hrvatsko novinarsko društvo croatian journalists' association
Perkovčeva 2 | 10 000 Zagreb | Tel: 482-8333 | Faks: 482-8332 | E-mail: hnd@hnd.hr

Arhiva priopćenja

Odaberite godinu i mjesec

Ukupno: 2347

Ivana Šikiæ ljubovala je s osuðenim kriminalcem i istodobno izvještavala o tajnim službama. Dijana Èuljak u Mostaru je snimila ratne zarobljenike HVO-a koji su poslije toga nestali i nikada više nije pitala što se s tim ljudima dogodilo. Hloverka Novak-Srziæ bila je Tuðmanova dvorska novinarka, a danas naciju poduèava europskome ponašanju. Tri detalja iz profesionalnih biografija, tri dokaza da imamo posla s ljudima koji su upropastili novinarstvo. Stoga najnovija svaða o tome je li Šikiæ u sukobu interesa ili ne - sukobu kriminalnog i profesionalnog interesa, što li? - samo grebucka po površini.
Rijeè je o dubljem, strukturalnom društvenom problemu, nastalom u èasu kad su se kriteriji društvene korektnosti urušili do stupnja u kojem su kriminalci i zloèinci mogli postati ugledni graðani. Tada su, pod plaštem opæega »rodijaštva« devedesetih, njihovi pratitelji i pratiteljice najrazlièitijih vrsta zauzeli rezervne, ali lukrativne položaje. Postajali su, primjerice, ugledni novinari. I tako traju do danas, osnažena i zajamèena položaja, jer ne postoje društveni mehanizmi koji spoj kriminala i novinarstva ne bi, eufemistièkom inercijom, nazvali tek sukobom interesa, nego onim što taj spoj jedino i jest: situacija kakvu demokratski javni medij ne može i ne smije trpjeti.

Glasnogovornica Mesiæu

Sluèaj Ivane Šikiæ u tom je smislu naroèito ilustrativan. Ona je 2000. radila u glasnogovornièkoj službi prve predsjednièke kampanje predsjednika Mesiæa. Onamo je dospjela preko Vjere Šuman, glasnogovornice kampanje i bivše novinarke HTV-a, èija glasnogovornièka karijera kod Mesiæa nije uspjela navršiti ni pune dvije godine. Ali nije ni ona Ivane Šikiæ: nedugo nakon što je Mesiæ pobijedio, doznalo se da se ona druži s likovima iz podzemlja. Zbog toga je, unatoè ambiciji da ostane, morala napustiti Pantovèak, da se onamo više nikada ne vrati. Ali ju je uzeo HTV i nije posve jasno je li to bolje ili gore rješenje od ostanka u uredu predsjednika.
Vjerojatno æe u transferu Ivane Šikiæ s Pantovèaka na Prisavlje zauvijek ostati nerazjašnjena uloga Tomislava Karamarka, današnjeg ravnatelja Sigurnosno-obavještajne agencije, koji je u prvoj Mesiæevoj predsjednièkoj kampanji, kao njezin direktor, bio nadreðeni Ivani Šikiæ. Ostat æe, takoðer, nerazjašnjeno kako je bilo moguæe da ta Mesiæeva èinovnica, èiji profesionalni profil nije mogao zadovoljiti sigurnosne kriterije ureda predsjednika Republike, na jedinome javnom televizijskom servisu u zemlji može napredovati do urednièkog mjesta te da to postane problem tek nakon što jedna novinarka smogne hrabrosti javno upitati: »Vlada li mafija HRT-om?«.
Kako bilo, Ivana Šikiæ, ljubavnica osuðenog kriminalca, na televiziji je pratila, meðu ostalim, i tajne službe, podruèje u kojem je njezin nekadašnji šef, Tomislav Karamarko, kljuèni èovjek u Hrvatskoj. Je li onda opravdano poæi i korak dalje, pa pitati je li se i Karamarko, preko Ivane Šikiæ, poznavao s ljudima iz intimnog životnog kruga svoje bivše radne kolegice?

»Otkud animozitet prema vladajuæoj stranci«

Ivana Šikiæ, s druge strane, godinama je dobra prijateljica s Dijanom Èuljak. Èinjenica, primjerice, da je Ivanu Šikiæ s mjesta ubojstva njezinoga odabranika Davora Zeèeviæa odvezao Ljubo Pavasoviæ-Viskoviæ, odvjetnik Hrvoja Petraèa i prijatelj sestre Dijane Èuljak, jedan je od stupova o koje se ovih dana spotièu zaraæene frakcije na HTV-u. Dijana Èuljak, pak, u hrvatskom je novinarstvu veæ odavna simbol neprofesionalizma i tuðmanovske strasti.
Poznata je postala u emisiji »Motrišta« Pašaliæeva medijskog manipulatora Miljenka Manjkasa, gdje je s nepatvorenim državotvornim žarom branila vladajuæu stranku od nasrtaja »judoškudaša« sa zagrebaèkog Radija 101, o koji se spotaknuo Iviæ Pašaliæ, pogrešno procijenivši da æe tek tako pristati na tiho i sramotno medijsko ugasnuæe. U poznatom intervjuu s urednicom tog radija Zrinkom Vrabec-Mojzeš, Dijana Èuljak izrekla je pitanje koje izražava duh cijele njezine novinarske karijere: »Otkuda vam toliki animozitet prema vladajuæoj stranci?«.

Doslovno mrtva tijela

Ali to je, premda najpoznatiji, tek bezazlen profesionalni propust Dijane Èuljak. Postoji jedan iza kojega su ostala, doslovno, mrtva tijela: 10. svibnja 1993., dan nakon napada HVO-a na istoèni Mostar, mlada novinarka HTV-a Dijana Èuljak snimila je napad HVO-a na zgradu Vranica u Mostaru te zarobljene vojnike Armije BiH koje odvode pripadnici HVO-a. Poslije tog dogaðaja zarobljenicima se bio zametnuo trag, sve dok ih pred koji mjesec nisu ekshumirali iz masovne grobnice pored Mostara. Ubijeni su, ali prije toga, po svemu sudeæi, muèeni. Dijanu Èuljak, koja je proteklih èetrnaest godina odbijala i najmanju odgovornost u tom sluèaju, profesionalni nerv nikada nije ponukao da istraži što se uistinu dogodilo sa zarobljenim ljudima koje je snimila, a onda u televizijskom prilogu istoga dana izvještavala o »bojišnici obrane od muslimanske agresije«.
Ivanu Šikiæ i Dijanu Èuljak, ta dva novinarska simbola profesionalne nekorektnosti i ideološke pristranosti, objedinjuje treæa novinarka s važnom rolom u najnovijoj epizodi skandalozne kronike zvane HRT: Hloverka Novak-Srziæ. Upravo je ona vjerojatno najodgovornija za dramatièno srozavanje profesionalnih standarda u devedesetima: navikla na poslušništvo još potkraj osamdesetih kada ju je ambicija odvela u èlanstvo Komunistièke partije, devedesetih je, sa stranaèkom èašæu èlanstva u Glavnom odboru HDZ-a, mlade novinare uèila da složno upregnu u Tuðmanova kola, a sve ostalo bit æe im oprošteno. I bi tako: današnje zvijezde hrvatskoga televizijskog univerzuma - Mirjana Hrga, Ivana Ivanèiæ, Iva Gaèiæ, Ana Jeliniæ, Dijana Èuljak - zajednièki su zagovarale tuðmanizam s gorljivošæu kakve se danas i neki od njih stide.

Kožnati obrazi

Samo što se to, zapravo, ne vidi. Isti ti ljudi danas su opet na kljuènim mjestima televizijskoga novinarstva. Njihova mentorica, Hloverka Novak-Srziæ, na najvažnijemu je. Niska razina profesionalnih standarda, nemar prema osobnome kredibilitetu hrvatskih novinara, cinizam vjeènih urednika i kožnati obrazi kameleonskih novinara, neotpornost struke na intimne i poslovne sprege s podzemljem, netransparentno poslovanje na javnoj televiziji zbog kojega se skandali pale i gase kao prskalice - sve je to još jednom osvijetljeno meteorom ljutnje na Ivanu Šikiæ jer se drznula biti urednicom na televiziji i istodobno ljubovati s èovjekom vrijednim svakog zazora. A ona, eto, nije uèinila ništa na što svi zajedno, vlastitom krivicom, veæ odavna nismo navikli.

