hrvatsko novinarsko društvo croatian journalists' association
Perkovčeva 2 | 10 000 Zagreb | Tel: 482-8333 | Faks: 482-8332 | E-mail: hnd@hnd.hr

Arhiva priopćenja

Odaberite godinu i mjesec

Ukupno: 2347

Hrvatsko novinarsko društvo (HND) najoštrije osuðuje oružani napad na suvlasnika Nove TV Ivana Æaletu. Bez obzira kakvi bili motivi takvog napada, rijeè je o ugrožavanju steèenih medijskih sloboda u Hrvatskoj. HND se godinama sustavno opire svakoj vrsti društvenog nasilja, a napade na novinare, urednike i vlasnike medija doživljava kao pokušaje da se zaustavi demokratizacija i europeizacija društvenog i medijskog prostora u zemlji. Tražimo od policije da uloži maksimalne napore u rasvjetljavanju još jednog sluèaja koji simbolizira nasilje nad medijima.

predsjednik HND
Dragutin Luèiæ Luce

Zagreb, 17. prosinca 2003.

... više ...


Vladi Republike Hrvatske
Ministarstvu financija i
Ministarstvu kulture


Na 44. izbornoj skupštini Hrvatskog novinarskog društva održanoj u Opatiji 12. prosinca 2003. raspravljano je o pogoršanju poreznog položaja slobodnih novinara i honoraraca. Zakljuèeno je da se o trošku HND-a angažiraju odvjetnici radi zastupanja novinara u upravnim sporovima protiv Porezne uprave, koja pokušava zaraèunati doprinose nezaposlenim honorarcima unatrag godinu dana. Odluèeno je i da se od Vlade, Ministarstva financija i Ministarstva kulture zatraži da se od obveze plaæanja doprinosa izuzmu isporuke svih autorskih djela bez obzira koji porezni položaj je autoru arbirtrarno odredila Porezna uprava, kao i da se nezaposlenim autorima koji si na osnovi svojih honorara mogu priuštiti plaæanje doprinosa smanji osnovica barema na razinu koju plaæaju poslodavci kad isplaæuju tzv. minimalne plaæe autorima.
Prema èlanku 4. Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja, umjesto isplatitelja (poslodavaca) doprinose su obvezni sami sebi plaæati nezaposleni novinari, odnosno tzv. honorarci. Porezna uprava na osnovi te zakonske odredbe od 15. listopada ove godine dostavlja pojedinim novinarima rješenja o obvezi uplate doprinosa s povratnim djelovanjem unatrag od sijeènja 2003. Na osnovi paušalno odreðene osnovice za obraèun doprinosa ti novinari bi trebali platiti 2073,55 kuna za svaki mjesec, odnosno 24.882,60 kuna za cijelu 2003. godinu. U nekim sluèajevima tako odreðena obveza uplate doprinosa premašuje ukupni iznos primitaka novinara. Kako bi ovim novinarima mogla naplaæivati PDV, Porezna uprava je 2001. odredila status osoba koje povremeno obavljaju samostalnu djelatnost (èitaj nezaposlenog honorarca). Godinu dana kasnije, uvjetujuæi im priznavanje poreznih rashoda, Porezna uprava je iste novinare navela da se upišu u registar obveznika poreza na dohodak i da vode poslovne knjige. To je poreznicima krajem ove godine poslužilo kao osnova da nezaposlenim novinarima zaraèunaju doprinose kao osobama registriranim za trajno obavljanje samostalne djelatnosti (èitaj kao obrtnicima).
Još su apsurdnije situacije u kojima je Porezna uprava nezaposlenim novinarima jednostavno dostavila samo uplatnice za, navodno, dugovanje doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje na ukupni iznos 17.982,75 kuna, s dospijeæem 1. prosinca 2003. godine.
No, i kad poslodavci nekako pristanu plaæati doprinose "svojim" honorarcima premda to prema Zakonu nisu obvezni, službenici mirovinskog i zdravstvenog osiguranja svojim postupcima to onemoguæuju. Tako su honorarci radija Rijeka zahtjevu za uplatu doprinosa na svoje honorare morali priložiti i potvrdu da su èlanovi Hrvatskog novinarskog društva. S obzirom da je u potvrdi pisalo da su ti honorarci èlanovi HND još od 1994. u Podruènom uredu HZMO-a su se uhvatili posla da izraèunaju koliko doprinosa i kamata treba platiti za razdoblje od 1994. do danas.
Nove višestruko brojnije probleme s naplatom doprinosa na honorare nezaposlenim novinarima valja oèekivati 28. veljaèe 2004. kad je rok predaje godišnjih prijava poreza na dohodak.
Nezaposleni novinar honorarni suradnik kojemu se od tisuæu kuna bruto honorara odbije 20 posto mirovinskog doprinosa, 15 posto poreza na dohodak, 18 posto prireza i 15 posto doprinosa za osnovno zdravstveno osiguranje, trebao bi do ostvarenja prava na mirovinu raditi 360 godina.
Osim problema s naplatom doprinosa, valja istaknuti i nezakonite pokušaje Porezne uprave da dijelu novinara ne prizna autorsko pravo na isporuèene novinarske priloge. Mišljenjem Porezne uprave od 10. ožujka 2003. (Klasa: 415-01/03-01/10 Ur. broj: 513-07/03-2) pogrešno se tumaèi da se odredba o izuzimanju autorskih djela od obveze plaæanja doprinosa ne odnosi na "novinare honorarne suradnike èiji je rad redovit i ima druga obilježja nesamostalnog rada". To se tumaèenje izvodi na osnovi proizvoljne tvrdnje kako se "podrazumijeva  autorsko djelo kao samostalna tvorevina njegova autora, odnosno samostalna djelatnost s toèno propisanim obilježjima prema propisima o porezu na dohodak". Znaèi li to da više ni glazbenicima ne treba priznavati autorska prava za reproduktivno izvoðenje skladbi, jer ih izvode pod ravnanjem dirigenta na osnovi notnih zapisa kompozitora u orkestru koji ponekad broji i više desetaka izvoðaèa?
Porezna uprava na osnovu stavke 8. èlanka 43. Pravilnika o porezu na dohodak (NN 140/03) može iskljuèivo od novinara, ne i od svih ostalih kategorija autora, zahtijevati posebno dokazivanje "da stvaraju autorska djela". Postavlja se pitanje rade li novinarima sve to poreznici bez znanja svojih nalogodavaca, ili se radi o loše smišljenim pokušajima da se u Hrvatskoj onemoguæi razvoj financijski neovisnog slobodnog novinarstva?
Predlažemo da se na zajednièkom sastanku predstavnika Vlade Republike Hrvatske, Ministarstva financija i Ministarstva kulture sa predstavnicima Hrvatskog novinarskog društva dogovore rješenja kojima bi se prevladalo pogoršavanje poreznog položaja slobodnih novinara i honoraraca. Republika Hrvatska je jedna od rijetkih europskih zemalja u kojoj se ne potièe samozapošljavanje novinara i razvoj financijski neovisnog slobodnog novinarstva, što ima izravne negativne posljedice na slobodu javne rijeèi, a otežava i integraciju Hrvatske u Europsku uniju.

Za HND Dragutin Luce Luèiæ, predsjednik

Dražen Tomiæ, predsjednik Zbora slobodnih novinara

... više ...


SATNICA ZBIVANJA

Èetvrtak, 11. prosinca
16,00 Polazak autobusa za Opatiju s parkirališta iza nebodera Cibone

Dolazak u Opatiju i smještaj u hotelu Opatija

Veèera u hotelu  

Petak, 12. prosinca
10.00 sati Poèetak 44. skupštine HND-a Dvorana ICEJ-a, Opatija, Nazorova 2

13,30  Ruèak u restoranu hotela Opatija

16.00  Nastavak Skupštine HND – rasprava i zakljuèci

19.30 Veèera

Subota, 13. prosinca
9,30 sati Dani hrvatskog novinarstva
Izlaganja i rasprave na temu: Ugled novinara i vjerodostojnost medija

13.30 Ruèak

16,00   Nastavak izlaganja i rasprava

20,00  Sveèana veèera u hotelu

Nedjelja, 14. prosinca
10,00  Odlazak autobusom za Zagreb nakon doruèka

Alternativa:
Eventualni nastavak rasprava o temi prethodnog dana, u tom je sluèaju odlazak za Zagreb nakon ruèka.

