hrvatsko novinarsko društvo croatian journalists' association
Perkovčeva 2 | 10 000 Zagreb | Tel: 482-8333 | Faks: 482-8332 | E-mail: hnd@hnd.hr

Arhiva priopćenja

Odaberite godinu i mjesec

Ukupno: 2347

Izvršni odbor Hrvatskog novinarskog društva s velikom zabrinutošæu konstantno prati razvoj dogaðaja u Slobodnoj Dalmaciji i nastavak represivnih mjera prema novinarima koji su javno izrazili svoj stav protiv preseljenja redakcije izvan Splita.  HND opet poziva Upravu i uredništvo Slobodne Dalmacije da ukine suspenziju novinaru Ðermanu Senjanoviæu i omoguæi mu nastavak rada u nepromijenjenim uvjetima, te da odustane od ostalih mjera kažnjavanja – prije svega degradacije unutar redakcije – prema kolegama Damiru Petranoviæu, Damiru Šarcu i Srðanu Kaiæu. Smatramo takoðer da su pismena upozorenja kolegama o navodnom kršenju radnih obveza, koja su formalno obrazložena internom prepiskom unutar Sindikata novinara te optužbom o navodnom “vrijeðanju ugleda glavnog urednika”, potpuno neutemeljena, pa od Uprave Slobodne Dalmacije tražimo da ih u pismenom obliku  povuèe i ukloni iz radnih dosjea èetvorice kolega.  Nijedan poslodavac nema pravo oduzimati svojim zaposlenicima elementarno pravo na slobodu govora, kažnjavajuæi ih degradacijom, suspenzijama, opomenama i prijetnjom otkazima, a ponajmanje to smije èiniti poslodavac novinara.  Stoga vas molimo da povuèete poteze koji su veliku štetu nanijeli kolegama, a svakako i ugledu EPH i Slobodne Dalmacije.  

 
Za IO HND-a

Luko Brailo, potpredsjednik

Mislav Bago, potpredsjednik

Vladimir Luliæ, glavni tajnik HND-a

 

... više ...


Hrvatsko novinarsko društvo zgranuto je napadom na novinara Dušana Miljuša, te od MUP-a do daljnjega zahtijeva njegovu neprekidnu policijsku zaštitu, nakon što je brutalno pretuèen ispred zgrade u kojoj stanuje u Zagrebu.

S obzirom na to da je premlaæivanje kolege Miljuša treæi takav fizièki napad na novinare u zadnjih desetak dana (dva su se nedavno dogodilo u Zadru), pozivamo Vladu da rješavanju tog alarmantnog problema pristupi bez odlaganja.

Do premlaæivanja Dušana Miljuša, koji godinama piše o organiziranom kriminalu, došlo je nakon što su mu lani èlanovi jedne obitelji koju veæina medija u Hrvatskoj povezuje s tim miljeom, objavili nedvosmislenu prijetnju smræu meðu osmrtnicama u dnevnim novinama. Takav razvoj dogaðaja predviðali su, nažalost, svi, osim policije.
 
Od Vlade, dakle, zahtijevamo, da hitno, odluèno i bez raèunice objavi rat nasilju, jer æe u suprotnom biti najodgovornija što ono u Hrvatskoj postaje svakodnevicom.

HND u tom smislu osuðuje fizièke napade i na sve graðane koji nisu novinari, a dogodili su se zadnjih dana.

O sluèajevima premlaæivanja novinara u Hrvatskoj izvijestili smo Svjetsku i Europsku federaciju novinara, krovne organizacije HND-a.


Za Izvršni odbor HND-a

Luko Brailo, potpredsjednik
Mislav Bago, potpredsjednik

Vladimir Luliæ, glavni tajnik

 

 

... više ...


Dušan Miljuš, novinar Crne kronike „Jutarnjeg lista“, je u bolnici slomljene ruke i s potresom mozga nakon što su ga dvojica na motoru oborila i pretukla bejzbol palicom ispred njegovog stana u Zagrebu.

 

„Život mu nije u opasnosti no zasad nismo mogli saznati više o težini ozljeda“, rekla je Aleksandra Ljuba, glasnogovornica policije.

 

U posljednjih je nekoliko dana Miljuš pisao o trgovini oružjem izmeðu Europske unije i bivše Jugoslavije imenujuæi ljude navodno povezane s kriminalnim podzemljem. Prošle godine je 5. studenoga primio prijeteæu poruku u obliku osmrtnice sa svojom slikom i imenom. Osmrtnica je objavljena u „Veèernjem listu“, drugim dnevnim novinama, koji se isprièao kolegi na objavljivanju.

 

„Pozivamo na policijsku istragu koja – koliko znamo – još nije zapoèela“, kažu Reporteri bez granica. „Vlasti moraju uèiniti sve što je u njihovoj moæi da se pronaðu oni koji su izdali nareðenje i oni koji su izveli taj napad, koji je za Miljuša mogao imati i ozbiljnije posljedice.“

 

Organizacija koja se bavi slobodom medija dodaje: „Hrvatska je kandidat za èlanstvo u Europskoj uniji i ne može dopustiti takvu vrstu napada na novinarstvo a da ne reagira.“

 

Celine Balan, pomoæna urednica za Europu

... više ...


ZAGREB - Hrvatski novinar Drago Hedl dobitnik je novinarske nagrade koju za izvanredna postignuæa u istraživaèkom novinarstvu za 2008. dodjeljuju Srednjoeuropska inicijativa (SEI) i Medijska organizacija jugoistoène Europe (SEEMO), priopæile su u nedjelju te organizacije. Hedl je nagradu dobio u konkurenciji 23 kolega iz 10 zemalja èlanica SEI-a. [Hina] 

... više ...


Hrvatski P.E.N. centar izražava veliku zabrinutost za sluèaj kolega novinara Slobodne Dalmacije Ðermana Æiæu Senjanoviæa, Damira Petranoviæa, Srðana Kaiæa i Damira Šarca kojima su povrijeðena elementarna profesionalna prava. Podržavamo u cijelosti stajališta i akcije Hrvatskog novinarskog društva koje je prvo i na najadekvatniji naèin upozorilo javnost na probleme Slobodne Dalmacije. Zabrana objavljivanja tekstova u kojima se razotkrivaju elementi diktature kapitala znak su limitiranja novinarskih sloboda, a time se direktno krši i Povelja P.E.N.-a.

Hrvatski P.E.N. centar uèinit æe sve da upozna relevantne instance s problemima koji trenutno pogaðaju èetvoricu naših kolega novinara Slobodne Dalmacije.

Za Hrvatski centar P.E.N.-a

Zvonko Makoviæ, predsjednik

... više ...


 Zbor sudskih izvjestitelja Ana Raiæ-Kneževiæ
 Zbor novinara istraživaèa Renata Ivanoviæ 
 
Zbor sudskih izvjestitelja i Zbor novinara istraživaèa Hrvatskog novinarskog društva zgroženi su napadom na svog èlana Dušana Miljuša, novinara "Jutarnjeg lista", te pozivaju policiju da èim prije pronaðe one koji iza toga stoje.
Novinari- sudski izvjestitelji i istraživaèi primarno izvještavaju o organiziranom kriminalu zbog èega su svakodnevno izloženi moguænosti da postanu mete onih nezadovoljih, koji se naðu u njihovim èlancima i emisijama. Brutalno premlaæivanje kolege Miljša koji o kriminalnoj sceni i njezinim akterima piše veæ više od 20 godina upravo je dokaz tome.
Pozivamo policiju da žurno pronaðe napadaèe i naruèitelje napada na Dušana Miljuša, ali i vlasnike medija i izdavaèe da dodatno zaštite sve svoje novinare.
za Zbor sudskih izvjestitelja Ana Raiæ-Kneževiæ
za Zbor novinara istraživaèa Renata Ivanoviæ 

 Ogranak HND-a pri HTV-u

oštro osuðuje napad na kolegu novinara Duška Miljuša i izražava duboku zabrinutost za ugroženu slobodu novinarskog rada.
Ovaj èin napada bejzbol palicama i premlaæivanje novinara, koji radeæi svoj posao istražuje i razotkriva, pa èak kao novinar i oèigledno mnogo više nego što bi to trebale službene institucije hrvatske države, veliko je upozorenje hrvatskom društvu u cjelini.
Novinari HRT-a, solidarni s kolegom Miljušem, zahtijevaju od policije i državnog odvjetništva brzu i uèinkovitu istragu, ali isto tako i razotkrivanje policiji poznatih organiziranih skupina kriminalnog miljea, umreženog i upletenog gotovo u sve pore hrvatskog društva, a prvenstveno iz razloga ostvarenja financijskih interesa i kontrole djelovanja, pa i hrvatskih medija, sve do i ovakve ugroze slobode novinarstva.
Napad na kolegu Miljuša, napad je na slobodu medija i Ogranak HND-a pri HTV-u poziva cjelokupno èlanstvo HND-a na zajednièko i odluèno djelovanje.

Nikola Kristiæ, predsjednik

 HZSN

Molim da u ime svih èlanova HZSN-a prenesete osobno ili putem predstavnika HND-a želje za najbrži moguæi oporavak kolegi Miljušu.