Vlahov, Reniæ i Barišiæ samo izrazili suæut

Petar Vlahov, Ružica Reniæ i Jozo Barišiæ, novinari HTV-a koje je Hloverka Novak-Srziæ u petak suspendirala jer su došli na pogreb Davora Zeèeviæa, na Mirogoj nisu išli da bi žalovali za ubijenim kriminalcem, nego da izraze suæut kolegici.


- Nismo bili na pogrebu Davora Zeèeviæa, nego smo samo došli izraziti suæut Ivani. Uèinili smo to i odmah otišli, rekao nam je juèer Barišiæ. Nitko ga, kaže, o suspenziji nije službeno obavijestio pa tako ni ne zna što ona toèno znaèi.


- Èekam ponedjeljak. Za vikend sam slobodan, pa æemo vidjeti kad poèetkom sljedeæeg tjedna doðem na posao. Ali razloga za suspenziju ne vidim, veli.


Ružica Reniæ nije nam se javila, a Petar Vlahov bio je iznimno kratak: »Poštujem odluku šefice. Ne bih ništa komentirao«, kazao je o neobiènom obièaju da nije problem živjeti s kriminalcem, ali jest problem doæi na njegov pogreb.


Troje novinara radilo je s Ivanom Šikiæ emisiju »Radni ruèak«, koju je ureðivala Dijana Èuljak. Ondje je Šikiæ radila benigne teme koje nisu imale veze s tajnim službama i kriminalom, pa æe tzv. istražno povjerenstvo, koje bi trebalo istražiti njezin rad u posljednjih godinu dana, teško naæi dokaze o navodnom sukobu interesa. Samo, Ivana Šikiæ i Davor Zeèeviæ ljubovali su mnogo duže, pa i u vrijeme kad je ona radila seriozne teme o tajnim službama. Nitko, meðutim, nije zatražio pregled njezina rada u posljednjih desetak godina.



... više ...


Na zagrebaèkom groblju Mirogoj, u petak u 14.10 sati, pokopan je trgovac drogom Davor Zeèeviæ Zec (40), kojega je u subotu, u klasiènoj mafijaškoj saèekuši, u Remetskom Kamenjaku, likvidirao još uvijek nepoznati ubojica. Uz zvuke “Fale” te Oliverove pjesme “Bez tebe” od Zeèeviæa se oprostilo stotinjak ljudi, a zadnje mu je rijeèi prije odlaska na posljednje poèivalište u grèu uputila sestra Nataša.
- Hvala ti što si me uèio ljubavi i èasti. Hvala ti na životu ispunjenom ljubavi. Ti si veliki èovjek i nitko te ne može ubiti. Bol se ne može usporeðivati s jaèinom ponosa koji osjeæam što si mi bio brat. Zahvalna sam na tome što sam ti mrtve ruke ljubila i bio si u pravu kada si rekao da pravi prijatelji ostaju i kada maske padnu – kroz suze i gledajuæi u kišno nebo kazala je Nataša Zeèeviæ, dodavši kako joj je drago što je na kraju umro uz svoju veliku ljubav.

Ekipa s Knežije

Osim hrpe novinara, policije u civilu te Zeèeviæeve ljubavi Ivane Šikiæ, novinarke HRT-a koja je uz njegovu majku, sestru i ostatak rodbine stajala iza lijesa, na pogrebu su se pojavili mnogi znatiželjnici, ali i dio “ekipe” sa Knežije. Gledajuæi oko sebe tko ih “snima” sa Zeèeviæem uz odar, oprostili su se tako i Nikica Jelaviæ sa suprugom, Novica i Nikola Petraè, Stevo Smrèek, Hrvoje Gašparinac, Velibor Momèiloviæ Lola sa suprugom svog brata Rajka koji je u zatvoru, bivši policajac Ðorðe Vuletiæ Ðoko, Libero Matekoviæ, nogometni menadžer Siniša Šošo, odvjetnik Ljubo Pavasoviæ Viskoviæ sa sestrom Dijane Èuljak, optuženi švercer kave Dobroslav Rakiæ, košarkaški trener i bivši igraè Jugoplastike Ivica Buriæ...
Suæut obitelji Zeèeviæ i djevojci Ivani Šikiæ došli su izraziti i neki od njezinih kolega s HTV-a. Na pogrebu su se pojavili HTV-ovi novinari Ružica Reniæ, Petar Vlahov i Jozo Barišiæ, koji æe zbog toga biti kažnjeni jednokratnim rezanjem plaæe za 10 posto i jednotjednom suspenzijom. Radi se o odluci koju je, kako saznajemo, iz bolesnièke postelje donijela Hloverka Novak-Srziæ, glavna urednica Informativnog programa.

"Utuèeni
"Nikica
"Siniša
   

Tko je bio na Mirogoju

NIKICA JELAVIÆ
optužen za voðenje tzv. zloèinaèke organizacije i da je pokušavao
ubiti Vjeku Sliška

NOVICA PETRAÈ
otmièar sina generala Vladimira Zagorca, optužen za premlaæivanje
Damira Rovišana

STEVO SMRÈEK
jedan od sudionika otmice Zagorèeva sina

HRVOJE GAŠPARINAC
pripadnik tzv. zloèinaèke organizacije

VELIBOR MOMÈILOVIÆ
pripadnik “zloèinaèke “, pravomoæno optužen za dilanje droge

ÐORÐE VULETIÆ
bivši policajac, pripadnik zloèinaèke organizacije

LIBERO MATEKOVIÆ
sudjelovanje u otmici Zagorèeva sina

SINIŠA ŠOŠO
kontroverzni nogometni menadžer, “odgulio” kaznu za ubojstvo

Jelaviæ na Bagariæevu grobu

•• Pri povratku s mirogojskog ispraæaja ubijenoga “kralja kokaina” Davora Zeèeviæa, Nikica Jelaviæ sa svojom suprugom je iskoristio priliku da svrati do groba svoga velikog prijatelja Zlatka Bagariæa, ubijenog u srpnju 1998. godine ispred restorana NK Dubrava, a s kojim je tada bio u društvu.

 
Još u rubrici:
 


GRAÐEVINSKA OFENZIVA NA VELO MISTO
RADIKALNE IZMJENE GUP-A U REŽIJI SPLITSKOG POGLAVARSTVA
Stanovi i na Starome placu


VRUÆI KESTENI KOALICIJSKI DOGOVOR HDZ-A SA ŽUTO-ZELENOM KOALICIJOM JOŠ NIJE POTPISAN
Èetiri otvorena pitanja


ADUT ZA KOALICIJU POTPREDSJEDNIK HSS-A BOŽIDAR PANKRETIÆ TVRDI
DA JE EKONOMSKI RAZVOJ SREDIŠNJA TOÈKA STRANAÈKOG PROGRAMA
ZA REVITALIZACIJU RURALNIH PODRUÈJA
Jeftinim kuæama æemo
privuæi graðane na selo


LETEÆA KARAMPANA SLUŽBENA KNJIŽICA MORH-OVE LETJELICE MI8 MTV-1 POBUDILA NOVE SUMNJE
Vatrogasci na Kornat stigli
neispravnim helikopterom


OKO SOKOLOVO
HRVATSKE ŠUME STRANCIMA DOPUŠTAJU LOV I S PRIGUŠIVAÈIMA
Englezi u lovištima
sa zabranjenim oružjem


 




 

... više ...


Hrvatsko novinarsko društvo izražava punu solidarnost s kolegama iz Društva novinara Slovenije koji su se zbog peticije protiv cenzure našli na udaru predsjednika slovenske Vlade koji ih je optužio da su se s politièkom opozicijom urotili protiv slovenske države.

Naime, peticiju je potpisao 571 slovenski novinar, prosvjedujuæi protiv cenzure i višemjeseènih politièkih pritisaka na rad medija u Sloveniji. U proteklom razdoblju smijenjeni su gotovo svi vodeæi ljudi u uredništvima i upravama glavnih slovenskih medija, kako novinskih tako i elektronièkih. Glavnu ulogu u tome odigrala je vladajuæa politika, koja je iskoristila svoje vlasnièke udjele ili utjecaj na vlasnike medija.

