hrvatsko novinarsko društvo croatian journalists' association
Perkovčeva 2 | 10 000 Zagreb | Tel: 482-8333 | Faks: 482-8332 | E-mail: hnd@hnd.hr

Arhiva priopćenja

Odaberite godinu i mjesec

Ukupno: 2347

 

Uzmite novac za rad na istraživaèkoj prièi

 

  • Želite li dobiti novac za troškove rada na istraživaèkoj prièi, ukljuèujuæi i honorar?
  • Želite li da vaša prièa bude objavljena u hrvatskom mediju s kojim suraðujete, te u engleskom prijevodu na web stranici koji posjeæuju novinari i urednici iz cijelog svijeta?
  • Želite li da vaša prièa konkurira za svjetsku nagadu za istraživaèko novinarstvo?

 

PRIJAVITE SE NA BESPLATAN SCOOP (www.i-scoop.org) SEMINAR ZA HRVATSKE NOVINARE, KOJI JE DIO MEÐUNARODNOG PROJEKTA ZA POTICANJE ISTRAŽIVAÈKOG NOVINARSTVA U ISTOÈNOJ I JUGOISTOÈNOJ EUROPI.

 

SAZNAT ÆETE:

 

  • KAKO NAPISATI JEDNOSTAVAN ZAHTJEV  ZA FINANCIRANJE VAŠE PRIÈE I BRZO DOBITI NOVAC
  • KAKO SU HRVATSKI I OSTALI NOVINARI RADILI NA USPJEŠNIM PRIÈAMA IZ SCOOP PROGRAMA

 

 

KAD:

U subotu, 24. svibnja  - od 9,30 d0 16 sati

 

 

GDJE:

Hrvatsko novinarsko društvo

Perkovèeva 2

Zagreb

 

 

PRIJAVE:

 

Prijave se primaju do 20. svibnja.

 

Poznavanje engleskog jezika je poželjno ali nije obavezno. 

 

Prijava treba sadržavati:

-          ime i prezime novinarke/novinara,

-          naziv redakcije za koju radi (ili napomenu da je slobodni novinar/novinarka)

-          kontakte: mejl adresa i broj telefona

 

Prijave treba slati na:

sasa.lekovic1@gmail.com

Molimo da u nazivu poruke navedete: SCOOP Hrvatska 2008.

 

Broj sudionika je ogranièen.

 

Oni koji se prijave u roku 21. svibnja bit æe obaviješteni da li su primljeni i dobit æe potpun program seminara.

 

Organizator osigurava ruèak, te kavu i sokove.

 

Za sudionike izvan Zagreba osiguran je i smještaj, te æe im biti nadoknaðeni putni troškovi (uz pokazan raèun).

 

Dodatne informacije možete dobiti na 091-6642-224.

 

 

S poštovanjem,

 

Saša Lekoviæ

SCOOP koordinator za Hrvatsku

 

 

 

... više ...


"Odlaskom Dražena Vrdoljaka tip novinarstva kakav je on prakticirao i glazba o kojoj je pisao ostali su bez istinskog luèonoše koji je odluèno rasvjetljavao ono najbolje u svijetu rijeèi i nota", rekao je Mario Bošnjak, glavni tajnik Hrvatskoga novinarskog društva.

"Glazba je bila i ostala Draženova jedina strast, ona ga je odredila, kao što je i on odredio glazbu na ovim prostorima", ocijenio je Siniša Škarica, podsjetivši na njihovu suradnju u okviru Croatia Recordsa. Izrazio je žaljenje što su Vrdoljakovi talenti novinara, urednika, organizatora i prevoditelja zaprijeèili njegov najznaèajniji talent, onaj pisca, koji se, ocijenio je, najbolje oèituje u knjizi “Moje brazde”, èije objavljivanje nije doèekao.

U ime Hrvatskoj radija, na kojem je Vrdoljak u karijeri vodio niz utjecajnih glazbenih emisija, od njega se oprostio Duško Radiæda, napomenuvši  “boljeg i lucidnijeg suradnika nikada nije imao” i da je nakon njega ostala velika, nepremostiva praznina.

Dražen Vrdoljak (Split, 1951.) kao glazbeni novinar i kritièar radio je u svim važnijim novinama i èasopisima, te na radiju i televiziji. Radio je i kao prevoditelj, producent te organizator glazbenih manifestacija. Bio je èlan Hrvatske glazbene unije i Hrvatskoga novinarskog društva. Više je puta nagraðivan Porinom.

Na dan njegove smrti, 9. svibnja, objavljena je knjiga Vrdoljakovih zapisa o glazbi “Moje brazde”, prema radijskoj emisiji koju je vodio. Prisutni kolege, prijatelji, znanci i ostali upisali su se nakon komemoracije u knjigu žalosti.

Posljednji ispraæaj Dražena Vrdoljaka održan je danas na zagrebaèkom Krematoriju.  (Hina)

... više ...


ZAGREB - Objava rezultata istraživanja MEDIAPuls za prvi kvartal ove godine potvrdila je rast popularnosti èitanih medija i navike èitanja dnevnih novina i magazina meðu hrvatskim graðanima. Prema spomenutom istraživanju dnevne novine svaki dan èita više od 2,33 milijuna èitatelja, odnosno 63 posto graðana Hrvatske. Ovaj podatak dodatno potvrðuju i podaci HGK za 2007., prema kojima se svaki dan u rukama hrvatskih èitatelja naðe 800.000 primjeraka dnevnih novina. Dodatno, prema istraživanju MEDIAPuls 59 posto, odnosno 2,15 milijuna èitatelja, redovito èita magazine. Ipak, podatak koji privlaèi pažnju jest da dnevne novine svakodnevno èita 72 posto Hrvata izmeðu 15 i 19 godina, pri èemu taj podatak, za tu dobnu skupinu, ujedno predstavlja jednu od najviših stopa èitanosti u Europi. Èitanost magazina u spomenutoj dobnoj skupini je na istoj razini.
Hrvatska je po rastu broja èitatelja posljednjih godina specifikum u odnosu na Europu, gdje broj èitatelja uglavnom stagnira ili èak u minimalnim postocima opada. [I. S.]

... više ...


S Mirkom Iliæem, jednim od najboljih svjetskih (grafièkih) dizajnera i ilustratora, roðenim u Bosni, stasalim u Zagrebu te višestruko potvrðenim u Sjedinjenim Amerièkim Državama, nismo razgovarali ni o njegovu nedobivanju hrvatske putovnice, niti o “malom skandalu” na ovotjednoj promociji monografije koju je o Iliæevu stvaralaštvu naèinio Dejan Kršiæ (od kojega smo posudili i ovaj “ne oèekujte to i to” uvod).

– To je njihov problem; jedan pasoš (amerièki, op.a.) veæ imam, i dosta je dobar – glasio je, naime, kratki Iliæev komentar na kafkijansku èinjenicu da birokrati od njega zahtijevaju da obrazloži zašto traži hrvatske dokumente, iako je od svoje 10. do 30. godine živio u Zagrebu.

 I ne samo živio: Iliæ je, prije nego što je 1986. otišao u New York, bio jedan od pokretaèa antologijske skupine Novi kvadrat, ureðivao je strip i ilustraciju u kultnom omladinskom tjedniku “Polet” te u uglednom politièkom tjedniku “Danas”, a omote ploèa (novovalaca), plakate izložbi i naslovnice knjiga koje je ovdje napravio nemoguæe je i pobrojiti.

Što se pak tièe spomenutog “skandala” oko monografije, koju je zapoèeo AGM, a dovršio Profil, on nije bio prouzroèen samo kašnjenjem primjeraka na promociju, nego i cijenom od 590 kuna, za koju Iliæ smatra da je previsoka.

S 52-godišnjim umjetnikom – koji, suprotno (novinarskoj) predaji nije ni arogantan ni kapriciozan, nego “samo” iznimno samosvjestan i izravan, ali i duhovit sugovornik – razgovarali smo o hrvatskim novinama, amerièkim izborima i splitskim ilustratorima.

No, prva tema ovoga intervjua ipak su bili njegovi briljantni radovi – stripovi, ilustracije, grafièki dizajn, multimedija… – izloženi na retrospektivi, koja u koncepciji Dejana Kršiæa i organizaciji Udruge za promicanje vizualne kulture i vizualnih komunikacija VIZUM, Društva za istraživanje popularne kulture i PR agencije Polikom, do 25. svibnja traje u zagrebaèkoj Gliptoteci HAZU-a.

Arhiva u glavi

Veæina radova izloženih u Gliptoteci fascinantna su, originalna i britka, no istovremeno naizgled vrlo jednostavna (grafièka) rješenja. U èemu je tajna, što je to što Vas razlikuje od veæine kolega?

– Vjerojatno se radi o tomu da sam poèeo puno ranije, pa je taj naèin razmišljanja kod mene nešto razvijeniji. Ako, recimo, uzmete deset ljudi koji znaju relativno dobro crtati, date im temu i velite da nacrtaju prvu ideju koja im padne na pamet – veæina æe nacrtati nešto slièno; ako im onda kažete – idemo probati ponovno, napravit æe nešto drugaèije… Što ih više drilate, neki od njih æe se sve više poèeti razlikovati.

Ali, nakon tolikih godina rada, ja ne moram raditi tih prvih dvadeset skica, veæ idem na onu zadnju: glava mi veæ tako reagira jer sam tisuæu puta neke stvari promislio. Osim toga, konstantno se obrazujem, èitam, pratim…

Pišem knjige o grafièkom dizajnu i ljudi iz svih krajeva svijeta šalju mi tisuæe radova, pa imam vrlo bogatu arhivu u glavi. Tako da vrlo èesto, kad razmišljam o nekoj ideji, odmah u glavi eliminiram ono što je veæ napravljeno.

Je li ta jasnoæa pogleda vezana i uz Vašu osobnost, èesto isticanu beskompromisnost?

""
Nisam intelektualac, ne kompliciram stvari. Kod mene je sve – najkraæi moguæi put od toèke A do toèke B; to je zato što sam lijen. A intelektualci vrlo èesto kompliciraju stvari: ako imaju osjeæaj da nešto ne znaju, onda to moraju potkrijepiti tuðim mišljenjima i raznim teorijama, i onda imate prevelike fusnote i ne da vam se èitati cijelu stvar.

Moja publika nije takva, moja publika mora relativno brzo prepoznati, vidjeti o èemu se radi. Prema tome, ja moram stvari svesti na neke osnovne simbole i onda ih dovesti u kontekst koji ljudi još nisu vidjeli; ili nisu razmišljali o njemu.

Koliko je za Vaš stvaralaèki razvoj i uspjeh bitna èinjenica da ste na vrhuncu slave u Hrvatskoj i bivšoj Jugoslaviji otišli u New York? Da ste ostali ovdje, pretpostavljam da biste…

… da bih se raspao. Ili bi me netko ubio. Vjerojatno bi tako bilo, jer imam dug jezik i uvijek sam protiv vlasti, ma kakva da je ona.

