Ukupno: 2347

- Ne želim sada preprièavati što smo jedna drugoj rekle na sastanku. Ali, kad je o postocima gledanosti ‘Otvorenog’ rijeè, oni koji mi u novinama podmeæu da sam tu emisiju s Hloverkinih 15 posto spustila na samo 4 ili 5 posto, jednostavno lažu. Ako to govori Hloverka, pretpostavljam da je pobrkala rezultate gledanosti mog ‘Otvorenog’ i njezina ‘Kontakta’ na Novoj TV, koji je u prosjeku gledalo oko 3 posto ljudi. Jer, gledanost ‘Otvorenog’ koji sam ja vodila bila je izmeðu 9 i 19 posto, a sve te brojke mogu se lako provjeriti - naglašava Sanja Mikleuševiæ, koja bi, po novom, trebala biti jedna od urednica projekta “Hrvatska uživo”.

 	 
Vanja Sutliæ, glavni ravnatelj HRT-a	Dragutin Luèiæ Luce, predsjednik HND-a

- To æemo još vidjeti. Nakon što sam skinuta s ‘Otvorenog’, prvenstveno želim biti samo reporterka IP-a - kaže S. Mikleuševiæ, koju æe u “Otvorenom” zamijeniti Dijana Èuljak-Šelebaj, èiji se debi u toj emisiji oèekuje prekosutra.

Nakon šest i pol godina Danko Družijaniæ danas je maknut iz Dnevnika. Hloverka mu je i službeno ponudila dvije nove opcije: može biti reporter Informativnog programa ili postati urednik i voditelj veèernjih Vijesti koje æe se emitirati oko 23 sata.  Uz njega, te æe Vijesti voditi Siniša Kovaèiæ i Dragan Nikoliæ, a H. Novak-Srziæ pojasnila je kako je njezina želja da se potuku vrlo gledane noæne Vijesti rivalske Nove TV. U Dnevniku ostaju Zoran Šprajc i Ðurica Drobac, a prikljuèuje im se i dosadašnja voditeljica dnevnih Vijesti Tonèica Èeljuska. Goran Miliæ ostaje u nedjeljnom Dnevniku.

Posljednjih dana HTV-om se proširila dvojba o tome tko æe biti šef novinarskog stožera za praæenje izbora - Mislav Bago, Branimir Biliæ ili možda obojica istovremeno. - Na kolegiju je nova glavna urednica rekla da sam ja i dalje šef tog projekta i nikakva se druga imena nisu spominjala - rekao je Mislav Bago. To nam je danas potvrdila i Hloverka Novak-Srziæ.

 	 
Robert Šveb, ravnatelj Hrvatske televizije	Domagoj Buriæ, direktor programa Hrvatske televizije

- Bago ostaje to što jest, on je napravio sjajan projekt i to æe biti jak predizborni adut HTV-a - ustvrdila je H. Novak-Srziæ, i dodala da æe  Biliæeva funkcija biti više tehnièka, vezana uz redakciju, primanje faxova i organizaciju posla.

Hloverka je na kolegiju pojasnila da je prerasporedila ljude èije je mandate prošlog tjedna zatražila i dobila na raspolaganje. Goran Rotim, dosadašnji urednik Dnevnika, odlazi u “Euromagazin”, Tomislav Špoljar, bivši urednik Dnevnika, postaje reporter, a Renato Kuniæ, pomoænik glavnog urednika IP-a i šef HTV-ovih dopisništava postao je urednik gradske rubrike.

Novi urednik Kulture je Dražen Ilinèiæ, a Moranu Kasapoviæ, urednicu Vanjske politike, trebala bi zamijeniti Alenka Marina koja je prošlog tjedna rodila. Vladimir Ronèeviæ, bivši urednik Informativnog programa HTV-a, danas je u Rijeci stupio na novu funkciju mentora tamošnjega dopisništva.     Urednici dnevnih emisija HTV-ovih Vijesti bit æe Ivica Ðuzel, Nensi Blaževiæ, Katarina Periša i Ivan Jabuka.

 	 
Hloverka Novak-Srziæ, nova urednica Informativnog programa	Sanja Mikleuševiæ, jedna od prvih koja se zbog smjena  posvaðala s novom šeficom

