Ukupno: 2347

Brussels, 24 veljaèa 2003
PRESS RELEASE
Croatia EU Membership Application is Step in Right Direction but No Reason to Lean Back

Supporting the SEE countries on their path towards European integration is a core task of the Stability Pact.  The Croatian EU membership application is thus, in the eyes of SC Erhard Busek, another indication of a more stable region and shows that Croatia remains determined to further reforms.  Applying for EU membership means assuming responsibility, as the EU has clearly stated that regional cooperation is a condition for further integration.  It is therefore important that Croatia will continue to focus on the Stabilisation and Association Process as well as the Stability Pact, and to constructively share its experiences with the neighbours.
Croatia is a very active partner in the Stability Pact. Apart from chairing the Security and Defence Working Table (Ambassador Vladimir Drobnjak), it also holds the co-chairmanship of the Working Table on Economics and will host the Pact's Regional Table in Zagreb 26-27 May 2003.
Processing the Croatian application is the sole competence of the EU member states and EU institutions.

Ima li uopæe redakcije koja nema ili nije imala spremne nekrologe, kratke «vijesti», radnje bilješke ili èak poduže in memoriam pripravne za oèekivanu smrt kakve javne liènosti. Zamislimo, a ni to nije teško, da greškom jedna od takvih radnih bilježaka bude objavljena dok je još «pokojnik» živ. Skandal? Možda. No, tko bi za njega bio kriv? Novinar koji je pripremio tekst ili urednici koji su ga plasirali kao èinjenicu?
Pitanja, pitanja, pitanja...?
Zašto sam složio radnu verziju, kratkog komentiranog izvještaja s Gibonnijevog koncerta?  
Zato jer se to - nemojmo biti licemjerni - tako radi. Želi li se i u Slobodnoj i u svom drugim dnevnim novinama biti siguran da æe kasni veèernji dogaðaj uæi u izdanje, glavnina teksta ili vjerojatni tekst se unaprijed pripremi a potom, da bi se uštedjelo vrijeme, samo prema potrebi doda još koji detalj. Tako rade oni koji znaju što im se, kada i kako dogaða u «sektoru». Tako rade redakcije kulture i sportske redakcije, ali i mnogi drugi...
Predložak teksta Gibonnijevog koncerta je napisan u dogovoru s urednikom deska u utorak naveèer, dakle dan prije koncerta, kao materijal koji æe se sutra uveèer naæi na stolu noænog urednika kao predložak za korekcije telefonom nakon završetka koncerta. Dakako, urednik deska je znao da je rijeè o osnovnoj verziji teksta za sutrašnji koncert no, oèito je o tome nije bio obaviješten noæni urednik.
Ukratko, radni materijal kojega je trebalo sutradan poslije koncerta a prije zakljuèenja broja dopuniti s par podataka (kao što je to i napravljeno u onome pravome izvještaju objavljenome dan nakon koncerta) ili pak uz minimalne korekcije posve  promijeniti, objavljen je - èak i «ažuriran" datumom i fotografijom iz arhive te pretvoren u  moj «osvrt» na neodržani koncert.
Bez mojega znanja ali i krivnje.
Po prirodni nisam paranoièan i ne vjerujem mnogo u teorije zavjere. Ne kažem da sam u pravu ali doista želim vjerovati da se dogodio bizaran a na trenutke gotovo nevjerojatan splet nepovoljnih okolnosti.
Sutradan kada se u redakciji Slobodne Dalmacije vidjelo da je šteta poèinjena prevladalo je èini mi se  mišljenje : «što je, tu je», valja zašutjeti, spasiti obraz firmi, zaštititi uredništvo a Zlatka Galla smatrati - kolateralnom štetom.
O tekstu svojega «koncertnog osvrta» u Slobodnoj saznao sam na aerodromu na putu u Zagreb na koncert. Sat dva kasnije, zaredali su oèekivano prvi pozivi:  radija, novine i pa i televizija. Bilo ih je barem tridesetak tijekom srijede. Jer, jedini tko je bio dostupan novinarima, jedini kojega su vidjeli u Domu sportova na koncertu, bio sam ja. U redakciji je, rekoh, bio muk. Smišljao se odgovor. Staloženo i razborito. Mene, dakako, nitko nije obavijestio da je proglašen silenzio stampa. A i što bi... Ja sam ionako «samostalna postrojba» a ne dio urednièke kompozicije. Jesam li u svojim razgovorima, za radija i novine koji su uporno tražile «objašnjenje», uvjeren da svatko tko je kusao novinarski kruh mora vidjeti da sam u toj cijeloj prièi s "osvrtom na neviðeno" posve èist, bio odveæ otvoren, ali i nervozan, zapetljan i ljut što sam uopæe doveden u takvu apsurdnu situaciju? Posve je sigurno da - jesam.    Jesam li pri tome i uvrijedio nekoga od kolega iz redakcije? Iskreno, ne sjeæam se. No, sigurno je jedno: moji «navodi» objavljeni u novinama nisu baš  «transkripti».  Ipak je rijeè o izvacima, dijelom i slobodnoj interpretaciji i rijeèima izvan izvornog konteksta. Ako i jesam koga uvrijedio, iskreno se isprièavam.
No hoæe li se itko iz redakcije Slobodne Dalmacije ikada isprièati meni?
Kao, ruku na srce, jedinoj neposrednoj i identificiranoj žrtvi skandala i golemog gafa Slobodne Dalmacije.
Postoji li moja krivnja? Možda, ali nipošto ne za objavljivanje nedovršenog teksta nepotpunog izvještaja koji nije ni bio  namijenjen objavljivanju. Je li to kritika na koncert napisana na «neviðeno» i «neèuveno»? Nipošto! Jer moja kritika, svakome tko èita Slobodnu to je jasno, uvijek stiže sutradan poslije koncerta i baš uvijek je - kao i ova s Gibonnijevog koncerta - napisana posve precizno, s potpunom set listom i detaljnim komentarom muzikološkog ogleda na barem 90 redaka.
Moja krivnja je izgleda samo u tome što sam pokušao pojasniti (zacijelo veoma nezgrapno) kako je do  objavljivanja teksta uopæe došlo. Ili, drugim rijeèima kazano, što sam - dok je u Slobodnoj na snazi bio zavjet šutnje - odbio biti tiha i ponizna «kolateralna šteta» u operaciji spašavanja "ugleda" Slobodne Dalmacije. Još manje pak «nièija zemlja» na kojoj æe ratovati kandidati za glavnourednièka mjesta, lobistièke grupe te juèerašnje i sutrašnje «poražene snage».
Moje su ruke a i savjest posve èiste.
Ne umišljam si, naravno,  da æe ovo pismo, bude li objavljeno, išta promijeniti. Šteta je uostalom napravljena i to na svim razinama a ionako, kazao bi to naslovom svojega albuma Keith Richards, "Talk is cheap".