Ali, nije devedesetih u Hrvatskoj ubijen niti jedan umjetnik.

Mislite? Kako znate? Možda su neki ljudi trebali tek postati umjetnici, pa ih se pobilo, ili nisu imali šansu… Ovo je mentalno i fizièki mala sredina. I vrlo je brzo prerastete. Onda bi se èovjek morao poèeti smanjivati sa sredinom da bi joj se prilagodio.

‘Novi trokut’

Što bi, po Vama, neki umjetnik trebao napraviti da doðe na naslovnicu novina?

Za poèetak, dajte šansu mladim ilustratorima, kojih ima gomila u Splitu, da ilustriraju Slobodnu. Samo nazovete Mirka Petriæa – koji je profesor jedne od najboljih škola za dizajn u ovom dijelu svijeta, a koja se nalazi u Splitu – pa æete dobiti gomilu mladih ilustratora.

I onda æe jednoga dana Slobodna Dalmacija reæi: mi smo stvorili “novi trokut” ili kako bi se to veæ moglo zvati… A ne da se samo hvali nešto što je bilo u prošlosti. Ni u jednom mediju nitko ne pruža šansu tomu da se danas desi ista ta stvar iz prošlosti koju hvale. Ovdje vole umjetnike koji nemaju što reæi. Ovdje je puno bolje da za art možete reæi – “joj, kak’ je to zgodno”, nego “joj, kak’ je to nezgodno”.

Kad ste u Hrvatskoj, pogledate li kako izgledaju hrvatske novine?

Ne. Zašto? Možda samo prolazu: to je gomila slièica, tekstova… Jedini èasopis koji vidim manje-više redovito je Nacional, zato što su gospoda iz Nacionala, iz nepoznatog mi razloga, odluèila svaki mi tjedan slati primjerak. I to èine veæ dvije-tri godine.

Biste li komentirali grafièki izgled Nacionala?

""
Na žalost, izgleda kao i sve stalo: previše naslova, previše slièica, previše ružnih frajera u odijelima i žena sa silikonima.

U jednom ste trenutku pokušali sudjelovati u promjeni te situacije, radeæi redizajn dnevnih novina, Veèernjeg lista i Slobodne Dalmacije, no ni jedan ni drugi nije potrajao. Zašto?

Redizajn Slobodne Dalmacije bio je relativno uspio prije nego što ste dobili novog vlasnika koji je sve promijenio, pa i izgled novina.

Taj redizajn je dobrim dijelom napušten i prije dolaska novog vlasnika. Mislite li da je to stoga što Spliæani ne prihvaæaju novosti?

To je netoèno: to je uvijek izmišljena teorija nekoga tko ne radi svoj posao pa krivi narod. Ljude treba odgajati. Kako to da Spliæani tako brzo prihvate svaki modni detalj? Kako tako brzo prihvate svaki novi auto ako je dobar? Prema tome, nemojmo kriviti ljude.

Split je takav jer ga i tretiraju kao provinciju. To sve je poèelo još s pokušajima preimenovanja Dalmacije u južnu Hrvatsku.

Amerika spremna za Obamu

Na izložbi je puno Vaših komentara na ono što se danas dogaða u Americi i svijetu. Je li SAD doista naftovod koji krvari ili se ipak nešto mijenja?

Da, mijenja se nabolje. Nemam pojma što æe biti, ali jedno je sigurno: Amerika je kao veliki brod – vrlo ga je teško zaustaviti i okrenuti, pokreti su mu puno, puno sporiji i dižu puno veæe valove.

Je li Amerika spremna za Baracka Obamu?

Ako je suditi po glasovima biraèa, oèito jest.

Mediji reklamiraju samo novac

Kako komentirate èinjenicu da je u Hrvatskoj trenutaèno novac, odnosno moæ koju on donosi, gotovo jedina vrijednost?

Za to su krivi mediji. To je zato što mediji reklamiraju samo novac – satove, jahte, bogate, kuæe, automobile; pišu samo o tomu koliko je tko pokrao, koliko dobiva neki sportaš...

Kad ste zadnji put na naslovnoj stranici novina imali pisca?

Mediji su u ovoj zemlji najveæi dio problema jer podržavaju beznaðe. U Americi imamo isti problem, ali nije toliko razgranat: Murdoch je dio problema jer njegovi mediji rade što odgovara njihovom šefu, a ne njihovim èitateljima.

Ali, u Americi možete naæi neke novine, èasopise koje se tako ne ponašaju, pa imate izbor. Ovdje ga nemate: vaši mediji ovdje rade ono što odgovara vlasnicima, korporacijama, šefovima i politièarima, a ne ljudima koji kupuju novine. Zato bih predložio da novinari budu direktno plaæeni od vlasti: novine bi bile jeftinije.

Na koji naèin bi se to, prema Vašem mišljenju, moglo promijeniti?

Treba se dogovoriti - ali napismeno i javno, da to svi znaju - što politièar ili direktor neke firme mora uèiniti da bi zaslužio da bude na naslovnoj stranici ili na prve dvije stranice novina.

Plava Slobodna

Što kažete na “teorije” da ste “Slobodnu Dalmaciju” bili “zaplavili” zato što ste imali ugovor s proizvoðaèem te boje?

Tu boju je, koliko ja znam, radio identièan proizvoðaè kao i one prije, a ni cijena joj nije bila drugaèija. To je samo plava boja umiješana u crnu, to je sve. Ne znam ni tko je proizvoðaè te boje.

I, koliko se uopæe novca da ukrasti u mitu i korupciji zato što kupujete plavu boju, a ne crnu? Par tisuæa dolara?

Radi se o tomu da je najlakše objasniti kako sam do toga došao mitom i korupcijom: to su zakoni spojenih posuda – iz moje šuplje glave u tvoju šuplju glavu. To je bezveze.

Možda Vam se takvim glasinama pokušava oduzeti kredibilitet baš zato što beskompromisno ukazujete na probleme u društvu?

Naravno. Jer, ako sam i ja korumpiran, onda smo svi isti. Ali, na žalost, moram im reæi: gospodo, samo ste vi korumpirani!

... više ...


U vrijeme kada se dominacija elektronskih i digitalnih me



dija, ponajviše Interneta, u informiranju i oglašavanju èini i neupitnom i nedostižnom za tradicionalne tiskane medije, rezultati nekih relevantnih istraživanja govore posve drugaèije. Agencija MEDIApuls provela je istraživanje o èitanosti tiskanih medija u Hrvatskoj tijekom prva tri mjeseca ove godine, a dobiveni rezultati iznimno su poticajni i ohrabrujuæi za novinsku industriju. Naime, potvrðen je rast popularnosti tiskanih medija kao i navike èitanja dnevnih novina i magazina meðu hrvatskim graðanima.

NOVINE NE GUBE DAH
Prema istraživanju MEDIApulsa, dnevne novine u Hrvatskoj svakodnevno èita više od 2,33 milijuna èitatelja, odnosno 63 posto ukupnog broja graðana, a magazinska izdanja redovito èita 2,15 milijuna èitatelja ili 59 posto graðana. Za novinske izdavaèe takoðer je ohrabrujuæi i poticajan podatak da novine svakodnevno èita 72 posto graðana Hrvatske u dobi od 15 do 19 godina, a meðu tom generacijom približno je jednaka i èitanost magazina. Taj podatak ne samo što upuæuje na jednu od najviših stopa èitanosti novina u Europi meðu mladom populacijom, od 15 do 19 godina (odmah iza Norveške, nap.a.), nego i na višestruko zanimljiv fenomen, buduæi da se radi upravo o tzv. internet-generaciji, za koju se s pravom pretpostavlja da je ponajprije okrenuta elektronskim i digitalnim medijima. Sudeæi prema spomenutim pokazateljima, novine ipak ne gube dah u tržišnoj utrci s tehnološki nadomoænijim i bržim medijima.
Nadalje, podaci iz veæ spomenutog istraživanja kazuju kako je Hrvatska prema stopi rasta broja èitatelja u nekoliko proteklih godina bila svojevrsna posebnost (u pozitivnom smislu!) spram drugih europskih država, u kojima je broj èitatelja uglavnom stagnirao ili èak bio u padu. Istraživanje MEDIApulsa pokazuje kako je samo 2006. godine èitanost dnevnih novina u Hrvatskoj narasla za èak 17 postotnih bodova. Konkretnije, broj svakodnevnih èitatelja novina u toj se godini poveæao za više od 628.000!

TELEVIZIJI NAJVEÆI DIO KOLAÈA
Naravno da je na tako velik porast broja èitatelja prije svega utjecala pojava novih, jeftinijih (24 sata) ili posve besplatnih (Metro) izdanja na tržištu. No pozitivno je što pritom nije došlo do “kanibalizacije” novih izdanja s veæ postojeæim novinama, što su možda neki isprva oèekivali, pa i najavljivali. Osim toga, u protekle dvije godine dosegnuta stopa èitanosti ostala je na istoj razini, što svim izdavaèima utire put k daljnjem jaèanju i pozicioniranju tiskanih medija na tržištu u odnosu prema drugim medijima. A ujedno potvrðuje kako se novine uspješno prilagoðavaju tržišnim uvjetima digitalnog doba.
Kampanja u koju zajednièki kreæe petnaest novinskih izdavaèa u Hrvatskoj prije svega je okrenuta oglašivaèima jer – kako kažu izdavaèi – i oni (oglašivaèi) naša su publika. Naime, oglašivaèka industrija bilježi iz godine u godinu rast ukupnih bruto prihoda, od kojih se najveæi dio i dalje slijeva prema televiziji. U prošloj godini je, primjerice, èak 66,5 posto prihoda od oglašavanja u medijima pripalo televizijama, 16 posto dnevnim novinama, a 11,7 posto magazinima. Slièni omjeri, uz neznatnu razliku u postotcima, zabilježeni su i u trima godinama prije. S obzirom na spomenute trendove, ispravno je uoèeno da treba premostiti jaz izmeðu velike èitanosti novina i nedovoljno iskorištenih oglašivaèkih potencijala u njima.