Predsjednik HND-a postaje Sutliæev savjetnik? S obzirom da i sam pregovara o transferu na HRT, predsjednik novinarskog društva, Dragutin Luèiæ Luce, planira drugima prepustiti rijeè na današnjoj sjednici Izvršnog odbora HND-a, na kojoj æe se raspravljati o izboru Hloverke Novak-Srziæ i promjenama na HRT-u. - Razgovarao sam s glavnim ravnateljem HRT-a Vanjom Sutliæem o tome da bih bio savjetnik za medijske slobode, za kontakt s meðunarodnim institucijama koje se bave tim pitanjima, s èime imam iskustva. No, ništa još nismo do kraja definirali - izjavio je danas Luèiæ, koji dužnost predsjednika HND-a obnaša od 1999., a drugi mu mandat istjeèe krajem godine. Luèiæ nije profesionalni predsjednik, jer svoju plaæu zaraðuje kao novinar u Hini. Luèiæ, inaèe, razmišlja i o angažmanu na Fakultetu politièkih znanosti, na kojem bi mogao predavati o tiskanim medijima. )T. Krasnec, O. Obad)

STOCKHOLM - Švedski tisak, braneæi odluèno naèelo slobode izražavanja, solidarizirao se u nedjelju s crtaèem i glavnim urednikom lokalnog dnevnika Nerikes Allehanda, koji je prošlog mjeseca objavio karikaturu koja prikazuje proroka Muhameda s glavom psa, a kojemu prijeti smræu èelnik ogranka Al-Qa'ide u Iraku. "Živimo u zemlji gdje govor i slobodu izražavanja ne odreðuju ni fundamentalisti ni vlade", komentirao je Thorbjorn Larsson, glavni urednik velikog švedskog dnevnika Dagens Nyheter koji u nedjelju ponovno objavljuje inkriminiranu karikaturu proroka Muhameda u malom formatu. "Dagens Nyheter veæ je objavio karikaturu", podsjeæa on. "Nisu mi prijetili. Meni je bilo normalno objaviti je", dodao je on. "Švedski mediji moraju ustati u obranu slobode izražavanja", ocjenjuje pak drugi veliki dnevnik Svenska Dagblader. Karikaturist Lars Vilks, trenutaèno u Njemaèkoj, tvrdi da ga neæe slomiti prijetnja. On bi se uskoro trebao vratiti u Švedsku, vjerojatno u ponedjeljak, javlja švedska novinska agencija TT. Èelnik iraèkog ogranka Al-Qa'ide Abu Omar Al-Baghdadi ponudio je 100.000 amerièkih dolara za ubojstvo Vilksa zbog njegove karikature. "Pozivamo na ubojstvo Larsa Vilksa koji se usudio uvrijediti našeg proroka ... i tijekom ovog darežljivog mjeseca (Ramazana) objavljujemo nagradu u iznosu od 100.000 dolara za onoga tko ubije tog kriminalca nevjernika", rekao je Al-Baghdadi u audiosnimci objavljenoj na jednoj internet-stranici u subotu. "Nagrada æe biti poveæana na 150.000 dolara ako on bude zaklan kao janje", najavio je Al-Baghdadi.(H)

Glavni ravnatelj HRT-a Vanja Sutliæ nipošto nije sluèajno tu, kad je izabran imao je potporu glavnih politièkih faktora a i svi oni danas nešto sporedniji isto tako su ga debelo podržali, makar i šutnjom na izbor Hloverke Novak Srziæ, izvršne novinarke, koja zbog toga što je bila rodonaèelnica dirigirane tuðmanovske televizije, ne bi danas trebala niti smjela biti glavna urednica. Ali, i glavni ravnatelj i glavna urednica za svu tu podršku trebaju sada donatorima uzvratiti.

Koncepcija glavnog ravnatelja je da ga politika ne zanima, nije važno ni lijevo ni desno, nema 'naših' i 'vaših', nego je podjela na one koji znaju i ne znaju raditi. To treba potpuno podržati i upravo zbog toga da ne bi bilo podjele na 'vaše' i 'naše', nije dobro postaviti za glavnog urednika osobu koja je toliko 'vaša' da je postala simbol.

Ni lijevo ni desno sigurno ne bi smjelo znaèiti novinarstvo bez stava. Danas je zaista skoro svejedno tko politièki vlada, veæi je problem u tome što nerijetko nekompetentni ljudi na svim razinama društva jednako dobro opslužuju i jedne i druge i nisu uspješni zato što su struèni i efikasni nego su spretni i susretljivi. Neki su i ucijenjeni, nije im za zavidjeti jer je to gadljivo odraditi.

Kad je rijeè o Televiziji, nova je izmišljotina stavljanje mandata na raspolaganje. Samo privatni vlasnik može postavljati i smjenjivati ljude bez ikakvog nadzora. Smjenjivati one kojima traje njihov mandat može se jedino uz jasna obrazloženja, ako rade loše. Jer ogromna institucija, javni HRT s 3.500 ljudi nije nièije vlasništvo niti ga je netko nekome ostavio u nasljedstvo da o svemu odluèuje jedan ili jedna.