Tekstovi izlaganja:
Ugled novinarstva i vjerodostojnost medija

Božica Brkan: «Autora» se uvijek naðe...
Lidija Crnèeviæ: Zapostavljanje provjerenih èinjenica
Ante Gavranoviæ: Imidž i uloga novinara u široj društvenoj percepciji
Drago Hedl: Stampedo u zagrljaj politike
Saša Ljubièiæ: Ima li granice izmeðu ozbiljnog i žutog novinarstva
Danko Plevnik: Što mjeri ugled novinara
Nevenka Špoljariæ


... više ...


Izvršni odbor ogranka novinara Hrvatske televizije, èlanova HND, obavijestio je Središnji odbor Hrvatskoga novinarskoga društva o svom javnom prosvjedu zbog neargumentiranih napada na novinare informativnog programa HTV, -a , koji se proteklih dana uèestalo pojavljuju u pojedinim medijima. U njihovu prosvjedu se kaže: Odluèno odbacujemo optužbe da su novinari HTV-a na bilo koji naèin u predizbornoj kampanji i izbornoj noæi protežirali bilo koju stranku. Svoj su posao radili prema profesionalnoj savjesti poštujuæi novinarske postulate.
 Nadalje, podsjeæaju, da je pravila o jednakom tretmanu svih sudionika u izborima donio Sabor i da oni na njih nisu mogli utjecati, veæ ih samo kao legalisti morali poštovati i provesti. Kao što je poznato - kaže se u njihovu prosvjedu - uoèi predizborne kampanje veæ smo se našli na udaru kritike dviju najjaèih parlamentarnih stranaka, kada su i jedna i druga smatrale da su upravo one zakinute, a njihovi politièki protivnici protežirani. I to smatramo jednim od dokaza da smo svoj posao obavljali profesionalno, vodeæi raèuna samo o interesu javnosti.
Izvršni odbor HND podržava kolege s HTV i smatra i da je njihov prosvjed u potpunosti opravdan i potreban u svakodnevnoj borbi za oèuvanje slobode javne rijeèi i vjerodostojnosti svih medija.

... više ...


Posljednji fizièki napad na novinara Denisa Kuljiša, kojeg su u veži kuæe u kojoj stanuje saèekala dvojica batinaša, još je jedan, nažalost po našu demokraciju, od sve èešæih napada šakama umjesto argumentima i to ne samo na osobu novinara nego i na slobodu javne rijeèi uopæe. Da sluèajno nije naišao mladi susjed koji je priskoèio u pomoæ, novinar bi zacijelo od dvojice snažnih dvadesetpetogodišnjaka zadobio i teže ozljede. Na njegovu sreæu napadaèi su odmah pobjegli kada su ostali bez brojèane prednosti. Ne želeæi sada spekulirati tko je naruèitelj napada na našeg kolegu u ovoj predizborno povišenoj temperaturi, ostaje nam po tko zna koji put javno prosvjedovati i pozvati organe gonjenja da obave svoj posao do kraja i da pronaðu ne samo oèito naruèene napadaèe nego i naruèitelje, te da o rezultatima istrage obavijeste javnost.

... više ...


Središnji odbor Hrvatskog novinarskog društva prosvjeduje protiv prijetnji Hrvatskom radiju koje je predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Ivo Sanader izrekao na predizbornom skupu u Osijeku te koje je ponovio u sponzoriranoj emisiji OTV-a 17. studenoga 2003. godine. Gospodin Sanader je, meðu inim, izjavio da "Hrvatski radio može lagati do 23. studenoga"! Time je prema mišljenju Središnjeg odbora HND ugrozio slobodu izvještavanja i najavio izravno uplitanje njegove stranke u poslove medija, ukoliko osvoji vlast. To nas to više èudi, jer se stranka kojoj stoji na èelu svakodnevno zaklinje u slobodu medija.

Središnji odbor upuæuje gospodina Sanadera da se, ukoliko je nezadovoljan izvještavanjem HR-a, obrati za to legalno izabranim i nadležnim tijelima ili, pak, Vijeæu èasti HND-a.

Središnji odbor drži da su prijetnje èelnika jedne od najutjecajnijih stranaka u Hrvatskoj jednom javnom i neovisnom mediju i njegovim djelatnicima nedopustive, te æe na sliène izjave bilo kojeg èelnika bilo koje stranke - jednako reagirati!

... više ...


Uèlani se u dobrovoljni mirovinski fond 
Hrvatskog novinarskog društva!


Dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskog novinarskog društva (Word dokument)

1. Na tvoju godišnju uplatu od   2.400,00 kn
   dobivaš subvenciju od HND      500,00 kn
                                             2.900,00 kn 
         na to još 25% od države    525,00 kn
                    na raèunu imaš   3.425,00 kn
   dakle subvencije iznose preko 42,50%

2. Na tvoju godišnju uplatu od   3.600,00 kn
   dobivaš subvenciju od HND      600,00 kn
                                             4.200,00 kn
        na to još 25% od države  1.050,00 kn
                   na raèunu imaš   5.250,00 kn
   dakle subvencije iznose preko 45,50%

Osim toga, Uprava Dobrovoljnog mirovinskog
fonda ostvarila je u 2003. godini prinos (zaradu)
od 7,42% na godišnjoj razini s tvojim sredstvima
na raèunu.

Èitaj detaljnije o našem dobrovoljnom mirovinskom
fondu u Novinaru.

Informacije na telefon HND 4828-333 ili besplatni broj
08000-300

... više ...


30.10.2003.
Freelanceri

Uredbom o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja, koju je danas prihvatila hrvatska Vlada, osobe koje su zaposlene ili su u mirovini, a imaju i registriranu poljoprivrednu djelatnost, obrt, ili su slobodnog zanimanja, doprinose æe plaæati prema ostvarenom dohotku, što znaèi prema godišnjoj prijavi poreza na dohodak. Zakonom je, naime, bilo utvrðeno da te osobe, sa registriranom djelatnošæu, doprinose plaæaju paušalno, odnosno bez obzira na ostvareni dohodak. 

Rijeè je o ukupno 12.170 osoba, kroz èetiri kategorije obveznika - zaposlenima koji imaju registriran obrt kao dodatnu djelatnost (njih 11.577), poljoprivrednicima u radnom odnosu, ili umirovljenicima koji se kao dodatnom djelatnošæu bave poljoprivredom i u sustavu su PDV-a (njih 1014, odnosno 234), te zaposlenima koji se bave i slobodnim zanimanjima (njih 345). Obveznici iz sve te èetiri kategorije ne trebaju platiti doprinose prema veæ dobivenim rješenjima, veæ æe te doprinose, nakon podnošenja porezne prijave, platiti prema ostvarenom dohotku. Onima pak koji su veæ platili doprinose prema dobivenim rješenjima, pretplaæeni bi se iznos vratio u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu Uredbe (danom objave u Narodnim novinama).

Uredbom se ureðuju pitanja i moguænosti obraèuna doprinosa na najmanje najnižu osnovicu za samostalne umjetnike. Naime, Zakonom o obveznim doprinosima bilo je predviðeno da država za neke umjetnike plaæa doprinose na minimalnu osnovicu koja je iznosila 0,32 posto. Uredbom se pak sada utvrðuje da je najniža mjeseèna osnovica za obraèun takvih osiguranika, a njih je oko 1300, umnožak prosjeène plaæe i koeficijenta 1,2, kazao je ministar kulture Antun Vujiæ novinarima. Više se neæe dogaðati da država plaæa doprinose za pojedince koji ostvaruje velike prihode, naglasio je ministar.

