista", Zdenko Duka iz zagrebaèkog dopisništva "Novog lista", Nikola Kristiæ s HTV-a i Saša Ljubièiæ iz "Slobodne Dalmacije".

Na skupu Dani hrvatskog novinarstva, koji je na programu u subotu, raspravljat æe se o "Smjeni vlasti i smjeni u medijima".

Skupština i Dani hrvatskog novinarstva održavaju se u opatijskom Meðunarodnom centru za obrazovanje novinara središnje i istoène Europe (ICEJ).

(Hina)

... više ...


Stoga su društvu potrebni i jaki èlanovi Izvršnog odbora, u kojem bi bili i stariji i mlaði kolege, svježe ideje i želja za rad. Kanim postaviti i pitanje tko vodi to društvo, administracija ili izabrano vodstvo. HND-u je potrebno vratiti kredibilitet jasnom pozicijom te potaknuti aktivnosti u svim ograncima i vratiti èlanove koji su otišli  precizirao je Èièak naglašavajuæi i želju za pomlaðivanjem.

O kontinuitetu
Konkurent mu Zdenko Duka smatra da njegov moguæi izbor ne bi donio politiku kontinuiteta. To pravda veæ i nekim potezima za koje bi se odmah zauzeo. HND, kaže Duka, posebnu pozornost treba obratiti prema vlasnicima medija i pritiscima koji stižu od njih jer najveæi broj novinara radi upravo u privatnim medijima, dok su politika i njezin utjecaj prisutniji u javnim i državnim medijima.

Za svaku od te tri medijske kuæe on ima rješenja koja bi umnogome poboljšala situaciju.

K tome, iznimno je važno postojanje statuta kojima se u svakoj medijskoj kuæi ureðuju odnosi novinara s urednicima i vlasnicima. Ako vlasnici i ne pristanu na statut, treba pritisnuti vlast da ih jednostavno nametne Zakonom o medijima  zakljuèuje Duka.
Najmlaði kandidat Saša Ljubièiæ drži da je HND u krizi zato što se u njemu uglavnom vrte isti ljudi.

 Sve su to mahom pedesetogodišnjaci, koji se razlièitim pozicijama u društvu pokušavaju primaknuti mirovini ili nekom konzularnom mjestu. Ja želim u društvo privuæi što više mladih èlanova. Naše društvo ima velike potencijale i dobre temelje, ima unutarnju snagu i brojne moguænosti, ali nedostaje mladih ljudi koji bi sve to dobro prodrmali, provjetrili i pokazali zube.

Poveæati èlanstvo
Usto, napravit æu sve da se broj èlanova HND-a bitno poveæa, a da se oni koji su ga ogorèeni napustili u njega vrate i uvjere da se svari mijenjaju. A, mijenjat æe se. Vjerujte mi na rijeè. I to bez odgaðanja!  poruèuje Ljubièiæ.

Što nam još ima reæi Nikola Kristiæ, juèer nismo uspjeli doznati jer se nije javljao. Trenutaèno je na bolovanju.

... više ...