Tobože iz formalnih razloga zaustavljen je Kontraplan, Otvoreno klizi u Zatvoreno - jedna je njegova voditeljica smijenjena a drugog voditelja žele detronizirati. Urednici i novinari triju (informativnih) dnevnih emisija koje nestaju ne znaju što æe od sljedeæeg tjedna raditi. Broj emisija vijesti se smanjuje. Jer, što je manje informacija, manje je skandala, dobro i za 'naše' i 'vaše', osobito 'vaše'.

 

Meðu njezinim prvim potezima takoðer je i angažiranje Tonèice Èeljuske kao voditeljice Dnevnika te imenovanje novinara Dražena Majiæa kao svoga pomoænika za istraživaèko novinarstvo.

- Ja sam, u odsutnosti Dubravka Merliæa, dogovarao emisiju o sluèaju Èuèiæ, kad mi je Hloverka Novak-Srziæ u telefonskom razgovoru rekla da Kontraplan ne ide ovaj utorak te da ne zna hoæe li uopæe iæi ubuduæe. Pozivala se na odluke Programskog vijeæa i ravnateljstva... - kaže scenarist Kontraplana Željko Matiæ.

Hloverka Novak-Srziæ juèer poslijepodne u izjavi za Jutarnji list izjavila je da “ne zna” ide li Kontraplan u utorak, kako je ranije bilo predviðeno, te kako o Kontraplanu ne odluèuje ona, nego ravnateljstvo. Programsko vijeæe na pretprošloj je sjednici zatražilo od ravnateljstva da se izjasni spada li Kontraplan, koji se radi u vanjskoj produkciji, u informativni ili u mozaièni program.

Znakovito je da je upravo Kontraplan Dubravka Merliæa bio povod za Hloverkin odlazak s HRT-a na Novu TV prije pola godine. Hloverka je ostala uvrijeðena nakon što u emisiju Otvoreno nije mogla pozvati gosta kojeg je željela s obrazloženjem da je taj gost gostuje u Kontraplanu.

Posebno ju je pogodilo to što jedna emisija vanjske produkcije ima veæu važnost od nje, koja je zvijezda Informativnog programa HTV-a. Dubravko Merliæ, koji je juèer bio u Madridu, izjavio je kako mu je žao što emisija više ne ide.

- Žao mi je što emisija ne ide jer smo s njome postavili standarde i imali dobre rezultate u gledanosti, koja je u prosjeku bila preko 12 posto - rekao je Merliæ. Tonèica Èeljuska, sadašnja urednica i voditeljica dnevnih Vijesti, u Dnevniku bi trebala zamijeniti Danka Družijaniæa.

Mandat svih urednika na raspolaganje Dražen Majiæ, bivši novinar Glasa Istre koji je s Hloverkom suraðivao u njezinoj emisiji Kontakt na Novoj TV, bit æe glavni èovjek za istraživaèko novinarstvo na javnoj televiziji. Majiæ se bavio istraživaèkim novinarstvom u Glasu Istre, gdje je objavljivao afere vezane uz Hypo banku, te je bio meðu sedam urednika i novinara kojima je uruèen izvanredni otkaz. S Hloverkom je radio u Kontaktu, ali nije imao ugovor s Novom TV, veæ je izravno suraðivao s Novak-Srziæ koja ga je i plaæala. Dolazak Dražena Majiæa nova je glavna urednica najavila na juèerašnjem kolegiju, na kojem je, kako neslužbeno doznajemo, zatražila od svih urednika unutar Informativnog programa da do ponedjeljka stave svoju mandat na raspolaganje. Meðu njima su i zamjenik glavnog urednika Igor Rotim, pomoænici Tena Perišin i Renato Kuniæ te šef dnevne operative Stipe Alfier. Hloverka, meðutim, na tom sastanku nije otkrila tko æe biti njezini najbliži suradnici.