Demokratiènost nekog društva mjeri se sposobnošæu da prepozna i odupre se pritiscima vladajuæe politike prema medijima, kao što se demokratiènost neke politike mjeri sposobnošæu da podnese i prihvati  kritiku medija.

Stoga bezrezervno podupiremo sve napore slovenskih novinara da se odupru politièkim pritiscima i pokušajima cenzure u medijima.

ZA HND
Zdenko Duka, potpredsjednik


 

... više ...


ZAGREB - Kolegij Informativnog programa HTV-a formirao je danas tim ljudi koji imaju zadatak provjeriti je li u prilozima novinarke Ivane Šikiæ u posljednjih godinu dana bilo sukoba interesa s obzirom na èinjenicu da je bila u ljubavnoj vezi s Davorom Zeèeviæem, pravomoæno osuðenim kriminalcem koji je ubijen u petak pred njezinim stanom.

Tako su uslišani zahtjevi izvršnog odbora ogranka Hrvatskog novinarskog društva na HRT-u, koji je zakljuèio da Ivana Šikiæ zbog veze sa Zeèeviæem nije smjela biti urednica na HTV-u te kako postoji moguænost da je radila pod pritiskom miljea u kojem se kreæe.

No, kao odgovor na zakljuèke izvršnog odbora novinarskog ogranka, danas je na Prisavlju poèelo i potpisivanje peticije novinara koji su takoðer èlanovi tog ogranka, ali se ne slažu sa zakljuècima iznesenim na tiskovnoj konferenciji. Izvršni odbor ogranka, podsjetimo, zakljuèio je da je “zbog efekta ‘navodne solidarnosti’ bilo i propusta u objektivnom izvještavanju HTV-a” o ubojstvu Davora Zeèeviæa pred stanom Ivane Šikiæ. Glasnogovornik HRT-a Janos Roemer priopæio je danas da Ivana Šikiæ nije imala programske urednièke ovlasti, “veæ je rasporeðena na novinarsko mjesto, na kakvom su i deseci drugih novinara”.        

 

 

Pitanje je li djevojka jednog pripadnika podzemlja smjela obavljati funkciju koju je obavljala na javnoj televiziji, najutjecajnijem “opinion makeru” u Hrvatskoj, još uvijek nema jednoznaènog odgovora.

Etièki kodeks Hrvatskog novinarskog društva kaže kako novinar mora izbjegavati situacije koje bi ga mogle dovesti do sukoba interesa, posrednog ili neposrednog, vidljivog ili nevidljivog, kako ne bi kompromitirao ni sebe ni medijsku kuæu u kojoj radi, kao ni novinarsku profesiju.

Nekoliko novinara i javnih djelatnika upitali smo za njihovo mišljenje, a predsjednik HHO-a Ivo Banac naglašava kako je èinjenica da se radi o bivšoj glasnogovornici u kampanji predsjednika Mesiæa neugodnija od èinjenice da se radi o novinarki Hrvatske televizije.

Dragutin Luciæ savjetnik glavnog ravnatelja HRT-a:

- Intimni i privatni život je svetinja. Ne treba se boriti s nekim tko je veæ na podu. To je stvar džentlmenskog ponašanja. 

 
 Ivo Banac, šef HHO-a:

- Šikiæ ima pravo na svoj privatni život. Ozbiljnija od njezina mjesta na HTV-u je èinjenica da je nekoæ bila glasnogovornica u kampanji predsjednika Mesiæa.

 
 Denis Latin, urednik HTV-ove emisije 'Latinica':

- Ivana Šikiæ nije smjela obavljati posao koji je obavljala, ali to je problem od prije 8 godina. I drugi urednici snose odgovornost.
 
 Žarko Puhovski, profesor na Filozofskom fakultetu:

- Kad je organizirani kriminal ozbiljan problem, za javnu je TV ogranièavajuæe da je netko u vezi s osuðenikom za najteža djela.

 
 Josip Kregar, dekan Pravnog fakulteta:

- Ovo je ipak stvar gdje ni novinarska struka ne može ostati šutke, ali s druge strane ne treba brzati s teškim rijeèima.

 
 Andrea Feldman, direktorica Instituta za demokraciju:

- Èini da je sluèaj Šikiæ izronio niotkud, a on kao i drugi slièni sluèajevi ima povijest. To je povijest neèasnog novinarstva.
 


... više ...


Poslovni dnevnik od petka 7.12. zabunom je objavio krivi citat kolegice Ivane Petroviæ u kojem stoji da je ona podsjetila kako je'' Ivana Šikiæ na HTV-U svojedobno pratila suðenje tzv.zloèinaèkoj organizaciji ''.Poslovni Dnevnik u ponedjeljak 9.12. donosi ispriku i ispravak.Citat je netoèan.Kolegica Petroviæ nigdje to nije izjavila.U demantiju poslanom poslovnom dnevniku i hnd-u istièe kako je opeæepoznata èinjenica da je proces pripadnicima tzv.zloèinaèke organizacije na HTV-u pratila ona i jedno vrijeme kolega Mario Beganoviæ.Ivana Šikiæ nikad nije pratila suðenje tzv.zloèinaèkoj.'

... više ...


Oglas je, u ime obitelji nedavno ubijenog Davora Zeèeviæa, potpisala Nataša Zeèeviæ.

Dušan Miljuš urednik je crne kronike Jutarnjeg lista i jedan od vodeæih hrvatskih novinara koji pišu o organiziranom kriminalu. Dušan Miljuš u svojoj je dugogodišnjoj karijeri (dio koje je odradio i u Veèernjem listu) pokazao podjednaku profesionalnu upuæenost i osobnu hrabrost, ispisujuæi tisuæe kartica teksta o protagonistima hrvatskog podzemlja.

Uredništvo Jutarnjeg lista u potpunosti stoji iza Miljuševih èlanaka o organiziranom kriminalu u Zagrebu. Držimo da je njegovo pisanje odgovorno, društveno korisno i iznimno dragocjeno za bolje shvaæanje odnosa izmeðu podzemlja i javne sfere u našem društvu.

Razumijevajuæi osjeæaje obitelji ubijenog Davora Zeèeviæa, koji je upravo završavao služenje dugogodišnje kazne za trgovinu drogom i koji je bio optužen za dva ubojstva; razumijevajuæi, dakle, osjeæaje Zeèeviæeve obitelji koja je objavila oglas protiv Miljuša, želimo istaknuti da

"" 
optužbe u tom oglasu smatramo besmislicom, a da samu intonaciju oglasa, kao i njegovo smještanje na stranicu osmrtnica, vidimo kao fizièku prijetnju uredniku Jutarnjeg lista.

Naime, potpuno je besmisleno tvrditi kako Dušan Miljuš (ili bilo koji drugi novinar) vodi glavnu rijeè u državi kada se radi o bilo èemu, a kamoli o organiziranom kriminalu. Podjednako je besmisleno tvrditi da Miljuš ponižava institucije Republike Hrvatske i da obmanjuje hrvatsku javnost.

Posebno je besmisleno kada takve tvrdnje dolaze iz krugova najbližih pravomoæno osuðenom kriminalcu.

Dušan Miljuš, kao i drugi novinari koji o organiziranom kriminalu pišu s ciljem istinitog izvješæivanja, ali i razotkrivanja podzemlja, naprosto iznosi èinjenice i hipoteze iz istražnih postupaka o pojedinim sluèajevima koji s pravom izazivaju velik interes javnosti.

Takav je novinarski postupak opravdan i profesionalno korektan.

Miljuš, kao ni drugi novinari koji pišu o problemima organiziranog kriminala, ne utjeèe na postupke državnih tijela zaduženih za borbu protiv kriminala.

Dapaèe, katkad se èini da javnost nema gotovo nikakav znaèajniji utjecaj na specifièan, nažalost još uvijek postojeæi meðuodnos èlanova kriminalnih organizacija i ponekih predstavnika politièkog i javnog života, što je samo po sebi vrlo zabrinjavajuæe.

Drugo, oglas što ga je obitelj Zeèeviæ dala objaviti nužno nosi prizvuk prijetnje i zato što je tiskan na stranicama osmrtnica.

