hrvatsko novinarsko društvo croatian journalists' association
Perkovčeva 2 | 10 000 Zagreb | Tel: 482-8333 | Faks: 482-8332 | E-mail: hnd@hnd.hr

Arhiva priopćenja

Odaberite godinu i mjesec

Ukupno: 2347

21 December 2005

 

Journalists, radio workers receive death threats

 

(IPI/IFEX) - The following is a letter by the South East Europe Media Organisation (SEEMO), an IPI affiliate:

 

H.E. Ivo Sanader

Prime Minister of the Republic of Croatia Zagreb, Croatia

Fax: +385 1 6303 022, 6303 019

 

H.E. Ivica Kirin

Minister of Interior Affairs of the Republic of Croatia Zagreb, Croatia

Fax: +385 1 6122 771

 

Vienna, 21 December 2005

 

Your Excellencies,

 

The Vienna-based South East Europe Media Organisation (SEEMO), a network of editors, media executives and leading journalists from South East Europe and an affiliate of the International Press Institute (IPI), is alarmed about recent death threats received by Croatian journalists.

 

According to information before SEEMO, on 12 December, after the Croatian Radio Television (HRT)'s edition of the popular political show "Latinica", titled "Tudjman's Legacy", the editor of the show, Denis Latin, together with his staff members, started receiving numerous death threats. During the show, guests discussed the late Croatian president Franjo Tudjman and his role, as well as his legacy.

 

SEEMO has also been informed that Zrinka Vrabec-Mojzes, editor at Radio 101 from Zagreb, who herself was a guest in the same show, has also started receiving death threats, as well as other editors and journalists working for the radio station.

 

SEEMO would like to emphasise that open discussions and critical views are a part of every democratic society and are especially important for nascent democracies. Therefore, it is extremely alarming that a TV show could cause such reactions, including a call by certain individuals to lynch journalists in Croatia. SEEMO is extremely worried about several Croatian members of the Parliament who may have started this campaign and who, by doing so, have violated the laws on freedom of expression.

 

SEEMO asks Your Excellencies to do everything in your power to protect the lives of threatened journalists, as also to secure the independence of the Croatian Radio Television (HRT). We would also like to remind Your Excellencies that a safe working environment for journalists is a fundamental principle of any democratic society.

 

We thank you for your attention.

 

Yours sincerely,

 

Oliver Vujovic

SEEMO Secretary General

 

 

For further information, contact IPI at Spiegelgasse 2/29, A-1010 Vienna, Austria, tel: +43 1 512 90 11, fax: +43 1 512 90 14, e-mail: ipi@freemedia.at, Internet site: http://www.freemedia.at, or SEEMO, Spiegelgasse 2/29, 1010 Vienna, Austria, tel (SEEMO+HELP LINE): +43 1 513 39 40, tel (SEEMO): +43 1 512 90 11 11,  fax: +43 1 512 90 15, e-mail: info@seemo.org, Internet site://www.seemo.org

 

The information contained in this alert is the sole responsibility of IPI. In citing this material for broadcast or publication, please credit IPI.

_________________________________________________________________

DISTRIBUTED BY THE INTERNATIONAL FREEDOM OF EXPRESSION EXCHANGE (IFEX) CLEARING HOUSE

555 Richmond St. West, # 1101, PO Box 407

Toronto, Ontario, Canada M5V 3B1

tel: +1 416 515 9622    fax: +1 416 515 7879

alerts e-mail: alerts@ifex.org    general e-mail: ifex@ifex.org

Internet site: http://www.ifex.org/

_________________________________________________________________

 

 

... više ...



Meðunarodna federacija novinara

IFJ Joins Protests against Political Intimidation of Croatian Public Broadcaster

 

 

The International Federation of Journalists today protested against growing political intimidation of the Croatian Public Broadcaster, Hrvatske Radiotelevizija (HRT).

 

Last week HRT came under sustained attack from members of the governing political party, the Croatian Democratic Party (HDZ), during a parliamentary debate on the broadcasters’ annual report.

 

“Political attacks intimidate journalists into censoring their shows and towing the political line of the government in power,” said Aidan White, General Secretary of the IFJ in a letter to the President and Prime Minister of Croatia . “There must be an immediate end to the intimidation of editors and journalists by politicians.”

 

Journalists and editors involved in the Latinica programme reported receiving death threats following the parliamentary debate. Politicians had launched a scathing attack on a recent episode that discussed the legacy of former President Tudjman, providing opportunities for both supporters and critics to air their views.