Zlatko Gall

Priopæenje za javnost

      U nedjeljnom broju Veèernjeg lista  s nadnevkom 2. veljaèe neæe se pojaviti prilog Kulturni obzor. Premda posljednji broj Kulturnog obzora od 26. sijeènja nièime napismeno to nije dao naslutiti, kulturna je javnost pouzdanom usmenom predajom ubrzo poèela prosvjedno zabrujala. Kulturni obzor  je kao nasljednik Hrvatskog rukopisa kao kulturni prilog izlazio devet godina i zacijelo bio dijelom raznolikosti kulturnog identiteta hrvatskog medijskog prostora.
        Ukidanje Kulturnog obzora u Veèernjem listu  izravan je udar na kulturni identitet i ozbiljno snižavanje razine informativnog prostora koji stvaraju novinari autori i èitatelji ma koliko po nekim opæim predodžbama bili manjina. Prestanak izlaženje Kulturnog obzora u utjecajnom i najèitanijem dnevnom listu simptom je koji može imati dalekosežne posljedice kao moguæi obrazac rušenja vrijednosti i posebnosti kulturne sredine. Naime, vlasnièki profit ne mora stradati no stradava kultura, a time i položaj novinara u kulturi, a šteta koja je time uèinjena nije mjerljiva samo u kunama.
        Uvažavajuæi sve eventualne gospodarske razloge austrijskih vlasnika smatramo da proizvodnja novina nije isto što i proizvodnja ostalih materijalnih dobara pa njihovo djelovanje ne bi smjelo znaèiti akulturaciju sredine. Dokapitalizacija ne bi smjela urušavati veæ dostignute sadržajne i kulturološke standarde nego ih unaprjeðivati jer je rijeè o javnom dobru cijele zajednice. Ukoliko novi vlasnici Veèernjeg lista smatraju da je kulturni prilog prepreka ostvarenju veæeg profita, trebaju se o tome javno oèitovati kako bi hrvatska kulturna, ali i šira javnost bila upoznata s novim pozicijama s kojih Veèernji list  namjerava nastupati.

za Zbor novinara HND u kulturi

Maja Stanetti, predsjednica

European Federation of Journalists (IFJ)

 

 

 

 

 

 

 

 

Legislating

for a Democratic

Media in Europe

 

 

 

 

 

 

 

Policy Document

 

 

 

1. GENERAL PRINCIPLES:

1.1 The European Federation of Journalists, the regional organisation of the International Federation of Journalists representing more than 280,000 journalists in 30 countries, believes that professional journalists, organised in free and independent trade unions, play a key role in the creation and maintenance of a democratic media culture.

1.2 The EFJ/IFJ believes that democracy depends upon the extension of freedom of expression and social justice worldwide. In the view of the EFJ/IFJ, democracy depends upon an understanding of the special and particular role of the media in democratic society.

1.3 The EFJ/IFJ believes that media must respect the professional and ethical principles of press freedom upon which the freedom of expression and opinion relies.

The EFJ/IFJ defines press freedom as:

"In line with Article 10 of the European Convention of Human Rights, the right to publish, editorial independence and freedom from restraint, which are essential to enable journalists and media professionals to advance the public interest by publishing, broadcasting or circulating facts and opinions without which a democratic electorate cannot make responsible judgments."

The EFJ/IFJ believes this freedom can only be expressed when there exists:

a) A free, independent and pluralistic media reflecting diversity of opinion;

b) A free flow of information enabling full democratic exchange in all communities, whether based on geography, ethnic origins, shared values or common language;

c) Statutory defence and protection of citizens' rights to freedom of information and the right to know;

d) Respect for editorial independence and the professional status of journalists.

1.4 The EFJ/IFJ considers that the treatment of news and information as a commodity must not override or interfere with the duty of journalists and media to inform the public.

1.5 The EFJ/IFJ believes in the coexistence of public service and private broadcasting in order to protect independence, pluralism and variety in programming to the enrichment of all sections of society.

1.6 The EFJ/IFJ affirms that responsibility for ethical conduct and maintenance of the highest standards in journalism rests with media professionals through systems of self-regulation.

1.7 The EFJ/IFJ strongly believes that the law should not interfere in matters, which are the proper responsibility of working journalists: namely, the gathering, preparation, selection and transmission of information;

1.8 The EFJ/IFJ believes that any harmonisation of media laws at regional level should take the highest standards and best regulations as a model;

1.9 The EFJ/IFJ calls on the institutions of the European Union -- the Parliament, Commission and Council -- to ensure that no legal or policy initiatives are taken without consultation with representative journalists’ organisations.

2. PRIORITIES FOR ACTION AT EUROPEAN LEVEL:

The political institutions of the Europe must protect the rights of citizens and promote transparency, understanding and participation in the development of policies designed to strengthen the social, economic and political cohesion of communities. The special role of media in this process requires that legal protection for media independence and support for professionalism in journalism should be of the highest priority.

2.1 The EFJ/IFJ declares that limiting concentration of ownership/ cross ownership and developing anti-trust legislation at European level is a precondition for a democratic and independent media in Europe and should be treated as a priority.

2.2 The EFJ/IFJ considers the implementation of the principle of editorial independence (editorial statutes) in all European media as a necessity to guarantee the professional independence of journalists and a pluralistic press.

2.3 The EFJ/IFJ believes that creating structures for dialogue to bring together legitimate representatives of workforce and management to discuss the economic and social development of the media and practical implementation of laws, policies and standards is essential to safeguarding a free and democratic media.

3. EUROPEAN FREEDOM OF INFORMATION ACT

A European Freedom of Information Act should be prepared which:

a) Adopts the principles of Freedom of Information Acts in the United States, Sweden and other countries, and guarantees all journalists access to information from Community and public authorities (ruling out exclusive access to such information);

b) Provides protection to public-sector employees, as in the US Employee Health and Safety Whistleblower Protection Act, and safeguards reporters' sources of information on criminal or anti-social actions by public- or private-sector enterprises against any form of discrimination";

c) Recognises the general obligation to give information of public interests to journalists applying to both private and public organisations;

d) Includes protection of internal press freedom through a framework directive on editorial statutes ensuring editorial freedoms;

e) Ensures the principle of the application of the social charter to all media enterprises without any restrictions concerning journalists.