Naime, objavljivanje oglasa na stranicama osmrtnica jedan je od oblika komunikacije meðu èlanovima zagrebaèkih kriminalnih organizacija.

Primjerice, Jutarnji list je, propustom za to zadužene službe, prije više godina objavio lažnu osmrtnicu za jednog od krunskih svjedoka u famoznom remetinaèkom procesu protiv jedne od zagrebaèkih zloèinaèkih organizacija.

Lažna osmrtnica bila je prijetnja i poruka tom svjedoku da odustane od svog iskaza, koji je teško teretio neke od šefova remetinaèke “zloèinaèke”.

Nema, nažalost, nikakvog razloga da ne posumnjamo kako je i objavljivanje ovog oglasa, baš na stranicama osmrtnica, otvorena fizièka prijetnja Dušku Miljušu.

Posve je jasno da uredništvo Jutarnjeg lista nije osjetljivo na prijetnje. Ne zato što bismo se željeli praviti hrabrima, nego naprosto zato što se trudimo profesionalno obavljati naš posao, neovisno od ovakvih ispada.

Naposljetku, vjerujemo da je Veèernji list oglas obitelji Zeèeviæ, koji predstavlja jedan od vulgarnijih pritsaka na slobodu tiska posljednjih godina, objavio greškom, bez znanja uredništva.

Kada je rijeè o Jutarnjem listu (i Dušku Miljušu), mi æemo i dalje pokušavati što iscrpnije izvješæivati hrvatsku javnost o svim nama poznatim, relevantnim èinjenicama vezanim uz organizirani kriminal i njegove glavne protagoniste.

Smatramo to prirodnom dužnošæu svih informativnih medija.

... više ...


- Oèigledno se radi o kleveti, i to èak o ne previše pametnoj kleveti, vrlo lako dokazivoj - rekao je danas Anto Nobilo. Kao navodnu vezu s podzemljem, Dragièeviæ-Velièkoviæ je navela tvrdnju da je Dijanina sestra u ljubavnoj vezi s odvjetnikom Ljubom Pavasoviæem Viskoviæem, koji je zastupao Petraèa.

- Ne može se odvjetnika “miješati” s klijentom kojeg on zastupa. Kao što se ne može blatiti novinarku zbog njezine sestre, koja niti nije u vezi s tim odvjetnikom - rekao je Nobilo. 

"IvanaPotpredsjednik HND-a Zdenko Duka takoðer je danas komentirao skandal koji je izazvao e-mail. U njemu se, podsjetimo, problematizira rad Ivane Šikiæ zbog èinjenice da je bila u vezi s ubijenim kriminalcem Davorom Zeèeviæem.

- Mislim da treba pokazati odreðenu vrstu solidarnosti s kolegicom Šikiæ. Njoj u ovom trenutku zapravo treba pomoæi, a ne joj dodatno otežavati situaciju tako da je se sada “gazi”. Takoðer, smatram da nije u redu da se Dijanu Èuljak-Šelebaj proziva na takav naèin - rekao je Duka.

HND takoðer smatra da su urednici ranije trebali procijeniti je li novinarka Šikiæ bila u sukobu interesa, odnosno je li izvještavala ili ureðivala priloge o dogaðajima u kojima sudjeluje njoj bliska osoba.  Izvršni odbor HND-ova ogranka na HRT-u danas je raspravljao o Ivani Šikiæ i pitanjima iz e-maila, ali zakljuèke æe objaviti tek danas.    


... više ...


Poštovane kolegice i kolege,

 

Ponukani èinjenicom da veæ danima pratimo u raznim medijima vaša reagiranja, stajališta, demantije dan prije iznesenih stajališta, najave aktivnosti i sudovanja Vijeæa èasti HND-a, komentare, ocjene pa i osude vezane uz rad i aktivnosti tvrtke Lider press d.d., zatim najave buduæih rasprava, a da pritom niste držali potrebnim èak ni dostaviti nam pisma koja inaèe uredno šaljete raznim redakcijama, odluèili smo vam se mi prvi javiti.

 

Moramo pritom izraziti svoje ogorèenje èinjenicom da se èelništvo profesionalne novinarske udruge toliko zaboravilo u promicanju nekih (tuðih) stajališta i interesa, da je previdjelo temeljni i osnovni postulat profesije, a taj je da uvijek treba èuti, a potom i prenijeti, i stajališta druge strane, što god o njoj mislili i koliko je god osuðivali.

 

Lijepo je pritom da ste stali u zaštitu interesa kolega koji, kao što i sami navodite u pismu poslanom dvjema novinama ali ne i Lideru, na vaše veliko èuðenje, i nisu èlanovi novinarske Udruge. No teško je razumjeti zašto pritom niste uvažili èinjenicu da u redakciji Lidera radi barem 15-tak redovnih èlanova HND-a, koji uredno plaæaju èlanarinu i koji oèekuju barem jednaki tretman u zaštiti svojih profesionalnih i egzistencijalnih prava. To bi minimalno znaèilo da valja barem saslušati njihovo mišljenje o dogaðanjima vezanim uz njihovu redakciju.

 

S obzirom na to da je kolegica Tanja, koju ste odluèili tako gorljivo zastupati, i dalje zaposlenica Lider pressa, zaèuðuje što se s istim žarom ne zalažete i za zaštitu prava kolega iz drugih redakcija èija je egzistencija mnogo izravnije ugrožena. Primjerice, kolegice koja ne samo da je èlanica novinarske Udruge veæ je dobila i otkaz zbog sudjelovanja na novinarskom skupu. Ili drugih kolega koji su otkaz dobili u istoj redakciji gdje i ona, a o èemu možete èitati na stranicama novinarskoga službenoga glasila. Tu su vaša èvrsta stajališta izostala.

 

Poštovane kolege, moramo priznati da nas je prilièno iznenadilo vaše banaliziranje fenomena prikrivenog oglašavanja u medijima i njegovo svoðenje na jedno i jedino pitanje - ima li takvog oglašavanja u Lideru.

 

Neki od vas i javno su iznijeli da to nije èak niti samo hrvatski fenomen veæ i svjetski. Spominjanje samo Lidera u takvu kontekstu navodi na pomisao da je jedini cilj takvih vaših ocjena tek javna denuncijacija i nanošenje teško popravljive štete Lideru. A nipošto cjelovito i objektivno razmatranje tog problema. Jer, da tome nije tako, u tu bi prièu trebalo uvesti i druge, daleko veæe i utjecajnije novinske izdavaèe i medijske kuæe, u kojima, usput reèeno, i vi radite i s njima suraðujete.

U svakom sluèaju, odluèite li se ipak takvu raspravu otvoriti na primjerenoj razini, sa zadovoljstvom æemo u njoj sudjelovati.

 

A do tada možemo vam reæi da u proteklih 112 brojeva poslovnog tjednika Lider nema tekstova na koje bi mogla pasti i najmanja sumnja da je rijeè o prikrivenom oglašavanju.

Kod marketinških priloga rukovodili smo se praksom drugih vodeæih medija u zemlji i inozemstvu.  I tu smo jako pazili da, ipak, ni tada ne preðemo granice koje se veliki igraèi usude prijeæi (o tome postoji prilièno velika dokumentacija), ali mi ne. Primjerice, objavljivanje cijene proizvoda, telefonskih brojeva i web adresa uz neke proizvode i usluge... Ne znamo je li još potrebno dodati i to da smo se u nekoliko posljednjih priloga još u veæoj mjeri nastojali prilagoditi profesionalnim i inim odredbama vezanim uz tu temu.

 

Iznenadile su nas, priznajemo, i vaše ocjene u vezi s pretplatom na Lider kao simboliènoj podršci projektu, a što je na naš prijedlog prihvatila veæina, iako ne i svi zaposlenici Lidera (nema, dakle, govora ni o kakvoj prisilnoj pretplati). Možemo se pritom složiti s èinjenicom da se vama ta ideja ne sviða, ali ako i zaslužuje osude kojima ste je izložili, moglo se ipak oèekivati da nas nekim dopisom, kao kolege i èlanove HND-a, barem upozorite koje to zakone, novinarske statute ili profesionalne kodekse narušavamo? Krše li ih možda i novinari HTV-a kada plaæaju TV-pretplatu, radnici koji umjesto dijela plaæe dobivaju bonove za kupnju u duæanima u kojima rade, radnici IBM-a kojima je preporuèeno kako se od njih oèekuje da i privatno koriste samo raèunala svoje kompanije...?  