 

Two months ago Tihomir Ladisic, editor of another HRT programme Otvoreno, was removed from his post for conducting a debate on the role of the Croatian Army during the Bosnian conflict. This show had also come under sustained public criticism by HDZ politicians.

 

Protests have been led by the Croatian Journalists Association (CJA), an affiliate of the IFJ. Together, the IFJ and CJA called upon the government to issue a public statement that re-affirms HRT’s independence, launches a review of the Ladisic case and ends political criticism of HRT’s programming policy.

 

“Journalists must be able to work independently and free of interference, political or other, if they are to perform their role of informing the public and acting as watchdogs on power,” added White.

 


For further information contact: +32 2 235 22 04
The IFJ represents over 500,000 journalists in more than 110 countries

 

... više ...


Juèer je Hrvatsko novinarsko društvo postalo bogatije za još jedan zbor novinara. Osnovan je Zbor istraživaèkih novinara kroz koji æe novinari istraživaèi raditi na rješavanju problema s kojima se susreæu u toj novinarskoj disciplini. U Zbor su se ukljuèili novinari svih tiskanih i elektronièkih medija, meðu njima i oni koji su za svoje istraživaèke radove dobili HND-ove i meðunarodne nagrade.

Prioritetni ciljevi Zbora su promicanje istraživaèkog novinarstva u medijima i javnosti, te stalna edukacija novinara o istraživaèkom novinarstvu. Na osnivaèkom su sastanku èlanovi Zbora definirali nekoliko zahtjeva koji æe uputiti tijelima zakonodavne vlasti i pravosudnim tijelima.

Zbor æe prema zakonodavcu uputiti zahtjeve da porezne kartice državnih dužnosnika postanu javne, te zahtjev za hitnim donošenjem zakona o kontroli financiranja politièkih stranaka. Zbor æe uputiti i zahtjev za zakonskim reguliranjem zaštitite osoba, tzv. zviždaèa, koje javno ukazuju na nepravilnosti, nezakonitosti i korupciju u poslovanju tvrtki u kojima rade.

Zbor æe uputiti zahtjev Državnom odvjetništvu da u okviru svojih nadležnosti preispita odgovornost svih koji ne poštuju Zakon o pravu na pristup informacija. Zbor na tome inzistira jer tijela izvršne vlasti imaju ignorantski odnos prema zakonskoj obvezi da medijima dostavljaju tražene informacije.

Zbog uèestalih prigovora novinara na cenzure i u vlastitim redakcijama Zbor æe imati svoju podstranicu na web stranici HND-a koja æe biti otvorena svim novinarima èije redakcije nisu htjele objaviti njihove istraživaèke tekstove, a koji se najèešæe odnose na razotkrivanje korupcije u vlasti, gospodarstvu i društvu.

Za predsjednicu Zbora izabrana je Renata Ivanoviæ.

 

Hrvatsko novinarsko društvo

Mario Bošnjak, glavni tajnik

 

 

 

... više ...


Poštovani,

 

ovim putem izražavamo ogorèenje zbog postupaka velikogorièke Podružnice Hrvatske stranke prava, koja je 19. prosinca 2005. svojim ponašanjem iskazala svu nedemokratiènost i diskriminaciju medija. Na zbor Podružnice, koji je bio otvoren za novinare, nisu pušteni jedino novinari Radio Velike Gorice. Obrazloženje su na vratima dali èlanovi HSP-a Krešimir Župetiæ i Lucijan Maslaæ, istaknuvši kako su novinari RVG-a irelevantni za praæenje rada Podružnice. Pritom nisu prezali ni od osobnih uvreda na raèun novinarki. Gospodi iz HSP-a zasmetalo je što je Radio Velika Gorica objavila vijesti o postojanju unutarnjih sukoba u toj stranci, odnosno što je medijski prostor dan i starim èlanovima HSP-a koji se ne slažu s voðenjem nove stranaèke politike u Velikoj Gorici i kojima je nekoliko dana prije skupa upuæena suspenzija. Ovakav sluèaj nije zabilježen u povijesti rada ove medijske kuæe, koja je uvijek u svojim izvješæima pokušavala na objektivan naèin prikazivati obje strane. Tako je i u spornom sluèaju medijski prostor dan i starima, ali i novim èlanovima HSP-a. No, èinjenica je da je novom vodstvu oèito milije kada se o njima pišu samo hvalospjevi. U znak prosvjeda danas, 20. prosinca, na Radio Velikoj Gorici u dva je termina puštena tišina u trajanju minute i pol, koliko je bio predviðen prostor za izvješæe sa zbora. Nadamo se i vjerujemo da æete pronaæi naèina da osudite ovakav èin vodstva velikogorièkog HSP-a i stanete u zaštitu medijske kuæe, ali i novinara koji su na ulazu doživjeli nezapamæeno osobno vrijeðanje, o èemu postoji video zapis.