Mi, koji pratimo sport, na žalost smo veæ godinama svjedoci nasilja koje je svuda oko nas i zbog kojega danas oèevi više ne vode djecu na utakmice, a oni malobrojni istinski uživatelji sporta ostaju kod kuæe gledati tv ili slušati radio, da ne bi dobili batine samo zato jer više vole jednu, a ne drugu boju.
Veæ smo nekoliko puta u suradnji sa svim èelnicima HND-a tražili da se zbog sliènih ekscesa prema sportskim novinarima o premlaæivanju novinara pokrene bilo kakva akcija, da se poèinitelji pronaðu i da se, naravno, kazne, ali su sve naše akcije – oèito – stale na prvim preprekama. Upravo zato, u ime svih sportskih novinara, a ne samo èlanova HZSN-a, ali i u ime svih zaljubljenika u sport, koji posjeæuju sportska borilišta maksimalno podržavam akciju da se u suradnji s MUP-om i Policijom što prije pronaðu i kazne divljaci koji su napali kolegu Miljuša, èemu bi mogao doprinjeti i razgovor s premijerom Sanaderom. Dakako, put je to prema društvu i ozraèju u kojem nas neæe biti strah niti na ulicu kroèiti, niti u auto sjesti, niti se s djecom u parku igrati. Put je to prema Hrvatskoj kakvu svi želimo, ili barem gotovo svi. Iskorjenimo divljake sad i odmah!
Njemu, Miljušu, doista želim brz oporavak i povratak poslu koji tako dobro i savjesno radi
Jura Ozmec, predsjednik HZSN

 Zbor novinara za zaštitu okoliša:

Podrška kolegi Dušanu Miljušu od Zbora novinara za zaštitu okoliša.
SVI NOVINARI SU JEDINSTVENI U OSUDI OVOG GNUSNOG ÈINA!!!!
Tanja Devèiæ, predsjednica Zbora

 Zbor automobilskih novinara

Molim prenesite pozdrave kolegi Miljušu u moje ime i ime èlanova Zbora automobilskih novinara.
Ukoliko na bilo koji naèin mogu pomoæi stojim na raspolaganju 24 sata dnevno.
Mato Pavlièeviæ, predsjednik

Ogranak HND-a u Slobodnoj Dalmaciji

Ogranak Hrvatskog novinarskog društva u Slobodnoj Dalmaciji zgrožen je brutalnim napadom na kolegu Duška Miljuša, novinara koji punih dvadeset godina istražuje, razotkriva i piše o organiziranom kriminalu u Hrvatskoj. Najnovije premlaæivanje i pokušaj ubojstva je, smatramo, vrhunac konstantnih pritisaka na našu struku, ugrožavanja profesionalnih, radnih i ljudskih prava novinara kao glasa javnosti, te se ovim putem solidariziramo s kolegom Miljušem, ali i ostalim novinarima koji zbog svoje profesije trpe razlièite, pa i najteže posljedice.

Pridružujemo se zahtjevima za brzom i uèinkovitom istragom i kažnjavanjem poèinitelja, ali i naruèitelja posljednjeg zloèina, te od državne vlasti tražimo da novinarima konaèno osigura ozraèje za sigurno, mirno i slobodno bavljene ovim odgovornim poslom.

Izvršni odbor HND-a "Slobodna Dalmacija"
Damir Petranoviæ, predsjednik

Županijsko vijeæe
Hrvatskog novinarskog društva 
Varaždin

Zgranuti divljaèkim napadom na kolegu Dušana Miljuša, kao i napadima na novinarku Narodnog lista iz Zadra  Danijelu Banko, te fotoreportera Zadarskog lista Filipa Bralu koji su se dogodili nedavno Županijsko vijeæe HND Varaždin izražava nadu da æe se kolega Miljuš što prije oporaviti, te da æe nadležni organi bezuvjetno, brzo i  u cijelosti otkriti sve èinjenice vezane uz napad, poèinitelje, naruèitelje, kao i one koji iza njih stoje. Naglašavamo da smo posebno ogorèeni   èinjenicom da se takvi napadi dogaðaju i ponavljaju u  društvu koje  bi željelo biti demokratsko, slobodno i okrenuto svojoj dobroj buduænosti, te da je izostanak primjerene reakcije u nekim ranijim prigodama kad su samozvanci raznih kalibara nasrtali na novinare, njihov integritet i profesionalnu slobodu danas doveo do toga da se novinare zbog istine o kojoj pišu doslovce pokušava i ubiti. Takvo stanje može se iskorijeniti doista samo primjerenom i odluènom reakcijom svih, a posebno onih koji su za provoðenju reda i zakona zaduženi, ali i plaæeni.

Vlado Premuž, predsjednik

Ogranak HND Županije šibensko-kninske

Ogorèeni smo zbog napada na kolege novinare i fotoreportere Dušana Miljuša, Danijelu Banko i Filipa Bralu, a prosvjedujemo i zbog niza drugih pojava sustavnog ugrožavanja profesionalnih, radnih i ljudskih prava kolega, samim tim i neviðenih pritisaka na našu profesiju.
Prosvjedujemo protiv onih koji neèinjenjem zapravo potièu takva ponašanja. Dogaðaji poput ovoga svrstavaju nas meðu države i društva s dna civilizacijske ljestvice.
Rezolutno tražimo da se pronaðu i kazne poèinitelji napada, te da se o svemu sustavno izvještavaju meðunarodne asocijacije.

Ogranak HND Županije šibensko kninske
predsjednica Jordanka Grubaè

Županijsko vijeæe Primorsko-goranske županije

Napad na našeg kolegu Dušana Miljuša doživjeli smo kao nasilje nad profesionalcem u potrazi za istinom. Zgrozili su nas razmjeri koje je dosegnuo kriminal i porazila spoznaja da policija nije sprijeèila ostvarenje prijetnji koje su mu bile javno upuæene. Nažalost, vijesti o fizièkim obraèunima s novinarima sve su uèestalije i sve je oèitije da smo postali nezaštiæene mete za razne vrste iživljavanja. Dosta nam je!
Zahtjevamo da se u najkraæem roku pronaðu i kazne poèinitelji i stvore uvjeti da naš posao možemo obavljati bez opasnosti. Tražimo sigurnost i mir na ulicama i jasno izraženu politièku volju da æe se stati na kraj nasilnicima i politièarima povezanima s njima.
                                              
Županijsko vijeæe Primorsko-goranske županije
Ivanèica Celevska, predsjednica

Hrvatsko novinarsko društvo
Ogranak Glas Slavonije Osijek

Osijek, 5. lipnja 2008.

Novinari Glasa Slavonije pridružuju se svojim kolegama u cijeloj Hrvatskoj u oštroj osudi napada na novinara Dušana Miljuša i oèekuju od hrvatskih vlasti da uèine sve što je u njihovoj moæi u pronalaženju nalogodavaca i napadaèa na svog kolegu. Takoðer, izražavamo punu potporu najavljenom mirnom prosvjedu u Zagrebu, 6. lipnja.

Dijana Pavloviæ, predsjednica

Županijsko vijeæe HND-a Osjeèko-baranjske županije

 

Županijsko vijeæe HND-a Osjeèko-baranjske županije izražava punu potporu kolegama novinarima i prosvjedu koji æe biti održan. Sramotna je èinjenica da su novinari danas u Hrvatskoj izvrgnuti brutalnim fizièkim napadima zbog toga što profesionalno rade svoj posao. Oèekujemo od svih nadležnih institucija da odrade svoj posao. Pridružujemo se zahtjevima za brzom istragom i kažnjavanjem poèinitelja i naruèitelja zloèina prema Dušku Miljušu. Od vlasti tražimo da novinarima osigura uvjete da se mogu baviti ovim poslom.

Molimo vas da prenesete pozdrave kolega iz Osjeèko-baranjske

županije kolegi Miljušu.

  

Davor Lonèariæ,

ŽV HND Osjeèko-baranjske županije

 

Zbor turistièkih novinara pri Hrvatskom novinarskom društvu

Pismo potpore kolegi Dušanu Miljušu
„Èlanovi Zbora turistièkih novinara pri Hrvatskom novinarskom društvu (HND) ovim putem daju potporu èovjeku i kolegi novinaru Dušanu Miljušu koji je prije nekoliko dana brutalno pretuèen ispred svoje kuæe. Zgroženi smo tim èinom jer je prije svega rijeè o napadu na èovjeka i njegovu slobodu, a potom na novinara koji veæ dvadesetak godina objektivno izvještava u sektoru Crne kronike, posebice o krim miljeu u Hrvatskoj, jednom od najopasnijih novinarskih podruèja. Odgovornost je sada na hrvatskoj policiji i pravosuðu od kojih oèekujemo da što prije odrade svoj posao, pokažu struènost i profesionalnost te pronaðu i kazne poèinitelje tog okrutnog èina. Ne ponovilo se!“

Tina Eteroviæ Èubrilo, predsjednica Zbora turistièkih novinara  

Sanja Plješa, tajnica Zbora turistièkih novinara

Zadarski medijski djelatnici

Poštovani kolege,
želimo Vam izraziti punu potporu u prosvjedu kojem smo se prikljuèili i mi u Zadru.
         Zgranuti smo nasiljem koje je poèinjeno nad našim kolegom Dušanom Miljušem i iskreno mu želimo što brži oporavak. Nažalost, fizièko obraèunavanje s novinarima i ostalim medijskim djelatnicima nije zaobišlo ni Zadar. Kao što veæ cijela javnost zna, u posljednjih mjesec dana napadnuto je dvoje naših kolega ? Danijela Banko i Filip Brala. I druge kolege, tijekom svog rada, bile su izložene raznim pritiscima, prijetnjama i fizièkom nasilju. Krajnje je vrijeme da struka digne svoj glas i zatraži od nadležnih da postupe po zakonu i procesuiraju postojeæe sluèajeve te sprijeèe buduæe. Napad na slobodu javne rijeèi napad je na demokraciju i država ne smije zatvarati oèi pred èinjenicom da su kojekakvi korumpirani krim miljei spremni ubijati novinare kako bi zaštitili svoje prljave interese.  Želimo slobodno i pošteno raditi svoj posao, a ne, zbog istine, strahovati za vlastite živote i živote naših obitelji.