 

Poštovani kolege, s obzirom na to da u protekle dvije i pol godine, koliko  naša tvrtka postoji, niste iskazali nikakvo zanimanje za to da se upoznate s našim poslovanjem ili problemima,  evo tek nekoliko natuknica koje æe vas možda potaknuti da nas ipak posjetite, ili barem ne osuðujete na naèin kako ste to do sada èinili. Dakle, Lider press d.d. je novinsko-izdavaèka tvrtka koja od 6. listopada 2005. godine izdaje poslovni tjednik Lider, a uz to se bavi izdavaštvom i organiziranjem poslovnih skupova i konferencija. U ovom trenutku zapošljavamo 21 djelatnika (u planu je do kraja godine zaposliti još troje mladih novinara), a uz njih  je još 15-tak stalnih suradnika, sa stalnim ugovorom i utvrðenim primanjima, koji u Lider pressu uživaju i sva druga radna i ostala prava jednaka onima stalnih zaposlenika. Zaposlenici i stalni suradnici Lider pressa plaæu i ugovorene honorare svih su proteklih mjeseci, bez izuzetka, primili posljednjeg dana u mjesecu za taj isti mjesec, što, morate priznati, i nije baš èest sluèaj u hrvatskom novinarstvu. Uz to, svi oni (zaposlenici i stalni honorarci) imaju i plaæeni prijevoz, maksimalnu Božiænicu od 3.000 kuna neto, policu dopunskoga zdravstvenog osiguranja vrijednu 1.700 kuna, dodatno im se plaæa svaki posao izvan onoga što im je redovna obveza (novinarima se, primjerice, plaæaju svi tekstovi napisani za web i posebne priloge), obvezan je Božiæni dar za djecu, imaju i besplatnu kavu i sokove. Jednoj kolegici osigurali smo MBA studij vrijedan 18.000 eura, a uskoro æemo to omoguæiti i još jednoj zaposlenici, dok dvjema kolegicama u MBA studiju participiramo s polovinom troškova. Svi novinari imaju mobitele i izvanredne radne uvjete (svoj stol, kompjutor…). Uz to, naši novinari su svoj odnos s tvrtkom regulirali Statutom Lidera koji su sami napisali, što, morate priznati, i nije preèesta praksa u hrvatskim novinsko-izdavaèkim tvrtkama. Možda to za vas ili neke druge sredine i nije mnogo, no mi smo ponosni na ono što smo postigli u samo nešto više od dvije godine. A posebno smo ponosni na èinjenicu da smo u tako kratko vrijeme postali najprodavanija hrvatska poslovna novina koja æe veæ drugu godinu svoje egzistencije obilježiti na jedinstven naèin u praksi hrvatskoga poslovnog novinarstva - iskazivanjem pozitivnog salda u završnoj godišnjoj bilanci.

 

Na kraju, rijeè-dvije i o povodu svih tih napada proteklih dana na nas - pismima Tanje i Darka Pavièiæa. Kolegica Tanja Pavièiæ na redakcijskom kolegiju, održanom u srijedu 31. listopada, podnijela je ostavku na posao urednice priloga koji je dotad obavljala i ona je prihvaæena. Nekoliko dana poslije, u ponedjeljak, ponuðen joj je, prema vlastitoj želji, posao novinara, uz jednaku plaæu, što je ona tada i prihvatila. S obzirom na to da je sljedeæega dana otišla na bolovanje, sve neriješene probleme izmeðu nje i rukovodstva Lider pressa držimo radnim sporom, unutrašnjom stvari koja æe se rješavati kada se kolegica Pavièiæ vrati s bolovanja. Do tada, držimo, nekorektno je putem medija ili na bilo koji drugi naèin polemizirati s nekim tko je, iz zdravstvenih razloga, odsutan s posla, pa u takve rasprave i ne želimo ulaziti. I za vašu informaciju, ponukani nekim objedama koje smo mogli išèitati i u vašim reagiranjima, obavještavamo vas da smo angažirali revizora koji æe provjeriti naše poslovanje i utvrditi eventualne nepravilnosti, a o èijem æemo vas nalazu izvijestiti nakon što ga dobijemo.

 

Poštovani kolege, bili bismo vam iskreno zahvalni kada biste promijenili osnovni ton vašeg  ophoðenja s nama. Držimo da nije primjeren komunikaciji profesionalne strukovne udruge s tvrtkom u kojoj svoju egzistenciju osigurava 15-tak njezinih èlanica, odnosno ukupno gotovo 40-tak zaposlenika i stalnih suradnika. Htjeli to ili ne, takva neprimjerena haranga, posebno ako se nastavi, mogla bi negativno utjecati i na naše poslovanje, pa i ugroziti egzistenciju nekim èlanovima naše zajednièke novinarske udruge. Vjerujemo da nam to svima ipak nije ni želja, a niti cilj. Nikoga od nas (vas).

 

Zaposlenici i Uprava Lidera stoje vam na raspolaganju za sva moguæa i dodatna pitanja.

 

Srdaèan pozdrav,

 

Željko Vukeliæ

 Lider press d.d.

direktor                             

... više ...


Hrvatsko novinarsko društvo ozbiljno je zabrinuto zbog objavljena oglasa u današnjem Veèernjem listu, kojeg je platila obitelj ubijenoga Davora Zeèeviæa, a u kojem se apostrofira Duška Miljuša, urednika Jutarnjeg lista i èlana Izvršnog odbora HND-a kao obmanjivaèa hrvatske javnosti, a u vezi s njegovom izjavom o potrebi utvrðivanja imovine pokojnoga Davora Zeèeviæa . Taj oglas doživljavamo kao prijetnju Miljušu, to više što je objavljen na stranici na kojoj su iskljuèivo osmrtnice. U redakciji Veèernjeg lista uvjeravaju nas da je to sluèajno i isprièali su se zbog toga kolegi Miljušu.
O svemu smo obavijestili i policijske organe, a uskoro æemo informirati i Meðunarodnu federaciju novinara.


Zdenko Duka, potpredsjednik HND

... više ...


Nakon što je 3. 12. 2007. godine sudjelovao u HTV-ovoj emisiji Otvoreno u kojoj se govorilo o motivima i razlozima ubojstva Davora Zeèeviæa, Dušan Miljuš, urednik crne kronike u Jutarnjem listu, osvanuo je danas meðu osmrtnicama u Veèernjem listu.
U plaæenu oglasu na 43. stranici Veèernjeg lista, na èetvrtini stranice meðu osmrtnicama objavljeno je tzv. otvoreno pismo hrvatskoj javnosti kojeg je potpisala Nataša Zeèeviæ, sestra ubijenoga Davora Zeèeviæa. Meðu ostalim, potpisnica oglasa Dušanu Miljušu zamjera da „u državi vodi glavnu rijeè i ponižava institucije Republike Hrvatske te obmanjuje javnost“.

 

Ne ulazeæi u analizu sadržaja pisma, naglašavamo da je objava plaæenih oglasa s imenom i prezimenom živih osoba meðu osmrtnicama jedan od klasiènih primjera demonstracije moæi veæ viðen i usvojen kao „potpis“ beogradskog i crnogorskog podzemlja.

Od ranih devedesetih u Srbiji i Crnoj Gori objava imena žive osobe meðu osmrtnicama  znaèila je njezinu skoro sigurnu smrt. U tom kontekstu, najava likvidacije putem osmrtnice ili sliènog oglasa u dijelu novine predviðenom za osmrtnice (odnosno „èitulje“ kako ih zovu u beogradskom žargonu), bio je naèin zastrašivanja i jasna poruka mafije – ukoliko nam se zamjeriš, ne postoji sustav koji te može zaštiti od sigurne smrti.

U navedenu èinu Nataše Zeèeviæ može se išèitati i demonstracija moæi jer se plaæeni oglas koji ni po èemu ne može biti objavljen meðu osmrtnicama, objavio upravo na tom mjestu. To je jasno upozorenje da se spomenuta moæ proteže i na medije jer je rezultirala kršenjem profesionalnih, etièkih i zakonskih kriterija novine koja je plaæeni oglas s imenom kolege novinara svrstala meðu osmrtnice.