Naglo probuðeno profesionalno medijsko æudoreðe na HTV-u, inicirano sluèajem Ivane Šikiæ, tek je petarda èijom se bukom pokušava prikriti pravo lice - nacije. Nije ovdje rijeè o zabludjeloj žurnalistièkoj sitneži (pa ni njezinim krupnijim primjercima) što se slizala (emotivno, moralno i materijalno) s pripadnicima “organiziranog kriminala”, nego o društvu samom. O sustavu vrijednosti koji je stvaran benevolencijom, pa i izravnom spregom, s državnim institucijama. Stara prièa koja in continuo producira nove žrtve i nove štete. I svi se prave da “nisu odavde”...
Država je u svojim prvim godinama legitimirala kriminal kao sredstvo koje opravdava cilj. Tako smo dobili seriju kriminaliziranih tajkuna i politièara koji su kroz šumu svojih kontroverznih (ne)djela jezdili naprijed. Vice Vukojeviæ, HDZ-ova perjanica iz 90-ih, na krilima “domoljubnog patosa” stiže do suca Ustavnog suda.
Unatoè optužbama za silovanje (1993. g.), tada 22-godišnje Bošnjakinje, u logoru HVO-a Vojno kod Mostara. Osam godina poslije, lišen imuniteta, možebitno æe stati pred lice pravde i silovane mlade žene. Tek “isluženi” Vukojeviæ može biti i - kriv. Poput Glavaša, koji tek nakon razlaza s HDZ-om postaje “lovina”.
U društvu gdje je novac (makar i prljavi) vrhunaravni dokaz moæi, a druženje s kriminalnim “jet-setom” znak uspjeha, baviti se HTV-ovim novinarima zbog družbovanja (i ljubovanja) s “mafijaškim” proèelnicima ima smisla samo ako se pozabavimo i razotkrivanjem mafije u institucijama sustava. Dok s mafijom liježu politièari, njihove priležnice su drugorazredno pitanje, ma koliko se nametalo kao prvorazredno.

... više ...


Naime, u proteklih je sedam dana iz bolnice provela nekoliko odluka, meðu kojima je zadnja bila suspenzija i oduzimanje deset posto od plaæe trojim HTV-ovim novinarima koji su se pojavili na sprovodu Davoru Zeèeviæu.

Nalazi zasad u redu
U telefonskom razgovoru Hloverka Novak-Srziæ rekla nam je kako se sada osjeæa dobro, ali da ju još uvijek èekaju brojne pretrage i nalazi. Neke sam nalaze dobila i oni su zasad u redu, ali ništa još nije riješeno  rekla je urednica HTV-ova Informativnog programa.

Iako joj još nije potvrðen dan izlaska iz bolnice, doznajemo da bi to moglo biti veæ sutra. I ja bih voljela znati kada æu izaæi  rekla je Hloverka, koja od poèetka lijeèenja istièe da joj ležanje u krevetu nikako ne odgovara i kako se na to nije navikla.

Neslužbeno doznajemo da je, bez obzira na operaciju, HTV-ova urednica prilièno aktivna, da se kreæe po odjelu te da je posjeæuju obitelj i prijatelji, koji ju zajedno s lijeènicima upozoravaju da bi se trebala odmarati. No, odluèna u tome da se što prije oporavi, Hloverka i dalje dosta vremena provodi s mobitelom u ruci.

Znaju da su pogriješili
O odluci da suspendira i novèano kazni Petra Vlahova, Ružicu Reniæ i Jozu Barišiæa zbog odlaska na sprovod Davoru Zeèeviæu, Hloverka kaže kako su i oni sami shvatili da su pogriješili. Smatram da nije primjereno da se javne osobe pojavljuju na mjestima kao što je sprovod jednom mafijašu. Oni imaju odgovornost i moraju znati što se može, a što ne.

Znam da su to napravili jer su željeli biti uz prijateljicu i kolegicu Ivanu Šikiæ, ali mogli su joj podršku pružiti i na nekom drugom, privatnijem mjestu  objasnila je Hloverka i dodala:  To vam je kao kada su svi napadali ministra Kalmetu što se pojavljuje na otvaranju go-go klubova kojih su vlasnici mafijaši. Tako se i mi, kao javni ljudi, ne možemo pojavljivati na takvim mjestima.

A ako je troje novinara na taj naèin kaznila zbog odlaska na sprovod, zanimalo nas je kakva æe tek kazna biti Ivani Šikiæ, koja je s tim mafijašem bila u vezi. Ivana Šikiæ sada je na bolovanju, a kada se s njega vrati, odluèit æemo o njezinoj sudbini  štura je o toj temi bila Hloverka Novak-Srziæ.

... više ...


1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118
AKTUALNO