 

U Velikoj Gorici, 20. prosinca 2005. godine

 

S poštovanjem,

 

                                                                                     Dražen Barišiæ

                                                                  direktor i glavni urednik

... više ...


ZAGREB - Hrvatskom novinaru i književniku Predragu Matvejeviæu prošloga je tjedna pravomoænom postala presuda zagrebaèkog Opæinskog suda kojom je osuðen na uvjetnu kaznu zatvora od pet mjeseci, s rokom kušnje od dvije godine, a zbog uvreda i kleveta koje je u tekstu u Jutarnjem listu iznio na raèun književnika Mile Pešorde. To je u utorak potvrdila Matvejeviæeva odvjetnica Vesna Alaburiæ rekavši i da se njezin branjenik, kako je i najavljivao, nije htio žaliti na nepravomoænu presudu od 2. studenoga, pa je ista, nakon što mu je prošloga tjedna dostavljena u Rim gdje boravi, postala pravomoæna.
Alaburiæ je ponovila da joj je žao što Matvejeviæ nije promijenio mišljenje i podnio žalbu, jer bi to znaèilo i apsolutnu zastaru u sudskom predmetu odnosno drugostupanjsko sudsko vijeæe ukinulo bi nepravomoænu presudu i obustavilo postupak.
»Žao mi je, voljela bih da se žalio«, izjavila je Hini.
Matvejeviæ je osuðen na temelju Pešordine privatne tužbe, a zbog teksta iz studenoga 2001. pod naslovom »Naši talibani« u kojemu je Pešordu svrstao meðu širitelje ratne mržnje. Suðenje je poèelo u ožujku 2003. na zagrebaèkom Opæinskom sudu, a sudac Nenad Lukiæ presudu je donio 2. studenoga ove godine, kada je Matvejeviæu, uz izreèenu uvjetnu zatvorsku kaznu, naložio i da presudu nakon pravomoænosti o svom trošku objavi u Jutarnjem listu te plati i 5000 kuna sudskih troškova.

... više ...


Nakon žestoke saborske rasprave zbog koje je oporba optužila HDZ da želi pokoriti HTV, a novinari i urednici HTV-a kazali da je vladajuæa stranka udarila na njihovu neovisnost, HDZ-ov zastupnik Andrija Hebrang objašnjava motive koji su ih na to naveli.

VL: Zašto ste se upustili u raspravu za koju ste znali da æe izazvati negativne reakcije javnosti?
HEBRANG: Oni koji su pogoðeni našom akcijom imaju dojam da smo htjeli pokoriti HTV. No, dojam meðu graðanima je drukèiji. Naši biraèi traže da inzistiramo na depolitizaciji HTV-a jer žele objektivan i politièki neutralan medij. Nije nam cilj politizacija, nego depolitizacija HTV-a. HTV je politièki okrenut ulijevo. To se vidi i iz toga što su ga zastupnici lijevih stranaka žestoko štitili, i to zato što im je besplatna politièka platforma za izvrtanje istine.

VL: Mislite li da Mirko Galiæ i njegovi suradnici trebaju otiæi?
HEBRANG: Nikad to nisam rekao.

VL: Ali ste im poruèili: ako su èasni ljudi, izvuæi æe pouku što im je èiniti nakon što im je Sabor odbio izvješæa.
HEBRANG: To je naèelan stav. Godinama sam bio ministar. Da je mene saborska veæina iskritizirala i odbila moje izvješæe, dao bih ostavku prije kraja rasprave.

VL: Nije li to poruka vodstvu HTV-a? Imate li na umu neku drugu osobu umjesto Galiæa?
HEBRANG: Ja mislim da je Mirko Galiæ izvanredan za dužnost ravnatelja, ali ako prihvati kritike i objektivizira medij u onom dijelu u kojem sudjeluje u tome. On, na primjer, postavlja urednike. Ako on iz ovoga izvuèe pouku, siguran sam da nam bolji ravnatelj ne treba.