 

PROTECTION OF SOURCES:

A European Freedom of Information Act should include provisions to:

Permit all journalists to maintain professional secrecy and to protect the identity of sources of information including researched material;

4. SELF-REGULATION AND ETHICS OF JOURNALISM:

4.1 The EFJ/IFJ believes that codes of ethics or codes of conduct must be drawn up by the professionals themselves.

4.2 The EFJ/IFJ Code of Conduct provides a code of ethics adopted by all national representative journalists organisations in Europe. Therefore, the EFJ/IFJ Code of Conduct provides the basis for a common European understanding on ethical issues through voluntary adoption of journalists and publishers. In this area EFJ/IFJ sees no active role neither for the Commission nor for national governments.

4.3 The EFJ/IFJ calls upon the European Union and the Council of Europe to encourage editors and management to establish together with the journalists the application of the rules by which the code shall be adopted.

5. EDITORIAL INDEPENDENCE

5.1 To safeguard editorial independence a European framework legislation should be introduced in consultation with the representative professional organisations and social partners to ensure that:

• There is no censorship imposed on the editorial staff from outside, neither through government, public authorities or private interests;

• There is no restriction or impediment to the exercise of professional journalism imposed on the editorial staff from internal sources with the intention of suppressing information regarding the financial affairs, business or other activities of the parent company or its business partners or of unfairly promoting the economic interests of advertisers, sponsors or business partners;

• Editorial statutes and other provisions safeguarding the independence of journalists are introduced in all European media.

6. STRUCTURES FOR DIALOGUE

6.1 The EFJ/IFJ supports the creation of structures for dialogue between journalists and editors and publishers, both in the written and audiovisual media in order to promote better understanding and a common approach on professional, social and economic development of media. The EFJ welcomes the initiative of social dialogue in the audiovisual sector of the EU.

6.2 Such structures for dialogue should bring together legitimate representatives of workforce, journalists and editorial management to discuss:

a) The economic and social development of the media, and in particular, the need to limit monopolisation which can threaten diversity of information sources necessary for the practice of democracy at all levels in society;

b) The problems of unemployment and job insecurity whether caused by concentration of mass media ownership or otherwise;

c) The practical implementation of laws, policies and standards designed to assist in the development of a free and pluralistic media;

d) Professional, economic and social conditions within media including:

1. The development of openness and transparency in the business and social affairs of all media enterprises and the creation of works councils;

2. The maintenance of independent and recognised systems of professional training which reflect the need for high quality journalism, independent and distinct from political and commercial imperatives;

3. Legal recognition of mechanisms for the defence of freedom of information and independent journalism such as editorial statutes;

4. The creation of secure working conditions within media enterprises through instruments such as collective agreements, based upon equality of opportunity and including limitations on exploitation of freelance and casual labour.

7. ACCESS TO THE PROFESSION

7.1 Access to the profession should be free. The professional level of future journalists should be as high as possible.

7.2 Trainee journalists must undergo proper training under conditions agreed by publishers and journalists' unions.

7.3 Appointments are restricted to qualified journalists, that is, persons who have minimum professional qualifications agreed by journalists' unions and publishers. Such qualified journalists should be recognised as such in collective agreements. Employers accept that is the duty of the media in general and the employer in particular to reflect the society it serves.

8. CONCENTRATION OF OWNERSHIP

8.1 The EFJ/IFJ believes the process of monopolisation at a national level and transnational concentration of media ownership reduces the number of independent sources of information available to the public and is, therefore, a threat to media diversity and pluralism.

8.2 Therefore, legislation on concentration of ownership at European level should:

• Harmonise national laws governing the concentration of media ownership at the highest level;

• Restrict the extension of media groups' activities through merger, anti-trust and cross-ownership legislation;

• Regulate the activities of Community-based media groups in the accession countries;

• Oblige transnational media enterprises to disclose the full extent of their global holdings in each of the countries in which they operate;

• Limit concentration of media ownership;

• Divest existing media properties where there are unacceptable levels of concentration.

9. CLAUSE OF CONSCIENCE

9.1 Journalists must have the right to act according to their conscience in the exercise of journalism. In case of fundamental change in the political, philosophical or religious line of the employer, a journalist may put an end to his or her contract, without notice, and be paid compensation equivalent to what he or she would have received in case of termination of his or her contract by the employer.

9.2 No journalist should be directed by an employer or any person acting on behalf of the employer to commit any act or thing that the journalist believes would breach his or her professional ethics, whether defined by a code of ethics adopted by journalists collected at national level or that would infringe the international Code of Principles for the Conduct of Journalism as adopted by the EFJ/IFJ. No journalist can be disciplined in any way for asserting his or her rights to act according their conscience.

Brussels, January 2003.

Journalists Seek “Meaningful Reforms” From European Bank Over Right To Know

The International Federation of Journalists, which is demanding international financial institutions to open their doors to greater public scrutiny, has called on the European Bank of Reconstruction and Development (EBRD) for improvements in its disclosure policies.

In a letter to the Bank’s President Jean Lemierre the IFJ, which has campaigned vigorously for open government within the European Union and at the World Bank, says the Bank should release draft reports on country strategies to give people in countries affected by Bank programmes the right to know what is going on. Each year the Bank prepares country programmes worth millions of Euro after discussions with governments in the region, but often the public is kept in the dark about the detail.

“The limited nature of the Bank’s call for comment will fail to generate media coverage that might educate and inform the public,” says IFJ General Secretary Aidan White. The IFJ says that the bank’s tentative approach will hinder public debate “The opportunity for public views is given, but the object is heavily veiled.”

The IFJ says that administrative costs of delay to permit fuller public discussion are far outweighed by the “benefits of stimulating a healthier public dialogue.”

The IFJ’s intervention comes as the bank is reviewing its disclosure policy and plans revisions that do not go far enough in the eyes of journalists. “Closed door decision-making generates suspicion, “ says Aidan White.

“The bank will keep public comments private and journalists will not be able to write about various proposals made. In all, the draft policy will limit public participation contradicting European Union policies set in the Contonou agreement. The IFJ also notes that a failure to translate materials into national languages in countries like Kazakhstan, Belarus and Kyrgystan will discriminate against sections of the population.

Finally, the IFJ appeals to the Bank President for officials to go back to the drawing board and draft more meaningful reforms.

Further information: + 32 2 235 22 00

The IFJ represents more than 500,000 journalists worldwide

New Colombia Kidnapping Sparks Global

Alert Over Rebel Targeting of Journalists

A second abduction of foreign journalists in less than two days in Colombia by two different paramilitary groups has prompted a worldwide alert from the International Federation of Journalists, warning foreign media to take special safety measures to protect reporters. “All media must act now to minimise the risk to their staff and to freelancers,” said Aidan White, IFJ General Secretary. “Travel to Colombia is extremely risky and journalists must be aware that they are now being targeted.”