Primjena takvog rješenja, navodi se u obrazloženju, po tom æe osnovu poveæati izdatke proraèunu za 20 milijuna kuna. Uredbom sa zakonskom snagom ureðena su i pitanja vezana uz doprinose u sluèaju stipendiranja uèenika i sportaša, isplaæenu pomoæ djeci do petnaeste godine života i pomoæ obitelji umrlog radnika.

Zamjenik ministra Damir Kuštrak najavio je kako æe nakon izbora biti potrebno sveobuhvatno promijeniti zakon o obveznim doprinosima i on predlaže da se uvedu samo dvije stope, najniža i najviša, te da se obveznicima ostavi moguænost da prema ostvarenim prihodima odaberu neki iznos izmeðu najvišeg i najnižeg i prema njemu plaæaju doprinose. U razgovoru za Hej.hr zamjenik ministra financija istaknuo je kako se prema zahtjevima novinara i drugih samostalnih djelatnosti sada nije moglo izmijeniti zakon, te da je donesena uredba vlade samo rješavanje goruæih problema izazvanih provoðenjem zakona o doprinosima. Kuštrak oèekuje da æe do izmjene zakona o doprinosima doæi bez obzira hoæe li se vlast promijeniti ili ne.

... više ...


Ogranak slobodnih novinara Hrvatskog novinarskog društva prosvjeduje protiv prijedloga Ministarstva financija da Vlada uredbom sa zakonskom snagom poveæa za 100 eura mjeseèno doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje registriranim slobodnim novinarima unatrag za proteklih deset mjeseci. Predloženom uredbom Ministarstvo financija tobože nastoji  ispraviti propuste u naplati doprinosa, a zapravo pokušava iskoristiti zakonodavni predah od raspuštanja Sabora do izbora kako bi se ispod stola ozakonilo poveæanje doprinosa slobodnim novinarima.
Prema prijedlogu Ministarstva financija registrirani slobodni novinari bi trebali državi svaki mjesec uplaæivati poreza, prireza i doprinosa prosjeèno više od tri tisuæe kuna, što je s obzirom na visinu novinarskih honorara preveliko porezno optereæenje.
Ogranak slobodnih novinara ujedno upozorava da to nije jedini primjer porezne nejednakosti novinara. Novim Pravilnikom o porezu na dohodak u èl. 43. samo novinarima su smanjeni sa 40 na 25 posto paušalno priznati neoporezivi rashodi. Svim ostalim kategorijama autora i nadalje se priznaje 40 posto neoporezivih rashoda. A u internim naputcima obvezujuæim za službenika Porezne uprave nezakonito se osporava autorsko-pravna zaštita i porezne olakšice za novinarske priloge zaposlenih novinara, jer po pogrešnom tumaèenju Ministarstva financija rad zaposlenih novinara jest nesamostalni rad i zbog toga ne može imati svojstva autorskog rada.
Ukoliko Vlada usvoji predloženu uredbu Ministarstva financija i ne smanji osnovice za obraèun doprinosa Ogranak slobodnih novinara HND æe se obratiti za pomoæ meðunarodnim organizacijama slobodnih novinara i pokrenuti postupke za ocjenu ustavnosti propisa i podzakonskih akata kojima se u Hrvatskoj porezno diskriminiraju novinari.

Predsjednik Ogranka                                        Predsjednik HND
slobodnih novinara
Ivica Grèar, v.r.                                                 Dragutin Luèiæ

Zagreb, 27. listopada 2003.

... više ...


29.10.2003.
Freelanceri

Problem oko naplate doprinosa, retroaktivnosti rješenja (naplata prema rješenjima uz poveæanje osnovice od poèetka godine, za razliku do dana kada je rješenje izdano) pogodio je sve slobodne novinare koji vode poslovne knjige kao i one koji su se odluèili plaæati doprinose zbog odluke ministarstva da zakonom koji vrijedi od poèetka godine podigne osnovicu za naplatu na èak 5841 kunu (ako se ne varam, no brojka je vrlo blizu), što je novinare dovelo u neravnopravan položaj u odnosu na druge samostalne djelatnosti, a prije svega umjetnike kojima doprinose plaæa država...
Na sastanku Ogranka slobodnih novinara Hrvatskog novinarskog društva, èiji sam ja predsjednik, kao jedan od zakljuèaka donesen je i zahtjev prema Ministarstvu financija da preispita visinu osnovice za izraèun doprinosa, umanji ju na razumnu visinu, možda kao kod klasiènih obrtnika na oko 3400 kuna, te omoguæi novinarima da oni kojima to visina prihoda omoguæuje štede u 3 stupu mir. osiguranja, ili u životnom osiguranju...
S druge strane tražimo od ministarstva financija da preispita moguænost da slobodne novinare, kao stimulaciju samozapošljavanja, uvrsti u kategoriju onih kojima država plaæa doprinose... Mislim da bi se na taj naèin omoguæilo i poticalo novinare na otvaranje samostalnih djelatnosti, te na taj naèin dala bi im se moguænost da sami zarade za svoju starost, ali si i osiguraju zdravstveno osiguranje... Otvoreni smo kao ogranak za razgovor o visini sudjelovanja države u tako naplativim doprinosima....
Tražimo hitnu reakciju ministarstva financija, a zbog opetovanih upozorenja o naèinu naplate doprinosa, te naèina na koji se porezna uprava i njezine ispostave odnose prema slobodnim novinarima... Kao sto sam veæ spomenuo visina osnovice je izraèunata prema prosjeènoj plaæi te uveæana za odreðeni koeficijent tako da bi se nekom novinaru isplatilo plaæati doprinose njegova bruto zarada (bez PDV-a ako je i u tom sustavu) mora biti veæa od 5400 kuna jer u protivnom je to u potpunosti neisplativo... mnogim novinarima je teško ostvariti takve prihode, zbog mnogih razloga, od kojih se istièu i kašnjenje u naplatama (a država pritom ne èeka s naplatom nego obraèunava zatezne kamate)
Èudi i izjava ministarstva financija koju su prenijeli mediji kako se èudi novinarima koji žele plaæati doprinose, jer je netko to u ministarstvu procijenio da se ne isplati...
U sklopu ovog tražimo od Ministarstva financija da zatraži od ministarstva rada i socijalne skrbi da slobodni novinari koji plaæaju doprinose imaju ista prava kao i svi drugi stalno zaposleni, sto danas nije sluèaj. To tražimo od ministarstva financija, jer ono našim novcem puni proraèun, a novinari prava po tim naplatama doprinosa ne mogu ostvarivati kao svi ostali....
I na kraju gospodine Kuštrak tražimo vašu pomoæ, jer æe svi slobodni novinari pozdraviti odluku vašeg ministarstva da prihvati naše zahtjeve zbog njihove opravdanosti...
Molim vas što hitniji odgovor i nadam se da æete izvijestiti vladu na sjednici kada se bude raspravljalo o uredbi o doprinosima o našem zahtjevu i da æe naš zahtjev biti prihvaæen...

S poštovanjem,
Dražen Tomiæ
slobodni (samostalni) novinar - Predsjednik ogranka slobodnih novinara HND-a

... više ...