ZAGREB -

Hloverka Novak Srziæ, usprkos tome što nije prekjuèer dobila potporu veæine novinara i urednika Informativnog programa HTV-a, u glasanju èlanova Programskog vijeæa HRT-a sa 6:4 postala je juèer glavna urednica Informativnog programa HTV-a. Božidar Domagoj Buriæ je novi direktor programa HTV-a, za njega je bilo osam èlanova Vijeæa, a dva protiv. Vladimir Kumbrija je ponovo postao glavni urednik Informativnog programa HR-a, dobio je devet glasova, a za Duška Radiæa, izabranog za direktora programa HR-a, bilo je šest èlanova, tri protiv i jedan suzdržan.
Zbog Hloverke Novak Srziæ ujutro je najprije Programsko vijeæe HRT-a zatvorilo sjednicu, a prisustvovala su joj, osim èlanova, samo još tri ravnatelja - Vanja Sutliæ, Robert Šveb i Davor Mezuliæ. Nakon nešto više od sata poèela je javna sjednica i nakon kraæe rasprave obavljen je izbor.
Svoje kandidiranje Novak Srziæ ravnatelj HTV-a Robert Šveb obrazložio je posjedovanjem struènih znanja o televiziji, profesionalizmom, radnom i životnom energijom te njezinim iskustvom. Ravnatelj HRT-a Vanja Sutliæ rekao je da je zanimljivo da je jedino Novak Srziæ predmet rasprava proteklih dana. Smatra da je taj medijski interes dobrim dijelom prenesen iz same zgrade HRT-a, da izjašnjavanje novinara dobrim dijelom odražava stanje u kojem se HRT nalazi.
Suzana Jašiæ, iz èije je rasprave bilo jasno da æe glasati protiv nove glavne urednice, prenijela je da joj je Hloverka Novak Srziæ, na pitanje bi li mijenjala što u svojoj novinarskoj biografiji, odgovorila: »Sazrela sam kao osoba. Ni ja niti Hrvatska nismo iste kao prije 10 godina«. Potpredsjednik saborskog Odbora za informiranje Andrija Hebrang iz HDZ-a smatra da æe Novak Srziæ preokrenuti Informativni program HTV-a u smjeru objektivnog i nepristranog izvještavanja što dosad, prema njemu, nije bio sluèaj. Predsjednica Odbora Željka Antunoviæ iz SDP-a rekla je da se zalaže za krajnju neovisnost medija, pa èak i njen komentar može biti protumaèen kao pokušaj miješanja u profesionalne slobode i obveze i odgovornosti Vijeæa HRT-a.
- Nadam se da su èlanovi Vijeæa donijeli odluku za koju su spremni preuzeti odgovornost, rekla je Antunoviæ.
Èlan Odbora Tonèi Tadiæ iz HSP-a napomenuo je da je zakonski s izborom sve u redu i da je procedura poštovana.
- Bilo bi bolje da ima potporu zaposlenih, ali povukao bih paralelu s Vijeæem guvernera BBC-a koje odluèuje i njihova je odluka neprikosnovena i ono za nju preuzima odgovornost. Tako i Vijeæe HRT-a preuzima odgovornost prema javnosti u èije ime odluèuje, rekao je Tadiæ.

Z. DUKA, T. PONOŠ

Ovo su jedina dva imena koja æe se u srijedu naæi pred Programskim vijeæem HRT-a èekajuæi konaènu potvrdu, odnosno, ovo su jedina dva imena koja su se juèer našla pred novinaima HTV-a kako bi i oni dali svoje anonimno mišljenje o predloženim kandidatima.

Od 74 posto novinara Informativnog programa, èak 52 posto njih izjasnilo se - protiv Hloverke. Kad je rijeè o Buriæu, o njemu se izjasnilo 52 posto novinara ostalih redakcija, od kojih je dobio 61 postotnu podršku.

Ovi podaci proslijedit æe se na znanje èelništvu HRT-a i Programskom vijeæu. No, važno je znati kako mišljenje novinara Informativne redakcije o Hloverki Novak-Srziæ i Domagoju Buriæu ni po èemu nije obvezujuæe za èlanove Vijeæa. Pojednostavljeno, moralo bi se dogoditi èudo da Novak-Srziæ i Domagoj Buriæ ne zasjednu u nove fotelje.

Inaèe, u utorak, sat prije poèetka novinarskog izjašnjavanja, svojih dvadeset minuta razgovora dobio je i jedini Buriæev protukandidat Damir Matkoviæ.

No, to je oèito bilo tek udovoljavanje formalnosti jer su listiæi s imenima Buriæa i Hloverke Novak-Srziæ tiskani veæ u ponedjeljak. Usto, Damit Matkoviæ je tražio dopuštenje da prisustvuje juèerašnjoj sjednici Programskog vijeæa HTV-a, no njegovu zahtjevu nije odobreno.

Siniša Paviæ

 

Protivno jasno izraženoj volji novinara i urednika, Vijeæe HRT-a imenovalo je nekadašnju HDZ-ovu glavnu urednicu novom šeficom Informativnog programa javne televizije. Buriæ je direktor programa.

Eva Herman, voditeljica popularne televizijske emisije na njemaèkoj postaji NDR, otpuštena je zbog podržavanja nacizma. Herman je dobila otkaz nakon što je u svome showu, promovirajuæi svoju novu knjigu "Evin princip", nahvalila nacistièki model savršene obitelji.

Radikalna 48-godišnja TV zvijezda kazala je kako su izvjesne vrijednosti, poput obitelji, djece i majèinstva, prikladno promovirane za vrijeme Hitlerovog Treæeg Reicha, da bi potom, tijekom 60-ih godina, bile odbaèene u zapadnom svijetu.