The IFJ alert follows the kidnapping of American freelance journalists Scott Dalton and Ruth Morris, a Britton, while on assignment for the US-based LA Times. Both are held by the National Liberation Army (ELN), who announced their capture in a statement broadcast from a clandestine rebel radio station.

The two were seized Tuesday at a rebel roadblock in Arauca state, one of the most violent regions in Colombia. They had been told they were being taken for an encounter with a rebel commander, according to their driver. The ELN statement said the journalists were being held, but “in due time, they will be freed, when the political and military conditions permit.”

Meanwhile, the IFJ welcomes the release of freelance journalist Robert Pelton and his colleagues Megan Smaker and Mark Wedeven who were abducted on Sunday in Panama, just north of the Colombian border. They were turned over to church officials yesterday by the right-wing terror group the United Self-Defense Forces of Colombia.

The IFJ General Secretary met with Colombian government officials at the World Economic Forum in Davos today to press for more action from the government on attacks on journalists. “Targeting of journalists is completely unacceptable and the authorities must do more to protect our colleagues,” said Aidan White. He said that Colombia is one of the most dangerous countries in the world, but local journalists have been the ones usually targeted. The IFJ says that about 10 journalists have been killed annually in recent years.

“But this is only the tip of the iceberg”, said Aidan White. “Colombia is a notorious center of intimidation, violence, and threats to the media are routine.” The IFJ established an assistance project last year to help Colombian journalists. “Now it is clear that all journalists are at risk,” said White. The latest kidnapping comes as the United States have stepped up military aid to the Colombian government. Last week, dozens of U.S. Special Forces trainers arrived in Arauca to train Colombian troops to battle the guerrillas.

 

Further information: + 32 2 235 22 00

The IFJ represents more than 500,000 journalists worldwide

Dear Madam Speaker,

The Vienna-based South East Europe Media Organisation (SEEMO), a network of
editors, media executives and leading journalists in South East Europe and
an affiliate of the International Press Institute (IPI), is deeply concerned
about the failure to implement the Public Broadcast Act in Serbia.

According to information before SEEMO, this Act was adopted six months ago,
but its implementation has been blocked since the beginning by the Serbian
Parliament. Although the Serbian government, the organs of the Autonomous
Province of Vojvodina, NGOs and other authorised bodies fulfilled their
legal obligations on time and have already proposed their candidates for
membership of the Broadcasting Council, neither the Serbian Parliament nor
its authorised parliamentary committee have managed to propose their own
candidates for membership of this body. As a result, this has brought to a
standstill the selection and formation process of the Regulatory
Broadcasting Agency.

In SEEMO's opinion, the Parliament's failure to meet the given deadline
represents a fundamental problem, particularly given the worrying state of
public broadcasting in Serbia. Also, the electronic media have been kept in
an undefined position for a long time now, thus blocking the further
development of radio and television stations in terms of programming and
technical facilities.

Therefore, SEEMO calls for the urgent formation of the Council and its
Regulatory Broadcasting Agency, as well as for the necessary transition of
Radio Television Serbia (RTS) from a state-controlled broadcaster into a
true public service broadcaster.

We thank you for your attention.

Yours sincerely,



Oliver Vujovic
SEEMO Secretary General

Vijeæe za medije HHO-a

1. zastupa i štiti sve graðane kojima mediji nezakonitim i neprofesionalnim publiciranjem povrijeðuju pravo na privatnost; o kojima se objavljuju netoène, neprovjerene i nepotpune informacije, te kojima nije omoguæeno reagirati na primjeren naèin (koristeæi same te medije ili pravosudne ustanove);
2. zastupa i štiti pravo javnosti na informaciju;
3. zastupa i štiti novinare èija su prava na slobodu izražavanja zaprijeèena djelovanjem vlasnika ili upravljaèke strukture u medijskim kuæama.

Pažljivo motreæi medijsku situaciju u Hrvatskoj i sudjelujuæi u rješavanju brojnih zaprimljenih sluèajeva, te dajuæi doprinos u pokretanju raznih zakonskih inicijativa cilj kojih je promicanje slobode i pluralnosti medija, Vijeæe za medije HHO-a objavljuje

 

P R I O P Æ E N J E

 

Premda su sloboda izražavanja i sloboda medija uznapredovale, još uvijek je ostao niz poteškoæa u njihovom funkcioniranju i obavljanju društvene zadaæe koja je medijima namijenjena. Utjecaj politike na medije i dalje je razvidan napose na javnu televiziju i radio. Borba za prevlast razlièitih politièkih, ali i gospodarskih skupina nad pojedinim medijima poprima zabrinjavajuæe razmjere. Ujarmljivanje medija kojemu teže takve skupine, vrlo vjerojatno, bit æe osobito pojaèano u ovoj, predizbornoj, godini radi realizacije konkretnih politièkih i drugih ciljeva. Suparnièke medijske kuæe, koje nerijetko predstavljaju i suprotstavljene politièke opcije, u meðusobnom javnom opæenju zatiru bitne odlike uljudbenog dijaloga. Vrijednost dijaloga srozava se do granice neprihvatljivog obraèunavanja koje unižava dostojanstvo struke.

 

 

 

 

 

 

Umjesto da uèvršæuju svoju neovisnost, pojedina tiskana glasila visokih naklada osvojenu slobodu degradiraju, upuštajuæi se u neprincipijelne i bliske odnose s pojedinim krupnim politièkim, gospodarkim i nejavnim središtima moæi u zemlji. Srašæivanje medija s tim strukturama štetno je i za demokratski napredak i za razvitak medija u Hrvatskoj, kao i za stabilnost demokracije u društvu.

Uzroci takvom stanju proizlaze prvenstveno iz nesustavno izgraðenog pravnog okvira koji onemoguæava puno ostvarenje medijskih sloboda i slobode izražavanja i javne rijeèi. Pravna situacija znaèajno zaostaje za procesom demokratizacije, potrebama medija i njihovom ulogom u javnom životu. Jedino je obnovljeni Zakon o HRT-u upuæen u saborsku proceduru, ali nije sigurno hoæe li on i koliko pridonijeti njezinoj konaènoj preobrazbi u javni i pluralni medij izvan dosega politièkih i drugih interesnih skupina.