Obrana novinarskih standarda
Novinarke i novinari upozoravaju na opasnosti socijalnoga dampinga na teret demokratskog oblikovanja javnog mišljenja
Novinarke i novinari iz više srednjoeuropskih zemalja zakljuèili su na sastanku u Berlinu kako «socijalni damping koji primjenjuju izdavaèi smatraju nedemokratskim pokušajima da se smanje profesionalni i socijalni standardi za novinarski rad».
Srednjoeuropska grupa novinara - ZeuG (koja broji više od 70.000 novinara, a ogranak je Europske federacije novinara) - utvrdila je radikalno smanjivanje zaposlenih te ozbiljno smanjivanja plaæa i honorara, uvoðenje duljeg radnog vremena i pokušaje uvoðenja spolne diskriminacije na štetu novinarske kvalitete u redakcijama Njemaèke, Austrije i Švicarske. Istodobno te iste medijske kuæe troše milijune eura kako bi kupovali nakladnièke kuæe i radiopostaje ili izdali nove naslove u zemljama jugoistoène Europe. Ta nemilosrdna strategija usmjerena iskljuèivo na poveæanje dobiti ozbiljno ugrožava kvalitetno novinarstvo i ukupnu kvalitetu informiranja u zemljama proširene Europe.
Srednjoeuropska grupa novinara izvijestila je na svom godišnjem sastanku u Berlinu o prvim rezultatima projekta «Novinarstvo u europskim tranzicijskim zemljama. Kao dopuna ranije studije «Eastern Empires» (Istoèni imperiji) koju je izradila Europska federacija novinara, a odnosi se na vlasništvo medija u srednjoj i istoènoj Europi, nova analiza konstatira manjkave profesionalne i socijalne standarde kolega i kolegica u tim zemljama. Pod takvim uvjetima mediji ne mogu supstancijalno pridonositi demokratskom diskursu - upozoravaju novinari i novinarke i slobodni novinari iz Švicarske, Njemaèke, Austrije, Èeške i Hrvatske. Ovako bezobzirna globalizacija prijeti opadanju publicistièke razine. U tom smislu ZeuG vrlo oštro kritizira i prisutne tendencije pojedinih država da u pripremi UN- svjetskog summita o informacijskom društvu dosadašnje standarde novinarskoga rada i, kroz to, osnovno pravo na slobodno izražavanje, snažno potisnu. Èlanovi ZeuG-a æe se boriti za pravo na medijsku kvalitetu, a suprotstavljati bezobzirnoj medijskoj ekspanziji, koja narušava standarde novinarske profesionalnosti.

... više ...


Hrvatsko novinarsko društvo (HND) smatra da se Programska pravila za nakladnike elektronièkih medija za praæenje izbora zastupnika u Hrvatski sabor, što ih je za saborsku raspravu predložio Odbor za ustav, poslovnik i politièki sustav, ne smiju odnositi na komercijalne televizijske i radijske postaje s nacionalnom koncesijom nego iskljuèivo na HRT kao javni mediji!
Takav stav HND temelji na Zakonu o elektronièkim medijima, pravilima važeæima u zemljama Europske unije, te na uvidu u bitnu razliku izmeðu javnih i komercijalnih medija. Komercijalni elektronièki mediji s nacionalnom koncesijom obvezni su striktno poštovati opæe odredbe i odredbe o plaæenoj izbornoj promidžbi iz Pravila o postupanju elektronièkih medija s nacionalnom koncesijom tijekom izborne promidžbe, koje HND ocjenjuje posve prihvatljivima..


Za HND
Dragutin Luèiæ Luce, predsjednik

... više ...


Kliknite ovdje za download
Prijedlog Zakona o medijima

travanj 2004.

... više ...


FAKULTET POLITIÈKIH ZNANOSTI
SVEUÈILIŠTA U ZAGREBU

r a s p i s u j e

N A T J E È A J
za upis studenata treæe generacije u studij novinarstva za doškolovanje
u akad. god. 2003./2004.

Fakultet politièkih znanosti upisat æe 60 izvanrednih studenata u studij novinarstva u III. studijsku godinu (studij za stjecanje VSS i struèni naziv diplomirani novinar, III. i IV. god.)

Za upis u studij mogu se prijaviti pristupnici koji su završili najmanje dvije godine dodiplomskog studija s najmanje 3 godine prakse na novinarskim poslovima ili na poslovima odnosa s javnošæu.

Svi pristupnici dužni su pristupiti razredbenom postupku.

Prijave se podnose u Studentsku referadu FPZ do 15. listopada 2003.

Razredbeni postupak održat æe se 15. listopada 2003.

Uz prijavu za upis na obrascu koji se nabavlja na Fakultetu pristupnici su dužni priložiti:

1) potvrdu visokog uèilišta o završene najmanje dvije godine dosadašnjeg studija te potvrdu o položenim ispitima i svjedodžbe o završenoj srednjoj školi
2) potvrdu o najmanje 3 godine iskustva na novinarskim poslovima ili poslovima odnosa s javnošæu
3) rodni list
4) fotokopiju domovnice s originalom na uvid
5) uplatnicu za troškove razredbenog postupka na iznos 250,00 kn na žiro raèun Fakulteta politièkih znanosti kod Zagrebaèke banke broj 2360000-1101217644
Za dodatne informacije obratiti se u Studentsku referadu Fakulteta tel. 46 55 490.

RAZREDBENI POSTUPAK

Razredbeni postupak sadrži:

A)  TEST ZNANJA:
1) Hrvatski jezik i književnost  20 pitanja = maximalno 200 bodova
2) Povijest + Politika igospodarstvo 20 pitanja = maximalno 200 bodova
3) Test opæe kulture   20 pitanja = maximalno 200 bodova

B) OCJENA NOVINARSKOG OPUSA:
od 0 do maksimalno 200 bodova
(prosuðuje troèlano povjerenstvo, pristupnici pri prijavi predaju popis svojih radova)

C) SREDNJOŠKOLSKI USPJEH

 prosjek 5,00 200 bodova

- Ukupno maksimalno 1000 bodova
- Nema praga

Školarina iznosi 5.000,00 kn šk.god.

... više ...