OGLAŠIVAÈKI POTENCIJAL
Istraživanje MEDIAPulsa pokazalo je vrlo malu razliku u dosegu medija – televizije s jedne te novina i magazina s druge strane – do èitatelja. Televiziju dnevno gleda 79 posto stanovništva, a novine èita 63 posto stanovništva. Dakle, razlika u gledanosti/èitanosti nije velika, a još ako se fokusiramo samo na publiku u dobi od 18 do 49 godina, koja je oglašivaèima najzanimljivija, tada je ta razlika još manja. Drugim rijeèima, oglašavaèki potencijal u domaæim tiskanim medijima nije dovoljno iskorišten s obzirom na visoku stopu èitanosti novina, jednoj od najveæih u tranzicijskim zemljama Europe. Pritom valja znati i da postoji velik raskorak izmeðu èitanosti novina u Hrvatskoj, koja je, kako pokazuju relevantna istraživanja, iznimno visoka, te same prodane naklade novina, koja je niska s obzirom na standard graðana i njihovu slabu kupovnu moæ. Oglašavanje je u toj prièi jedan od iznimno važnih izvora, ako ne i najvažniji, prihoda novinskih izdavaèa. Pritom treba znati da postoji zamka u koju je lako upasti: da s poveæanjem oglašavanja u novinama naraste i ovisnost novina o oglašivaèima, odnosno moguænost da oglašivaèi u odreðenoj mjeri postupno preuzmu kontrolu nad ureðivaèkom politikom, no tada dugoroèno ne bi koristi od toga imali ni izdavaèi ni oglašivaèi.
Procjenjuje se kako bi veæ s desetpostotnim poveæanjem udjela u oglašavaèkom kolaèu (dnevne novine s 15 na 20 posto, a magazini sa sadašnjih 12 na 17 posto) tiskani mediji mogli ostvariti veæu dobit za otprilike 543 milijuna kuna godišnje. Upravo stoga petnaest novinskih izdavaèa kreæe u zajednièku promotivnu kampanju u svojim izdanjima - kako bi se istaknula snaga dnevnih novina kao medija.

Autor: Miroslav FILIPOVIÆ

Petnaest novinskih izdavaèa u zajednièkoj kampanji
Inicijativa za zajednièku tržišnu promociju domaæih tiskanih medija prvi je put okupila ovako velik broj izdavaèa oko jednog cilja. U zajednièkoj promotivnoj akciji sudjeluje petnaest izdavaèa. Abecednim redom to su: Adria Media, Business.hr, EPH (Jutarnji list, Slobodna Dalmacija, Metro, Sportske novosti), Glas Istre, Glas Slavonije, Lider Press, NCL grupa, Novi list, Veèernji list, 24 sata, Poslovni dnevnik, Metropola, TV tjedan, Vjesnik i Zadarski list. Kampanja æe se moæi pratiti u svim izdanjima tih petnaest izdavaèa, i to na stranicama 17 dnevnih novina i 39 magazina, èiju publiku èini više od 90 posto stanovnika Hrvatske. “Posebna nam je želja ovom kampanjom istaknuti snagu tiskanih medija kao kanala oglašavanja ne samo u smislu velikog dosega nego i u smislu prednosti koje u vezi s oglašavanjem odlikuju tisak u odnosu prema drugim kanalima i medijima”, poruèuju iz Uprave Glasa Slavonije d.d., koji æe takoðer zdušno sudjelovati u kampanji.


... više ...


Morocco: al-Jazeera forced to shutdown Maghrebi news programme from Rabat

ARTICLE 19 expresses concern over the decision by the Moroccan authorities to stop the broadcasting of a daily news programme from the Rabat office of al-Jazeera.

Al-Jazeera's Rabat bureau received a fax on May 6 from the National Agency for Telecom Regulation (ANRT) saying it would no longer be able to broadcast the Maghreb programme for "technical and legal problems."

" The decision by the Moroccan authorities comes as further indication of the continuous trend in the region to target Satellite TV, the only avenue for free expression in much of the Arab World", said Agnes Callamard, ARTICLE 19 Executive Director.

Al-Jazeera started broadcasting the daily news program on the Maghreb region from its Rabat office in November 2006. Although the TV-station has been unable to obtain a permanent permission, it has so far worked under provisional permits. The current permit is valid until 13 of June. The programme has frequently covered stories on Morocco, including the country's parliamentary elections last September and the issue of Western Sahara.

The decision comes after Ministers of Information of the Arab League States, with the exception of Qatar and Lebanon, adopted in February 2008 the 'Principles for Organizing Satellite TV in the Arab World' Charter. ARTICLE 19 has condemned the Charter which constitutes a major set back to freedom of the press and freedom of expression in the Arab World. Shortly after the Charter was adopted Egypt stopped the transmissions of Al-Baraka, Al-zawara and Al-hewar stations, in line with their statement of support for the Charter.

ARTICLE 19 urges the Moroccan government to reconsider its decision to stop the al-Jazeera programme and to allow it to broadcast from Rabat. Once again, ARTICLE 19 strongly condemns the Arabic Charter on Satellite for contradicting Article 32 of the Arab Charter on Human Rights that guarantees the right to information and freedom of expression.

ARTICLE 19 would also like to remind Morocco of its obligations under the International Covenant on Civil and Political Rights (ICCPR) to human rights and freedom of expression in particular.
 

 

NOTES TO EDITORS

  • For more information please contact Hoda Rouhana, ARTICLE 19 Middle East and North Africa   Programme Officer, hoda@article19.org.

 

... više ...


Nema više Dražena, Vrde, Porinka... Umro je u 57. ostavivši za sobom Ninu ali i mnogo neobavljenog posla pa i netom zgotovljenu knjigu s odabranim diskografskim bilješkama èije objavljivanje nije doèekao.

Meðu brojnim zapisima za izdanja domaæe glazbene scene utisnute unutar njenih korica nalazi se i antologijski tekst s ovitka Oliverovog albuma «Malinkonija» iz 1977, u kojemu je neuobièajenim ispovjednim tonom progovorio i o sebi i o Splitu s kojim je, unatoè zagrebaèke adrese, uvijek ostao «na ti». Doduše, na svoj naèin, bez kampanilistièkih slinjenja i jeftine patetike od koje je – baš uvijek – bježao.

«...Tokom druge polovine šezdesetih godina spopala me u Splitu bolest koju bih danas nazvao tinejdžerskom katalepsijom. Rijeènik stranih rijeèi definira katalepsiju, izmeðu ostaloga i kao «prisilno sugestivno stanje», što perfektno odgovara opisu stanja duha u kojem sam se tada nalazio. Akutne acne vulgaris, u kombinaciji s još nekim uzrocima, proizvele su na meni èudan sluèaj obamrlosti koja je prve sezone bila potpuno autentièna, a kasnije se sustavno pretvarala u stil. Manifestirala se svakojako, no za ovu priliku bit æe možda dovoljno ako kažem da sam u sedamnaestoj godini, bez ièije pomoæi, poèeo slušati džez.

Usporedo s ovako netipiènim afinitetima formirao sam top-listu neprimjerenih averzija, na èiji je vrh èesto zasjela odbojnost prema splitskoj omladinskoj društvenosti. Grozio sam se pretemperamentne, sportski naelektrizirane gomile, a posebno me iritirao njen duhovni kampanilizam kojeg sam tada poistovjeæivao s glorificiranjem «splitskog naèina života»...»

Dražen se uhvatio glazbenog novinarstva i kritike nakon odlaska u Zagreb na studij i to pišuæi najprije u omladinskom tisku a onda u Slobodnoj Dalmaciji, Vjesniku, Veèernjem listu te tjednicima Nedjeljna Dalmacija, Telegram, Oko, VUS i Studio. U nekima od njih sam ga i «naslijedio», a u drugima pak i sam pisao, prigrlivši rock kritiku – koju su Dražen i Darko Glavan utemeljili - kao discipline koja kritièki a ne udvorièki secira izdanja i fenomene s rock, pop i jazz scene.

Doduše, svakodnevni je kritièarski i recenzentski posao Dražen uglavnom napustio poèetkom osamdesetih postupno se okrenuvši radiju – kojemu je ostao vjeran sve do kraja - a onda i televiziji ali i sve aktivnijem djelovanju na sceni kao voditelj klupskih programa – poput onoga «Kulušiæu» - i organizaciji glazbenih manifestacija.

Ostat æe zapamæen i kao prvi i najveæi popularizator countryja pa i idejni pokretaè Plave trave zaborava, èlan producentskog tima koji je iznjedrio antologijski prvijenac Buldožera iz 1975, kao ko-autor – zajedno s Darkom Glavanom - knjige o Bijelom dugmetu «Ništa mudro», èak i pridruženi klavirist na zajednièkoj turneji Filma i Idola...

Preveo je rock i jazz enciklopedije te jedan od najzaslužnijih za pokretanje diskografske nagrade Porin. Bio je ne samo prvi tajnik Upravnog odbora 1994. veæ i dobitnik «Porina» za bilješke, kompilacije i produkciju te – kao svojevrsna kruna karijere - «Porina» za posebni doprinos hrvatskoj diskografskoj industriji (2004).

Draženova lucidnost, spisateljski talent i erudicija u nekom bi «idealnom svijetu» bili možda pretoèeni u naramke napisanih knjiga, snimljenih televizijskih glazbenih serijala i antologijskih «boxova» no, dakako, u «dolini suza» život se odvija po posve drugaèijim shemama.

Nama koji smo ga znali, s njime se desetljeæima družili, zajedno proputovali tisuæe kilometara i odgledali stotine koncerata, Dražen je ipak ostavio mnogo više od objavljenih «naslova»: dio sebe. Fala ti Kolega.

... više ...


Hrvatsko novinarsko društvo s dubokom boli i tugom primilo je vijest o preranom odlasku svog uglednog, dugogodišnjeg èlana Dražena Vrdoljak.

Dražen Vrdoljak æe ostati u sjeæanju kolega novinara kao vrhunski profesionalac, a brojnim slušateljima, gledateljima i èitateljima kao onaj koji je s njima nesebièno dijelio svoju strast i poznavanje popularne glazbe, prije svega bluesa, jazza, countryja i rocka.

Dražena æe pamtiti mnogi koji su se svaki puta iznova radovali njegovom novom novinarskom uratku, te uživali u radijskim i televizijskim emisijama koje je ureðivao. Kao što je u sjeæanju nekih generacija eter Radio Luxembourga ostao simbolom osjeæaja povezanosti sa zapadnom kulturom i vrijednostima slobodnoga svijeta, tako æe i Dražen ostati upamæen kao njegov dostojan zamjenik.

Izražavajuæi duboku suæut Draženovoj obitelji, Hrvatsko novinarsko društvo poziva sve koji su ga voljeli i cijenili na komemoraciju u Novinarskom domu, u ponedjeljak u 11 sati.

Zadnji ispraæaj Dražena Vrdoljaka bit æe istoga dana u 14,10 sati na Krematoriju na Mirogoju.
 

 

 

... više ...


Nakon duge i teške bolesti u 57. godini preminuo je pokretaè hrvatske diskografske nagrade Porina. Novinar i glazbeni kritièar godinama je bolovao od ciroze jetre. 
Dražen Vrdoljak bolovao je od ciroze jetre veæ sedam godina, no o svojoj borbi s bolešæu nije javno progovarao, niti je medijima dozvoljavao da ulaze u njegovu intimu. Poznato je samo da mu je 2006. godine transplantirana jetra.

Roðen je 1. travnja 1951. u Splitu, gdje je studirao ekonomiju, a kao glazbeni novinar i kritièar djeluje od 1970. godine, prvo u omladinskom, a ubrzo u dnevnome i tjednom tisku, te na radiju i televiziji.