Još nije donesen zakon kojim bi se uredili temeljni odnosi u medijskom prostoru – u pripremnim raspravama nazvan ‘zakonom o medijima’ - pa time još uvijek ostaje, izmeðu ostalih, neregulirano pitanje o pretjeranoj koncentraciji publicistièke moæi i transparentnosti njihovoga vlasništva. Zakon o telekomunikacijama valjalo bi popraviti ili donijeti posebni zakon o elektronièkim medijima kako bi se uredilo to podruèje koje je u snažnoj ekspanziji. Nije izvršena revizija Zakona o tajnosti podataka, niti je formirano vijeæe za kontrolu tajnosti podataka, a nije poèelo funkcionirati ni vijeæe za graðanski nadzor sigurnosnih službi, premda je zakonski rok istekao. Jednako tako, Hrvatska je jedina zemlje u ovom dijelu Europe koja nema zakon o dostupnosti službenih informacija ne samo medijima nego i graðanima. Pravo na informaciju nije samo demokratsko pravo graðana nego i neophodan èimbenik dobrog, poštenog i djelotvornog voðenja državne politike i aktivnog sudjelovanja graðana u javnim poslovima. Uz spomenute zakone, nužno bi bilo poboljšati tekuæe izmjene Kaznenog zakona tako da se iz èlanka 151 izbriše dio koji se odnosi na zaštitu predsjednika RH, jer bi u protivnom to moglo uroditi osobito nepovoljnim pritiskom na slobodu izražavanja. Nadalje, valjalo bi odustati od ukidanja uobièajene zakonske odredbe u èlanku 203 KZ-a koja olakšavaju obranu novinara za kazneno djelo klevete. Izmjenama KZ-a trebalo bi takoðer sankcionirati opstrukciju pristupa informacija medijima i novinarima u državnim i javnim službama.

Neki sudski procesi protiv medija radi naknade štete za "duševne boli" i presude o tome odstupaju od (europskih) pravnih standarda Vrhovni sud Republike Hrvatske mogao bi na odluèujuæi i vrlo efikasan naèin utjecati na prevladavanje toga stanja, ako bi formulirajuæi opæa pravna gledišta o tomu problemu usmjerio našu sudsku praksu na približavanje i stvarnu primjenu europskih pravnih standarda, te ako bi istaknuo da presuðivanje visokih naknada politièkim dužnosnicima za duševnu bol nije nužno u demokratskom društvu. Postoje važni razlozi da Vrhovni sud u tom smislu intervenira što prije, tim više što je dio hrvatskog pravosuða korišten i kao instrument državne intervencije i premještanja težišta državne kontrole medije s izvršne vlasti na sudove. Vijeæe ustrajava na dosljednoj primjeni institucije ispravka u svim medijima.

Vijeæe utvrðuje da su u posljednje vrijeme ponovno uèestali pritisci i prijetnje pa i grubi fizièki nasrtaji na novinare koje pristižu od pojedinih politièara, poduzetnika, estradnih i sportskih djelatnika.

 

 

Radi zaštite i statusa novinara Vijeæe potièe izradu kolektivnog ugovora za novinare na nacionalnoj razini. Uoèava se tendenciju da neki vlasnici medija i marketinške kompanije u interesa profita ogranièavaju neovisnost i slobodu novinarskog rada i njihov materijalni položaj. Vijeæe potièe novinare na meðusobnu solidarnost te da zakonskom, sindikalnom aktivnošæu i zalaganjem za redakcijsku demokraciju štite ugled i profesionalnu neovisnost. Poziva ih da u skladu s uputstvima Meðunarodne federacije novinara traže zaštitu za potporu svojih profesionalnih i materijalnih prava od udruga za zaštitu ljudskih prava.

Nesnošljivost motivirana rasnim, etnièkim, spolnim i drugim razlikama i dalje je prisutna u hrvatskim medijima. Žrtve takvih medijskih ispada najèešæe su manjinske skupine te skupine s drukèijim životnim stilovima ili seksualnim preferencijama. Umjesto profesionalnog, trezvenoga, kritièkog i analitièkog novinarstva njeguje se mitopoetski odnos u obradi osoba i dogaðaja koji u konaènici rezultira crno-bijelom predstavom svijeta. Razlièita gledišta prema važnim dogaðajima iz naše nedavne prošlosti kao i spekulacije u buduænosti generatori su medijskih tema koje su, nažalost, uzurpirale domaæi medijski prostor nauštrb nekih drugih manje “zapaljivih” tema zanimljivih obiènom èovjeku zbog njihove svakodnevne, egzistencijalne dimenzije. Vijeæe konstatira da je sudbina tzv. malog èovjeka nestala iz medija.

Neprofesionalan pristup u obradi tema ogleda se u uèestaloj praksi da se pojedinci osumnjièeni zbog teških kaznenih djela poput silovanja, pedofilije, ubojstva i sliènih predstavljaju na stranicama novina punim imenom i prezimenom, a ponekad i fotografijom unatoè èinjenici da, kao što je viðeno u nekim sluèajevima, protiv njih još nije bila pokrenuta niti istraga a kamoli kazneni postupak. Hrvatski bi mediji, poput onih u razvijenijim susjednim zemljama, trebali na naèelu samoregulacije unaprijediti zaštitu privatnosti i drugih osobnih prava graðana.

Vijeæe za medije HHO-a nastavit æe i dalje pratiti stanje u hrvatskim medijima i o tomu æe redovito obavještavati hrvatsku javnost.

 

Za Vijeæe za medije:

 

Božidar Novak, predsjednik

Dear Madam Speaker,

The Vienna-based South East Europe Media Organisation (SEEMO), a network of
editors, media executives and leading journalists in South East Europe and
an affiliate of the International Press Institute (IPI), is deeply concerned
about the failure to implement the Public Broadcast Act in Serbia.

According to information before SEEMO, this Act was adopted six months ago,
but its implementation has been blocked since the beginning by the Serbian
Parliament. Although the Serbian government, the organs of the Autonomous
Province of Vojvodina, NGOs and other authorised bodies fulfilled their
legal obligations on time and have already proposed their candidates for
membership of the Broadcasting Council, neither the Serbian Parliament nor
its authorised parliamentary committee have managed to propose their own
candidates for membership of this body. As a result, this has brought to a
standstill the selection and formation process of the Regulatory
Broadcasting Agency.

In SEEMO's opinion, the Parliament's failure to meet the given deadline
represents a fundamental problem, particularly given the worrying state of
public broadcasting in Serbia. Also, the electronic media have been kept in
an undefined position for a long time now, thus blocking the further
development of radio and television stations in terms of programming and
technical facilities.

Therefore, SEEMO calls for the urgent formation of the Council and its
Regulatory Broadcasting Agency, as well as for the necessary transition of
Radio Television Serbia (RTS) from a state-controlled broadcaster into a
true public service broadcaster.