Njezino velièanje nacizma nauštrb zapadne demokracije nije se svidjelo uredništvu NDR-a, pa je Eva otpuštena, premda je donedavno bila vodeæa voditeljica te postaje, a javnosti je upuæena isprika.

- Autorske aktivnosti Eve Herman nisu više sukladne njezinoj ulozi voditeljice takl-showa na našoj postaji - objasnio je Volker Herres, direktor programa NDR-a.

T. Sumiæ 

Rijeè je o svojevrsnom podsjetniku na neke dogaðaje i osobe koje su zabilježili fotoreporteri dnevnih i tjednih novina, na kojem Zbor fotoreportera Hrvatskog novinarskog društva predstavlja najbolje radove pristigle na natjeèaj za fotoreportera godine, fotografiju godine i najbolju fotografiju s podruèja kulture i umjetnosti.
“Prije èetiri godine došlo se na ideju kako dobre fotografije treba prezentirati javnosti, kako bi se vidjele fotografije koje nisu toliko zapažene u tisku i koje su nešto sasvim drugo i drukèije od onoga što svakodnevno gledamo u novinama. Najvažnije smjernice koje se koriste za odabir fotografije su to da ona mora informirati, obrazovati i zabavljati, a izabirane su fotografije koje nemaju nužno umjetnièki znaèaj, koliko su svjedok vremena u kojem su snimljene”, istaknuo je Gordan Paniæ, predsjednik Foto kluba Vinkovci i èlan Zbora fotoreportera HND-a. Na natjeèaj je stiglo 850 fotografija, 100 ih je izabrano za izložbu koja putuje Hrvatskom, a nakon Makarske, Vodica, Zagreba i Varaždina, stigla je i do Vinkovaca. Meðu stotinjak izloženih fotografija su i fotografija godine Ratka Mavara, fotoreportera “Vjesnika” (koji je snimio Anu Rukavinu), zatim fotoreportera godine Željka Lukuniæa (radi u redakciji novina “24 sata”) te fotografija godine iz podruèja kulture i umjetnosti, èiji je autor Sandro Lendler iz Feral Tribunea. Zadovoljan što je izložba postavljena èetvrti put u Vinkovcima, predsjednik Zbora fotoreportera HND-a Nenad Reberšak istaknuo je kako su Vinkovci bili jedan od gradova koji su meðu prvima pružili ruku za organizaciju izložbe. Ljubitelji fotografije moæi æe pogledati izložbu najboljih hrvatskih novinskih fotografija svakoga dana izmeðu 19 i 21 sat, do 16. rujna.

Stari Grad - U Starome Gradu na Hvaru u subotu je otkrivena spomen-ploèa Nikoli Dominiku Budroviæu (1765. - 1647.), prvom hrvatskom novinaru i uredniku prvih novina na hrvatskom jeziku iz 1806. godine "Kralskog Dalmatina". Ploèu na njegovoj rodnoj kuæi otkrili su predsjednik Hrvastkog novinarskog društva Dragutin Luèiæ i autor projekta proslave prof. Nikša Raèiæ.

Otkrivanje spomen-ploèe organizirano je u sklopu obilježavanja 2391. roðendana Farosa, najstarijeg grada u Hrvatskoj. Sveèanosti je nazoèilo i izaslanstvo grèkoga garad Parikije s otoka Parosa, postojbine jonskih Helena koji su 391. godine prije Krista na prostoru današnjega Staroga Grada utemeljili Faros.

Dominikanac Nikola Dominik Budroviæ samo je jedan iz plejade Starograðana koji su poput Petra Hektoroviæa zadužili hrvatsku kulturnu baštinu - istaknuto je na hvarskim sveèanostima.

M. Jurkoviæ

---

Hrvatsko novinarsko društvo podržava zahtjev iz otvorenog pisma desetoro novinarki i novinara iz Požege, koji traže da požeško-slavonski župan Zdravko Ronko, županijska i gradske uprava sve novinare i redakcije, bez iznimki, pod jednakim uvjetima informiraju o svim pitanjima od javnog interesa. Naime, smatramo da su župan i tijela javne vlasti dužni, bez ikakva selektivna pristupa, omoguæiti svim novinarima pristup važnim informacijama za  život graðana.
Upozoravamo da su prava novinara i medija, naravno, uz poštivanje profesionalnih naèela i Kodeksa èasti HND-a te ustava i zakona, jedna od najvažnijih steèevina svake, pa tako i hrvatske demokracije. Stoga pozivamo župana i tijela javne vlasti da omoguæe novinarima i medijima da svi pod jednakim uvjetima nesmetano obavljaju svoj javni posao.