VL: Predsjednik vam je poruèio da, ako vas zanima televizija, osnujete svoju i budete na njoj glavni urednik. Što kažete na to?
HEBRANG: Izjave predsjednika Mesiæa komentiram samo u samoobrani. Pratim ga od 30. ožujka 1967. kad je kao zastupnik u Saboru SRH tražio da se procesuiraju potpisnici Deklaracije o hrvatskom jeziku pa do dana kad je rekao da se razišao s Tuðmanom zbog BiH, a znamo da nije. Sad mu poruèujem: gospodine predsjednièe, vrh demokracije u svakoj vlasti je veæina u parlamentu. Ta veæina mora raditi na dobrobit naroda koji ju je izabrao.

VL: Nije li se HDZ našao u pat-poziciji? Ne možete nikoga smijeniti, na objektivnost ne možete utjecati niti ureðivati program pa ispada da su se tresla brda, a rodio se miš.
HEBRANG: Nije nam bio cilj smjenjivati. Kao zastupnici mi smo samo poštovali Zakon o HRT-u koji propisuje da Sabor nadzire rad HRT-a. A iz rasprave se izrodio veliki slon, jer se prvi put u 15 godina dogodilo da Sabor odbija izvješæa javne televizije.

Mislim da æe se sad dogaðati velike stvari, doæi æe do pokretanja istine. Izrekli smo javno da ne želimo politièki obojenu televiziju. Rasprava æe sigurno promijeniti mnoge stvari i kod Vijeæa HRT-a, što je predsjednik Zdenko Ljevak i najavio, a nadam se da æe i urednici razmisliti o istini i objektivnosti.

VL: Znate da politièka rasprava o javnoj televiziji može izazvati autocenzuru i cenzuru, a to nije u prilog istini za koju se zauzimate?
HEBRANG: Novinarska kritika je legitimna. Pa i na raèun zastupnika. No, nije legitimno širiti neistine. Kad netko s HTV-a tko zaraðuje 6,5 puta više od mene govori da sam ja sveta krava sa svojih 13.000 kuna plaæe, onda sam dužan reæi da su svete krave na HTV-u, a ne u Saboru. Raspravu smo vodili i zato što HTV dobiva 850 milijuna kuna godišnje iz džepa graðana, osloboðena je PDV-a, ne plaæa porez na dobit. HTV nije na tržištu, kako se brane, nego je privilegirana.

VL: Je li rasprava o HTV-u trebala skrenuti pozornost s generala Gotovine?
HEBRANG: Takva je ideja mogla doæi samo iz brloga onih kojima smeta istina.

VL: Uhiæenje generala Gotovine kao da je donijelo "osloboðenje" HDZ-u. Dok je bio u bijegu, HDZ-ovi politièari su najradije izbjegavali tu temu.
HEBRANG: To nije toèno. Tko je od nas u HDZ-u ikad govorio o Gotovini a da nije rekao da je on heroj? Sjeæate se kad sam pozvao generala da se preda? Prije toga je Vlada ishodila pisano jamstvo Carle del Ponte da æe svi generali koji dobrovoljno odu u Haag biti pušteni da se brane sa slobode. Tada sam ga pozvao da se preda i brani sa slobode. Izjavu sam poèeo rijeèima da je general Gotovina za nas heroj i da æe to ostati, pa sam dobio i kritike iz meðunarodne zajednice, ali kako je optužen pred sudom koji je priznala i naša zemlja, on mora izaæi pred njega.

VL: Mislite li da bi bilo bolje da je 2001. HDZ imao drukèiju politiku prema Haagu i da ste savjetovali Gotovini da izaðe pred sud?
HEBRANG: HDZ je bio opozicija. Nismo bili mjerodavni.

VL: Niste, ali ste u oporbi vodili antihaašku politiku?
HEBRANG: Nismo nikad vodili antihaašku politiku, veæ smo uvijek govorili da je to sud koji je na prijedlog predsjednika Tuðmana prihvatio Sabor.

VL: Toèno, ali sjetimo se prosvjeda na splitskoj rivi...
HEBRANG: Tu sam vas èekao. Sanader je na rivi govorio sve što i danas potpisuje cijelo vodstvo HDZ-a. Nikad nije rekao da HDZ ne priznaje Haaški sud. Jedino je tražio od ondašnje vlasti da zaštiti generale. Kao što znate, ona vlast nije uspjela vratiti generale da se brane sa slobode, ova jest. To je ta razlika o kojoj govorimo.

Autor MLADENKA ŠARIÆ

... više ...