S obzirom na stanje u kojem državne službe ili nemoæno sliježu ramenima ili su vjeèito „u završnoj fazi obrade kaznenih djela, o èemu æe javnost biti pravovremeno informirana“, postoji realna opasnost da „èitulje“ postanu dio hrvatske kulture i naše svakodnevnice.

Stoga od nadležnih državnih službi tražimo hitno istraživanje pozadine navedenog oglasa. Takoðer tražimo da novinaru Dušanu Miljušu osiguraju zaštitu života i osobnoga digniteta i integriteta. Organizacije civilnog društva, medije, novinarke i novinare te savjesne graðanke i graðane pozivamo da reagiraju i ne šute o sliènim aktivnostima jer šutnjom i ignoriranjem ne možemo obraniti osnovne vrijednosti  graðanskog društva odnosno slobodu i vladavinu prava.

U ovakvim situacijama važno je jasno reæi da nam je kao društvu takvo ponašanje neprihvatljivo i neophodno je da bude sankcionirano jer u suprotnome riskiramo da mafija i organizirani kriminal stave pod kontrolu veæinu društvenih procesa što je stanje iz kojeg se izlazi desetljeæima.

Od nadležnih tijela tražimo da hitno izvijeste javnost o rezultatima svog postupanja u ovom sluèaju.

 

Za Partnerstvo za društveni razvoj:

 

Munir Podumljak

predsjednik udruge

 

Zagreb, 5. prosinca 2007.

... više ...


I to sljedeæim redom:

1. Nije istina da HND nije kontaktirao Lider: dogodilo se upravo suprotno, a to je da je nakon moje pritužbe tajnik HND-a Mario Bošnjak promptno kontaktirao glavnog urednika Miodraga Šajatoviæa, što sam mu i zamjerila, jer nije kontaktirao i mene. Dakle, iz HND-a su prvo tražili informacije od vodstva Lidera. A kontaktirali su ih i svi drugi mediji, profesionalno tražeæi i mišljenje tzv. druge strane.

2. Ima li u Lideru prikrivenog oglašavanja: Vukeliæ tvrdi da se rukovodio praksom drugih vodeæih medija u zemlji i inozemstvu te da nisu objavljivane cijene proizvoda, telefonskih brojeva i web adresa uz neke proizvode i usluge... U materijalnim dokazima koje posjedujem i spremna sam ih dati na uvid, on tom svojom izjavom upravo potvrðuje èinjenicu prikrivenog oglašavanja, tj. objavljivanju oglasa kao novinarskih tekstova, jer su ti isti oglasi u drugim novinama izlazili kao klasièni oglasi, a u Lideru su upravo brisanjem brojeva telefona i adresa bili (nevješto i prozirno) maskirani u novinarske tekstove.

3. Vukeliæeva izjava o tome da su se "u nekoliko posljednjih priloga još u veæoj mjeri nastojali prilagoditi profesionalnim i inim odredbama vezanim uz tu temu" (prikrivenog oglašavanja - op.) konkretno znaèi da su PR tekstove poèeli oznaèavati za to predviðenim egidama, što dotad nisu èinili. Tu su praksu poèeli primjenjivati tek kada je cijela afera s prikrivenim oglašavanjem u Lideru izašla na svjetlo dana. Dotad se nije znalo što je PR tekst, a što novinarski, zar ne.

4. Tvrdnja o simboliènoj pretplati na Lider je smiješna: za "simboliènih" 540 kuna mogu se, primjerice, kupiti dva-tri para djeèjih cipela. Dakle, nekome to može biti simbolièno, a nekome vrlo konkretno. No, èak nije problem u iznosu, nego u praksi koja se nikada dosad nije pojavila u hrvatskom novinarstvu. Njegovi primjeri "korporativne kulture" kupovanja vlastitih proizvoda su više nego smiješni, jer HTV-ovi novinari plaæaju pretplatu jednako kao i svi graðani zato što je to zakonski regulirana pristojba. Jednako bi bilo usporediti radnike Elektre, Vodovoda ili Plinare koji valjda zbog lojalnosti plaæaju svoje mjeseène pristojbe za struju, vodu ili plin. A poslodavce koji radnike isplaæuju u bonovima ili proizvodima vlastite tvrtke, sindikati su više puta osuðivali i pribijali na stup srama. Možda bi trebalo kao svijetli primjer navesti i djelatnike Porezne uprave koji uredno plaæaju sve svoje porezne obaveze. No, ono što je najvažnije kod pretplate je èinjenica da je ona uvedena prisilno, a ne dobrovoljno. Nitko od novinara nije sam tražio da se pretplati, nego je to uèinjeno nakon što je suvlasnik Lidera Agram pretplatio svoje djelatnike, pa mu se direktorsko-urednièki dvojac odluèio dodvoriti tako da pretplati i svoje zaposlenike, odnosno, da se stotinama tisuæa kuna dobivenih od pretplata u Agramu pridoda i nekoliko desetaka tisuæa kuna iz samoga Lidera.

5. I ono kljuèno, što Vukeliæ priznaje, a to je da se zaposlenicima Lidera "dodatno plaæa svaki posao izvan onoga što im je redovna obveza (novinarima se, primjerice, plaæaju svi tekstovi napisani za web i posebne priloge)": meni dodatno nije bilo plaæeno ništa - ni na poslu s prilozima, kao niti za dodatni rad u redovnom dijelu broja. Vukeliæ, vjerojatno, raèuna pokušaj ušutkavanja s 1.500 kn isplate na crno (dakle, protuzakonito, ali tako, valjda, rade i drugi!), koju sam vratila. Napravila sam ove godine gotovo dvostruku normu i ništa mi nije "dodatno plaæeno", a sve kao kazna zbog protivljenja da se novinarima uvede pretplata, da se obuzda diktatura marketinga, itd. Meðutim, upravo ovo Vukeliæevo priznanje vama da Lider ima praksu plaæanja dodatnog rada, dakle, onoga dijela preko ugovorenoga, samo su mi neki od dokaza da sam bila sustavno i smišljeno zanemarivana, diskriminirana i stavljena u neravnopravni položaj s ostalim zaposlenicima.

6. Još par priznanja o diskriminaciji: "jednoj kolegici osiguran je MBA studij vrijedan 18.000 eura", dok za plaæanje moga prekovremenog i udvostruèenog posla nema novca, kao što "svi novinari imaju mobitele i izvanredne radne uvjete (svoj stol, kompjutor…)"... Nevjerojatno, valjda u drugim redakcijama sjede na podu i pišu kredom po ploèicama! U te "izvanredne uvjete" ubrojeno je i moje radno mjesto, tj. stol i kompjutor koji su se nalazili pokraj pljesnivog zida, uz zid muškog toaleta, na što sam više puta upozoravala upravo direktora Vukeliæa, koji ništa nije poduzeo. (Posjedujem fotografije kao dokaz.) Pritom nije zanemarivo da se redakcija nalazi u zgradi Zagrepèanke, s koje padaju mramorne ploèe. Èak su se i staklena vrata na ulazu u Lider,  koja smo koristili više od godinu dana,  jednoga dana sasula u komadiæe, a struènjaci su utvrdili da je sve to zbog pritiska fasade.

Dakle, Vukeliæ u svome pismu HND-u izrijekom priznaje upravo sve ono na što sam se ja žalila, prvo upravi Lidera, zatim kolegama u redakciji, a kada rezultata nije bilo, onda i profesiji i javnosti. Nakon njegovog hvalospjeva o Liderovu uspjehu, pretpostavljam da æe se Vijeæe èasti umjesto kazne vrlo lako odluèiti za moj drugi prijedlog, a to je da se lideri Lidera nagrade za inovaciju u novinarstvu - uvoðenje pretplate vlastitim novinarima.

Tanja Pavièiæ

... više ...