Dragutin Luèiæ ,
predsjednik HND

 

ZAGREB - Èetvrtu godinu za redom proslavlja se obljetnica utemeljenja grada Farosa, najstarijega hrvatskoga grada, utemeljena prije 2391 godine, danas prepoznatljivoga imenom Stari Grad na Hvaru.
Ovogodišnje trodnevne sveèanosti, koje æe se održati od 7. do 9. rujna na Hvaru pod pokroviteljstvom predsjednika RH Stjepana Mesiæa, najavili su u utorak na konferenciji za novinare akademici Tonko Maroeviæ i Tomislav Raukar, Dragutin Luèiæ, predsjednik Hrvatskoga novinarskoga društva, potom Stjepan Bakert, predsjednik Udruge za intelektualne usluge Z.B.O.R.S. u Starome Gradu, te na posljetku Zafirios Rossidis, savjetnik za medije grèkoga Veleposlanstva u Hrvatskoj.
Stari Grad je, prema rijeèima Tomislava Raukara, grad koji ima trajnu svijest o svom trajanju i postojanju, i upravo se u tomu krije njegova posebnost i vrijednost. A slijedom toga i važnost èinjenice obilježavanja te davne povezanosti starogrèkoga svijeta i jadranskoga podneblja. Ovogodišnja proslava zapoèet æe 7. rujna skupom »Na tragu pisane rijeèi« u povodu pretiska prvoga godišta »Kraglskog Dalmatina«, prvih novina na hrvatskome jeziku. U radu skupa sudjelovat æe Tihomil Maštroviæ, Stjepan Krasiæ, Sreæko Lipovèan, Dragutin Luèiæ i Nikša Raèiæ.
Iduæega dana slavit æe se koncelebrirana misa zadušnica za Nikolu Dominika Budroviæa, prihvaæenoga kao prvoga hrvatskoga novinara i urednika »Kraglskoga dalmatina«, kojemu æe biti otkrivena spomen-ploèa na rodnoj kuæi u Starome Gradu. Sveèanosti æe završiti 9. rujna orguljskim koncertom u Katedrali sv. Stjepana Prvomuèenika.
[Mirta Špoljariæ]

 

 ZAGREB - Na današnjoj sjednici Programskog vijeæa HRT-a otvorit æe se pristigle ponude za direktore programa te glavne urednike informativnih programa HTV-a i HR-a. Za glavnog urednika informativnog programa HTV-a prijavilo se petero urednika i novinara - Katja Kušec, Goran Rotim, Hloverka Novak Srziæ, Renato Kuniæ i Jelena Perleta.

Za direktora programa HTV-a prijavilo se èetvero, a kandidaturu su potvrdili Domagoj Buriæ i Damir Matkoviæ. Kandidature za direktora programa Hrvatskog radija poslalo je dvoje ljudi, a petero je kandidata koji se natjeèu za glavnog urednika informativnog programa HR-a.
Osim otvaranja ponuda, Programsko vijeæe imat æe bogat dnevni red. Èlanovi æe dati mišljenje o prijedlogu Programskog usmjerenja HTV-a do kraja godine, razmotrit æe izvješæe o poslovanju HRT-a i izvješæe o radu Vijeæa u proteklih godinu dana. (Z. D.)

SEEMO PROTEST MONTENEGRO

 

H.E.

Filip Vujanovic

President of Montenegro

By Fax: +381 81 245 849

 

H.E.

Zeljko Sturanovic

Prime Minister of Montenegro

By Fax: +381 81 242 329

 

H.E.

Jusuf Kalamperovic

Minister of Internal Affairs of Montengro

By Fax: +381 81 246 526

 

 

Vienna, 3 September 2007

Your Excellencies,

 

The Vienna-based South East Europe Media Organisation (SEEMO), a network of editors, media executives and leading journalists from South East Europe and an affiliate of the International Press Institute (IPI), is alarmed at the recent attack on a director of a newspaper in Montenegro.

 

According to information before SEEMO, on 1 September 2007, during the early morning, Zeljko Ivanovic, founder and director of the daily Vijesti from Podgorica, was beaten by three unknown assailants near a restaurant, where the newspaper had celebrated its 10 anniversary.

 

SEEMO is deeply concerned about the attack. We ask Your Excellencies to ensure an immediate investigation into this case, to take all necessary legal steps to find the perpetrators, and to protect the life of Ivanovic.

 

We would also like to remind Your Excellencies that Dusko Jovanovic, director of the daily Dan was killed on the night of 27 May 2004 in front of the newspaper’s editorial office in Podgorica. The murderer or murderers of Jovanovic remain free. Last year, on 24 October 2006, Jevrem Brkovic, a leading novelist in Montenegro, was attacked by masked assailants, while his driver Srdjan Vojicic was shot dead, close to the place where Ivanovic was recently attacked.

 

We thank you for your attention.