Èlanovi ogranka Hrvatskog novinarskog društva Sisaèko-moslavaèke županije su 17. prosinca posjetili Beè, grad na lijepom plavom Dunavu, poznat po Mozartu, Straussu, Sacher torti ......, ali i po dobrom shoppingu. U to su se uvjerile novinarke, ali su iznenaðujuæe puno shoppingirale su i kolege novinari. Mnogi kažu kako je upravo predbožiæno vrijeme najljepši dio godine za posjet Beèu zbog posebnog ugoðaja koji Beèani pripreme u vrijeme Adventa. Nema ulice koja nije okiæena i u kojoj se ne osjeæa taj ugoðaj. Svima vama koji æete još do Božiæa otputovati u ovaj prekrasni austrijski grad preporuèujemo Božiæni sajam koji se održava ispred Gradske vijeænice te okrepu s kuhanim vinom i punèem. Advent u Beèu nešto je što morate osjetiti i pomirisati, no ako ste ipak praktièari, posjetite Beè odmah poèetkom godine kada su sniženja u trgovinama i do 50 posto, te sve možete kupiti u pola cijene. U Beè su putovali novinari Jutarnjeg lista, Veèernjeg lista, Radio Siska, Radio Quirinusa, Novog sisaèkog tjednika, NET-a i Radio Moslavine. Ovom prilikom s oduševljenjem zahvaljujemo Pekari Dumboviæ koja je za novinare osigurala sendvièe i kolaèe.

 

 

... više ...


> The Vienna-based South East Europe Media Organisation (SEEMO), a network of editors, media executives and leading journalists in South East Europe and an affiliate of the International Press Institute (IPI), is deeply  concerned about the recent attack on a journalist in Albania.
According to information before SEEMO, on 11 December, at around 2 a.m., Engjell Serjani, director of Dita Jug newspaper and correspondent for  Gazeta Shqiptare, was attacked and beaten up by two unknown persons in the city  of Gjirokastra. Serjani was leaving a bar next to his office, in order to go home, when two persons stopped him and started hitting him until he lost  consciousness. Later, Serjani recovered consciousness and was able to go to a hospital to have his injuries treated. The two perpetrators managed to escape.
>
>
Oliver Vujovic, SEEMO Secretary General, condemned this attack on the journalist, "Physical attacks on journalists are both unacceptable and alarming. Journalists must be able to report without fear of harassment and intimidation. This case is very worrying because this is not the first  time that a journalist in Albania was physically attacked. This and other acts  of  violence against journalists are obviously aimed at intimidating the work of
journalists." Vujovic added, "SEEMO takes every physical attack on a journalist in a country of transition very seriously. Particularly because in previous years in South East Europe several journalists have been killed due to their professional work."
>
SEEMO believes that a safe working environment for journalists is a
> fundamental principle of any democratic society. We urge the Albanian authorities to investigate this case immediately and to take all necessary action against the responsible persons.
>
SEEMO PRESS RELEASE: GREECE
>
> Vienna, 19 December 2005
 The Vienna-based South East Europe Media Organisation (SEEMO), a network of editors, media executives and leading journalists in South East Europe and an affiliate of the International Press Institute (IPI), is alarmed about the recent assault on two journalists in Greece.
>
 According to information before SEEMO, on Tuesday, 13 December, the reporter of  Mega Channel TV, Christos Michalopoulos and his cameraman, Alfonso Ponse,
 were attacked by unknown men wearing masks and helmets, while covering a demonstration in downtown Athens. The demonstration was organised by trade  unions in protest at a new law introducing significant changes to working practices in the public sector. Two journalists were sent to cover the  demonstration after some 30 masked men burnt down a police car. Later, the two were also attacked and beaten around the head and upper body by the
> same men. They were both taken to a hospital, where their injuries were  treated.
None of the perpertrators could be identified.
>
 Speaking about this attack, Oliver Vujovic, SEEMO Secretary General said, "It is important, that during a demonstration all sides respect the right  of journalists to report on important news events."
>
 Vujovic also referred to previous attacks on journalists in Greece, "In  October 2004 sports journalist Philippos Syrigos was attacked in the car park near Super Sport FM radio station, while walking to his car after a radio show. On 7 May, Kostas Nikolakopoulos, a journalist for the sports daily Fos ton Sport and the radio station Super Sport FM was attacked by four unknown men in front of his home in Athens. On 30 September 2005, Periklis Stellas, sports journalist and director of the Thessaloniki  branch of the sports daily newspaper, Goal News, was attacked by an unknown  person
> as he was leaving his office in the centre of Thessaloniki. In both cases, the perpetrators have not been identified yet."
>
With the above in mind, SEEMO calls upon the authorities in Greece to find and bring to justice those responsible for these attacks. SEEMO would also like to remind the Greek authorities that freedom of expression and a safe working environment for journalists are the basic principles of any democratic society.
>
 SEEMO is a regional network of editors, media executives and leading journalists in South East Europe.
>
>
 SEEMO - IPI, Spiegelgasse 2/29, 1010 Vienna, Austria, Tel (SEEMO+HELP
> LINE):
> +43 1 513 39 40, Tel (SEEMO): +43 1 512 90 11 11, Fax: +43 1 512 90 15,
> E-mail:
info@seemo.org, Web: http://www.seemo.org
>
>
>
>
>