Prije toga, još polovicom lipnja, Hrvatski je sabor usvojio dugo najavljivane izmjene i dopune Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, a neskrivena zakonodavèeva intencija ulaska u složeni proces mijenjanja navedenog zakona, izmeðu ostalog, bilo je olakšavanje osnivanja dobrovoljnih mirovinskih fondova, kao i dodatno buðenje interesa poslodavaca, sindikata i cehovskih udruga za dobrovoljno mirovinsko osiguranje.
 Više nego uspješan poèetak rada obveznih mirovinskih fondova u drugom stupu, «prijateljske» zakonske promjene te bitno poveæanje tržišnih sudionika i najveæim bi skepticima bili dostatna najava pravoga procvata dosad nedostatno razvijenoga treæeg stupa mirovinskog osiguranja. Nažalost, po svemu sudeæi, broj osiguranika u treæemu stupu u nadolazeæim bi godinama mogao, pod uvjetom da ne uslijede ozbiljniji zahvati u zakonodavstvu, ponajprije poreznom, rasti po stopama ispod svih oèekivanja.
 Takvu tezu u dobroj mjeri potvrðuju konkretni podaci o broju èlanova (donedavna jedinoga) Raiffeisen dobrovoljnoga mirovinskog fonda (Raiffeisen DMF). U taj se fond od osnivanja, 06. kolovoza 2002., do kraja iste godine uèlanilo ukupno 1.345 osiguranika. Po posljednjim podacima, Raiffeisen DMF je na dan 31. kolovoza 2003. imao ukupno 3.283 èlana. Meðutim, primjetno je da je od poèetka ove godine mjeseèni priljev èlanova u taj fond pao s 351 èlanova u ožujuku na oko 150 novih èlanova u srpnju i kolovozu. Odnosno, mjeseèna stopa prirasta èlanova u jedini dobrovoljni mirovinski fond od poèetka godine pala je s oko 20 posto (u sijeènju) na nešto više od 5 posto (u kolovozu).
  Nažalost, ti podaci ukazuju da su na dobrovoljnu mirovinsku štednju upuæeni samo malobrojni imuæniji hrvatski graðani, kojima osigurana materijalna egzistencija dopušta mjeseèna izdvajanja s ciljem osiguranja socijalno zbrinute starosti, tj. nekoliko postotaka stanovništva koji, s obzirom na visinu svojih redovitih primanja, uopæe mogu razmišljati u vremenskom horizontu od 10, 15 ili 20 godina. 
 Dakle, «kapilarni» ili «maloprodajni» rast dobrovoljne mirovinske štednje u Hrvata veæ je danas dosegao svoj plafon, pa država veæ mora poèeti razmišljati o novim zakonskim rješenjima koje bi znaèajnije potaknule pojedince i njihove poslodavce da sve više preuzimaju brigu za svoju starost. Takva rješenja, sudeæi po iskustvima razvijenih zemalja, ali i usporedivih tranzicijskih zemalja koje su ušle u mirovinsku reformu prije Hrvatske, poglavito leže u sferi poreznog zakonodavstva.
 Prije no što to detaljnije elaboriramo, podsjetimo se što je to, zapravo, dobrovoljno mirovinsko osiguranje?
 Za razliku od drugog stupa mirovinskog osiguranja, u kojem se jedna èetvrtina dosadašnjeg mirovinskog doprinosa preusmjerava na osobne raèune osiguranika otvorene u novoutemeljenim obveznim mirovinskim fondovima, treæi stup predstavlja dobrovoljnu mirovinsku štednju koju osiguranik može koristiti tek nakon ugovorenog stjecanja prava na mirovinsko davanje, a hrvatski zakoni dopuštaju da se to može ostvariti veæ nakon navršene pedesete godine života.
 Najveæa atraktivnost dobrovoljne mirovinske štednje leži u zakonski propisanome državnom poticaju od 25 posto na štedne uloge do maksimalnog iznosa od 5 tisuæa kuna na godinu, tako da osiguranik u treæem stupu može "zaraditi" maksimalan poticaj od 1.250 kuna na godinu, dakle, potpuno isto kao i kod štednje u stambenim štedionicama.
 Druga velika pogodnost dobrovoljne mirovinske štednje je što uplaæeni doprinosi smanjuju poreznu osnovicu osiguranika, buduæi da se (po trenutaènim odredbama Zakona o porezu na dohodak) neoporezivi dio dohotka uveæava za iznos uplaæenog doprinosa, i to najviše do 1.050 kuna mjeseèno, odnosno 12.600 kuna godišnje.
 Donedavna se smatralo da su upravo te dvije pogodnosti, a naroèito navedeni državni poticaj, biti glavno jamstvo brzoga rasta broja osiguranika i iznosa dobrovoljne mirovinske štednje u treæem stupu, kamo se, po tim predviðanjima, trebao preusmjeriti veliki udjel u depozitima hrvatskih graðana položenih u domaæim i inozemnim bankama.
 Nažalost, to se dosad nije dogodilo, iako su provedene izmjene i dopune zakona bitno pojednostavile funkcioniranje treæeg stupa i olakšale osnivanje novih dobrovoljnih fondova.
 Ponajprije, èak tri zakonske izmjene bitno æe pridonijeti širenju kruga potencijalnih osiguranika u treæem stupu: prvo, minimalni broj èlanova pojedinog dobrovoljnog fonda smanjen s dvije tisuæe na dvjesta; drugo, meðu osnivaèe, odnosno sponzore dobrovoljnih fondova, pored sindikata i poslodavaca, uvrštene su i udruge samostalnih djelatnosti (poput Hrvatskog novinarskog društva, Hrvatske javnobilježnièke komore i drugih); i treæe, èlanom dobrovoljnog fonda ubuduæe može postati i svaka osoba s prebivalištem u Hrvatskoj, bez obzira na dob (dosad je uvjet bila punoljetnost).
 Nadalje, novim zakonskim rješenjem osnivaèi dobrovoljnih mirovinskih društava više neæe morati prethodno osnivati mirovinska osiguravajuæa društva, veæ æe potencijalnim èlanovima moæi izravno ponuditi ukljuèivanje u neki od dobrovoljnih fondova u svom portfelju, zasnovanih na razlièitim naèelima ulaganja (primjerice, rizièniji fondovi veæi dio svoje imovine ulažu u dionice, a konzervativniji u obveznice).
 Odlukom Sabora bitno su liberalizirana i postojeæa investicijska ogranièenja koja vrijede za ulaganje imovine dobrovoljnih mirovinskih fondova. Ponajprije, i obveznim i dobrovoljnim fondovima otvara se moguænost zakljuèivanja repo poslova (povratne kupnje vrijednosnica) i terminskih ugovora, ali jedino sa svrhom zaštite imovine mirovinskih fondova. Osim toga, limit ulaganja dobrovoljnih fondova u inozemnu financijsku imovinu poveæan je s 15 na 20 posto imovine fonda. Osim toga, zakonodavac je dobrovoljnim fondovima potpuno ukinuo ogranièenja ulaganja koja i nadalje vrijede za obvezne fondove, èime se dobrovoljnim fondovima omoguæuje slobodnije ulaganje imovine, a sve u svrhu poticanja razvoja dobrovoljnog mirovinskog osiguranja u Hrvatskoj.  
 Na kraju, uzela se u obzir i dosadašnja nedostatna profitabilnost dobrovoljnih mirovinskih društava za njihove osnivaèe, nametnuta zakonom, pa su skinuti svi limiti glede visine naknade za pokriæe troškova dobrovoljnih mirovinskih društava. Ipak, buduæi da æe se te naknade ubuduæe utvrðivati statutom dobrovoljnih fondova, koje po Zakonu potvrðuje Hagena, ta nadzorna institucija na raspolaganju ima dovoljno instrumenata da sprijeèi svako pretjerivanje u tom pogledu.
 Zbog èega se smatra da ni navedene poticajne zakonske izmjene neæe bitnije pridonijeti razvoju dobrovoljne mirovinske štednje u Hrvatskoj?
 U prvome redu, sva svjetska iskustva pokazala su da je do bržega razvoja razlièitih oblika dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja došlo iskljuèivo u onim zemljama u kojima su na uplatu doprinosa za dobrovoljno osiguranje svojih radnika bili stimulirani njihovi poslodavci. A najuèinkovitiji mehanizam koji pokreæe poslodavce na akciju u tom su sluèaju porezni poticaji.
 Na ovom mjestu moramo istaæi kako naše porezne vlasti priznaju porezne olakšice iskljuèivo fizièkim osobama-èlanovima dobrovoljnih mirovinskih fondova, buduæi da u poreznu osnovicu, izmeðu drugih kategorija osiguranja, ne ulazi uplata dobrovoljne mirovinske štednje u iznosu do 1.050 kuna mjeseèno.
 Meðutim, naš porezni sustav ne predviða prilikom isplata premija za dobrovoljno mirovinsko osiguranje nikakve olakšice za poslodavce. Kako danas stvari stoje, svaka uplata doprinosa za dobrovoljno mirovinsko osiguranje koju bi poslodavac platio za svoje radnike, u poreznome smislu, predstavlja isplatu plaæe radniku. A na takve isplate poslodavac je dužan obraèunati i ustegnuti obvezne doprinose iz plaæe i na plaæu. Èak i u sluèaju kada bi radnik pritom koristio osobnu olakšicu u plaæanju poreza na dohodak (pa bi, dakle, ta isplata bila osloboðenja davanja po osnovu poreza i prireza na dohodak), poslodavac bi na uplaæenih 100 kuna dobrovoljnog mirovinskog osiguranja imao trošak od 146,50 kuna. Dakle, u trenutaènim uvjetima hrvatski je poslodavac potpuno demotiviran od svake pomisli da svojim zaposlenicima kroz proces kolektivnog pregovoranja ponudi uplaæivanje doborovoljnoga mirovinskog osiguranja.
 Upravo u svrhu analize utjecaja poreznog tretmana na razvoj dobrovoljne mirovinske štednje, Agencija za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja (Hagena), regulator i supervizor domaæega mirovinskog tržišta, u suradnji s amerièkom državnom Agencijom za meðunarodni razvoj (USAID), inicirala izradu struène studije pod nazivom "Porezna politika i dobrovoljni mirovinski fondovi". Ta je studija upravo dovršena i upuæena na razmatranje nadležnim tijelima hrvatske Vlade.
 Kako doznajemo, od više modela poreznih poticaja dobrovoljnom mirovinskom osiguranju u Hrvatskoj, koje analizira i razmatra ta studija, najviše je izgleda dobila varijanta koja predlaže da se u okviru postojeæega Zakona o porezu na dohodak regulira mjeseèni, odnosno godišnji iznos kojeg bi poslodavac može po osnovi namjenske dobrovoljne mirovinske štednje uplatiti za svog zaposlenika s kojim ima zakljuèen ugovor o radu, a koji se ne bi smatrao primitkom, pa kao takav ne bi ni bio ukljuèen u plaæu radnika.
 Iako je prerano donositi bilo kakve zakljuèke, pogotovo s obzirom da prethodni, još nedovršeni krug izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak traje veæ više od godine dana, valja oèekivati da æe hrvatska Vlada i nadležno Ministarstvo financija predložene izmjene poreznoga sustava uzeti u hitan postupak.