Ogranak HND Sisaèko-moslavaèke županije

Ogranak Hrvatskog novinarskog društva Sisaèko-moslavaèke županije izražava potporu današnjem mirnom prosvjedu koji se održava zbog brutalnog napada na kolegu Dušana Miljuša.
 
Novinari Sisaèko-moslavaèke županije pridružuju se zahtjevima za brzom i uèinkovitom istragom i kažnjavanjem poèinitelja, ali i naruèitelja posljednjeg zloèina. Od državne vlasti tražimo da novinarima konaèno osigura ozraèje za sigurno i slobodno bavljenje odgovornim novinarskim poslom.
Kolegi Dušanu Miljušu, dragom i poštovanom kolegi svih novinara u Sisaèko-moslavaèkoj županiji, želimo što brži i uspješniji oporavak. 
IO HND Sisaèko-moslavaèke županije

Priopæenje za javnost èlanova Hrvatskog novinarskog društva s podruèja Grada Paga:
Pridružujuæi se prosvjedu zbog napada na kolege Miljuša, Banka i Bralu, mi novinari koji izvještavamo s podruèja Grada i otoka Paga izražavamo duboku zabrinutost zbog uèestalih napada na novinare što æe, ako se na vrijeme ne sprijeèi, eskalirati i dovesti do teških i tragiènih posljedica. Apeliramo na Vladu Republike Hrvatske da poduzme sve potrebne mjere radi osiguranja slobode medija, prava na slobodno izvještavanje i nesmetan rad novinara. Ukoliko Vlada Republike Hrvatske u ovom teškom trenutku za hrvatsko novinarstvo ne uèini ništa time æe, po starom pravilu kako šutnja znaèi pristanak, indirektno dati podršku svim onim pojedincima i strukturama kojima smeta javnost i kojima smeta slobodno novinarstvo. Žalosna je èinjenica što nadležne institucije rade vrlo malo kako bi zaštitili novinare od fizièkih  napada, ucjena i prijetnji kojima su izloženi. Val nasilja nad novinarima mora se zaustaviti jer je to jedini pravi naèin osiguranja slobode medija. Dajemo podršku kolegama Miljušu, Banku i Bralu i duboko i iskreno suosjeæamo s njima. Vladu Republike Hrvatske trebala bi, na pragu ulaska Hrvatske u EU, zabrinuti èinjenica što se u Hrvatskoj dogaðaju brutalni napadi na novinare i što se ti brutalni napadi pojavljuju kao vrlo neugodne i ružne  vijesti na stranicama novina i u televizijskim vijestima stranih zemalja. Sloboda medija jedan je od temelja suvremene demokracije i civilizacijski doseg kojem Hrvatska mora težiti, a ne ga se odricati. Odricanje od slobode medija uvodi u kaos i anarhiju, u diktaturu moæi, nasilja i krvi, a to Vladi RH posve sigurno ne bi trebao niti smio biti cilj.
                                                                                                 Alenka Festini, Dijana Vuleta, Josip Portada

Županijski odbor HND-a u Dubrovniku

 „Ne tražimo da novinari budu nešto posebno od drugih graðana, da imaju neku posebnu zaštitu, no glasno želimo upozoriti cijelu javnost – napad na novinare poruka je svima od strane kriminalnog podzemlja. Povijest nas je na žalost nauèila, šuti jednom, šuti drugi put i onda doðe vrijeme kada zlo poène kucati na svaka vrata“ reèeno je na skupu novinara svih dubrovaèkih redakcija, uz zahtjev mjerodavnim organima ne da otkriju samo poèinitelje, nego i naruèitelje napada na kolegu Duška Miljuša.

PRIGODNA RIJEÈ NA SKUPU NOVINARA U DUBROVNIKU:
Ovo naše današnje okupljanje ima simbolièko znaèenje i to ste svi vi shvatili i osjetili, pa je to i razlog zbog kojega smo se okupili ovdje u ovolikom broju.
Kolega Duško Miljuš brutalno je pretuèen. Nema dvojbe rijeè je o pokušaju ubojstva, ma koliko se policija trudila da udarce bejzbolskim palicama u glavu okarakterizira na blaži naèin. Kolega Miljuš, i to je nedvojbeno, napadnut je i umalo ubijen zbog stvari o kojima je pisao, na koje je ukazivao, a to je da spirala organiziranog kriminala ne može, a da se ne hrani krugovima iz sfere politike i vlasti.
Da je napad na kolegu Miljuša prvi takve vrste u Hrvatskoj, bio bi strašan. No, on to  nije i to taj sluèaj èini još težim. Jedno treba jasno reæi, ne tražimo da novinari budu nešto posebno od drugih graðana, da oni imaju neku posebnu zaštitu, no glasno želimo upozoriti cijelu javnost - napad na novinare je poruka svima od strane kriminalnog podzemlja. Znate veæ, povijest nas je na žalost nauèila, šuti jednom, šuti drugi put, i onda doðe vrijeme kada zlo poène kucati na svaka vrata.
Stoga poruka i ovoga našega skupa, a danas su se na sliènim skupovima okupili novinari diljem Hrvatske, koliko god bili razlièitih politièkih usmjerenja i razmišljanja o društvu, što je dobro i što je samo naše bogatstvo, dakle poruka ovoga skupa treba biti, u ime profesionalne solidarnosti, ali i društvene odgovornosti, tražimo od mjerodavnih organa ne da otkriju samo poèinitelje, nego i naruèitelje napada na kolegu Dušana Miljuša.
Jednostavno mislimo da je došlo vrijeme da nešto treba zapoèeti. Dozvolite mi i teške rijeèi: treba to uèiniti u ime buduænosti ove naše zemlje.

Vedran Beniæ, predsjednik Županijskog odbora HND-a Dubrovnik

... više ...


Danas, u ponedeljak 02. 06. 2008. godine oko 20.00 sati ispred svog stana u Zagrebu pretuèen je urednik crne kronike „Jutarnjeg lista“ Dušan Miljuš. Prema prvim informacijama dostupnima udruzi Partnerstvo za društveni razvoj, radi se o ozbiljnim ozljedama glave i ruku, a Miljuša su bejzbol palicama napala dva ili više napadaèa. U ovom trenutku Miljuš se nalazi u bolnici Rebro.

Ovom prilikom želimo podsjetiti javnost da je udruga Partnerstvo za društveni razvoj dana 05. 12. 2007. godine reagirala na objavu imena Dušana Miljuša na stranicama predviðenim za osmrtnice u Veèernjem listu, a za koju smo smatrali da je bila svojevrsno upozorenje Dušanu Miljušu od strane zagrebaèkog podzemlja. Isto tako, udruga je o svojim sumnjama da se radi o ozbiljnim prijetnjama i ozbiljnim namjerama podzemlja upozorila nadležna tijela RH tj. Ravnateljstvo policije Ministarstva unutarnjih poslova RH te Državno odvjetništvo RH i USKOK.

 Odgovor Ravnateljstva policije na navedene zathjeve udruge za postupanjem  je bio da se „Zahvaljuju na dopisu koji smo uputili...... te da je Ministarstvo unutarnjih poslova odmah po objavljivanju oglasa zapoèelo sa poduzimanjem aktivnosti u cilju zaštite svih osoba koje bi objavljivanjem oglasa mogle biti ugrožene....“  (u prilogu).

 Iz odgovora Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu pod brojem: KR-DO-62/08, vidljivo je da iz “dokumentacije dostavljene u prilogu posebnog izvješæa Policijske uprave Zagrebaèke broj: 511-19-11/1è-31-K-946/07 od 02. sijeènja 2008. godine proizlazi kako je do objavljivanja plaæenog oglasa Nataše Zeèeviæ u Veèernjem listu dana 05. prosinca 2007. godine na stranici meðu osmrtnicama došlo zbog proceduralne pogreške.....jer je jedino slobodno mjesto za objavu oglasa bilo je u rubrici „osmrtnice“!? U nastavku oèitovanja, Županisjko državno odvjetništvo tvrdi da je: „Dušan Miljuš upoznat od policijske uprave Zagrebaèke da je udruga Partnerstvo za društveni razvoj dostavila Zahtjev prema državnom odvjetništvu i Ravnateljstvu policije otklonio je potrebu za mjerama zaštite njegovog života iz razloga što plaæeni oglas nije smatrao ozbiljnomk prijetnjom“.