We thank you for your attention.

Yours sincerely,



Oliver Vujovic
SEEMO Secretary General

 kliknite ovdje za dovnload Zakona o HRT
(Microsoft Word format)

Broj:3 /03

Sazivam 13. sjednicu Središnjeg odbora HND koja æe se održati u

 utorak, 28. sijeènja 2003. u 11 sati
 u prostorijama HND, Zagreb, Perkovèeva 2

Predlažem dnevni red:
1. Zapisnik 12. sjednice
2. Zakljuèci Skupštine i zadaæe
3. Imenovanje Ocjenjivaèkih odbora za Novinarske nagrade
4. Proraèun HND za 2003. godinu
5. Žalba Tomislava Radiæa
6. Razno

Ako ste sprijeèeni molim javiti na telefon 4828 333.

Predsjedatelj Središnjeg odbora
Oliver Dražiæ, v.r.

Ponovo obavještavamo o otvaranju International News Safety Institute (INSI), organizacije èija je svrha poduzeti sve kako bi novinari i ostali radnici u medijima bili zaštiæeniji. Institut æe se baviti organiziranjem treninga novinara koji moraju raditi u opasnim uvjetima, uspostavljenjem meðunarodnih standarda i  poduzimanjem akcija koje mogu smanjiti opasnost po novinare i ostalo medijsko osoblje.

Brojke o stradalima novinarima su poražavajuæe, te IFJ smatra da je posljednji èas da se nešto pokrene u pravcu zaštite i poboljšanja uvjeta njihovog napornog rada.  Više o tome na http://www.ifj.org/hrights/insi/index.html

Poštovani gospodine Mitroviæ
Buduæi ne smatrate važnim konzultirati me oko, za mene, važnih detalja vezanih uz petu obljetnicu utemeljenja Foruma 21 i buduæi sam vas veæ nekoliko puta upozorio da je angažman u tom Zboru za mene postalo, èešæe, razlog za stres i frustracije, nego bilo èega drugog, i buduæi osjeæam prioritetnim zaštiti svoje psihološko i fizièko zdravlje, podnosim neopozivu ostavku u Izvršnom odboru Foruma 21.
Nakon toliko napora, mnogih žrtvi, poniženja i odricanja koje sam podnio zbog dobra i zaštite, odnosno održavanja Zbora na okupu unatoè žestokih napora da ga se uništi, oèekivao sam da æe te pokazati malo više pažnje i razumijevanja za moj položaj, za moje ugroženo dostojanstvo i za moj ugled u novinarskoj struci, a kojeg žele narušiti ljudi s kojima vi, oèito, sklapate kompromise za mene potpuno neprihvatljive.
Nisam, dakle, zadovoljan kako vodite Forum 21. Meni su, pak, za vrijeme moga predsjednikovanja, svi èlanovi bili izuzetno važni i èesto sam, imajuæi razumijevanje za njihove potrebe, sebe dovodio u nezgodne situacije. Zbog toga smatram da je moje èlanstvo u Zboru postalo nepotrebno, da ne kažem i karikaturalno, stoga, istodobno, odluèio sam istupiti iz Foruma 21 te vas, shodno tome, molim da obavite brisanje mojih podataka iz evidencije èlanova Zbora u Tajništvu HND-a.

Želim vam sreæe u daljnjem voðenju Zbora.

U Zagrebu, 14. sijeènja 2003.

Drago Pilsel

HRVATSKO NOVINARSKO DRUŠTVO
Zagreb, Perkovèeva 2

Hrvatsko novinarsko društvo raspisuje

    N A T J E È A J

za najbolje novinarske radove èlanova HND
u razdoblju od 1.sijeènja 2002.do 31.prosinca 2002.godine

1. Temeljem Statuta HND i Pravilnika o novinarskim nagradama,
   dodijelit æe se sljedeæe nagrade:

   A. Nagrada za životno djelo OTOKAR KERŠOVANI
   B. Nagrada NOVINAR GODINE 

   C. Nagrade za najzapaženije novinarske radove
      MARIJA JURIÆ-ZAGORKA i to:

1) nagrada za VIJEST-IZVJEŠTAJ za tisak, agencijsko
   novinarstvo, radio i televiziju
 2) nagrada za REPORTAŽU za sve medije
 3) nagrada za INTERVJU za sve medije
     4) nagrada za KOMENTAR/KOLUMNA za sve medije
     5) nagrada za ISTRAŽIVAÈKO NOVINARSTVO za sve medije
     6) nagrada za NAJBOLJE UREÐENU RUBRIKU – EMISIJU
 7) nagrada za PODLISTAK-PRILOG (emisija) za sve medije
     8) nagrada za novinarsku KARIKATURU-ILUSTRACIJU u tisku

   D. Nagrada za unapreðivanje novinarskog izraza VESELKO TENŽERA   
   E. Nagrada za snimateljski rad na televiziji ŽARKO KAIÆ
   
   F. Nagrada za novinsku fotografiju NIKŠA ANTONINI

2. Pravo kandidiranja za novinarske nagrade imaju svi
   profesionalni novinari, zatim ogranci, zborovi i županijska
   vijeæa HND, te sva izborna i radna tijela HND.

3. Rok za prijavu kandidata, predaju radova je

                     28. veljaèe 2003. godine
                   
4. Kandidati i predlagaèi dužni su priložiti radove objavljene u
   novinama, odnosno kasete snimljenih i objavljenih radijskih i
   televizijskih priloga i emisija, a fotoreporteri osim dokaza o
   objavljenoj fotografiji i fotografiju velièine 18x24 cm ili
   kolor dijapozitive.

5. Radovi i prijave šalju se na adresu:

   Hrvatsko novinarsko društvo
   Natjeèaj za 2002. godinu
   10000 Zagreb, Perkovèeva 2

Postdiplomski studij "Mediji i interkulturalna komunikacija" namijenjen je osobama iz zemalja istoène, srednjoistoène i jugoistoène Europe i Europske unije koje se bave djelatnostima vezanim uz medije.

Svrha je studija posredovanje znanja i vještina za rad na podruèju medija u multikulturalnim društvima. Studij s jedne strane želi produbiti znanja (terminologiju, problemska pitanja i metode) iz komunikologije, a s druge razvija vještine potrebne interkulturalnom posredniku u medijima.

Više na www.uni-sofia.bg/resources/soemz/

Ciljevi projekta
Poslijediplomski studij Mediji i interkulturalna komunikacija namijenjen je osobama iz svih zemalja istoène, srednjoistoène i jugoistoène Europe te Europske unije koje se bave ili žele baviti djelatnostima vezanim uz medije u jugoistoènoj Europi, kako bi nakon intenzivnog, akademskog usavršavanja mogle primjenjivati i prenositi novosteèena znanja i vještine.