Pratio je pop, rock, jazz i zabavnu glazbu protusloveæi èesto tadašnjem sustavu vrijednosti na domaæoj glazbenoj sceni i zalažuæi se za jednake kriterije u procjenjivanju domaæe i svjetske produkcije.

Uz to, sudjelovao je u organizaciji glazbenih manifestacija, koncerata, klupskih programa, glazbenoj produkciji, te u pokretanju glazbene nagrade Porina, koju je i sam dobio u èetiri kategorije.

Unatoè èestim prigovorima tijekom 70-ih da favorizira inozemnu glazbu, o njoj nikad ne prestaje informirati, meðu ostalim i prijevodima Ilustrirane rock enciklopedije (1978.) i Ilustrirane jazz enciklopedije (1980.).

Sudjeluje u projektima izvan dnevnog novinarstva, primjerice, produkciji prvog albuma Buldožera 1975., te 1981. godine s Darkom Glavanom na knjizi o Bijelom dugmetu.

Sudjeluje u organizaciji glazbenih manifestacija, meðu kojima Muzièkog biennala, festivala Jazz Fair, Eurosonga, Croatian Music Aida, te klupskih programa u vrijeme uzleta Novoga vala u Kulušiæu i Lapidariju te mnogih koncerata, ukljuèujuæi Rolling Stonesa 1998. u Zagrebu.

Bio je suradnik Leksikografskog zavoda Hrvatske i godišnjaka Euro Pop Book. Od 1977. struku glazbenog pisca primjenjuje u diskografiji na desecima albuma i antologija i tako stvara osebujnu zbirku tekstova o hrvatskoj popularnoj glazbi.

Osobito je zaslužan za pokretanje diskografske nagrade Porina, jer je kao prvi tajnik Upravnog odbora (1994., 1995.) svojim inicijativama pomogao da se poèetna ideja o hrvatskom Grammyju razvije u 10-godišnju krovnu instituciju hrvatske diskografije.

Bio je dugogodišnji èlan Hrvatske glazbene unije i Hrvatskoga novinarskog društva. Dobitnik je Porina za najbolji komentar/bilješku albuma Soul Fingers Live in B. P. Club (1995.), za najbolji kompilacijski album (izvan klasiène glazbe) Ritam kiše (1995.), te kao glazbeni producent najboljeg albuma zabavne glazbe Tedi Spalato Live in Lisinski (2001). Dobitnik je Porina za poseban doprinos hrvatskoj diskografskoj industriji (2003.).  

Hina¦Net.hr
09.05.2008.

 

 

... više ...


Nagrada Robert Schuman

Ocjenjivaèki žiri u sastavu Mirella Rašiæ, Maša Ivaniš, Bruno Lopandiæ, Zrinka Vrabec-Mojzeš, Damir Matkoviæ o zajednièkoj nagradi Delegacije Europske komisije u Hrvatskoj i Hrvatskog novinarskog društva  Robert Schuman odluèio je da

 

u kategoriji pisano novinarstvo nagradu

dobiva

Stojan De Prato

 

Današnju nagradu Stojana De Prata potvrðuje njegov višegodišnji rad, znanje i iskustvo u praæenju hrvatskog procesa pristupanja Europskoj uniji. U svojim novinarskim radovima temama pristupa informativno, ali i s kritièkim osvrtom na pojedine poteškoæe i predrasude u procesu pristupanja RH Europskoj uniji. De Prato analitièkim i kritièkim stilom u svojim kolumnama piše o procesu pristupanja RH Europskoj uniji i svim izazovima koje stoje pred zemljom na njezinu putu prema èlanstvu u EU. U svojim angažiranim tekstovima istodobno teži što boljem informiranju hrvatske javnosti ne samo o potrebi ulaska Hrvatske u EU veæ i o nužnosti konkretnih reformskih poteza kako bi Hrvatska završila pregovore do kraja 2009. godine i time ostvarila svoj cilj što skorijeg ulaska u EU.  

 

u kategoriji radijsko novinarstvo 

dobiva

Jelena Maštruko

 

Koncept tjedne radijske emisije Euroviza nagraðene Jelene Maštruko, koja takoðer sustavno prati proces pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, istièe se analitièkim i u isto vrijeme dinamiènim pristupom temama o europskim integracijama. Urednica na jednostavan i radijski zanimljiv naèin slušateljima pojašnjava europske integracije iz raznih aspekata dajuæi poseban naglasak na proces pristupanja RH EU. Emisija Euroviza istodobno informira o važnosti pristupanja EU, ali i podiže kritièku svijest javnosti o ovoj tematici.

 

 

u kategoriji televizijsko novinarstvo

dobiva

Dragan Nikoliæ

 

Dragan Nikoliæ veæ niz godina obraðuje europske teme s raznih aspekata, te prati zbivanja u EU kao i put RH prema njezinu èlanstvu. Osim svojim nagraðenim prilogom za Dnevnik HTV-a Nikoliæ je informirao hrvatsku javnost o EU i drugim interesantnim prilozima u okviru emisije Euromagazin. Novinarskim radom na temu borbe protiv korupcije u kojem istièe rumunjski primjer podsjetio je i na potrebu pojaèane borbe protiv korupcije i u Hrvatskoj, te skrenuo pozornost da u provedbu antikorupcijskog programa trebaju biti ukljuèeni svi segmenti društva – od politike i pravosuða, koji nose najveæu odgovornost pa sve do pojedinaènih graðana.

 

 

Priznanje Milan Grloviæ

 

Središnji odbor na sjednici održanoj 5. svibnja 2008. godine donio je odluku da Priznanje HND Milan Grloviæ za izniman doprinos u radu Hrvatskog novinarskog društva dobiva 

 

Jovan Kosijer

Jovan Kosijer (Subocki Grad, Nova Gradiška 1937.) nakon završene gimnazije u Novoj Gradiškoj i studija na Pravnom fakultetu Sveuèilišta u Zagrebu poèinje 1963. suraðivati u Sportskim novostima , gdje se tijekom gotovo èetiri desetljeæa afirmira kao jedan od najistaknutijih sportskih novinara. Pisao je o razlièitim sportovima, izvještavao s brojnih olimpijada, no iznimne vrijednosti dosegao je pišuæi o košarci. Baš na tom podruèju uvodi u sportsko novinarstvo stalne kolumne-Sedam dana meðu koševima piše punih dvadeset i pet godina, a Korake devetnaest, fascinirajuæi naèinom iznalaženja uvijek novih, svježih i iznimno zanimljivih tema, ali i vrhunskim stilom. Te vrijednosti pisanja dolaze do punog izražaja u njegovim knjigama – dvije o KK Trešnjevka, Šezdeset godina košarke u Zagrebu i Ružica Meglaj Rimac koje su ne samo vrlo zanimljivo štivo nego i vrijedan doprinos povijesti košarke u nas. No, u svom pisanju nije samo okrenut košarci u nas nego prati i sve ono vrijedno u svijetu (posebice u najjaèoj NBA ligi) nastojeæi potaknuti prihvaæanje dobrih rješenja i u nas (primjerice zaslužan je za prvu All Stars izvan granica SAD-a).

Uz bogat novinarski opus nalazio je vremena i za aktivan i vrlo znaèajan angažman u strukovnoj organizaciji, pa je tako utemeljitelj i prvi predsjednik Kluba sportskih novinara Zagreba i sekcije novinara skijaša, te angažman u redakciji Novinara. 

 

Ocjenjivaèki odbor na novinarske nagrade za 2007. godinu radio je u tri radne skupine: tisak, radio i televizija.

 

Ocjenjivaèka skupina za novinarske nagrade za pisano novinarstvo u sastavu Neven Šantiæ, predsjednik i èlanovi Renata Ivanoviæ, Ljiljana Mariæ, Sanja Modriæ, Saša Novkoviæ, Ðermano Æiæo Senjanoviæ i Marin Šarec o nagradi Marija Juriæ-Zagorka odluèila je da

 

Nagradu za vijest/izvještaj za tisak

dobiva

Denis Romac

za izvještavanje o hrvatsko-slovenskim odnosima u 2007.

Vijesti i izvještaji Denisa Romca nisu tek puko redanje èinjenica i dogaðaja, veæ tekstovi što i najzahtjevnijem èitatelju daju odgovor na sva pitanja i probleme u odnosima Hrvatske i Slovenije.

Nagradu za reportažu za tisak

dobiva

Marina Borovac

za reportažu Dolina lutaka, objavljenu u Veèernjem listu, 10. studenog 2007.

 

Marina Borovac je reportažu o životu osuðenica u ženskoj kaznionici Požega, napisala bez moraliziranja. Razgovarajuæi s osuðenicama iznosi i njihovu stranu prièe i otvara vrata rehabilitaciji.

 

Nagradu za intervju za tisak

zajednièki dobivaju

Toni Gabriæ, Vesna Kesiæ, Boris Rašeta i Ivo Škoriæ

za kolektivni razgovor sa Zoranom Milanoviæem

objavljen na www.h-alter.org 1. i 2. kolovoza 2007.

Intervju skupine autora s predsjednikom Zoranom Milanoviæem primjer je temeljitog i nadasve zanimljivog i intrigantnog razgovora koji je uoèi izbora imao velikog odjeka u javnosti.

 

Nagradu za tisak za komentar/kolumnu za tisak

dobiva Davor Krile

za komentare u Slobodnoj Dalmaciji 2007.

Poruke iz Rovinja, Godina koja se vraæa, Glavice protiv Dugobaba,

Ništa nije sluèajno, Kapetan bez timuna

 

Davor Krile je komentatorskim radom u 2007. godini izbrusio poziciju samostalnog i hrabrog novinskog kritièara koji prepoznatljivim stilom secira brojne društvene paradokse, brani interese nemoænih i razotkriva dvoliènost politièkih krojaèa naše svakodnevice.

 

 

 

Nagradu za istraživaèko novinarstvo za tisak

Vojislav Mazzocco

za tekst Regrutiranje civila za rat u Iraku,

objavljen u Veèernjem listu, svibanj-lipanj 2007.

 

Vojislav Mazzocco je tajeæi da je novinar prošao višemjeseèno novaèenje, regrutaciju i obuku za rad civila u ratnoj zoni u organizaciji moæne amerièke kompanije, donoseæi nam svjedoèanstvo o strahovima ali i motivima ljudi koji riskiraju svoje živote i ostavljaju obitelji u želji da ih zbrinu i egzistencijalno osiguraju.

 

Nagradu za najbolje ureðenu rubriku

dobiva rubrika Beseda, Novog lista i njena

urednica Aleksandra Kuæel Iliæ

Rubrika Beseda veæ deset godina ima cilj oèuvati èakavski dijalekt i tradiciju primorskog kraja. Postala je gotovo institucija koja starije podsjeæa na mladost, a mlaðe èitatelje i suradnike educira o dijalektu udahnjujuæi mu novi život.