 Želimo naglasiti da je iz razgovora s Dušanom Miljušem te drugim osobama koje su bile upoznate s tematikom, jedina institucija koja navedeni dogaðaj nije smatrala ozbiljnom prijetnjom bila Policija RH, odnosno rukovoditelji u Ravnateljstvu policije i Policijskoj upravi Zagrebaèkoj. Dušan Miljuš je svo vrijeme smatrao prijenju ozbiljnom, kao i udruga Partnerstvo za društveni razvoj, a današnji dogaðaj potvrðuje da smo na veliku žalost bili u pravu.

 Za propuste u poduzimanju svih mjera zaštite i neozbiljan odnos prema radu smatramo odgovornima osobe u Ravnateljstvu policije i Policijskoj upravi Zagrebaèkoj, smatramo da moraju snositi odgovornost, a da se poèinitelji ovog djela i motivi za isto moraju pronaæi.

 Pozivamo udruge civilnog društva, medije i novinare da se oštro suprotstave ovakvom naèinu obraèunavanja s onima koji progovaraju o najozbiljnijem kriminalu u RH, odnosno onima koji upozoravaju na društvene probleme.

 (u zaglavlju).

za udrugu:
Munir Podumljak, predsjednik

 

... više ...


Na referendum što ga je sindikat proveo meðu 580 radnika Narodnih novina, izašlo je 87 posto zaposlenih, a protiv spajanja dviju tvrtki izjasnilo ih se 97 posto. Glavni je razlog protivljenju Vladinoj namjeri, istièe predsjednik sindikata Stjepan Kolariæ, strah zaposlenih da æe spajanjem njihove tvrtke s kroniènim gubitašem izgubiti radna mjesta. Dok su Narodne novine prošlu godinu zakljuèile se 23 milijuna kuna dobiti, Vjesnik je u posljednjih osam godina ostvario gubitak od 377 milijuna kuna, samo prošle godine bio je u minusu 44 milijuna kuna, a dužan je više od 100 milijuna kuna.
- Narodne novine ne mogu amortizirati te gubitke. Vjesnik je karcinom koji je veæ pojeo Hrvatsku tiskaru, a Vlada vruæi krumpir sada prebacuje na Narodne novine. To æe dovesti u pitanje radna mjesta u Narodnim novinama jer se za dvije-tri godine one neæe moæi tehnološki razvijati, istaknuo je Kolariæ.

Lj. B. M.

... više ...


Glavni urednik londonskog lista Financial Times, Dan Bogler, nedavno je u jednom intervjuu za Editorsweblog, govoreæi o buduænosti novinarstva, izjavio da je istraživaèko novinarstvo stvar prošlosti.
- Vani postoji tolika kolièina informacija da je kompanijama sve teže kriti ih. Ideja da novinari moraju raditi dugotrajna, produbljena, tajna istraživanja koja æe biti objavljena nekoliko mjeseci kasnije - ne vjerujem da to više funkcionira. Novinari još uvijek imaju izvore i još uvijek otkrivaju važne prièe, ali æe se to dogaðati u sve kraæim vremenskim rokovima. Iskreno, novine i medijske organizacije su pod velikim pritiskom. Teško nam je poslati novinara, ili grupu njih, istraživati nešto tri mjeseca. Nemamo resursa za to. Mislim da je zlatno doba istraživaèkog novinarstva prošlo, kazao je.
Na ovogodišnjem Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu odbor futurista je tvrdio da æe tiskane novine prestati postojati do 2014., što Bogler smatra donekle pretjeranim.
- Ne sasvim. Za deset godina. Mislim da je 2014. možda prekratak period. Mi još uvijek imamo tiskane novine, zato jer ih ljudi vole èitati u tom obliku. Novine, kao i knjige, èitaju se na mjestima na kojima se ne koristi kompjuter, ali po mojem uvjerenju ono što æe biti tiskano jesu analize, komentari i mišljenja. Aktualne vijesti æe više ili manje biti online ili u drugim formatima, a promišljenije analize æe biti u publikacijama tipa Economista. Možda neæe biti više novina velikih formata. Mogu biti formata tabloida ili èak i magazina, smatra Bogler.
Veli da je danas normalan kontinuitet novinarstva da tradicionalne kompanije idu online. »Ono što je novo jest blogosfera, citizen journalism i ideja da svatko - ljudi koji su kvalificirani novinari ili eksperti za užu oblast ili zainteresirani graðani - može imati blog ili napraviti web site i distribuirati ga«, dodaje. Meðutim, Bogler u tome ne vidi pretjeranu konkurenciju novinama jer ljudi se upravo zbog prevelike kolièine informacija koje svatko može plasirati, na kraju okreæu nekolicini izvora da bi saznali što se zapravo dogaða, i u tome vidi buduænost profesionalnih novina.
Da tiskovni mediji opstaju unatoè internetu svjedoèi i posljednje istraživanje MEDIAPulsa. Njihovi podaci govore da je u Hrvatskoj popularnost èitanih medija je u porastu. Tako novine svaki dan èita 2.330.000 èitatelja, odnosno 63 posto graðana Hrvatske, dok 59 posto, odnosno 2.150.000 èitatelja, redovito èita magazine.
Podatak koji svakako najviše privlaèi pažnju jest taj da dnevne novine svakodnevno èita 72 posto Hrvata izmeðu 15 i 19 godina, pri èemu ta brojka, za tu dobnu skupinu, predstavlja jednu od najviših stopa èitanosti u Europi.

Priredila Maša JERIN

Dan zapoèinje s novinama, a završava s TV-om

Ujutro i prijepodne ljudi su željni informacija da bi stvorili mišljenje te se zagrijavaju za donošenje odluka. Upravo u toj fazi najviše se èitaju dnevne novine. Poslijepodne dolazi do usporavanja, odnosno do uobièajenog dnevnog ritma kada se najviše sluša radio, dok se u veèernjim satima ljudi orijentiraju na magazine i TV.


Èitanje novina iziskuje veæi napor, visoki angažman i povezanost s medijem. Naime, prema istraživanju Millwarda Browna provedenom 2005. u SAD-u, èak 81 posto od 1.000 ispitanika složilo se s tvrdnjom »da koriste mozak dok èitaju novine«, dok se 92 posto složilo »da im novine pružaju informacije o stvarima koje ih zanimaju«.


S druge strane, emocionalno iskustvo je vidljivo iz toga što se, èitajuæi neki tekst, osoba udubljuje i biva dodatno povezana, dok prilikom gledanja TV-a sluša voditelja ili novinara koji prenosi neku vijest, odnosno postoji zvukovna povezanost, ali se ništa ne osjeæa. Da je tiskana forma još uvijek tražena, potvrðuje i èinjenica da æe èak i Wikipedia uskoro izaæi u tiskanoj verziji na njemaèkom jeziku.



... više ...


Dopustiti ili ne dopustiti stvaranje kanala na hrvatskom jeziku u okviru javnoga radiotelevizijskog sistema u Bosni i Hercegovini - pitanje je koje nije od juèer, ali se posljednjih dana ponovo nametnulo kao jedna od najvažnijih tema u politièkim forumima i u javnim raspravama. Aktualizirali su ga predstavnici hrvatskih stranaka u parlamentima države i Federacije BiH, alarmirani skorim rokovima za donošenje novih zakona kojima bi status i karakter javnih emitera napokon imao biti reguliran u kontekstu reformi što se traže na putu u Evropu.

Proces sreðivanja sistema javnih radiotelevizijskih emitera u Bosni i Hercegovini poslije rata vodila je meðunarodna zajednica. Izredalo se od 1995. godine na tom poslu ovdje mnogo kojekakvih organizacija i "struènjaka" koji su ulupali silne novce u razlièite "projekte", redom propale i zaboravljene. Jedina dobra stvar koja je preostala iza golemoga angažmana meðunarodnih upravljaèa jest Regulatorna agencija za komunikacije, ustrojena kao neovisni regulator u oblasti elektronskih medija, koja je ustanovila èvrste profesionalne kriterije i uspjela se profilirati u visokostruènu ustanovu. (Ona je sada na udaru Milorada Dodika, èija politika dosljedno ne može podnijeti ama baš nikakvu strukturu èije bi se ingerencije protezale na cijelu Bosnu i Hercegovinu, a na koju on ne bi imao moguænost utjecaja.)