 

Yours sincerely,

Oliver Vujovic

SEEMO Secretary General

 

*************

 

 

PRESS RELEASE SLOVENIA

Vienna, 31 August 2007

IPI and SEEMO Express Concern about Slovenian Media Environment, Calls for Independent Inquiry to Examine Whether Government Seeks Influence over Media

The International Press Institute (IPI), and its affiliate, the South East Europe Media Organisation (SEEMO), are becoming increasingly concerned about possible political pressure on the Slovenian media.

One of the allegations is that the Slovenian government is indirectly influencing the media through its exploitation of business relationships with companies that have financial holdings in a range of media organisations.

Commenting on the issue, IPI Director Johann P. Fritz said, "I am deeply concerned about the Slovenian media environment at present. Business relationships and share holdings should never be used by the government as leverage to induce independent media organisations to publish favourable news stories."

"The exercise of editorial independence is fundamental to the credibility of a media organisation and for governments to seek ways of undermining this principle is deplorable in a country that is a member of the European Union."

"I would call on the Slovenian government to hold an independent inquiry into these recent events and to set up new systems ensuring that the media are always held at arm's length from the executive branch of government. If this principle has been breached in Slovenia, it is of serious concern not only for the media, but also for the public who rely on their information," added Fritz.

"SEEMO is aware of such pressures in other countries in the region, but, if found to be true, these events in Slovenia are particularly damaging because of Slovenia's presidency of the European Union in 2008. Countries who assume the presidency of the EU must lead by example, and I am concerned that it will send a mixed message to other countries about how to influence media coverage," said SEEMO Secretary-General Oliver Vujovic.

According to information provided to IPI and SEEMO, there have been a number of instances of political pressure on journalists who have written articles critical of the current centre-right government and its president Janas Janza.
 
In early summer, there were news reports that at Slovenia's most influential newspaper Delo a number of respected journalists were leaving. Those leaving included journalist Barbara Surk, who specialises in Middle Easter issues. Surk has claimed that she was forced to leave after she was offered a low salary.

Another journalist was Matija Grah, Delo's Vienna correspondent, who claimed that his reporting on the heated debate over bilingual street signs in Kaernten (Carinthia), Austria, a region containing a Slovenian minority, led to his removal after complaints from the Slovenian government. Delo's Zagreb correspondent, Rok Kajzer, also found himself in difficulties with the newspaper after a story concerning a disputed border area with Croatia.

Aside from Delo, there have also been problems at the daily Vecer newspaper. At the end of May, some members of the Slovenian Writer's Association expressed their own concerns about these events in a letter titled, "Against Intimidation and Punishment."

---------------------------------------------------------------------

SEEMO is a regional network of editors, media executives and leading journalists in South East Europe.

 

****

SEEMO - IPI, Spiegelgasse 2/29, 1010 Vienna, Austria, Tel (SEEMO+HELP LINE): +43 1 513 39 40, Tel (SEEMO): +43 1 512 90 11 11, Fax: +43 1 512 90 15, E-mail: info@seemo.org, Web: http://www.seemo.org

 

****

This information is sent to you in compliance with the Austrian Telekommunikationsgesetz (TKG §107). If you do not want to receive further mailings, please send an e-mail with "UNSUBSCRIBE" to: info@seemo.org 

__________ NOD32 2499 (20070903) Information __________

This message was checked by NOD32 antivirus system.
http://www.eset.com

T-Hrvatski Telekom otvorio je humanitarnu telefonsku liniju 060 9009 za prikupljanje sredstava za pomoæ obiteljima poginulih vatrogasaca i vatrogascima nastradalima u gašenju požara na Kornatima 30. kolovoza 2007.
Pozivom iz fiksne mreže na broj 060 9009 graðani doniraju 6,1 kunu s PDV-om, a sva prikupljena sredstva bit æe uplaæena na raèun Vatrogasne zajednice Županije šibensko-kninske.
T-Hrvatski Telekom odrièe se svih prihoda u ovoj humanitarnoj akciji kojoj je potporu dalo Struèno povjerenstvo za provedbu natjeèaja za dodjelu brojeva humanitarnim akcijama.
Apeliramo da - gdje god Vam to dopušta medijski prostor - objavljujete informacije o ovoj humanitarnoj akciji  i broj humanitarne telefonske linije, 060 9009, te na taj naèin pridonesete što veæem uspjehu akcije.
U Zagrebu, 3. rujna 2007.
 