Pred novinare bacio je vreæicu životinjskih kostiju, a tu svoju gestu, uz psovku, popratio je i rijeèima: “Gloðite, sada æete imati o èemu pisati.” Prije tog svog “performansa” jednog je kolegu fotoreportera nazvao èetnikom. Njegovi branitelji, odvjetnici Zvonimir Hodak i Velimir Došen, uvredljivo i prostaèko ponašanje svog branjenika nisu ni pokušali sprijeèiti, a Hodak Mraoviæevo ponašanje i svoju suzdržanost prema tome objašnjava rijeèima da bi bilo preoptimistièno oèekivati da bi on, odvjetnik, mogao utjecati na njega jer je “Mraoviæ jednostavno takav.”

Protiv javnog suðenja
Josip Mraoviæ, optužen za silovanje amerièke košarkašice u njezinoj sobi u hotelu Ante 13. travnja 2005. godine, na prethodnom je suðenju u Gospiæu osloboðen, no presudu je Vrhovni sud ukinuo i delegirao rijeèki sud za novi postupak, koji je trebao poèeti u rujnu. No, tada je Mraoviæeva obrana poèetak na neko vrijeme odgodila zahjevima za izuzeæem sutkinje Ðurðe Jovaniæ i predsjednika suda Veljka Miškulina, te zahtjevom da rasprava bude otvorena za javnost, što je redom odbijeno.


Vreæica s kostima
Foto: Pero Lovroviæ

Premda se juèer nije pojavila na poèetku rasprave, amerièka košarkašica, kako je rekao njezin opunomoæenik odvjetnik Dragan Jovaniæ, danas æe doæi na raspravu i dati svoj iskaz, kao i još neki svjedoci.

Suðenje je zatvoreno za javnost, što je u sluèajevima optužbi za silovanje normalno, no Mraoviæeva obrana ponovno je zatražila javnost u sudnici, što je odbijeno. Nakon èitanja optužnice Mraoviæ je rekao da se ne osjeæa krivim, a svjedoèenjima dvaju ispitanih svjedoka, Mraoviæevih poslovnih partnera iz Rovinja s kojima je bio na ruèku neposredno prije (ne)djela za koje se tereti, obrana je, kažu, zadovoljna. Svoju obranu Josip Mraoviæ iznijet æe nakon završetka dokaznog postupka.

“Montirani proces”
Optuženik je nakon izlaska iz sudnice ponovio da se radi o montiranom procesu politièara iz Gospiæa i lijevo orijentiranih novinara, projugoslavenske bande, a dodao je i da njegova obrana najavljuje nove dokazne prijedloge.

... više ...


03.12.2007.
Hlo na operaciji?

Na pitanje je li toèno da odlazi na bolnièko lijeèenje kaže: - Istina je, neæe me biti desetak dana, ali æe me mijenjati Dražen Majiæ i moji pomoænici. Situacija je potpuno ista kao da odlazim na godišnji odmor - kaže Hlo.

Odlazak u bolnicu, kako saznajemo, najavila je još u ponedjeljak odmah nakon što je odradila prošlotjedne izbore.

Hloverka je veæ jednom bila na operativnom zahvatu prije nekoliko godina kad je uklonila polipe na glasnicama. (pab)

... više ...


No, Latin kaže kako se ne namjerava kandidirati za predsjednika HND-a i najavljuje da æe, nakon što im HND nije dopustio osnivanje novog ogranka na HTV-u, sljedeæi tjedan osnovati sasvim novo novinarsko društvo - Organizaciju profesionalnih novinara ili, skraæeno, OPEN.

Sve je poèelo izborom Nikole Kristiæa za novog predsjednika HND-ova ogranka na HTV-u. Denis Latin i mnogi poznati novinari HTV-a bili su protiv izbora Kristiæa i tvrdili su da je sjednica na kojoj je on izabran bila nelegalna. No, HND je presudio da je sjednica bila legalna, pa su Latin i još 40-ak novinara u srijedu pokušali osnovati novi ogranak na HTV-u. Na toj sjednici Hloverka Novak-Srziæ predložila je Latina kao kandidata za predsjednika HND-a.

- Hloverka me je predložila, ali ja sam razmislio i zahvalio se jer, zbog zdravstvenih i profesionalnih obveza, nisam u stanju prihvatiti se toga - kaže Latin.

No, isti dan HND je još jednom presudio protiv grupe okupljene oko Latina. Kako prenosi potpredsjednik HND-a Zdenko Duka, po Statutu se “ne može osnovati drugi ogranak u istoj radnoj sredini u istom mjestu”.

Denis Latin juèer je najavio daljnje korake. - Htjeli smo se izboriti unutar HND-a, ali nam to nisu dopustili. Oèito nismo poželjni jer se u HND-u politizira, a pravila se poštuju onako kako se kome svidi. Zbog toga osnivamo novo društvo OPEN - najavljuje Latin.

Na pitanje kako to da su sada na istoj strani, i Latin i Hloverka  odgovaraju kako u tome nema ništa èudno.

- Pristupila sam Latinovoj grupi jer mi se to uèinilo poštenije. Ne gledam to na osobnoj razini. Smatram da je pitanje depolitizacije profesije prvorazredno pitanje u HND-u. Latin je èovjek koji je uvijek branio neku pravdu u smislu novinarskih sloboda - kaže Novak-Srziæ.

- Bez obzira što smo na razlièitim pozicijama, u ovome smo prepoznali isti problem - objašnjava Denis Latin.

Potpredsjednik i kandidat za novog predsjednika HND-a Zdenko Duka tvrdi kako je skupština ogranka na kojoj je izabran Kristiæ bila legalna jer je imala kvorum.

- Na tom skupu izabrani su i èlanovi izborne skupštine HND-a, meðu kojima i Hloverka i Latin. Kako to da je to bilo legalno, a izbor Kristiæa nelegalan - pita se Duka. Osim Zdenka Duke, kandidati za novog predsjednika HND-a su Saša Ljubièiæ, Nikola Kristiæ i Ivan Zvonimir Èièak.

Sutliæ: Bagu ne treba napadati

Mislav Bago doživio je “rafalnu paljbu” na prekjuèerašnjoj sjednici Programskog vijeæa, ali glavni ravnatelj HRT-a Vanja Sutliæ neæe dopustiti da mu se išta dogodi.

- Bagu ne treba napadati, nego mu treba èestitati. Bago je u ime televizije iznio golemi trud oko pripreme praæenja izbora. I dok sam ja ovdje, èovjek koji je dao najviše u praæenju izbora na HTV-u, Mislav Bago, neæe biti nepravedno prozivan - kaže Sutliæ.

... više ...


Osnivaèkom skupštinom koja se paralelno održavala u Zagrebu i Splitu, u èetvrtak je i službeno formirano Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava, udruga kojoj je cilj sprijeèiti neovlašteno korištenje svih oblika novinarskih radova i natjerati velike korisnike na plaæanje tantijema autorima. Meðu osnivaèima Društva je 36 zagrebaèkih i 22 splitska novinara, a uskoro pokretaèi inicijative oèekuju najmanje 300 novih pristupnika.

D. P.

... više ...


Izlaznu anketu lansirale su potkraj 1960-ih televizijske kuæe u Americi kako bi naciji što prije nagovijestile izbornog pobjednika. Njihova fascinacija izlaznim anketama ima uporište  prije svega u geografskim obilježjima te zemlje.  Naime, glavnina amerièkog teritorija proteže se kroz èetiri vremenske zone pa u trenutku zatvaranja birališta na istoènoj obali, ona na zapadnoj ostaju otvorena još iduæa tri sata. To vrijeme od zatvaranja birališta na istoènoj pa do zatvaranja birališta na zapadnoj obali te objave prvih službenih rezultata, ostavilo je prostora za nemilosrdnu tržišnu utakmicu meðu televizijskim postajama koje su, nastojeæi biti prve u eteru, izlazne ankete pretvorile u svojevrsne “rezultate prije rezultata”.   

No, ubrzo su se suoèile s problemom raskoraka izmeðu anketne projekcije i pravih izbornih rezultata, što je stvorilo potpunu pomutnju meðu biraèima. Najpoznatiji je vjerojatno sluèaj predsjednièkih izbora 2000. godine, kada su najveæe televizijske kuæe povjerile provoðenje izlaznih anketa organizaciji Voter News Service. Rezultati anketa sugerirali su da na Floridi, doduše s vrlo malom razlikom, pobjeðuje Al Gore. Kada je prebrojavanje pokazalo da je pobjednik George W. Bush, zbunjena javnost okomila se na medije. Iako je Florida kasnije iz pogreške prerasla u sluèaj, sve velike televizijske kuæe, ukljuèujuæi CNN i Fox News, priznale su da su brzopleto iskoristile podatke i posule se pepelom.  