 

Nagradu Nikša Antonini za novinsku fotografiju

dobiva Robert Aniæ

za fotografiju Oèaj HSP-a, objavljenu u  24 sata, 26. studenog 2007.

Robert Aniæ je fotografijom èelnika HSP-a u trenutku objavljivanja rezultata izbora 2007. godine uhvatio dramatièan trenutak uspjevši slikom zamijeniti izvještaj i komentar.

 

 

Fotoreporterski žiri u sastavu Silvano Ježina, predsjednik i èlanovi Matko Biljak, Livio Andrijiæ, Lana Slivar Dominiæ i Davor Puklavec donio je odluku da

 

Nagradu Ivan Fabijan za najbolju fotografiju s podruèja kulture i umjetnosti

dobiva

Luka Marotti

za fotografiju Ljudi pauci

Autor fotografije na duhovit je naèin "zaustavio" trenutak radova na staklenom krovu. Razmišljanjem i znanjem došao je do neobiènoga položaja i kuta snimanja.

 

Fotoreporterski žiri u sastavu Filip Horvat, predsjednik i èlanovi Saša Kralj, Ratko Mavar, Davor Višnjiæ, Gordan Paniæ donio je odluku da

Nagradu Pavao Cajzek za fotoreportera godine za ukupan rad u 2007. godini dobiva

Vjekoslav Skledar

Autor je  svojim pristupom i odabirom radova pokaza najkvalitetniji pristup dokumentarnoj novinskoj fotografiji ne samo na vizualnom podruèju nego i pri tekstualnom opisu fotografija omoguèujuæi tako da se shvati zbog èega su fotografije koje je snimio važne i o èemu one ustvari govore. Autor mape 57 dotaknuo se mnogih važnih dogaðaja iz 2007 ilustrirajuæi  ih ponekad na indirektan èak i duhovit naèin, unoseæi sa druge strane u radove svoje direktno prisustvo, postajuæi dio prièe koju dokumentira,  ali bez uplitanja i narušavanja same prièe. Takav je pristup najdirektniji i najiskreniji put do dogaðaja do èitatelja i prema našoj ocjeni najkvalitetniji foto žurnalizam.

 

Ocjenjivaèka skupina za novinarske nagrade za radio u sastavu Silvija Šeparoviæ, predsjednica i èlanovi Jelena Berkoviæ, Muharem Kulenoviæ, Dubravka Ricijaš Družinec i Gordana Simonoviæ o nagradi Marija Juriæ-Zagorka odluèila je da

 

Nagradu za radijsku reportažu

dobiva

Višnja Biti

 

za reportažu Disciplinirani boem, HR Zagreb III program, 18. prosinca 2007.

 

Skupina ocjenjuje da su u ovoj kategoriji pristigli brojni zanimljivi i kvalitetni radovi, no rad kolegice Biti izdvaja se svojim filigranskim zvuènim rukopisom kojim je autorica uspjela slušaoca provesti kroz razna mjesta i razlièita vremena. Umjetnika Duška Šibla tako se prati na otvaranju izložbe, u šetnji gradom, u razgovoru s kolegama, na placu, po gradu. Duško Šibl zaista komunicira, iako se autorica ne “pojavljuje” u “kadru” i slušatelj tako biva sugovornikom koji ga prati u stopu, sudjeluje u odreðenom broju situacija i onda iz susreta odlazi potpuno uvjeren da je zaista upoznao jednog “discipliniranog boema”.

 

 

Nagrada za radio emisiju za 2007. godinu

dodbiva emisija Katapultura, HR Zagreb, 30. studenog 2007.

urednik Vid Mesariæ

 

Tjedna emisija iz kulture I programa Hrvatskog radija Katapultura izdvaja se svojim suvremenim radijskim jezikom, a od oèekivanog ozbiljnog rukopisa prvog programa državnog radija odskaèe i odabirom tema. Tako umjesto kronièarom visoke i važne kulture u Hrvatskoj, ona je angažirani sudionik u aktualnim raspravama bilježeæi i analizirajuæi pritom dogaðaje, dogaðanja i pojave sa svih podruèja kulturnog stvaralaštva i kulturne politike – kako u Hrvatskoj, tako i izvan nje. Osim što joj je ritam ustaljen – tjedni, emisija nema i takav, ustaljeni novinarski i radijski izraz. Tako se u njoj pojavljuju dijelovi u formi bilo intervjua ili reportaža, izjava i komentara.

 

 

Ocjenjivaèka skupina za televizijske radove u sastavu Vesna Roller, predsjednica, Igor Boriæ, Dražen Klariæ, Antun Masle, Sanja Paviæ Mikleuševiæ, Biljana Pavloviæ, Vladimir Premuž o nagradi Marija Juriæ-Zagorka odluèila je da:

 

Nagrada za televizijsku vijest/izvještaj 

jednoglasno dobiva Josip Šariæ

za prilog o Brijunskim transkriptima, Dnevnik HTV-a 28. travnja 2007.

Prilog Josipa Šariæa ispunjava temeljnu odrednicu vijesti - sadrži informaciju koja je nova, do tada u javnosti nikada obznanjena i koja je zbog izuzetne važnosti za noviju hrvatsku povijest privukla golemu pozornost javnosti. Rijeè je o tonskom zapisu s Brijunskog sastanka, èiji je sadržaj bio djelomice poznat i ranije, ali nikada prije nije bila objavljena originalna tonska snimka tog susreta najviših hrvatskih dužnosnika, te je time prvi put nepobitno dokazana autentiènost “Brijunskih transkripta”.Rad kolege Šariæa imao je golem odjek u javnosti, ne samo domaæoj, te da je pružio važne, širem hrvatskom auditoriju do tada nepoznate informacije o odluèujuæim zbivanjima u nedavnoj hrvatskoj povijesti.

 

Nagradu za televizijsku reportažu

dobiva Mario Beganoviæ

za prilog Barina lista, prikazan u emisiji HTV-a Globalno sijelo,

10. travnja 2007. godine

 

Reporter  Mario Beganoviæ prièu o prezimenjakinji èuvene Carle del Ponte donosi u trenutku izuzetnog medijskog interesa za rad glavne haške tužiteljice. Izborom ove teme reportaža dobiva na zanimljivosti i provokativnosti. Nenametljivim uvoðenjem u prièu sugovornice Bare koju muèe sasvim drugaèiji životni problemi, kolega Beganoviæ uspio je prezentirati toplu, duhovitu i zanimljivu prièu, pritom pokazujuæi zavidnu reportersku vještinu.

 

Nagradu za televizijsko istraživaèko novinarstvo

dodijeli Ivanu Žadi

za prilog o razotkrivanju internetskih pedofila, emisija Provjereno Nove TV, 5. rujna 2007.

 

Kolega Ivan Žada obavio je pravi posao novinara - istraživaèa u koji je uložio puno truda i vremena i èiji je rezultat odlièan profesionalni proizvod. Temu, koja privlaèi veliku pozornost  i na svjetskim medijskim pozornicama, obradio je na najrelevantniji naèin za hrvatsku javnost –  pokazao je da i u Hrvatskoj ima pedofila, tko su oni i kako funkcioniraju te upozorio na manjkavosti našeg pravosudnog i policijskog sustava koji još oèito nije pripreman na borbu protiv ovog tipa kriminala, što javnost posebno zgrožava i plaši. Prièa kolege Žade demonstrira da se pedofilija ne dogaða “negdje drugdje”, nego tu pokraj nas, u našem susjedstvu možda baš u ovom trenutku, te nikoga ne može ostaviti ravnodušnim.

 

Nagrada Marija Juriæ Zagorka za najbolje ureðenju televizijsku emisiju za 2007.

dobiva emisija Potrošaèki kod, HTV

urednica Sanja Smiljaniæ

Potrošaèki kod prva je emisija u hrvatskom medijskom prostoru koja se iskljuèivo bavi  životno važnim temama za najveæu skupini naših graðana – potrošaèa. U demokratskom društvu utemeljenom na tržišnom gospodarstvu  potrošaèi  mogu ostvariti svoja prava samo ako su o njima informirani. Upravo takvu vrst informacije i edukacije pruža im Potrošaèki kod. Dok znaèajan broj suvremenih medijskih proizvoda zanemaruje ove dvije osnovne zadaæe novinarstva, natjeèuæi se u tome tko æe više  “zabaviti” publiku, Potrošaèki kod dokazuje da i aktualne, relevantne i  potpune informacija o temama koje se tièu svakodnevice “obiènih graðana” mogu biti zanimljive.

 

 

Ocjenjivaèki odbor koji èine sve tri ocjenjivaèke skupine da 

 

Nagradu za životno djelo Otokar Keršovani za 2007. godinu

 

dobiva Inoslavu Beškeru

 

Èetrdeset godina novinarskog staža i  dobrano više od 20.000 objavljenih priloga u kojima fenomenološki obraðuje dogaðaje, teme, zgode, visoku politiku, pa èak i senzacije, razlog su zbog kojeg uglednom novinaru i kolumnistu Inoslavu Beškeru dodjeljujemo najveæe priznanje Hrvatskoga novinarskog društva – nagradu za životno djelo Otokar Keršovani.

Iznimnom energijom, Inoslav Bešker èetiri desetljeæa obogaæuje hrvatski medijski prostor iznimnom erudicijom prezentiranom prepoznatljivim stilom kojim zahtjevne i banalne teme pretvara u zanimljivo i dinamièno štivo.

Beškerova vjeèna znatiželja iznjedrila je svestrana autora koji se osim širokim spektrom tema odlikuje unikatnim pristupom novinarskim formama. Pritom se, kako sam istièe, rukovodi osnovnim profesionalnim principima, a to su: toènost, preciznost podataka, stavljanje takvih podataka u prvi kontekst, te priznavanje pogreške i ispravljanje.

U èetrdeset godina iznimno aktivna rada Bešker dao je velik doprinos hrvatskome novinarstvu, posebice snažnim promicanjem temeljnih profesionalnih naèela. Autor je kod kojega se, uz to što informira i educira svoje èitatelje, cijeni i njegova provokativnost, polemiènost, a nerijetko i fina ironiènost.

Bogato profesionalno iskustvo Bešker je prenosio i na mlaðe naraštaje kao prvi predavaè istraživaèkog novinarstva na Fakultetu politièkih znanosti u Zagrebu, te kao suautor prvoga udžbenika istraživaèkog novinarstva u Hrvatskoj.

 

- Roðen je 30. sijeènja 1950. godine u Zagrebu.

... više ...


Kolumnist Jutarnjeg lista Inoslav Bešker dobio je nagradu za životno djelo Otokar Keršovani.  Ocjenjivaèki odbor Hrvatskog novinarskog društva danas je donio odluku kojom je ta ugledna nagrada za 2007. pripala jednom od najcjenjenijih novinara u Hrvatskoj.