Dražen Rajkoviæ, HAGENA 


 

RAZGOVOR: dr. Dragan Kovaèeviæ, ravnatelj Hagene

Dobrovoljna mirovinska štednja vrlo je atraktivan financijski proizvod

 Voditelj (u pozadini), kao u kvizu «Tko želi postati milijunaš?», postavlja pitanje anonimnom, «malom» èovjeku «iz naroda»: «Znate li kako možete poveæati svoju mirovinu?» Sat nesmiljeno otkucava, natjecatelj se vrpolji i preznojava, da bi se na kraju odluèio iskoristiti jocker «SOS telefon». Nakon poziva, s druge strane slušalice odjekuje samouvjeren odgovor: «Znam, treæi stup!»
 Scenarij je to TV spota koji se otprije nekoliko tjedana vrti na hrvatskim televizijskim postajama, a u sklopu javne edukativne kampanje o treæem, dobrovoljnom stupu mirovinskoga osiguranja, koju, u ime hrvatske Vlade, provodi Agencija za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja (Hagena).
 Dr. Dragan Kovaèeviæ, ravnatelj Hagene, objašnjava zbog èega se s kampanjom o treæem stupu poèelo baš sada:
- Edukativnu kampanju o treæem stupu novoga sustava mirovinskog osiguranja Hagena je namjeravala zapoèeti odmah nakon što je bilo bjelodano da su obvezni mirovinski fondovi u drugome stupu tijekom 2002. poèeli besprijekorno funkcionirati. Uspješnu lanjsku edukativnu kampanju potvrðuje podatak da je svoj obvezni mirovinski fond u 2002. dragovoljno odabralo èak 81,54 posto od ukupno uèlanjenih 938 tisuæa osiguranika. Ipak, da bismo bili uèinkoviti i informirali što veæi broj potencijalnih osiguranika o svim pogodnostima koje im pruža treæi stup mirovinskog osiguranja, poèetak kampanje bio je odgoðen do stupanja na snagu izmjena i dopuna Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, kojima je zakonodavac znatno proširio krug potencijalnih osiguranika i pojednostavio osnivanje i funkcioniranje dobrovoljnih mirovinskih fondova.
 U èemu se sastoje pogodnosti koje sadašnji i buduæi èlanovi fondova u treæem stupu mogu oèekivati od dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja detljno objašnjava Kovaèeviæ:
- Dobrovoljno mirovinsko osiguranje definitivno je vrlo atraktivan proizvod na domaæem financijskom tržištu i u buduænosti æe sve više dobivati na važnosti i u obuhvatu meðu našim graðanima s izraženom brigom za socijalno zbrinjavanje vlastite starosti. Naravno, takav stav ponajprije temeljim na državnom poticaju od 25 posto na dobrovoljnu mirovinsku štednju do 5 tisuæa kuna godišnje, te na poreznim olakšicama za fizièke osobe koje uplaæuju premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja. Poveæanom interesu graðana za dobrovoljnu mirovinsku štednju svakako æe pridonijeti i èinjenica što je nedavnim izmjenama i dopunama zakona omoguæeno da èlanovi fondova u treæemu stupu postanu i maloljetne osobe s prebivalištem u Hrvatskoj, a minimalan broj èlanova pojedinog fonda sada je samo dvjesto, što bi trebalo pospješiti osnivanje zatvorenih fondova za zaposlenike pojedinih kompanija, èlanove pojedinih sindikata ili cehovskih udruženja.
 Ipak, primjetno je da su, suprotno svjetskoj praksi, velike hrvatske kompanije i sindikalne središnjice vrlo rezervirane u svom angažmanu u ulozi osnivaèa zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova. Kovaèeviæ pokušava objasniti zašto su na tom podruèju hrvatska iskustva tako siromašna:
- Sve europske zemlje koje su posljednjih godina provodile mirovinsku reformu, bez iznimke su donijele zakonska rješenja koja stimuliraju štednju stanovnika u dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Ti fondovi mogu biti otvorenog tipa, za sve graðane, a mogu biti i zaposlenièki, pri èemu postoji obvezno i neobvezno uèlanjivanje radnika pojedinih kompanija ili cijelih grana industrije. U svim zemljama èije smo mirovinske modele prouèavali, zakonodavac je iskazao namjeru oslobaðanja poslodavaca od plaæanja poreza na uplate u dobrovoljne mirovinske fondove za svoje zaposlenike.   
 Nažalost, kako je mirovinska štednja u Hrvatskoj poznata tek odnedavna, povoljniji porezni tretman poslodavaca još nije došao na dnevni red, pa smatramo da je sada prava prilika da se o tome otvori šira rasprava.
 Naime, po nekim optimistièkim procjenama, u sljedeæih deset godina bi dobrovoljnim mirovinskim osiguranjem trebalo biti obuhvaæeno barem 10 posto obvezno osiguranih osoba. Takav cilj u okolnosti postojanja velikog broja èesto interesno suprotstavljenih sindikalnih središnjica neæe biti moguæe ostvariti bez znaèajnijeg sudjelovanja poslodavaca. Stoga se razrada cjelovitog i konzistentnog sustava poreznih olakšica za poslodavce u sluèaju uplata premija doborovoljnog mirovinskog osiguranja za njihove zaposlenike èini nužnom.
 Hagena je, uz pomoæ vanjskih financijskih i poreznih struènjaka, veæ razradila model poreznih olakšica za poslodavce koji ne remeti postojeæi porezni sustav, jednostavan je za provedbu i ne zahtijeva dodatna sredstva iz državnog proraèuna.
 Smatramo da bi propisivanje maksimalnog iznosa mjeseène premije za dobrovoljno mirovinsko osiguranje koju poslodavac uplaæuje za svoje radnike, a koji se ne bi smatrao primitkom temeljem odredbi Zakona o porezu na dohodak, bio optimalni model poreznih olakšica u cilju poticanja dobrovoljne mirovinske štednje. Vjerujemo da æemo u takvim razmišljanjima naiæi na potporu hrvatske Vlade - zakljuèuje Kovaèeviæ.    