Program studija
Svrha studija sastoji se u posredovanju znanja i vještina za rad na podruèju medija u multikulturalnim društvima i/ili u meðunarodnom kontekstu.
Posebna se pozornost pridaje razvoju interkulturalne medijacijske kompetencije jer se polazi od pretpostavke da je za interkulturalne kontakte, te prije svega za komunikaciju u multikulturalnim društvima, neophodna kompetencija interkulturalne medijacije pomoæu koje se mogu moderirati konflikti.
Ovo se osobito odnosi na takozvane multiplikatore društva na podruèju obrazovanja, tiska, medija, kao i u gospodarskim te politièkim institucijama. Studij s jedne strane proširuje i produbljuje znanja (terminologiju, problemska pitanja i metode) u disciplinama komunikologije i znanosti o medijima, kao i na podruèju istraživanja interkulturalne komunikacije, istraživanja mira i konflikta, te studija jugoistoène Europe. S druge strane, studij razvija vještine kojima interkulturalni posrednik na podruèju medija mora raspolagati. To su sposobnost kritièke refleksije zadataka, naèina rada, ciljeva i jelovanja medija, kao i posebne sposobnosti pri rješavanju konflikata i suoèavanju s prošlošæu putem medija.
Posebna pozornost posveæena je metodama analize tekstova, diskursa i konflikata, kao i stjecanju kompetencije koja obuhvaæa sposobnost promjene perspektive te posredovanja pri interkulturalnim konflktima.

Ustrojstvo studija
Modularno ustrojen studijski program traje tri semestra. Nastava se jednim dijelom odvija u Medijskom centru jugoistoène Europe u Sofiji, u obliku blok-predavanja, a izvan toga multimedijalnim posredovanjem znanja putem interneta.
Seminar i predavanja odvijaju se na njemaèkom jeziku.
Predviðeno je da polaznici po svršetku studija dobiju bugarsku titulu magistra i /ili njemaèku titulu master.

Partneri i sponzori
Najvažniji sponzor projekta je vlada Republike Njemaèke (Ministarstvo vanjskih poslova, Njemaèko društvo za tehnièku suradnju - GTZ) koja je sredstvima Pakta stabilnosti za jugoistoènu Europu omoguæila temeljnu financijsku potporu cjelokupnog projekta.
U Sofiji je kao zajednièka ustanova Sveuèilišta ST. Kliment Ohridski i Europskog sveuèilišta Viadrina (Frankfurt na Odri) osnovan Medijski centar za jugoistoènu Europu, gdje se djelomièno održava nastava studija.
Doprinos realizaciji projekta dali su i Deutsche Welle (DW) te Zweites Deutsches Fernsehen (ZDF), koji su u suradnji s bugarskim partnerom Media Development Center (MDC) igradili Regional Training
Centre for Journalism and Media Management za praktiènu izobrazbu novinara u regiji.

Natjeèaj i prijave
Godišnja upisna kvota je 25 studenata.
Za pohaðanje studija neophodno je usmeno i pismeno vladanje njemaèkim jezikom.
Studij je u prvom redu namijenjen osobama iz istoène, srednjoistoène i jugoistoène Europe i/ili zaposlenima na podruèju medija (TV, radio, tisak, novi mediji) u zemljama jugoistoène regije.
Preduvjet je završen sveuèilišni studij, te iskustvo u korištenju interneta i novih medija.

Informacije:
Tel. +49 335 5534 2804, Fax: +49 335 5534 2852
E-mail: soemk@euv-frankfurt-o.de
Kontakt osoba: Andrea Jost

Tel./Fax +359 2 971 5520
E_mail: soemz@netel.bg
Kontakt osoba: Stefka Petrova

u èetvrtak, 9. sijeènja 2003. godine u 18 sati
u Velikoj dvorani Novinarskog doma, Zagreb, Perkovèeva 2/I. kat

S obzirom na to da se o ulozi, naèinu izbora i ovlastima buduæeg Vijeæa HRT-a raspravlja žuæno i polemièno, te da se do sada, veliki dio javnosti slaže samo u tome da èlanovi Vijeæa moraju biti ljudi od formata - pozivamo vas na otvorenu raspravu o tome što bi po vašem mišljenju imala sadržavati ta sintagma.
Nakon što smo veæ raspravili o broju èlanova Vijeæa, naèinu izbora i  njegovoj ulozi u razvoju javnog radija i javne televizije i nakon što, nadamo se produktivno suèelimo vaša stajališta o tome kakav lik i djelo trebaju imati osobe koje bi na skorašnjim izborima postali novi èlanovi Vijeæa HRT-a, Forum 21 æe uprilièiti i treæi okrugli stol, upravo s pretendentima na tu funkciju, naravno kad bude poznata i objavljena lista kandidata.
Bili bismo vam zahvalni na angažmanu, držeæi da ste i sami svjesni za javnost itekako važne teme, koja se tièe javnog nacionalnog elektronièkog medija HRT-a.

Za Forum 21
Luka Mitroviæ, predsjednik

Zagreb, 2. sijeènja 2003.

Od 57 pozvanih samo 16 kolega odazvalo se na osnivaèki sastanak sekcije registriranih slobodnih novinara, odnosno freelancera upisanih u registar poreznih obveznika.
Unatoè nezainteresiranosti veæine kolega, nazoèni su osnovali sekciju.
Odluèeno je da se organizira sastanak knjigovoða koji vode porezne knjige registriranim slobodnjacima, kako bi usuglasili knjiženja neoporezivih rashoda i zajednièki nastup prema poreznicima, te se savjetovali s financijskim konzultantima i (odvojeno) s poreznim savjetnicima o poreznim prijavama slobodnjaka.

Sindikalno organiziranje
Razmatrane su i moguænosti sindikalnog organiziranja registriranih freelancera u Hrvatskoj radi zajednièkog tarifnog nastupa prema isplatiteljima. Konstatirano je da registrirani slobodnjaci ne rade na temelju ugovora o radu ili ugovora o djelu nego na osnovi ugovora o poslovnoj suradnji. Zbog toga se postavlja (pravno) pitanje mogu li registrirani freelanceri biti èlanovi sindikata, a prema važeæem Zakonu o radu osobe slobodnih zanimanja ne mogu biti sudionici kolektivnih ugovora.
Kolektivno pregovaranje još 20. lipnja 2000. u ime Ogranka slobodnih novinara Ministarstvu rada i socijalne skrbi dostavljen je prijedlog da se izmijeni Zakon o radu kako bi i registriranim freelancerima bilo zakonski dopušteno da budu (ako to žele) sudionici kolektivnih ugovora za novinare. Naknadno je slièan prijedlog uputio i Sindikat novinara, ali do danas iz Ministarstva rada i socijalne skrbi nema odgovora na te prijedloge.