Umjetno disanje BHRT

Javni radiotelevizijski sistem "ponavlja" dejtonsku politièku shemu Bosne i Hercegovine: postoje dvije entitetske radiotelevizije - Radio-televizija Republike Srpske (RTRS) i Radio-televizija Federacije Bosne i Hercegovine (RTFBiH), a uz njih je prije nekoliko godina ustanovljena i treæa - Radio-televizija Bosne i Hercegovine (BHRT). Prve dvije su nasljednice - RTRS ratne "Karadžiæeve" televizije s Pala, a RTFBiH predratne Televizije Sarajevo (od 1990. godine Radio-televizije Bosne i Hercegovine). Treæu, BHRT, osnovala je meðunarodna zajednica kako bi se osiguralo postojanje javnoga emitera na razini države. Formalno, sva tri emitera dio su jedinstvenoga sistema javnoga emitiranja, a pravno bi ih trebao objedinjavati krovni naslov - Korporacija javnih RTV servisa BiH. Sve je to, meðutim, mnogo više na papiru, stvarnost je sasvim drukèija.

Bez obzira na formalnoustavnu èinjenicu da su i u Republici Srpskoj zagarantirana sva prava triju konstitutivnih naroda, u programskom, kadrovskom i jeziènom pogledu RTRS je po svemu ekskluzivno srpska televizija. Nema na toj televiziji nikakvih pukotina ni dilema izmeðu shvaæanja novinarskoga profesionalizma, njegovanja etnokulturne jednobojnosti, i potpune odanosti Dodiku, njegovoj politici i njegovoj vladi. Federalna televizija trebala bi biti javni emiter koji odražava konstituciju Federacije BiH kao jedinice nastale na temelju dvonacionalnoga, bošnjaèko-hrvatskoga dogovora (1994), ali i èinjenicu da su u Federaciji u meðuvremenu, ustavnim korekcijama, i Srbi postali politièki ravnopravni.

Za ovo posljednje nitko mnogo ne mari, a koliko su RTFBiH-om zadovoljni Bošnjaci i Hrvati, najbolje govori podatak da ovoj stanici prvi spoèitavaju da je previše "kroatizirana" (što je ne tako davno u iskazu jednoga amblematskog bošnjaèkog pisca preraslo u hajkaèku poviku na "ustaški jezik" na RTFBiH), dok drugi kategorièno tvrde da je - bošnjaèka televizija.

BHRT je pak od poèetka na "umjetnom disanju", projekt zaglibljen u kronièni nedostatak politièke volje i novaca, a da bi mogao biti stabilan i razvojan. Bošnjaèki politièari ga formalno podržavaju kao "državni", hrvatski u njemu ne vide ništa od ostvarenja svojih ideja o ravnopravnoj nacionalnoj zastupljenosti i predstavljenosti u programskom i u kadrovskom smislu, a Dodik veæ nekoliko mjeseci otvoreno ratuje protiv BHRT-a, brutalno zagovarajuæi njegovo ukidanje.

Osim javnih stanica, televizijski i radijski program u bosanskohercegovaèkom prostoru emitira mnogo privatnih i alternativnih, koje su uspjele zadovoljiti kriterije (programske, kapacitetne, financijske) što ih traži Regulatorna agencija za komunikacije. Neke od njih su stekle publiku i veoma se dobro tržišno etablirale, a u programskom smislu su nedvosmisleno orijentirane na odreðenu etnièku skupinu. Takva je, recimo, bijeljinska stanica BN kao srpska, a sarajevski Hayat kao bošnjaèka, èemu sve jasnije teži i Televizija kantona Sarajevo.

Dok je još bila monopolno hadezeovska i u rukama vojno-magazinerskih primitivaca izniknulih iz Boban-Šuškovoga kadroviranja, hrvatska politika koncentrirana u Hercegovini nešto je petljala oko "hrvatske televizije". (Vidi: obilati kriminalno-pljaèkaški dossier "Erotel" iz onoga vremena.) No, kao i svi njezini tadašnji poslovi, i to je završilo propašæu projekta i bogaæenjem pojedinaca, a novcima koji su bili u igri nikada se neæe uniæi u trag. U Mostaru i sada postoji firma Hercegovaèka radio-televizija Mostar (sljednica bivše Hrvatske televizije nakon što su zabranjeni nacionalni atributi u nazivima stanica), koju bi trebale financirati tri županije s hrvatskom veæinom. No, niti ju financiraju, niti je ona išta više od mrtvoga slova na papiru.

Kanal za podjele

To je u najgrubljim crtama slika stanja u kakvome sada ponovo na dnevni red dolazi pitanje s poèetka ovoga teksta: hrvatski kanal - da ili ne. Uz jednu veliku promjenu u raspoloženju javnosti, koju nije nevažno registrirati. Sada je, naime, javnost mnogo više nego ranije senzibilizirana na "hrvatsko pitanje" kao na "pitanje pravednosti same" (kako to formulira profesor Ugo Vlaisavljeviæ), te èak ni ljuti protivnici osnivanja hrvatskoga kanala ne operiraju više javno s demonizirajuæim i apriornim ideološkim diskvalifikacijama, nego svoju argumentaciju nastoje smještati više u tehnièko-organizacijsko i financijsko podruèje.

Još je jedna zanimljiva razlika u usporedbi sa starim, svježe poslijeratnim debatama o televiziji. Sada se, naime, u nju aktivno ukljuèuju srpski politièki predstavnici, i to svi odreda podržavajuæi hrvatski zahtjev. Nekada ih to nije zanimalo uopæe, a sigurno je da ih ni sada ne zanima iz nekakve iznenadne kroatofilije i principijelno, nego tek kao elemenat za koji misle da im može dobro doæi u borbi za smanjivanje državnih i poveæavanje vlastitih nacionalno-entitetskih ingerencija.

Prigovori i neslaganja s uvoðenjem hrvatskoga kanala dolaze mahom sa strane bošnjaèkih politièara i graðanski orijentirane javnosti (a ta dva "glasa" je katkad nemoguæe razdvojiti), od faktora iz meðunarodne zajednice, no, i od pojedinih predstavnika hrvatske politièke javnosti. I dalje je visoko na listi negativnih argumenata onaj o "podjeli": uvoðenje hrvatskoga kanala, kažu, vodio bi etnièkoj podjeli radiotelevizijskoga sistema, a u krajnjoj liniji podjeli zemlje. Ovaj prigovor imao bi puni legitimitet kada bi postojala ozbiljna moguænost da se poništi veæ postojeæa goreopisana etnièka podijeljenost radiotelevizijskoga sistema i njegovih sadržaja, i da se uz opæi konsenzus, politièki i struèni, krene u izgradnju jedinstvenoga sistema s izbalansiranom programskom i kadrovskom zastupljenošæu, izmeðu ostaloga i po etnièkom kriteriju, što bi doista bilo najbolje rješenje. Ovako, taj prigovor se ne može kvalificirati drukèije nego kao cinièno-licemjeran, ili u najboljem sluèaju kao naivan i neznalaèki.

Oni koji osporavaju ideju o "hrvatskom kanalu" èesto istièu i to da bi takav zahvat jako zakomplicirao stanje u javnom radio-televizijskom sistemu i donio velike financijske teškoæe. Stanje kompliciranije od sadašnjega teško je moguæe i zamisliti, a financijske dubioze su takve da se govori o moguænosti likvidacije BHRT-a zbog ogromnih gubitaka.

Politièki je vrlo zanimljiv, da ne kažem bizaran, prigovor Hrvatima da, tražeæi "svoj kanal" s pozivom na evropske povelje o pravima narodnosnih skupina i jezika, zapravo zahtijevaju nešto što pripada nacionalnim manjinama, a "oni su u Bosni i Hercegovini konstitutivan narod"! Pa, da, spremno odgovaraju hrvatski politièari, zar ne vidite kako to znaèi da kao konstituitavan narod ne možemo ostvariti èak ni prava nacionalnih manjina!

Jedno od najèešæih protivljenja osnivanju hrvatskoga kanala temelji se na starome tumaèenju, još iz vremena HDZ-ova jednopartijskoga politièkog sistema meðu Hrvatima i šagoljizma kao dominantnog novinarskog "pravca", da bi to bila politièki dirigirana propagandna stanica u službi jedne stranke odnosno njezine vrhuške. Vrlo uvjerljiv tada, ovaj argument je danas prilièno dvojben. Vrijeme monopartizma je definitivno prošlo, èak se i sam HDZ "razmnožio", postoje i druge stranke, vlast nije u rukama samo jedne, a odnosi izmeðu njih su sve prije nego idilièni, pa je sigurno da neka hipotetièna "hrvatska televizija" ne bi mogla biti pod vlašæu i diktatom jedne partije.

Kada hrvatski politièki predstavnici svoj zahtjev za uvoðenje zasebnoga kanala na hrvatskom jeziku u sklopu javnog radio-televizijskog sistema (svejedno, kažu, da li u okviru Federalne radio-televizije ili BHRT-a) obrazlažu argumentom da je RTRS srpska televizija a postojeæe RTFBiH i BHRT praktièno bošnjaèke, dok "Hrvati nemaju ništa", oni su u pravu samo djelomièno, u prvom dijelu te tvrdnje.