Slièno su i u Velikoj Britaniji izlazne ankete 1992. predviðale sasvim izjednaèen rezultat izmeðu dviju najveæih stranaka da bi u konaènici uvjerljivo pobijedila Konzervativna stranka na èelu s Johnom Mayorom. Pouèen tim iskustvom, britanski BBC postao je toliko oprezan oko upotrebe izlaznih anketa da u svojim smjernicama za praæenje izbora upozorava novinare kako nikad ne smiju zaboraviti da je iskljuèivo rijeè o procjeni koja možda može upuæivati na trend, no još uvijek nije konaèan rezultat. Kako bi moguænost zabune sveli na minimum, BBC èak preporuèuje novinarima da koriste oprezne formulacije poput “èini se” ili “moglo bi se dogoditi da” i sliène.   

Izlazne ankete samo su ankete i, dakako, mogu više ili manje odstupati od stvarnih rezultata. Problem je u njihovoj prezentaciji koja mora ukljuèivati cijeli niz objašnjenja i ograda, pogotovo u nas gdje su biraèima mnoge situacije, uobièajene za razvijene demokracije, sasvim nepoznate. Hrvatska je na žalost prigrlila svaku, pa i onu anketnu, estradizaciju izbora bez promišljanja kako æe osigurati popratne, obrazovne i kontrolne mehanizme. Je li iluzorno oèekivati da æe se do sljedeæih izbora netko konaèno i time pozabaviti?

... više ...


U Zagrebu i Splitu, naime, održat æe se osnivaèka skupština Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava, udruge kojoj je cilj natjerati internetske portale, press clipping agencije i sve ostale korisnike novinarskih priloga da prije upotrebe tuðeg intelektualnog vlasništva za to plate tantijeme koji bi se potom raspodijelili samim autorima.
"NovinarimaInicijator akcije je zagrebaèki slobodni novinar Ivica Grèar, koji je okupio skupinu novinara zainteresiranih za formiranje nove udruge èiji je jedini cilj bitka za autorska prava. Grèar upozorava da je neovlašteno umnožavanje i distribuiranje novinarskih priloga u Hrvatskoj poprimilo goleme razmjere, tolike da je postalo potpuno normalno koristiti autorsko djelo èak i bez pristanka novinara, dok se na plaæanje eventualne naknade i ne pomišlja. Kao loš primjer istièe internetske portale te, posebno, press clipping agencije.
- Èitav njihov posao baziran je upravo na neovlaštenom korištenju autorskih djela, oni ih snimaju, izrezuju i distribuiraju svojim pretplatnicima - državnoj upravi, sudstvu, velikim tvrtkama... Naš cilj je natjerati ih na plaæanje, barem na simbolièkoj razini - kazao nam je Grèar. Angažirani su, dodaje, i pravni struènjaci po èijim se savjetima Društvo osniva i registrira kao udruga.

   

Luèiæ: Dobrodošla inicijativa

•• Svaki novinar je autor. On za svoga poslodavca može proizvesti neko djelo, no za toèno odreðeno vrijeme i toèno odreðeni teritorij. Za sve izvan toga pripadaju mu moralna i materijalna prava - tvrdi Dragutin Luèiæ Luce, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva u mirovanju.
- Zaštita autorskih prava novinara je goruæi problem koji se upravo rješava i na europskoj i na hrvatskoj razini, jer je kraða intelektualnog vlasništva u posljednje vrijeme postala normalna stvar - govori Luèiæ.

 

... više ...


Hrvatsko novinarsko društvo (HND) osuðuje ponovna kršenja prava djece na privatnost u medijima, a u povodu poznate tragedije na Rabu.

Glavni tiskovni i elektronièki mediji izvijestili su o samoubojstvu dviju djevojèica tako da su na sve naèine otkrili njihov i identitet nekih od njihovih maloljetnih prijateljica i prijatelja, dodatno traumatizirajuæi obitelji, školske kolege, uèitelje i cijelo mjesto.

Šira javnost ne bi ništa izgubila na informiranosti o samom dogaðaju da su mediji zaštitili identitet djevojèica, kako to nalažu hrvatski zakoni, Konvencija UN-a o pravima djeteta, Kodeks èasti HND-a i zdrav razum.

Svatko tko je u medijima donio odluku da djevojèicama otkrije identitet, i to još na naslovnim stranicama i u udarnim minutama informativnih emisija, neka iskreno odgovori samom sebi bi li isto uèinio da je rijeè o njegovu djetetu ili djetetu koje mu je blisko.

Naglašavamo da su sva relevantna istraživanja pokazala kako postotak onih koji si oduzimaju život raste tijekom iduæih deset dana od objave vijesti o samoubojstvima u prvim minutama informativnih televizijskih emisija i na naslovnicama. Pozivamo, stoga, sve novinare i urednike da vode raèuna da svojim postupanjem ne bi bili suodgovorni za nove tragedije.

 

 

Zdenko Duka, potpredsjednik HND

Vladimir Luliæ, èlan Izvršnog odbora HND i èlan Vijeæa za djecu Vlade RH

 

 

 

 

 

... više ...


Poštovane kolege,

            Slijedom informacije o održanom konspirativnome sastanku grupe èlanova Ogranka HND-a pri HTV-u i navodnog osnivanja „novog ogranka“, molimo Vas za hitno i službeno reagiranje, a u obliku artikulirana priopæenja za javnost o takvome postupanju.
            Kako Statut HND-a ne poznaje takve oblike organiziranja, a izvan postojeæeg i legalnog Ogranka HND-a pri HTV-u, molimo da izvijestite javnost o nelegalnosti bilo kakve neformalne grupe unutar postojeæeg Ogranka, koja nema nikakve pravovaljane legalne uèinke u okviru Hrvatskoga novinarskog društva.
            Osnivaèi „novog ogranka“, mogu osnovati Udrugu, ali i to mogu uèiniti uz jasno propisanu upravnu proceduru, koja, dakako, u ovom sluèaju nije provedena, a i ta nova udruga može biti samo izvan HND-a.
            Molimo jasno oèitovanje u medijima, jer u današnjem broju Veèernjeg lista, nema izjave gospodina Zdenka Duke koji mi je u telefonskom razgovoru rekao da je novinarki Veèernjeg lista jasno rekao da uèinaka osnivanja „novog ogranka“ nema, jer je takvo postupanje nelegalno. Oèitovanje je time potrebnije ako medij kao što je Veèernji list cenzurira v.d. predsjednika HND-a! O svemu pa i o tome, bit æe potrebno govoriti i na predstojeæoj Skupštini, jer Statute HND-a ne može tumaèiti kako tko hoæe, a vodstvo HND-a zbog svega toga, treba hitno i nedvosmisleno reagirati. Prvenstveno radi opstojnosti samog Hrvatskoga novinarskoga društva.

S poštovanjem

Predsjednik ogranka HND-a pri HTV-u
Nikola Kristiæ

 

... više ...


Nije toèno da je bilo tko od nadležnih u Hrvatskom novinarskom društvu predložio nezadovoljnim novinarima Hrvatske televizije okupljenim oko Denisa Latina da osnuju još jedan ogranak HND-a na HTV-u, kako to Latin izjavljuje u današnjem Veèernjem listu. Osnivanje drugog ogranka HND-a na HTV-u nije po Statutu HND-a, jer se ne može osnovati drugi ogranak u istoj radnoj sredini u istom mjestu. Nikola Kristiæ izabran je za predsjednika ogranka HND-a na HTV-u 12. listopada s potrebnim kvorumom i pravovaljano, u skladu sa Statutom i drugim aktima HND-a. Pozivamo stoga sve novinare koji su èlanovi HND-a na Hrvatskoj televiziji da sve profesionalne probleme rješavaju unutar i legalna i legitimna ogranka na HTV-u èiji je sadašnji predsjednik Nikola Kristiæ.

Za HND

Zdenko Duka, potpredsjednik

 

... više ...


1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118
AKTUALNO