Alemka Lisinski
Direktorica/Director
Sektor za korporativne komunikacije
/Corporate Communications Departement
T-Hrvatski Telekom
Tel.:+385 1 4912 100
mailto:alemka.lisinski@t.ht.hr
www.t.ht.hr

Hrvatsko novinarsko društvo
Dragutin Luèiæ, predsjednik

 

Èelnik WAN-a odbacuje tvrdnje o negativnom trendu industrije tiskanog novinarstva teške 180 milijardi dolara. Pokušavši odbaciti tvrdnje o sumraku tiskanog novinarstva, predsjednik Udruge svjetskih novinskih izdavaèa (WAN) Gavin O' Reilly u najnovijem izdanju meðunarodnog èasopisa Svjetski trendovi u novinarstvu istaknuo je da je globalna industrija tiskanog novinarstva "teška" 180 milijardi dolara te da naklade kupovnih i besplatnih novina konstantno rastu. Naklade kupovnih novina lanjske su godine narasle za 1,9 posto, navodi WAN, a u posljednjih pet godina poveæane su za èak 8,7 posto, dok je naklada besplatnih novina lani u svijetu dosegla 40,8 milijuna primjeraka. Tiskani mediji, odnosno novine i èasopisi, istièe O'Reilly, sa 42 posto udjela na tržištu još drže poziciju najveæeg svjetskog oglašivaèkog medija pri èemu dnevne novine pritom pokrivaju 29,4 posto tržišta oglašavanja. Prihodi od oglašavanja lanjske su godine skoèili oko èetiri posto, a u posljednjih pet godina su narasli za èak 15,6 posto. Sukladno navedenim podacima O'Reilly tvrdi da su rasprave o padu naklada novina neutemeljeni, te istovremeno odbacuje tvrdnje o sve jaèem utjecaju digitalnih medija nauštrb novina i da mlaða generacija ne kupuje novine, veæ da ih èita samo starija populacija te da je oglašavanje u njima staromodno. O'Reilly je stoga pozvao novinske izdavaèa na kampanju pod geslom "Èinjenice umjesto mitova o novinama". U prilog svjetskom rastu novinskih naklada govori i nedavno WAN-ovo istraživanje u skladu s kojim su globalne naklade novina u tiskanom obliku lani su porasle 2,3 posto. Prodaja novina prošle je godine poveæana u Aziji, Europi, Africi i Južnoj Americi, a pad je zabilježen samo u regiji Sjeverne Amerike. Na besplatne novine otpada gotovo 8 posto globalne naklade, pokazuju podatci koje je WAN objavio u sklopu godišnjeg ispitivanja trendova novinarstva u svijetu.

Hrvatska i Turska lani su ostvarile skok prodaje novina, koja je istovremeno pala u Norveškoj i Švicarskoj. Kao i dosad, istraživanje WAN-a pokazuje da novine i dalje najviše kupuju Japanci, dok Belgijci troše najviše vremena na èitanje, u prosjeku 54 minuta dnevno. Nakon Belgijaca, najviše vremena (u prosjeku 48 minuta) èitajuæi novine provode Kinezi, Finci i Brazilci. Pet najveæih besplatnih novina su Metro u Velikoj Britaniji, Leggo i 20 Minutos u Italiji, te Que! i ADN u Španjolskoj. Pet je najveæih tržišta novina, pokazuje istraživanje, Kina, Japan, Indija, Sjedinjene Amerièke Države i Njemaèka. Na Kinu, Japan i Indiju otpada 60 od ukupno 100 najoprodavanijih dnevnih novina. Pridoda li se prodaji kupovnih i naklada besplatnih novina, globalno je poveæana za 4,61 posto. Rast prodaje novina lani je ponovno dosegao nove rekordne razine. Istraživanje pokazuje da 515 milijuna ljudi dnevno kupuje novine. Ukljuèujuæi besplatne novine, dnevna naklada novina u svijetu je 2006. poveæana na gotovo 556 milijuna. Procjenjuje se da svaki dan u svijetu novine u prosjeku èita 1,4 milijardi ljudi uzme li se u obzir da u veæini sluèajeva jedan primjerak novina èita više od jedne osobe. Prodaja dnevnih novina lani je u Europi ukupno rasla, a rast naklada lani je zabilježen u 10 zemalja.Tako je Rumunjska nakladu poveæala 25,7 posto, Austrija 9,43 posto, Portugal 8,95 posto. Estonija, Irska, Italija, Litva, Malta, Poljska i Slovaèka takoðer su poveæale prodaju, a na Cipru je bila stabilna. Ostalih 15 èlanica Europske unije bilježile su pad, pri èemu je najviše bilo pogoðeno slovensko tržište uz pad od 18,9 posto. Letonija istodobno je bilježila pad broja naklada od 7,8 posto, Grèka 4,9 posto, a smanjene su i u Belgiji, Èeškoj, Danskoj, Finskoj, Francuskoj, Njemaèkoj, Maðarska, Luksemburgu, Nizozemska, Španjolskoj, Švedskoj i Velikoj Britaniji.

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118