Drugi dio, koji se odnosi na RTFBiH i BHRT kao bošnjaèke televizije, politikantski je i namjerno ishitren, izmeðu ostaloga i zato da bi se prikrila vrlo aktivna i velika krivica samih tih hrvatskih politièara što se nisu potrudili da oba emitera budu mnogo više hrvatski nego što jesu, a što njihov okvir i konstitucija itekako omoguæuju, zapravo zahtijevaju. Mnogo su, meðutim, uvjerljiviji i ozbiljniji oni meðu njima koji se ne upuštaju u takve svaðalaèke i teško obranjive "argumente", nego se pozivaju na legitimna prava koja proistjeèu iz politièke konstitucije Bosne i Hercegovine i iz brojnih relevantnih dokumenata Evropske unije i Ujedinjenih naroda.

Hrvatski paradoks

No, takvih je sasvim malo, a mnogo je primitivnih bukaèa tipa Ivo Miro Joviæ (zastupnik HDZ-a BiH u državnom parlamentu) kakvi bi vjerojatno odluèivali o programskim i kadrovskim pitanjima ako ikada doðe do formiranja "hrvatskoga kanala", pa se meðu skeptièki nastrojenim Hrvatima ovih dana, kao sažeta ocjena cijele situacije, može èuti aforistièki sroèena dosjetka: "Imaju Hrvati pravo na televizijski kanal, ali teško njima ako to pravo ostvare!" Taj paradoks istovremeno je odlièna ilustracija nemoguæega politièkog položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini, ukliještenih izmeðu daleko nadmoænije pozicije Srba i Bošnjaka s jedne strane, i inkompetencije, korumpiranosti i bezidejnosti vlastitih politièara s druge strane.

... više ...


Media Release

29 May 2008

IFJ Urges Public Government Response to Rumors of Media Crackdown Plan in Uganda

The International

Media Release

29 May 2008

IFJ Urges Public Government Response to Rumors of Media Crackdown Plan in Uganda

The International Federation of Journalists (IFJ) today called on the Ugandan government to "clearly and publicly" respond to local media reports claiming it has set up a high-level government task force to investigate journalists and control the media.

"We call on the government to respond clearly and publicly to these allegations," said Gabriel Baglo, the Director of the IFJ Africa Office. "The government must ensure journalists and media can work in total freedom and independence in the country."

Local newspapers including The Daily Monitor, Red Pepper and The Independent reported this month that a cabinet sub-committee was set up on May 22 to investigate radio stations and newspapers that give "negative publicity to the Government."

Sources say the committee would harden the existing media laws and increase government control over the media.

In reaction to the reports, the Information Minister Kirunda Kivejinja during a press conference said that "the Constitution clearly stipulates how the Executive, the Legislature and the Judiciary operate but the roles of media, which is the fourth estate, were not defined," New Vision newspaper said.

"There is a need to clarify the statutes regarding media regulation in the country and journalists' working conditions," said Gabriel Baglo. "But if this committee really wants to face these issues it has to work closely with journalists and media associations, not cloak its plans in secrecy."

This debate occurs while at least ten journalists have cases pending in court. In the most recent case, three journalists working for The Independent have been charged with sedition and publication of false news. The High Court issued a stay in the case this month.

Five others from The Daily Monitor are being tried by the Inspector General of the Government on defamation charges. Two editors from the Weekly Observer are facing charges of promoting sectarianism.

For further information contact the IFJ: +221 33 842 01 43
The IFJ represents over 600,000 journalists in 120 countries

 

 


"We call on the government to respond clearly and publicly to these allegations," said Gabriel Baglo, the Director of the IFJ Africa Office. "The government must ensure journalists and media can work in total freedom and independence in the country."

Local newspapers including The Daily Monitor, Red Pepper and The Independent reported this month that a cabinet sub-committee was set up on May 22 to investigate radio stations and newspapers that give "negative publicity to the Government."

Sources say the committee would harden the existing media laws and increase government control over the media.

In reaction to the reports, the Information Minister Kirunda Kivejinja during a press conference said that "the Constitution clearly stipulates how the Executive, the Legislature and the Judiciary operate but the roles of media, which is the fourth estate, were not defined," New Vision newspaper said.

"There is a need to clarify the statutes regarding media regulation in the country and journalists' working conditions," said Gabriel Baglo. "But if this committee really wants to face these issues it has to work closely with journalists and media associations, not cloak its plans in secrecy."

This debate occurs while at least ten journalists have cases pending in court. In the most recent case, three journalists working for The Independent have been charged with sedition and publication of false news. The High Court issued a stay in the case this month.

Five others from The Daily Monitor are being tried by the Inspector General of the Government on defamation charges. Two editors from the Weekly Observer are facing charges of promoting sectarianism.

For further information contact the IFJ: +221 33 842 01 43
The IFJ represents over 600,000 journalists in 120 countries

 

 

... više ...


Igor Štimac uime Udruge prvoligaša i Vanja Sutliæ uime HRT-a potpisali su juèer ugovor kojim na daljnje tri godine produžuju suradnju prijenosa utakmica HNL-a. Od rujna æe na HRT-u svake nedjelje biti pet sati posveæeno prvom nogometnom razredu. Emisija æe biti slièna talijanskoj koja na RAI-ju prati SEriu A, a osim nogometnog imat æe i estradno-zabavni karakter. Kako bi se simultano prenosilo pet popodnevnih utakmica, Udruga provoligaša kupit æe èetvora reportažna kola. Potpisnici su istaknuli da u projekt, na obostranu korist, ulaze kao partneri, a o financijskim pojedinostima nisu željeli govoriti. (mlm)

... više ...


Izvršni odbor HND-a zatražio je danas od Ninoslava Paviæa, predsjednika Uprave Slobodne Dalmacije, dr. Stipe Oreškoviæa, predsjednika Nadzornog odbora Slobodne Dalmacije i Zorana Krželja, glavnog urednika Slobodne Dalmacije da obustave sve metode represije koje se primjenjuju protiv kolega Æiæe Senjanoviæa, Damira Petranoviæa, Srðana Kaiæa i Damira Šarca, a o kojima je HND vrlo dobro informiran.
Možemo razumjeti da vodstvo Slobodne Dalmacije nije zadovoljno što je velik broj novinara Slobodne Dalmacije i pripadnika zainteresirane javnosti izrazio neslaganje s projektom preseljenja redakcije u novi prostor u Dugopolju, ali smatramo da se problem mogao i trebao riješiti na naèin posve razlièit od ovoga koji je cijelu novinarsku struku izuzetno uznemirio.
 Pritom želimo naglasiti da se ne želimo miješati u poslovne odluke EPH i Slobodne Dalmacije. Moramo se, meðutim, umiješati u njihove odluke u momentu kada one prerastu internu raspravu o Dugopolju ili bilo èemu drugome i postane stvar temeljnih novinarskih i ljudskih prava.
Ovdje je, dakle, rijeè iskljuèivo o slobodi govora.
Èetvorica kolega, naime, snose ozbiljne posljedice na svojim radnim mjestima zbog toga što su u okviru novinarske organizacije izrekli svoj stav.
Mi smatramo da novinari, kao i svi drugi graðani, imaju pravo javno izreæi svoje mišljenje tako da za to ne trpe nikakve štetne posljedice. Novinarima je to, dapaèe, dužnost. To je, uostalom, jedan od kljuènih principa na kojima je izgraðeno hrvatsko društvo.
No, repertoar posljedica ukljuèuje oduzimanje kolumne i dnevnog osvrta Æiæi Senjanoviæu, suspenzije, dva sukcesivna pismena upozorenja kolegama na kršenje radnih obaveza pri èemu se u drugom spominju i otkazi, te zastrašivanja i pritiske.
Buduæi da, izricanjem stava kolege ni na koji naèin nisu prekršili ni svoje profesionalne obaveze,  niti radnu, ni novinarsku etiku, HND je od vodstva Slobodne Damacije zatražio da odmah povuku i ukinu sve mjere koje su prema njima primijenili kako bi oni mogli mirno nastaviti s radom na svojim dosadašnjim radnim mjestima i u nepromijenjenim uvjetima.
U protivnom HND æe pokrenuti sve druge mehanizme koji nam stoje na raspolaganju kako bismo zaštitili prava i integritet Æiæe Senjanoviæa, Damira Petranoviæa, Srðana Kaiæa i Damira Šarca kao i drugih kolega koji se eventualno suoèe sa sliènim problemom.

Luko Brailo, potpredsjednik
Mislav Bago, potpredsjednik
 

Na znanje:
Jurici Malèiæu, puèkom pravobranitelju Republike Hrvatske
Vincentu Degertu, šefu Delegacije Europske komisije u RH
Nenadu Staziæu, predsjedniku saborskog Odbora za informiranje,
informatizaciju i medije
Aidanu Whiteu, glavnom tajniku Meðunarodne novinarske federacije
  

... više ...


Pokazuje to i posljednji broj milanskog mjeseènika Bell’Europa. Zahvaljujuæi katedrali, spomeniku pod zaštitom UNESCO-a, Šibenik je zaradio promidžbu vrijednu najmanje èetiristo tisuæa eura.

Naime, mjeseènik s nakladom od 95 tisuæa primjeraka, koji se tiska na talijanskome, engleskome, njemaèkome, francuskome i španjolskome, èak 16 svojih udarnih stranica posvetio je Krešimirovu gradu.