Svestrani autor

Èetrdeset godina novinarskog staža i više od 20.000 objavljenih priloga u kojima brilijantim stilom fenomenološki obraðuje dogaðaje, teme, zgode, visoku politiku, pa èak i senzacije, razlog je zbog kojeg je Jutarnji list uglednog novinara i kolumnistu Inoslava Beškera kandidirao za najveæe priznanje Hrvatskog novinarskog društva - nagradu za životno djelo Otokar Keršovani.

Iznimnom energijom, Bešker èetiri desetljeæa hrvatski medijski prostor obogaæuje svojom erudicijom prezentiranom prepoznatljivim stilom kojim najzahtjevnije i najbanalnije teme pretvara u zanimljivo i dinamièno štivo. Beškerova vjeèna znatiželja iznjedrila je svestranog autora koji se odlikuje unikatnim pristupom novinarskim formama.

Pritom se, kako sam istièe, rukovodi osnovnim profesionalnim principima, a to su: toènost, preciznost podataka, stavljanje takvih podataka u pravi kontekst te priznavanje pogreške i njeno ispravljanje.

Provokativan i ironièan
U èetrdeset godina iznimno aktivnog rada Bešker je dao veliki doprinos hrvatskom novinarstvu, posebice promicanjem temeljnih profesionalnih naèela. Autor je kod kojega se, uz to što informira i educira svoje èitatelje,  cijeni i njegova provokativnost, polemiènost, a nerjetko i ironiènost.

Svoje bogato profesionalno iskustvo Bešker je prenosio i na mlaðe naraštaje kao prvi predavaè istraživaèkog novinarstva na Fakultetu politièkih znanosti u Zagrebu te kao urednik i suautor prvog udžbenika istraživaèkog novinarstva u Hrvatskoj. Ipak, o Beškeru i njegovu radu najbolje govori njegova bogata biografija.

BIOGRAFIJA

Poèetak karijere u Studentskom listu

Roðen: 30. sijeènja 1950. godine u Zagrebu.
1967.-1974: Studentski list: reporter, urednik
1968.-1970.: Omladinski tjednik, zamjenik glavnog urednika
1971.-1974.: Nedjeljna Dalmacija (Split)
1972.-1974.: Omladinske novine
1972.-1973.: Telegram, redaktor, novinar
1973.-1974.: Start, izvjestitelj
1981.-1982.: Danas, zamjenik urednika Vanjskopolitièke rubrike, izvjestitelj
1983.-1989.: Vjesnik, urednik deska, urednik priloga Panorama tjedna
1989.-2000.: Rim, Vjesnik (Zagreb), dopisnik
1989.-2000.: Rim, Veèernji list, dopisnik
1986.-2006.: Rim, BBC - South Slavonic (London), dopisnik
1989.-1996.; 2000.: Rim, Radio 101, dopisnik
1989.-1992.: Rim, Danas (Zagreb), dopisnik
1989.-1993.: Rim, HRT, dopisnik
1989.-1992.: Rim, Hrvatski radio
2000.-2003.: Rim, Globus, dopisnik
Od 2000. : Rim, Jutarnji list, dopisnik


Objavljena su takoðer i imena novinara i novinarki kojima æe biti dodijeljena nagrada 'Marija Juriæ Zagorka' za njihov rad tijekom 2007. godine u kategorijama tisak, radio i televizija.

U kategoriji pisanog novinarstva nagradu dobiva Denis Romac, novinar Novog lista za izvještavanje o hrvatsko-slovenskim odnosima, dok je za reportažu Dolina lutaka nagraðen Marin Borovac iz Veèernjeg lista, te Davor Krile iz Slobodne Dalmacije za niz komentara objavljenih u Slobodnoj Dalmaciji, meðu kojima, 'Poruke iz Rovinja', 'Godina koja se vraæa' i 'Kapetan bez timuna'.

Za internetski novinarski rad na zajednièkom intervjuu sa Zoranom Milanoviæem objavljenom na stranici www.h-alter.org nagradu su dobili Toni Gabriæ, Vesna Kesiæ, Boris Rašeta i Ivo Škoriæ.

Novinar Veèernjeg lista Vojislav Mazzocco nagraðen je u kategoriji istraživaèko novinarstvo za 'Regrutiranje civila za rat u Iraku', a za najbolje ureðenu rubriku proglašena je rubrika Beseda iz Novog lista urednice Aleksandre Kuæel Iliæ. Za radijsku reportažu nagrada je dodijeljena Višnji Biti s Hrvatskog radija za reportažu 'Disciplinirani boem', dok je za radijsku emisiju nagradu dobio Vid Mesariæ urednik emisije 'Katapultura', takoðer na Hrvatskom radiju.

Za televizijski prilog o Brijunskim transkriptima objavljen na HTV-u nagradu dobiva Josip Šariæ, a za televizijsku reportažu Mario Beganoviæ za prilog 'Barina lista'prikazan u emisiji 'Globalno sijelo'. U kategoriji televizijskog istraživaèkog novinarstva nagradu dobiva Ivan Žada za prilog o razotkrivanju internetskih pedofila prikazan u emisiji 'Provjereno' Nove TV, dok je za najbolje ureðenu televizijsku emisiju 'Potrošaèki kod' nagradu dobila Sanja Smiljaniæ sa HTV-a. 

... više ...


Nagrada Robert Schuman


Ocjenjivaèki žiri u sastavu Mirella Rašiæ, Maša Ivaniš, Bruno Lopandiæ, Zrinka Vrabec-Mojzeš, Damir Matkoviæ o zajednièkoj nagradi Delegacije Europske komisije u Hrvatskoj i Hrvatskog novinarskog društva  Robert Schuman odluèio je da je

u kategoriji pisano novinarstvo nagradu dobiva
Stojan De Prato

u kategoriji radijsko novinarstvo dobiva
Jelena Maštruko

u kategoriji televizijsko novinarstvo dobiva
Dragan Nikoliæ

Priznanje Milan Grloviæ

Središnji odbor na sjednici održanoj 5. svibnja 2008. godine donio je odluku da Priznanje HND Milan Grloviæ za izniman doprinos u radu Hrvatskog novinarskog društva dobiva 
Jovanu Kosijeru

Ocjenjivaèki odbor na novinarske nagrade za 2007. godinu radio je u tri radne skupine: tisak, radio i televizija.

Ocjenjivaèka skupina za novinarske nagrade za pisano novinarstvo u sastavu Neven Šantiæ, predsjednik i èlanovi Renata Ivanoviæ, Ljiljana Mariæ, Sanja Modriæ, Saša Novkoviæ, Ðermano Æiæo Senjanoviæ i Marin Šarec o nagradi Marija Juriæ-Zagorka odluèila je da
nagradu

za vijest/izvještaj dobiva
Denis Romac za izvještavanje o hrvatsko-slovenskim odnosima u 2007.
objavljeno u Novom listu

za reportažu dobiva
Marina Borovac
  za reportažu Dolina lutaka,
objavljeno u Veèernjem listu, 10. studenog 2007.

za internetski novinarski rad za intervju dobivaju
Toni Gabriæ, Vesna Kesiæ, Boris Rašeta i Ivo Škoriæ
za zajednièki razgovor s Zoranom Milanoviæem
objavljeno na www.h-alter.org 1. i 2. kolovoza 2007.

za komentar/kolumnu dobiva
Davor Krile
za komentare u Slobodnoj Dalmaciji 2007.
Poruke iz Rovinja,  Godina koja se vraæa, Glavice protiv Dugobaba,
Ništa nije sluèajno, Kapetan bez timuna

za istraživaèko novinarstvo dobiva
Vojislav Mazzocco
za Regrutiranje civila za rat u Iraku,
objavljeno u Veèernjem listu, svibanj-lipanj 2007.


za najbolje ureðenu rubriku dobiva
i rubrika Beseda, Novog lista
urednica Aleksandra Kuæel Iliæ

Nagradu Nikša Antonini za novinsku fotografiju dobiva
 Robert Aniæ
za fotografiju Oèaj HSP-a, objavljeno u  24 sata, 26. studenog 2007.

Fotoreporterski žiri u sastavu Silvano Ježina, predsjednik i èlanovi Matko Biljak, Livio Andrijiæ, Lana Slivar Dominiæ i Davor Puklavec donio je odluku da

Nagradu Ivan Fabijan za najbolju fotografiju s podruèja kulture i umjetnosti
dobiva Luka Marotti
za fotografiju Ljudi pauci


Fotoreporterski žiri u sastavu Filip Horvat, predsjednik i èlanovi Saša Kralj, Ratko Mavar, Davor Višnjiæ, Gordan Paniæ donio je odluku da


Nagrada Pavao Cajzek za fotoreportera godine za ukupan rad u 2007. godini dobiva Vjekoslav Skledar


Ocjenjivaèka skupina za novinarske nagrade za radio u sastavu:
Silvija Šeparoviæ, predsjednica i èlanovi Jelena Berkoviæ, Muharem Kulenoviæ, Dubravka Ricijaš Družinec i Gordana Simonoviæ o nagradi Marija Juriæ-Zagorka odluèila je da nagradu

za radijsku reportažu dobije
Višnja Biti

za reportažu Disciplinirani boem, HR Zagreb III program, 18. prosinca 2007.

za radijsku emisiju dobije
emisija Katapultura, HR Zagreb, 30. studenog 2007.
urednik Vid Mesariæ

Ocjenjivaèka skupina za televizijske radove u sastavu Vesna Roller, predsjednica, Igor Boriæ, Dražen Klariæ, Antun Masle, Sanja Paviæ Mikleuševiæ, Biljana Pavloviæ, Vladimir Premuž o nagradi Marija Juriæ-Zagorka odluèila je da:

za televizijsku vijest/izvještaj  jednoglasno dobiva
Josip Šariæ

za prilog o Brijunskim transkriptima, Dnevnik HTV-a 28. travnja 2007.

za televizijsku reportažu dobiva
Mario Beganoviæ

za prilog Barina lista, prikazan u emisiji HTV-a Globalno sijelo,
10. travnja 2007. godine

za televizijsko istraživaèko novinarstvo dobiva
Ivan Žada
za prilog o razotkrivanju internetskih pedofila,
emisija Provjereno Nove TV, 5. rujna 2007.


za najbolje ureðenju televizijsku emisiju dobiva
emisija Potrošaèki kod, HTV
urednica Sanja Smiljaniæ

Ocjenjivaèki odbor koji èine sve tri ocjenjivaèke skupine da nagradu za životno djelo za 2007. godinu dobije  Inoslav Bešker

... više ...


Punih pet mjeseci nakon konstituiranja i samo mjesec dana uoèi roka Europske unije za poèetak vidljive borbe protiv korupcije, Hrvatski sabor konaèno je odluèio napraviti prvi, najmanji i vjerojatno najmanje bitan korak: zapoèelo je osnivanje Nacionalnog vijeæa za borbu protiv korupcije, tijela u kojemu veæinu èine vanjski èlanovi, a manjinu politièari, i koje bi trebalo pratiti kako se provodi Nacionalni program suzbijanja korupcije.