STRANA ISKUSTVA S TREÆIM STUPOM

Maðarska ima 1,2 milijuna èlanova dobrovoljnih mirovinskih fondova
Kada se razmatraju inozemna iskustva s treæim, dobrovoljnim stupom mirovinskoga osiguranja, svakako se mora poèeti s Maðarskom, koja je kao prva meðu europskim tranzicijskim zemljama pokrenula i provela mirovinsku reformu.
 Zapravo, u Maðarskoj su dobrovoljni mirovinski fondovi poèeli s radom još 1994., dok je drugi stup pokrenut tek èetiri godine kasnije, 1998. Rast oba nova stupa mirovinskog osiguranja kod naših sjevernih susjeda bio je izuzetno snažan. Krajem 2001. dobrovoljni mirovinski fondovi imali su 1,15 milijuna èlanova i ukupnu neto imovinu vrijednu 1,2 milijarde eura. Veæ krajem prošle godine broj èlanova narastao je na 1,18 milijuna, dok je njihova ukupna imovina narasla na oko 1,4 milijarde eura. Za usporedbu, krajem 2001. maðarski obvezni mirovinski fondovi brojali su 2,25 milijuna èlanova, a njihova ukupna neto imovina dostigla je 1,17 milijardi eura.
 Podsjetimo, Maðarska ima puno brojnije stanovništvo od Hrvatske (10,3 naprama 4,4 milijuna), a sukladno tome veæi im je i broj zaposlenih (3,8 naprama 1,36 milijuna). I dok je Hrvatska sa sadašnjih više od milijun èlanova obveznih mirovinskih fondova, u relativnom odnosu, mjerenom prema broju zaposlenih, nadmašila Maðarsku, iz sadašnje perspektive se èini da æemo vrlo teško dostiæi njihove relativne brojeve èlanova fondova u treæemu stupu.
 Naime, u Maðarskoj je u obvezne mirovinske fondove uèlanjeno 55 posto, a u dobrovoljne fondove 30 posto radno aktivnoga stanovništva. Kada bi u Hrvatskoj dostigli taj odnos, u dobrovoljne fondove bilo bi uèlanjeno oko 570 tisuæa osiguranika. Meðutim, po najnovijim, inaèe optimistiènim procjenama hrvatske Agencije za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja, bili bismo vrlo zadovoljni da se u fondove treæega stupa u sljedeæih deset godina dobrovoljno uèlani približno 10 posto obveznih osiguranika (što bi danas iznosilo 136 tisuæa èlanova). U stvarnosti, Hrvatska tek ima jedan dobrovoljni mirovinski fond s tek nešto više od tri tisuæe èlanova.
 Zašto je Maðarska poluèila takav uspjeh u treæem stupu? Kratak i jasan odgovor bi bio: zbog poreznih olakšica. Iako i Maðarska, poput Hrvatske, daje porezne olakšice osiguranicima koji sami uplaæuju premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja (od porezne osnovice odbija se 30 posto doprinosa od najviše 100.000 HUF/390 EUR godišnje), glavni je «štos» u poreznim olakšicama za poslodavca. Naime, po zakonu poslodavac uplatu doprinosa za dobrovoljno mirovinsko osiguranje, ako se na to odluèi, mora ponuditi svim zaposlenicima, ali ga zato država oslobaða plaæanja svih poreza i doprinosa na uplatu dobrovoljne mirovinske štednje do visine minimalne plaæe po zaposleniku!
 Naravno, rijetko koja tvrtka iskorištava taj maksimum, ali prosjeèna mjeseèna uplata po zaposleniku u treæi stup u Maðarskoj doseže oko 5 posto bruto plaæe (za razliku od drugog stupa, u kojem je zakonom propisana stopa izdvajanja 6 posto od bruto plaæe).
 Što se tièe broja dobrovoljnih mirovinskih fondova, u Maðarskoj se zbila dramatièna tržišna koncentracija: najveæi broj fondova (270) dosegnut je 1996., da bi taj broj krajem 2000. pao na 120, krajem 2001. na 101, a krajem 2002. na «samo» 82 fonda. Od tog broja, osnivaèi sedam fondova su banke, pet osiguravatelji, a preostalih 70 poslodavci. Od ugašenih fondova, samo je jednom fondu oduzeto odobrenje za rad, dok su ostali fondovi «nestali» kroz procese preuzimanja ili spajanja. Od postojeæih fondova, u pet najveæih fondova skoncentrirano je 50 posto ukupnog broja èlanova, a oni kontroliraju i 43 posto ukupne imovine dobrovoljnih mirovinskih fondova.
 Slovaèka, koja namjerava uvesti drugi stup mirovinskoga osiguranja na poèetku 2004., još od 1996. ima treæi stup, u sklopu kojega djeluju èetiri mirovinska osiguravajuæa društva. Svi dobrovoljni fondovi kojima upravljaju ta društva, a veæinom je rijeè o mirovinskim programima pod pokroviteljstvom poslodavaca, krajem 2002. imali su 457.430 èlanova, a njihova ukupna imovina dostigla je oko 9 milijardi SKR (ili oko 216 milijuna eura). Temeljem slovaèkih zakona, predviðene su vrlo izdašne porezne olakšice i za poslodavce i za zaposlenike.
 U Poljskoj su na kraju 2002. ukupno 23 mirovinska ili investicijska društva upravljala s ukupno 182 dobrovoljna mirovinska fonda (koji se tamo zovu mirovinski programi poslodavaca). U razlièite dobrovoljne mirovinske programe, koji su pokrenuti 1999., na kraju lanjske godine bilo je ukljuèeno ukupno 81.219 osiguranika, ali od toga njih 49.298 bili su èlanovi nekog od mirovinskih fondova poslodavaca, dok su ostalima poslodavci uplaæivali doprinose kao premije životnih osiguranja, odnosno kao pologe u investicijske fondove. Iznos mirovinskog doprinosa koje poslodavci mjeseèno uplaæuju za zaposlenike varira izmeðu 1 i 7 posto od bruto plaæe. Od poèetka 1999. do kraja 2002. poslodavci su u dobrovoljne mirovinske programe svojih zaposlenika uplatili ukupno 278 milijuna PZL (oko 70 milijuna eura), što pokazuje da je u Poljskoj treæi stup mirovinskog osiguranja još slabo razvijen.          

... više ...


Prema prijedlozima HND precizirat æe se èlanci Zakona koji govore o službenoj tajni, a ujedno æe Ministarstvo konaèno pokrenuti postupak za izmjenu Zakona o zaštiti tajnosti podataka iz 1996. godine, po kojem bi, kad bi se primjenjivao, bilo utuživo objavljivanje svake informacije u posjedu javne vlasti. Kao nedopušteno ogranièavanje dostupnosti informacija HND insistira na pravu na uporabi tehnièkih pomagala u praæenju sudskih rasprava.
HND je predložio da se sadašnja formulacija o zaštiti privatnosti zamijeni onom iz važeæeg Zakona o javnom priopæavanju jer iz prijedloga proizlazi da se o osobama koji obavljaju javnu službu ili dužnost mogu objaviti samo informacije vezane uz javnu službu ili dužnost koje obavljaju. Tako formuliranim èlankom prekomjerno je zaštiæena privatnost državnih dužnosnika, odnosno politièara.
HND, takoðer insistira na ukidanju ili ublažavanju predloženih odredbi o zaštiti izvora informiranja, te zahtjeva brisanje odreðenih predloženih stavaka Zakona. Ministarstvo je prihvatilo i sugestiju da se u novi Zakon, kao krovni akt koji odreðuje djelovanje medija, uvrste i odredbe o ogranièenju koncentracije vlasništva nad elektronièkim medijima iz Zakona o elektronskim medijima.
Hrvatsko novinarsko društvo oèekuje da æe njegovi predstavnici, u skladu s dosadašnjim dobrim obièajima, biti pozivani na sjednice nadležnih saborskih odbora prije nego li se prijedlog Zakona pojavi pred sabornicima.

Za HND
Gojko Marinkoviæ, potpredsjednik

... više ...