Šibenska Venecija

Pod naslovom Atmosfera Venecije ispod šibenskog neba, autor Giampiero Comolli èak je 14 stranica potrošio na šibensku katedralu. Uz duplericu s mapom grada Šibenika, našla se s druge strane i velika slika – crtež katedrale koju je osmislio Francesco Corni.

- Godišnje nas posjeti gotovo stotinjak novinara. Svaki od njih, ovisno za koji medij radi, na svoj naèin oslika prirodne, povijesne i kulturne vrijednosti Šibenika. Meðutim, nikada nitko, kao novinar Comolli, nije toliko rijeèi i slika potrošio na katedralu. I to u tako uglednom listu gdje jedna zakupljena stranica stoji 25 tisuæa eura, kaže Ines Ljubiæ iz Županijske turistièke zajednice.

Ostatak teksta posvetio je ljepotama nacionalnih parkova Krka i Kornati, a u središtu zanimanja su dalmatinski kulinarski specijaliteti iz šibenskog kraja. Uz preporuke svojim èitateljima da doðu u ovaj najstarijih hrvatski grad, tu su i preporuke gdje dobro jesti. Izdvojio je, meðu ostalim, Gradsku vijeænicu, Dalmatino i Tinel.

 

Vrt svetoga Lovre

Zanimljivo je, Camolliju je za oko zapeo i srednjovjekovni samostanski mediteranski vrt sv. Lovre. Ovaj gotovo sto godina zapušteni vrt u krugu samostana, prošle godine obnovio je Zvonko Pešiæ, vlasnik prve privatne gimnazije u Šibeniku, a veæ na startu, zahvaljujuæi Bell’Europi, na široka vrata ušao je meðu vrijedne turistièke adute Šibenika.

 

... više ...


I am writing from Transitions Online (TOL), a non-profit media development organisation based in Prague, about the journalism and media courses that we are running this summer.

 

We still have a few places left on the following courses and would appreciate your assistance in promoting them.

 

- Foreign Correspondent Training Course (July 20-28)

 

- New Media Essentials (July 6-11)

 

- Travel Writing (July 13-18)

 

The courses are attended by journalism students and young journalists from around the world, and all have a firm emphasis on practical training by experienced journalists from respected publications and broadcasters such as the BBC, The Economist and The Guardian.

 

More information about the courses can be found at http://journalism-courses.tol.org. Alternatively, please contact me on plockovaj@tol.org if you have any questions.

 

Thank you in advance for your help in promoting the courses.

 

Yours sincerely,

Joann Plockova

 

--

 

Joann Plockova

Marketing Executive

Transitions Online

http://www.tol.org

Chlumova 22, 130 00 Praha 3

Czech Republic

420 2 2278-0805 (phone)

420 2 2278-0804 (fax)

plockovaj@tol.org

 

 

... više ...


European Commission  –  DG Development
Lorenzo Natali Prize
 
A Prize for journalists
reporting on Human Rights and Democracy


 
 
Dear journalist,
 
We are very pleased to announce that the European Commission has now officially launched the 16th edition of the Lorenzo Natali Prize !
 
You can apply on the website
www.nataliprize2008.eu. Attached you will find the press release of the European Commissioner Louis Michel inviting all the journalists committed to the fight for Human Rights, Democracy and the Development to take part in the Prize.
 
The Lorenzo Natali Prize rewards journalists working for media in one of the five following regions : Africa, Asia and Pacific, Latin America and the Caribbean, Europe and the Arab World and the Middle East. The prize concerns journalists working on the topic of the human rights or democracy in the developing world. For the first time this year, the Lorenzo Natali Prize also involves radio and television journalists.
 
Each applicant can deliver ONE journalistic work or ONE extract of a journalistic work printed or aired between January 1st 2007 and June 30th 2008.
 
The fifteen laureates of the Lorenzo Natali Prize will be guests of honor of the European Commission during a stay in France. Each laureate will receive a trophee and a prize. Overall 50,000 euros of prize will reward the best works.
 
For further information or to apply, feel free to visit the website :
www.nataliprize2008.eu
 
Good luck !
 
We remain at your disposal for further information :
 
Laurent Avignon
ProPager / Prix Lorenzo Natali
70, boulevard de Reuilly
75012 Paris - France
0033 1 4004 9200
info@prixnatali2008.eu
 
 

... više ...


Prijavljen je Dragan Ikiæ (45) iz Gorice, protiv kojeg je podnesen optužni prijedlog iz Zakona o spreèavanju nereda na sportskim natjecanjima, a nad još dvojicom muškaraca danas je trajala kriminalistièka obrada.

Uredništvo Zadarskog lista odmah se oglasilo priopæenjem navodeæi kako ovaj napad smatraju najgrubljim napadom na slobodu novinarstva i pravo na rad, jer fotoreporter ni na koji naèin nije povrijedio prava napadaèa niti mu je otprije poznat. Drže to napadom na cijelu profesiju te od svih mjerodavnih institucija traže osudu i kažnjavanje poèinitelja.

“Najviše zabrinjava ponašanje osoblja i mještana na nogometnoj utakmici. Naime, dok je pokušavao pobjeæi napadaèu, koji je na njega bacao kamenje, Bralu su zaustavili gledatelji, strgnuli mu fotoaparat i pregledavali snimke kako bi se dokazalo je li ili nije snimao dotiènog ili samo utakmicu. Bralu je za vrat držao i, kako se predstavio, šef osiguranja, drugi su gledatelji pregledavali snimke iz fotoaparata, a napadaè je za to vrijeme fotografu zadao još nekoliko udaraca u leða.

Takvo ponašanje rulje držimo sramotnim i smatramo da je, ako ništa drugo, Nogometni klub Gorica, koji je organizirao utakmicu i koji je odgovoran za sigurnost na igralištu i oko njega, trebao uputiti službenu ispriku fotoreporteru i redakciji. Oèekujemo i oštru reakciju Nogometnog saveza Zadarske županije”, stoji u priopæenju.

Podsjetimo, Ikiæ je Bralu udario u nogom u meðunožje, a iživciran njegovim 'blicanjem’, gaðao ga je i kamenjem. Brala je napadaèa odmah uspio i fotografirati.

... više ...


Veleèasni urednik najprije piše o Bleiburgu i zakljuèuje: “Medijski gospodari i moænici oèito jako dobro znaju koje to snage u sustavu i izvan sustava vladaju Hrvatskom i koje to snage ne žele da se rasvijetljena i istinom osloboðena prošlost prepusti povjesnièarima i da se pozornost usmjeri na važna pitanja sadašnjega hrvatskog društva“. Meðutim, Mikleniæ ne ostaje na dimnim floskulama, nego tupom logièkom pilom naopako zarezuje po stvarnim ljudima, netom razotkrivenom ogranku protuhrvatske djelatnosti: “Upravo te snage imaju svoje jake ljude i na HTV-u te je službeno zvana Hrvatska televizija dovedena u situaciju da se direktor programa mora pokušati izboriti da bi se pridjev ‘hrvatski’ više odražavao u programu”. Ne ulazeæi ovdje u pitanje koliko je domišljeno i spretno sroèeno pismo direktora programa, no sama èinjenica da je bilo potrebno takvo pismo - o kojemu javljaju mediji - i da se èak 28 urednika, producenata i novinara HTV-a, ne slažuæi se sa zahtjevom svoga pretpostavljenoga, obratilo Hrvatskome helsinškom odboru, otkriva koliko ti djelatnici cijene hrvatski identitet i koliko su im važni legalni i legitimni hrvatski nacionalni interesi.

Zašto je veleèasni urednik apsolutno siguran da je Buriæevo pismo “bilo potrebno”? Jednostavno. Èim je Buriæ cijelu ekipu prozvao zbog “nedostatka smisla za nacionalnu simboliku”, mora imati pravo. A to što su se prozvani urednici, novinari i producenti našli uvrijeðenima te zatražili oèitovanje o naputku koji je èak i ravnatelj HRT-a nazvao glupim Mikleniæu je krunski dokaz za presudu da tih 28 ljudi “ne žele služiti opæemu dobru, hrvatskim nacionalnim interesima, nego nekim drugim interesima”.

Buduæi da ga ni zdrav razum, ni ljudsko, a kamoli profesionalno novinarsko poštenje oèito ne prijeèe u iznošenju takvih opasnih osuda, veleèasnom Mikleniæu, naravno, ne smetaju ni èinjenice. Recimo, èinjenica da je u prošlogodišnjim serijalima “Malog mista” i “30 u hladu” prilièno važnu ulogu imala upravo Crkva. Raspored se nerijetko usklaðivao s crkvenim kalendarom kako bi se iz pojedinih mjesta emitiralo na dan blagdana njihovih svetaca zaštitnika.

Crkveni obredi i obièaji uvažavani su i javnosti predstavljani kao važan dio identiteta tih mjesta, a urednici i producenti znali su se namuèiti planirajuæi sadržaj tako da u kadar uživo uðe crkvena procesija ili zazvone zvona nekog samostana. U tome su im svesrdno, spremno i zahvalno pomagali te se u emisijama pojavljivali župnici, èasne sestre, fratri i bogoslovi, a iz prošloljetnog serijala dobro pamtim i vrlo simpatièan nastup biskupa Marina Srakiæa u emisiji iz Ðakova.