Naopako od poèetka

Stvar je, meðutim, zapela veæ na samom poèetku: HDZ-ova veæina u saborskom Odboru za imenovanja preglasavanjem je iskrojila sastav vijeæa, eliminirala dvoje uglednih kandidata (profesora Josipa Kregara u ime akademske zajednice i novinara Luku Braila kao predstavnika Hrvatskog novinarskog društva), te postavila dvije osobe koje joj u kuloarima slove kao puno sklonije: umirovljenog profesora Željka Horvatiæa te Smilju Škugor, aktualnu ravnateljicu državne informativne agencije Hina.

""
Luko Brailo - ugledni novinar i èlan HND-a nije po volji vladajuæima / ADMIR BULJUBAŠIÆ/CROPIX

Vijest o HDZ-ovom udaru na najvažnije državno tijelo za borbu protiv korupcije, èini se, nije toliko razjarila saborsku opoziciju, pa nam je SDP-ov saborski zastupnik Nenad Staziæ tek potvrdio da je bio protiv ovakvog rješenja, ali da je bio preglasan, no na noge se podiglo Hrvatsko novinarsko društvo.

 HND je, naime, uoèi odluke bio konzultiran, od novinarske udruge tražilo se da zajedno s HRT-om dostavi usuglašeni prijedlog za svoga èlana vijeæa, da bi na koncu bio potpuno izignoriran.

Dapaèe, umjesto potpredsjednika cehovske udruge Braila, u Vijeæe se kao predstavnik novinara imenuje vjeèita uzdanica HDZ-ove vlasti, ravnateljica Hine koja je na tu poziciju takoðer došla preglasavanjem - u proceduri koju je èak i premijer Sanader opisao kao “demokratski deficitarnu”, s obzirom da ju je imenovalo krnje Upravno vijeæe Hine i to bez propisanog izjašnjavanja zaposlenika.

‘Ženska kvota’

Neslužbeno je u HND èak stiglo objašnjenje da je Škugor izabrana zbog “ženske kvote” - svih devet predloženih èlanova bili su muškarci, pa je, eto, bilo logièno da predstavnik novinara bude ženskog spola. I to baš ravnateljica državne izvještajne agencije. O konaènom sastavu Vijeæa za korupciju glasovanjem æe odluèiti svi saborski zastupnici, najvjerojatnije veæ krajem ovog tjedna.

‘Sama sam se javila’

“Nitko me nije predložio, sama sam se javila” - kazala nam je Smilja Škugor Hrnèeviæ, na upit kako je baš nju zapalo da predstavlja novinarski struku u tijelu za borbu protiv korupcije.

U novinarstvu je od 1981. pa smatra da ima referencije, a na upit o bliskosti s HDZ-om odgovorila je:

- Bliska sam jedino obitelji, Bogu i domovini!

HND Bebiæu:Vratite ga

Hrvatsko novinarsko društvo juèer je na adrese predsjednika Sabora Luke Bebiæa te saborskih zastupnika uputilo oštar protest i zatražilo preispitivanje odluke o imenovanju Smilje Škugor te poštivanje odluke HND-a i HRT-a o Luki Brailu kao èlanu spornog odbora. “Ne prihvaæamo ovakvu odluku kojom se zaobilazi naš prijedlog”.

... više ...


Središnji odbor Hrvatskog novinarskog društva zahtijeva od svih razina vlasti – od policije, Ministarstva zdravstva, Državnog odvjetništva te od Hrvatskog sabora da do kraja obave svoj posao u tzv. sluèaju Pukaniæ, da rasvijetle prisilno policijsko odvoðenje Mirjane Pukaniæ u psihijatrijsku bolnicu i sankcioniraju odgovornost svih onih koji su za neèiji raèun prekršili svoja ovlaštenja.

Vijeæe èasti HND-a raspravljat æe – na osnovu predstavke Povjerenstva za medije Ureda za ravnopravnost spolova Vlade RH - što je moguæe prije o tekstu „Diletanti protiv psihijatara“ koji je objavljen u „Nacionalu“ 22. travnja a u kojem je opetovano objavljen lijeènièki dosije Mirjane Pukaniæ i pritom – kako se èini – prekršeno nekoliko zakona i Kodeks èasti HND-a. Ako èlanovi Vijeæa èasti budu smatrali da je to potrebno, odgovorni za objavu teksta æe biti kažnjeni.

HND želi da mediji što više poštuju privatnost svakog pojedinca i privatnost obiteljskih odnosa i nipošto ne može dopustiti da bilo koji izdavaè koristi privilegij vlastitog položaja za neprofesionalno privatiziranje medijskog prostora i nenovinarsko ponašanje.

S obzirom na prodaju dijela tvrtke u samom jeku afere, u sluèaju Pukaniæ još jednom potaknuto je i otvoreno pitanje vlasništva nad medijima u Hrvatskoj a transparentnost vlasništva preduvjet je da bi mediji bili slobodni i obavljali ulogu snaženja demokracije i zaštite ljudskih prava.

 

 

Zdenko Duka, predsjednik

 

Renata Ivanoviæ, predsjedavajuæa Središnjeg odbora  

 

 

... više ...


SEEMO PRESS RELEASE CROATIA

Vienna, 6 May 2008

 

SEEMO/IPI Urge Croatian Authorities To Intensify Investigative Efforts Regarding the Attempted Murder of Pukanic

The Vienna-based South East Europe Media Organisation (SEEMO), a network of editors, media executives and leading journalists from South East Europe and an affiliate of the International Press Institute (IPI), is concerned about the apparent lack of progress in the investigation of the attempted murder of Ivo Pukanic, co-owner and director of Nacional, a weekly news magazine in Croatia.

As outlined in an earlier SEEMO statement, on 9 April 2008, an unidentified assailant carrying a gun with a silencer fired a shot at Pukanic, but missed; the assailant ultimately fled the scene after his gun jammed up.  One month after the attack, nobody has been charged in connection therewith.

Oliver Vujovic, SEEMO Secretary General, emphasized the importance of finding the assailant, stating, “Nacional, Pukanic’s publication, plays an important role in Croatia. The fact that the attacker tried to kill Pukanic in a public place demonstrates a dangerous sense of confidence about being above the law. It is important for authorities to counter such brazen attacks with vigorous and thorough investigations.”

---------------------------------------------------------------------
SEEMO is a regional network of editors, media executives and leading journalists in South East Europe.

 

... više ...


Poštovani gospodine Bebiæu,
Hrvatsko novinarsko društvo s velikim je iznenaðenjem i iznimnim negodovanjem primilo vijest da je saborski Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove predložio Smiljanku Škugor Hrnèeviæ, ravnateljicu Hine za èlanicu Nacionalnog vijeæa za praæenje i provedbu Nacionalnog
programa suzbijanja korupcije (u daljnjem tekstu Nacionalnog vijeæa) kako bi ona u tom tijelu predstavljala medije.
Dopisima iz veljaèe ove godine Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove zatražio je, naime, upravo od Hrvatskog novinarskog društva i Hrvatske radiotelevizije da tom Odboru dostave usuglašeni prijedlog kandidata za èlana Nacionalnog vijeæa iz novinarske struke.
Hrvatsko novinarsko društvo i Hrvatska radiotelevizija odgovorili su tom pozivu Odbora i predložili  Luka Braila, potpredsjednika Hrvatskog novinarskog društva.
Kako je, dakle, Luko Brailo naš izbor, potvrðen od HND-a i HRT-a, jedino on je trebao i mogao biti osoba koju æe Odbor predložiti Saboru za predstavnika novinarske struke u Nacionalnom vijeæu.
Odluka Odbora je, meðutim, posve drugaèija i stoga je ona za nas posve neprihvatljiva.
Buduæi da ne prihvaæamo odluku Odbora kojemu predsjeda Nevenka Majdeniæ da se zaobiðe prijedlog HND-a i HRT-a i, umjesto Luka Braila, za èlanicu Nacionalnog vijeæa predloži Smiljanka Škugor Hrnèeviæ, obavještavamo vas da æemo tu odluku osporavati svim sredstvima koja nam stoje na raspolaganju.
Stoga pozivamo Vas da Vi osobno i Predsjedništvo Sabora preispitate postupanje Odbora kako bi se osiguralo poštivanje odluke HND-a i HRT-a i kako se ne bi protežirao nitko drugi na raèun našeg kandidata.

S poštovanjem,

Zdenko Duka, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva

Renata Ivanoviæ, predsjedavajuæa Središnjeg odbora HND-a

Na znanje:
- predsjednici Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove, Nevenki Majdeniæ
- svim zastupnicima Hrvatskog sabora

... više ...


Nacrt prijedloga novog zakona o tržištu kapitala, koji bi na snagu trebao stupiti s 1. sijeènja 2009. godine, posebno je zainteresirao novinare, buduæi da ih se spominje u okviru èlanka zakona koji govori o manipulaciji tržištem kao kaznenom djelu. Pod manipulacijom se ovdje podrazumijeva i širenje informacija putem medija, interneta ili drugim naèinom koji bi mogao davati lažne ili obmanjujuæe signale u pogledu financijskih instrumenata. To ukljuèuje širenje glasina i lažnih ili obmanjujuæih vijesti, gdje je osoba koja je proširila informaciju znala ili trebala znati da je informacija lažna ili obmanjujuæa.
Prijedlog zakona kaže da se »u odnosu na novinare kada obavljaju svoju profesiju, to širenje informacija treba procijeniti uzimajuæi u obzir pravila koja ureðuju njihovu profesiju, osim ako ti novinari ne stjeèu, neposredno ili posredno, prednost ili korist od širenja tih informacija«. Za kazneno djelo manipuliranja tržištem zaprijeèene su i zatvorske kazne, i to èak do pet godina zatvora. Prijedlog zakona izašao je na web stranicama Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa). Iz èlanka zakona baš i nije najjasnije kako bi novinari trebali pisati, a da se time ne ogriješe o Hanfina pravila, odnosno nije jasno precizirano gdje je ta granica koja razlikuje širenje informacija kao obavljanje posla, od širenja informacija kao manipulacije. Stoga smo za pojašnjenje upitali predsjednika Uprave Hanfe Antu Samodola. On napominje kako je u prijedlog zakona implementirano 15 EU-direktiva i tri uredbe.
- U dijelu koji se tièe novinarske profesije, takoðer je rijeè o direktivi koja je implementirana u naš zakon. I sama Europska komisija kad ju je donosila, natezala se s njom dvije godine, kaže Samodol. Dodaje kako Hanfa za bolje razumijevanje novog zakona planira organizirati posebne radionice, pa tako radionice za brokere kreæu veæ u drugoj polovici lipnja, a najesen slijede radionice u suradnji s Državnim odvjetništvom, MUP-om i USKOK-om. U planu imamo i novinare, pa æemo u suradnji s Hrvatskim novinarskim društvom vjerojatno u studenom organizirati i edukativne radionice za novinare koji prate tržište kapitala, najavio je Samodol. Na pitanje trebaju li se novinari bojati dok obavljaju svoj posao, Samodol kategorièki tvrdi da se novinari koji profesionalno obavljaju svoj posao nikako ne bi trebali bojati.
- I mi u kuæi razlikujemo novinare i analitikante. Danas se pod šifrom »novinar« svašta prodaje, pa i novinarstvo na naèin rekla-kazala. Novinari bi se u svojim tekstovima u kojima govore o kretanju na tržištu kapitala, pa i o cijenama, trebali pozivati na analize struènjaka i upuæivati na njih, a ne da na temelju vlastitih procjena spekuliraju kolika æe biti cijena neke dionice. Ili, kada se cijena pukne u naslov, a u tekstu nema nikakvog pojašnjenja. Tada su odgovorni urednici, odnosno kuæa u cjelini. No, mi cijelo vrijeme o tome i govorimo, kaže Samodol.