Predsjedniku Hrvatskog sabora
gospodinu Zlatku Tomèiæu
Predsjedniku saborskog Odbora za
informiranje, informatizaciju i medije
gospodinu Luki Roiæu

Poštovani,
Hrvatski sabor do danas nije izabrao Vijeæe HRT-a, blokirao je  provoðenje Zakona o HRT-u, koji je donio prije sedam mjeseci, te je tako onemoguæio i izravno ugrozio pretvaranje HRT-a u instituciju javnog dobra.
Zakonska obveza Vijeæa je naime to da bira odnosno imenuje glavnog ravnatelja HRT-a, ravnatelje poslovnih jedinica, glavne urednike informativnog programa i direktore programa HR odnosno HTV-a te da odobrava i nadzire programsku orijentaciju HRT-a.
Buduæi da nije izabrano Vijeæe, HRT danas funkcionira ilegalno.
Privremenost svih rukovodeæih i urednièko-novinarskih kadrova rezultira padom profesionalnih standarda, privatizacijom posebno u Informativnom programu, klijentelizmom i nemoguænošæu uspostave linije programske i poslovne odgovornosti.
HRT se tako našla u situaciji u kojoj se ne može sustavno, organizirano i dugoroèno nositi s izazovima buduænosti, pa  i inaèe dobrodošlom konkurencijom uoèi skorog izbora koncesionara za 3. nacionalnu tv mrežu.
Vlasnik HRT-a stavlja tako tu Kuæu u neravnopravni položaj.
Zapanjujuæa je èinjenica da je Sabor takvim odnosom prema izboru Vijeæa HRT-a doveo u pitanje i legalitet predstojeæih parlamentarnih izbora, jer Vijeæe HRT-a ima posve odreðene zakonske obveze u praæenju predizborne kampanje i poštivanju strogih medijskih pravila koja smo prihvatili podnošenjem zahtjeva za èlanstvo u Europsku uniju.
Ponovno upozoravamo hrvatsku i meðunarodnu javnost na alarmantno stanje u HRT-u, a Sabor pozivamo na provoðenje zakona o HRT-u.

za Zbor novinara HND
elektronièkih medija Forum 21   
Luka Mitroviæ, predsjednik  
  

za Ogranak HND - HTV
 Velimir Ðuretiæ, predsjednik

... više ...


HRTL je koncesiju dobio izmeðu sedam kandidata na današnjoj sjednici Vijeæa za radio i televiziju održanoj u zagrebaèkom hotelu Opera.

Za dobivanje koncesije bilo je potrebno pet od devet glasova èlanova Vijeæa, što je tvrtki HRTL uspjelo u drugom krugu glasovanja u kojem im je konkurirala TV Moslavina koja je dobila dva glasa. Dva glasaèka listiæa bila su prazna.

Osim ta dva ponuðaèa, od sedam konkurenata glas je u prvom krugu dobila jedino tvrtka Rovita koju su osnovali Tvornica duhana Rovinj, Hrvatski telekom i jedna od najmoænijih svjetskih medijskih kompanija "News Corporation" Roberta Murdocka.

Televizijska koncesija na državnoj razini, koju je do sada koristio treæi program HTV-a, dodijeljena je na 10 godina uz godišnju naknadu od 300 tisuæa kuna i 100 tisuæa kuna za korištenje frekvencije.

Po rijeèima èlana Uprave HRTL-a Dobrivoja Kebera, televizija HRTL æe za šest mjeseci poèeti s emitiranjem "zabavnog i veselog programa", s dosta domaæeg sadržaja na kojem su, kako tvrdi, veæ poèeli raditi.

Izrazivši zadovoljstvo zbog dobivanja koncesije, Keber je rekao kako se nisu nadali da æe iz utrke tako brzo ispasti jaki konkurenti poput skandinavskog SBS-a ili tvrtke Rovita, iza koje je stajao britanski medijski magnat Murdock.

"Jako smo sretni što smo u Hrvatskoj i ono što možemo obeæati je da æe ovo biti televizija s hrvatskim programom namijenjena hrvatskim gledateljima", kazao je direktor RTL-a za Njemaèku Hans Mahr.

Dodao je kako je cijeli postupak dodjeljivanja koncesije bio otvoren i pošten, što se, kaže, vidjelo i po tome što Vijeæe za radio i televiziju ništa nije radilo iza zatvorenih vrata.

"To je dobar znak i dobar korak za razvoj televizijskog medija u srednjoj Europi", ustvrdio je Mahr.

Predstavnik kutinske "TV Moslavine" Zvonimir Kabelka kazao je da se ta tvrtka nadala da æe dobiti koncesiju, no da je Vijeæe ipak odluèilo drugaèije. Pobjednièkoj tvrtki poželio je sreæu i uspjeh u radu.

Prijavljujuæi se na natjeèaj za dodjelu koncesije prije nekoliko mjeseci HRTL je najavio da æe u prvoj godini uložiti oko 30 milijuna eura, zaposlila 150 osoba i otvorila dopisništva u Osijeku, Rijeci, Splitu i Dubrovniku. Tvrde da æe dati priliku domaæim talentima da rade u lokalnoj produkciji, ali i za druge TV kuæe. Njihov su adut, kako su najavili, domaæe sapunice, šou programi i programi za djecu.

RTL, èije je sjedište u Luksemburgu, u 90-postotnom vlasništvu je njemaèke medijske grupacije Bertelsmann u kojoj suvlasništvo ima i njemaèki WAZ, 50-postotni suvlasnik Europapress holdinga. Do sada je u osam europskih zemalja imao 23 televizijske i 22 radio postaje.

Koncesiju za emitiranje televizijskog programa na nacionalnoj razini do danas je, osim javnog HTV-a, imala Nova TV.

... više ...



Kliknite ovdje za download
Zakon o pravu na pristup informacijama
verzija 27.08.2003.

... više ...


Postanite dobar, uspješan i poznat novinar.

VISOKA ŠKOLA NOVINARSTVA
MEDIA PLAN SARAJEVO
u suradnji s ESJ Lille, Visokom školom novinarstva Lille, Francuska

objavljuje
N A T J E È A J
za upis u školsku 2003/2004. godinu

PRAKTIÈNI  STUDIJ  NOVINARSTVA
Štampa / Radio / Televizija / Web novinarstvo

Uvjeti natjeèaja:

1. Završen  fakultet ili status apsolventa
2. Izvanredno poznavanje bosanskog, srpskog ili hrvatskog jezika
3. Poznavanje engleskog jezika
4. Poznavanje rada na raèunalu
5. Predispozicije za rad u medijima
6. Državljanstvo jedne od zemalja Jugoistoène Evrope

Najuspješniji polaznici moæi æe konkurirati za dobijanje stipendije
Vlade Republike Francuske

Informacije i prijave:
internet adresa: www.mediaplan.ba
e-mail adresa: studij@mediaplan.ba
adresa: Media Plan Institut, Patriotske Lige 30/3   
(zgrada Arhitektonskog fakulteta), 71000 Sarajevo, BiH
- na broj telefona: ++ 387 33 213 205

Natjeèaj otvoren do 14. rujna 2003.

Projekt podržavaju Vlada R Francuske i SR Njemaèke pomoæu Pakta Stabilnosti za jugoistoènu Evropu

PRIOPÆENJE ZA JAVNOST

NATJEÈAJ ZA UPIS STUDENATA U VISOKU ŠKOLU NOVINARSTVA MEDIA PLAN

Visoka škola novinarstva Media plan (VŠN) u Sarajevu, poziva sve zainteresirane kandidate iz regiona Jugoistoène Evrope da se prijave na meðunarodni studij novinarstva. Jednogodišnji, intenzivni studij VŠN, omoguæit æe im specijalizaciju u oblastima tiska, radija, televizije i web novinarstva.

Pohaðajuæi modernu, interaktivnu i dinamiènu nastavu u suvremeno opremljenoj uèionici i radio - televizijskim režijama s digitalnom opremom, studenti VŠN se u potpunosti osposobljavaju za rad u medijskim redakcijama.

Uvjeti natjeèaja su, izmeðu ostalog, završen fakultet ili apsolventski status. VŠN za Natjeèaj je otvoren do 14.09.2003. godine.

Sve informacije i prijave mogu se dobiti  na telefon: + + 387 33 213 205, web adresa: www.mediaplan.ba; email adrese: studij@mediaplan.ba.

Dodatne informacije obratite se gðici: Nikica Cvetkoviæ, telefon: + + 387 33 213 205

... više ...


1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118
AKTUALNO