No gospoda Buriæ i Mikleniæ, èini se, misle da su gledatalji HTV-a glupani koji æe zbog nedovoljno hrvatskog imena emisije pomisliti kako zapravo gledaju prijenose hodoèašæa iz Španjolske, derviškog plesa iz Turske ili, Bože saèuvaj, pojanje kaluðera iz Grèke.  Osim toga, svi zaboravljaju da je uglavnom rijeè o ljudima koji su radili emisiju “Život uživo” i da su je nastavili raditi sasvim normalno i bez ikakve pobune i nakon što ju je Hloverka Novak Srziæ ove sezone preimenovala u “Hrvatska uživo”. Što, dakle, treba zakljuèiti iz ovih èinjenica? Meni logika nameæe zakljuèak da je veleèasni Mikleniæ ili površan i neprofesionalan, ili zlonamjeran ili jednostavno glup novinar i urednik. Što god bilo uzrok, posljedica je da on u svom najnovijem pamfletu laže, a samim tim je štetan i opasan.

Gospodinu Mikleniæu njegova “logika“ možda, pak, nametne zakljuèak kako u protuhrvatskoj raboti 28 državnih neprijatelja s HTV-a eto sudjeluje i dio katolièkih vjernika i klera èiji je predvodnik, ni manje ni više, nego sam biskup Srakiæ, predsjednik Hrvatske biskupske konferencije. Baš i ne oèekujem da æe se prikloniti mojoj, ali se nadam da æe gospodin Mikleniæ bar ostati vjeran vlastitoj logici i zakljuèiti da mu je bolje da se s mjesta glavnog urednika Glasa Koncila pokupi sam, prije nego što ga dekretom ukloni narodni neprijatelj - biskup.

... više ...


U nepunih pet dana u Zadarskome podruèju došlo je do ponovnoga gruboga fizièkoga napada na novinare. Prvo je napadnuta novinarka Narodnoga lista, a onda i fotoreporter Zadarskoga lista, Filip Brala. On je pak pretuèen u Gorici prilikom pokušaja fotografiranja niželigaške nogometne utakmice. Napadaè je napao fotografa, nièim izazvan zadavši mu pritom udarac u meðunožje i pokušavajuæi ga još i kamenovati. Ipak, ono što najviše zabrinjava je ponašanje osoblja i mještana nazoènih na nogometnoj utakmici. Bralu su, kako se kaže u priopæenju glavnoga urednika Zadarskoga lista Luke Periæa, zaustavili gledatelji, strgnuli mu fotoaparat i pregledavali snimke da vide je li snimao dotiènoga ili samo utakmicu. Bralu je za vrat držao i, kako se predstavio, šef osiguranja, a dok su oèito u atmosferi linèa gledatelji  pregledavali snimke napadaè je fotografu zadao još nekoliko udaraca u leða.

Takvo ponašanje rulje, kaže se nadalje u priopæenju, više je nego sramotno pa bi i klub Gorica koji je organizirao utakmicu i koji je odgovoran za sigurnost na igralištu i oko njega i Nogometni savez Zadarske županije trebali uputiti službenu ispriku fotografu i redakciji.

HND smatra da policija i ovaj put mora hitno djelovati, pronaæi napadaèe i predati ih pravosuðu. Takoðer, od zadarskih vlasti se oèekuje da sve potrebne radnje ubrzaju da Zadar ne bi postao grad sluèaj po ponašanju prema novinarima, djelatnicima kojima je sloboda javnog djelovanja i javne rijeèi nešto bez èega nikako ne mogu služiti demokraciji kao preduvjetu civilizirana društva.

 

Za HND

Zdenko Duka, predsjednik

 

 

... više ...


Internetski servis Youtube brojni svjetski politièari poput Baracka Obame i Hilary Clinton “upregli” su u promicanje svojih ideja, a popularne socijalne mreže poput Myspacea i Facebooka, koje imaju na desetke milijune èlanova, medijima su i pojedincima u svijetu poslužile za aktualiziranje društvenih problema i dilema poput eutanazije, pri èemu su se u rasprave diljem svjeta ukljuèivale na tisuæe ljudi.

Zahvaljujuæi, izmeðu ostalog, i postojanju spomenutog Facebooka, na koji su dospjele informacije koje nisu htjeli objaviti amerièki službeni mediji, smanjen je broj kršenja ljudskih prava u tamošnjim zatvorima, a zbog velikog odaziva pojedinaca pokrenute su humanitarne akcije, otkrivene brojne afere...

Testiranje interneta

Stoga smo i mi “testirali” Facebook na primjeru drastiènog kršenja radnièkih prava djelatnica sinjske “Dalmatinke Nove”, koje tvrde da ih talijanski vlasnici izgladnju, kažnjavaju novèanim penalima i šikaniraju.

Naime, oformili smo grupu na Facebooku i nazvali je “Podržite radnice Dalmatinke”, te smo iskoristili popularni internetski alat kako bi komunicirali s velikim brojem ljudi i zatražili njihovu podršku i mišljenje.

Naša grupa vezana uz tu tvornicu konca je trenutno jedna od najpopularnijih na Facebooku, te je u kratko vrijeme dobila oko 900 èlanova, a broj ljudi koji daju podršku radnicama rapidno raste.

Izmeðu ostalih, potporu napaæenim ženama dali su i novinari Denis Latin, Ante Tomiæ, Milan Majeroviæ Stilinoviæ, Josip Šariæ, Inoslav Bešker, Željko Peratoviæ, ali i prof. Vedran Jakšiæ, Marija Lugariæ iz SDP-a, tajnica grada Sinja Nataša Popariæ, Darija Tešanoviæ, pobjednik Big Brothera Vedran Lovrenèiæ.
Èlanovi naše grupe dolaze i iz Bosne i Hercegovine, Slovenije, Srbije i zemalja s brojnim hrvatskim iseljeništvom.

- Iako nemam internet, èula sam za Facebook i za tu grupu, ali mi je žao što tu internetsku podršku radnicama ne mogu vidjeti. No, snaæi æu se nekako i pogledati to jer nam puno znaèi kada nas toliko ljudi podržava.

Barem da ta mišljenja nekako dopru do odgovornih koji mogu promijeniti ovo stanje - kaže Iva Radonja, sindikalna heroina iz Dalmatinke, kojoj su rijeèi potpore uputili deseci ljudi.

- Sjeæam se kao dijete, mama mi je radila u Dalmatinci. Pjevalo se: “Bože sveti, kad æe taj dvadesetpeti…” Tog 25. u mjesecu u Dalmatinci bi se dijelila plaæa, u kuæu bi se donijelo svega i Split bi tad živnuo, a gdje neæe Sinj.

Danas su došli neki drugi obièaji. Jadne i napaæene radnice bore se za uskraæena temeljna ljudska i radnièka prava, za plaæe zaraðene još prošle godine.

Dalmatinka je nažalost od gospodarskog giganta postala hrvatski sinonim za njujoršku tvornicu tekstila “Triangle Shirtwaist” u kojoj je 1911. godine u požaru stradalo 146 žena i u èiji spomen se danas obilježava 8. mart - meðunarodni dan žena - napisao je to na Facebooku 25-godišnji Nikola Vuèkoviæ iz Sinja, koji se takoðer pridružio grupi.

Izgubljene tvornice

Još jedan od èlanova, Stevo Vilagoš, piše:
- I onda vladajuæi ne žele neisplatu zaraðenih plaæa uvrstiti u kazneni zakon, sramota. Talijani su bezbrižni jer znaju da u našoj zemlji neæe odgovarati za to što èine. Od Vladinog “razumijevanja” gladni radnici nemaju ništa.

Kad je obièan èovjek dužan, država vrlo brzo reagira i plijeni - navodi Vilagoš, a sliènog mišljenja su i deseci drugih èlanova koji su izrazili svoje mišljenje.
U raspravu se ukljuèila i tajnica Grada Sinja Nataša Popariæ.

- Dalmatinka je podigla i othranila Sinj i Sinjane proteklih pedesetak godina.Ja sam dite Dalmatinke jer moj otac i mater u njoj su ukupno proveli 70 godina. Ona je dio moje obitelji i zato bez obzira na naša politicka opredjeljenja Dalmatinku moramo braniti do kraja.

Izgubili smo Sadru, Autoprijevoz, Konkurent, Konfekciju, Trnovaèu, Trgosirovinu... Pa zar nije dosta? - pita se ta sinjska politièarka.

Osim grupe Dalmatinka na Facebooku su popularne i grupe poput one pod nazivom “Do sada se ubilo 1576 hrvatskih branitelja...”, koja ima 316 èlanova, zatim “Salonit from Vranjic - genocide against people”, koja ima blizu 700 èlanova, potom “Split Face grupa” sa 141 èlanom, a tu su i studentske i srednjoškolske grupe sa željama za novim prosvjedima, a u kojima ima više tisuæa èlanova.

... više ...


1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118
AKTUALNO