Svjetska praksa
U svijetu je problem sindikalnog organiziranja freelancera razlièito zakonski odreðen. U Americi freelancerima, kao i svim ostalim osobama slobodnih zanimanja, zakonski nije dopušteno osnivati svoje sindikate. U veæini europskih zemalja, meðutim, prevladava gledište da i freelanceri mogu biti èlanovi novinarskih sindikata, premda sindikati izvorno štite interese stalno zaposlenih.

 

Tarife freelancera
Na osnivaèkom skupu sekcije registriranih freelancera odluèeno je da se izrada suglašenih zajednièkih minimalnih tarifa freelancera odgodi do iznalaženja naèina na koji æe se isplatitelje moæi obvezati da te tarife i poštuju, odnosno dok se zakonski ne omoguæi i freelancerima u Hrvatskoj da budu sudionici kolektivnih ugovora i da se  sindikalno organiziraju.

Kriteriji
Raspravljalo se i o kriterijima za stjecanje statusa slobodnog novinara. Ocijenjeno je da je besmisleno da status slobodnog novinara može imati svako tko se tako predstavlja.
Nije prihvaæen ni prijedlog da se status freelancera stjeèe licenciranjem. Nije prihvatljiva ni
sadašnja praksa u HND-u da se svi novinari koji nisu u ni jednom ogranku uvrštavaju automatizmom u Ogranak slobodnih novinara.
Zakljuèeno je da treba raspraviti mogu li status freelancera stjecati honorarci za koje su redakcije (do)sad uplaæivale mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Odluèeno je da se predlože dva kriterija za stjecanje   statusa freelancera, porezni prihod od novinarstva kao glavne djelatnosti, te broj objavljenih novinarskih priloga u odreðenom razdoblju.

Položaj honoraraca
Kad je u pitanju položaj honoraraca, predloženo je da se predloži propis kojim bi bilo odreðeno da poslodavac mora imati zakljuèen ugovor o autorskom djelu sa svakim honorarcem koji suraðuje dulje od tri mjeseca i tom razdoblju ima objavljen odreðen broj novinarskih priloga. Nakon odreðenog razdoblja rada na osnovi ugovora o autorskom radu i odreðenog broja objavljenih priloga honorarci bi stjecali uvjete za stalno zapošljavanje ili stjecanje statusa slobodnih novinara.

Freelancerska burza
Naèelno je podržan prijedlog o osnivanju burze za posredovanje izmeðu naruèitelja i registriranih freelancera u ponudi i potražnji novinarskih priloga u okviru djelatnosti HND-a.

Radna skupina
Nazoèni su u radnu skupinu koja bi trebala raditi na ostvarenju predloženog izabrali Editu Vlahoviæ, Ivana Zvonimira Èièka i Dražena Tomiæa, s time da radna skupina na svoje sastanke poziva i Ivicu Grèara, predsjednika Ogranka slobodnih novinara u okviru kojega æe djelovati sekcija registriranih freelancera.

Poziv
Ako ste zainteresirani za predloženo, molimo vas da se javite u HND na telefon: 4828-333.
faks: 4828-332. ili na e-mail: hnd@hnd.hr, a kako bi mogli radna skupina mogla obaviti potrebne pripreme.

S poštovanjem,

Ogranka slobodnih novinara
Ivica Grèar, predsjednik

Na nedavnoj Izvanrednoj skupštini Hrvatskog društva dramskih umjetnika izreèene su brojne uvrede na raèun novinara i novinarske struke pa smo, kao Zbor novinara u kulturi, prisiljeni reagirati.
Jednako onako kako glumci imaju pravo na tzv. 'prigovor savjesti', odnosno na odluku hoæe li na istoj pozornici igrati sa svojim jugoslavenskim kolegama ili ne, i novinari imaju puno pravo na svoje mišljenje. To je pravo posebno izraženo u formi novinskog komentara, odnosno kolumne, a svi imenom prozvani i napadnuti novinari (Ante Tomiæ, Miljenko Jergoviæ i Denis Latin) o glumaèkoj su situaciji pisali u tim formama.
Osim toga, mora se uzeti u obzir i kauzalitet cijelog dogaðanja, naime èinjenica da su
skandal s neprimjerenim izjavama najprije zapoèeli neki glumci, a tek je onda o tome pisano u novinama. Dakle, novinari ni ovaj put ne rade skandale, oni samo opisuju i komentiraju stvarnost.
Iako nam ne bi bilo lako priznati grešku, ipak bi u ime korektnosti to uèinili, priznali bismo da su neke naše kolege možda pretjerali. No, za tako nešto nije bilo prilike. Tijek skupštine, kao i neke izjave koje su se tamo mogle èuti, samo su potvrdili sve ono što su trojica prozvanih kolega, ali i neki drugi napisali o trenutaènu stanju u glumaèkom cehu. Veæ iz novinskih izvještaja razvidno je da je tamo vladao rjeènik krème, provincijalizam i vrijeðanje novinara.
Stoga, u ime Zbora novinara u kulturi u potpunosti podržavamo naše kolege, a kao novinarski profesionalci možemo obeæati da æemo i dalje ustrajati na istinitu izvještavanju te na slobodnu komentiranju svih pojava na podruèju kulture. U novinskim komentarima, naime, nikoga neæemo tretirati kao svete krave, pa ni glumce.

Za IO Zbora novinara u kulturi
Maja Stanetti, predsjednica

FiftyCrows International Fund for Documentary Photography poziva  vas na 13. godišnji natjeèaj za dokumentarnu fotografiju. Otkad je osnovan (1991. godine), nagraðeno je 62 fotografa iz 28 zemalja svijeta. Fond za nagrade je iznosio 397.000 $.

Od 1. prosinca na web adresi: www.fiftycrows.org naæi æete formulare za prijavu na Natjeèaj.
Šest fotografa, po jedan iz Afrike, Azije, Europe, Latinske Amerike, Srednje Azije i Sjeverne Amerike dobit æe nagradu od 7.000 $, te plaæen put i izložbu. Potièemo kolege da nam pošalju svoje fotografske eseje posebno na politièke, društvene, ekološke ili humanitarne teme.

Zanima li vas još nešto, pišite na e-mail adresu: photofund@fiftycrows.org.

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118