... više ...


Uèite o istraživaèkom novinarstvu s ekipom Insajdera“ (TV B92)
Da li ste se ikada zapitali kako Insajder“ dolazi do informacija?
Kako dolazi do dokaza?
Kako Insajder“ zna da su informacije toène?
Koliko im treba istraživanja za jedan serijal?
Kako dolaze do sugovornika?
Tk
o im prijeti?
Zašto drugi novinari ne rade isto što i Insajder“?
Pozivamo novinare, studente novinarstva i ostale zainteresirane na dvodnevnu radionicu  istraživaèkog novinarstvana na kojoj æe ekipa "Insajder" na èelu s Brankicom Stankoviæ, ponuditi odgovore na ova i druga pitanja. Podijelit æe s njima praktièna iskustva i vještine koje su razvili kroz dugotrajna i složena istraživanja.

Radionica æe se baviti sljedeæim temama:
-
Osnove istraživaèkog novinarstva
-
Tehnike rada s izvorima
-
Organizacija prikupljenih informacija i materijala
-
Organizacija rada istraživaèkog tima
-
TV produkcija istraživaèkog projekta
Priliku za pitanja i razgovor sa èlanovima ekipe emisije Insajder“ imat æete za trajanja cijele radionice. Sva 3 èlana ekipe Insajdera“ bit æe s vama oba dana radionice.

KADA:
1. termin radionice: 17. i 18. svibanj
2. termin radionice: 7. i 8. lipanj
Prijavljeni æe biti na vrijeme obaviješteni o terminu u kojem æe pohaðati radionicu.
GDJE:
Fakultet za medije i komunikacije Univerziteta Singidunum,
Karaðorðeva 65,
Beograd.
T
KO:
Mogu se prijaviti svi zainteresirani.
U grupi æe biti 12-15 polaznika.
PRIJAVE I UPLATE:
Cijena uèešæa: 8.300 dinara ili 100 eura.
Prijevoz i smještaj za sudionike koji žive izvan Beograda i Srbije nije osiguran. Prijave se primaju do 15. svibnja.
Prijava treba sadržavati:
-
ime i prezime prijavljenog,

- naziv redakcije (ili firme, organizacije, itd) za koju radi (ili napomenu da je slobodni novinar) ili naziv fakulteta na kojem prijavljeni studira

- kontakte: e-mail adresa i broj telefona.

Prijave treba slati na:
treningcentar@fmk.singidunum.ac.yu
Molimo da u subjectu poruke navedete: Radionica Insajder.

Broj sudionika je ogranièen, a raspored po radionicama æe biti napravljen prema redoslijedu prijava.
Oni koji se prijave do 14. svibnja bit æe obaviješteni da li su u grupi za prvu radionicu (17. i 18. svibnja) ili u grupi za drugu radionicu (7. i 8. lipnja) i dobit æe kompletan program radionice, te uputu o naèinu uplate naknade za sudjelovanje.

Dodatne informacije možete dobiti od organizatora na brojeve telefona:
065 4590 123 (ako zovete iz Srbije)
+381 65 4590 123 (ako zovete izvan Srbije)

Domaæini i moderatori radionice bit æe treneri Medijskog trening centra na Fakultetu za medije i komunikacije (FMK) Univerziteta Singidunum.

Medijski trening centar osnovali su FMK, Centar za istraživaèko novinarstvo (CIN) Beograd i Centar za istraživaèko novinarstvo (CIN) Zagreb.

 

... više ...


Kako bi se drugaèije mogla objasniti pojava da naši novinari danas jedni drugima zamjeraju što se drže èinjenica kao pijan plota? Jer, kad žele umanjiti vrijednost nekoga svog kolege, oni kažu kako mu je glavni nedostatak to što uvijek inzistira na èinjenicama, a nema nimalo mašte. Kad žele ocrniti cijelu redakciju, oni obznane kako ona njeguje nemaštovito, èinjenièno novinarstvo.

A takve izjave podrazumijevaju i druge, važnije i dalekosežnije stavove. U njima se prešutno tvrdi kako novinarstvo ne poèiva na èinjenicama, nego na mašti. Èinjenice se, dakle, mogu preoblikovati onako kako je to mašti potrebno. Napis nije dobar u onoj mjeri u kojoj je istinit, nego u onoj mjeri u kojoj je maštovit.

Kakve posljedice to ima u neposrednoj praksi, moglo se vidjeti upravo ovih dana. Jedan je moj kolega dobio nagradu za životno djelo, i o tome je bila vijest i u središnjem televizijskom dnevniku. Ali, u toj vijesti je slavodobitnikovo prezime èetiri puta krivo izgovoreno, jedanput u najavi i triput u samom prilogu. Mašta je tu došla do rijeèi èak na tri naèina. Prvo, tako što je udarila peèat obliku te reportaže, te je ona bila ukrašena ne znam kakvim sve štosnim uvodima i efektnim poantama. Drugo, tako što se mašta proširila i na same èinjenice, pa je novinar kljuèni podatak u svome uratku naprosto izmislio. Treæe, tako što su urednici svakako zamijetili pogrešku, ali je nisu smatrali važnom, pa su stvar ipak emitirali.

Prema tome, tvrdnja da je važna mašta, a ne èinjenice, može biti – kao što taj sluèaj pokazuje – tek paravan za filozofiju šlamperaja. Ali, može biti i nešto gore od toga, naime ideologija prijevare. Jer, nekada se ogrešenje o èinjenice smatralo propustom, a sad se ono promièe u kvalitetu. A kad se to jednom dogodi, onda su širom otvorena vrata svakom namjernom iskrivljavanju istine i svakoj manipulaciji. Pri tome nije najveæi problem što se laže i dezinformira, nego što se tvrdi da je to dobro.

A tako daleko nije išao ni onaj tko je inspirirao taj naèin razmišljanja, naime Josip Broz Tito. On je smatrao da se zakona treba držati, ali da se ponekad može od njega malo i odstupiti, ako je to u višem interesu. A njegovi nas uèenici danas uvjeravaju kako na zakone treba posve zaboraviti i kako èinjenice nisu važne. Ukratko, nestalo je plota, a ostalo je samo pijanstvo.

... više ...


Današnjim konzumentima domaæih mizernih televizijskih serija, kojima je jedina svrha popunjavanje kuænih budžeta predodreðenih glumaca i televizijskih ekipa, èine se gotovo nevjerojatnima umjetnièki dosezi serija nastalih prije tri-èetiri desetljeæa u produkciji nacionalne televizije. Toj reprezentativnoj skupini (Naše malo misto, Gruntovèani, Kapelski kresovi, U registraturi, Prosjaci i sinovi) pripada i svojedobno iznimno popularna serija Kuda idu divlje svinje (1971.) scenarista Ive Štivièiæa i redatelja Ivana Hetricha, kojom nas je Hrvatska televizija reprizno poèastila tijekom proteklih tjedana.
Radnja se odvija u okolici Zagreba od 1941. do kraja 1943. i obuhvaæa nekoliko desetaka likova koji se pokušavaju snaæi u novonastalim ratnim uvjetima. Nekima je iskljuèiva zadaæa osigurati egzistenciju sebi i obitelji, dok drugi koriste ratni vihor za materijalno bogaæenje, a ima i onih koji æe pregaziti sve pred sobom da bi se doèepali politièke moæi i funkcija. Štivièiæev scenarij hvaljen je kao jedno od najveæih dostignuæa hrvatske scenaristike, a glavna mu je vrijednost upravo u slojevitoj i poliperspektivnoj karakterizaciji likova.
Nezaboravni Crni Rok (Ljubiša Samardžiæ) sitni je švercer podložan uobièajenim porocima (piæe, žene), ali tko mu može zamjeriti kad o njegovoj ilegalnoj djelatnosti ovisi egzistencija brojne obitelji i dostava sanitetskog materijala partizanima. Žandar Mile Vrbica (izvrsni Fabijan Šovagoviæ) takoðer povremeno »poslovno« suraðuje s Rokom, što mu ne služi na èast i blati odoru koju nosi, ali i njega kod kuæe èekaju brojna gladna usta.
Štivièiæ prikazuje ratno vrijeme kao okrutno iskustvo u kojem preživljavaju samo snalažljiviji i otporniji, poput spomenutih likova ili krèmara Luje (Miodrag Lonèar), dok æe osjetljivi presahnuti ili poludjeti poput violinista Paganinija (Izet Hajdarhodžiæ). Jedino istinski zlotvori, poput kicoša i ustaškog podanika Šojke (Ivo Serdar), koriste tragiène okolnosti da bi dosegnuli vrhunac svojih životnih ambicija. Štivièiæev scenarij slojevitošæu pristupa i snažnom psihološkom profilacijom podsjeæa na znamenite Vrdoljakove partizanske filmove nastale u istom razdoblju (Kad èuješ zvona, U gori raste zelen bor). No, Kuda idu divlje svinje je i redateljski iznimno uspjelo ostvarenje. Unatoè velikom broju likova, Hetrich je uspio zgusnuti prièe i postiæi snažan akcijski naboj, pa se jednosatne epizode gledaju gotovo u dahu.
Seriju od 10 epizoda obilježava snažan osjeæaj narativne cjelovitosti i dojmljivost turobnog ugoðaja, a naroèito je uspješno odabrana glazbena podloga. Proslavljeni glazbenik, skladatelj i dirigent Miljenko Prohaska skladao je iznimno urbanu glazbu, prožetu povremenim jazz dionicama, koja se savršeno uklopila u pretežno ruralni ambijent odvijanja prièa. Uživajuæi u ovoj prvorazrednoj seriji možemo se opravdano zapitati kamo su nestali nekadašnji potencijali domaæih televizijskih autora i kuda ide suvremena hrvatska produkcija. A na to pitanje doista nije lako dati smislen odgovor.

... više ...


1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118
AKTUALNO