... više ...


ZAGREB - Saborska politièka rasprava o programu HRT-a u drugi je plan bacila financijsko izvješæe te kuæe o poslovanju u prošloj godini. Istovremeno je odluka premijera Ive Sanadera o povlaèenju rješenja Porezne uprave, barem zasad, zaustavila raspravu o tome na što HRT plaæa PDV i jesu li poreznici javnoj televiziji »razrezali« plaæanje tog poreza na pristojbu koja je i sama vrsta poreza. Buduæi da je nalaz Porezne uprave završen još 2003., bio bi to veliki propust s obzirom na to da je u to vrijeme Sabor precizno odredio da HRT ne plaæa porez na samu pristojbu. Iako obje strane u prièi tvrde da ništa ne skrivaju, još nitko javnosti nije na uvid dao cjelovito rješenje Porezne uprave da bi se vidjelo što to država doista želi naplatiti HRT-u. Na HRT-u tvrde da je u njemu izrijekom reèeno da se radi o »PDV-u na pretplatu«. S druge strane, neki je dan ministar financija Ivan Šuker rekao da se radi o PDV-u na proizvedeni program i korištena dobra i usluge pri proizvodnji tog programa. Nekoliko poreznika s kojima smo razgovarali, a koji istièu da nisu vidjeli rješenje pa o njemu ne mogu konkretno govoriti, napominju da HRT možda ne mora plaæati PDV na televizijsku pristojbu, jer se radi o vrsti poreza, ali da ne može biti osloboðen plaæanja PDV-a na dobra i usluge koje kupuje tom pristojbom. Oni istièu da u rješenju nije ništa sporno ukoliko se doista radi o tome da HRT mora platiti PDV na usluge i dobra koja je koristio kada je proizvodio program, makar ga je financirao iz pristojbe. To bi znaèilo da HRT ne može tražiti povrat plaæenog pretporeza na telefonske usluge, papire i ostali materijal na koje je platio pretporez ako su oni korišteni za proizvodnju neke emisije, a financirani su iz pretplate. To bi, objašnjavaju naši sugovornici, bilo isto kao kad bi autoceste, koje se financiraju iz trošarina koje su takoðer porezi, zatražili povrat pretporeza za sve usluge i materijalna dobra koja su platili iz tih trošarina. Juèer smo na HRT-u pokušali dobiti odgovor na pitanje je li istina da su oni tražili vraæanje pretporeza, kako to tvrde neki poreznici, za dobra i usluge koje su plaæali iz pristojbi, ali na HRT-u nismo uspjeli nikoga dobiti. No, buduæi da je politièki napad na HRT i pokušaj da Sabor ureðuje program na javnoj televiziji zamaglio financijsku stranu cijele prièe, na prave odgovore o tome na što je HRT dužan plaæati porez i na što ga doista plaæa èekat æe se još dugo. J. MARIÆ

... više ...


ZAGREB - Sutra i iduæi ponedjeljak Latinica neæe biti emitirana, a sudeæi prema neslužbenim informacijama s Prisavlja, emisija Denisa Latina æe iz programa HTV-a biti izostavljena i prva dva tjedna iduæe godine. Naravno, nakon što je posljednja Latinica o Tuðmanovoj ostavštini izazvala žestoku raspravu u Saboru koja je zakljuèena odbijanjem dvaju izvještaja o HRT-u, a sve je dodatno prokljuèalo traženjem naplate PDV-a na pretplatu, ovakav tijek dogaðaja odmah navodi na moguæi zakljuèak politièki pritisak je uspio, Latinica je skinuta.

Èak i prije isteka roka koji je poslovnom i programskom vodstvu HRT-a dalo Vijeæe. Ono se, naime, u èetvrtak izjasnilo da je u spornoj emisiji bilo povreda programskih naèela te da vrh kuæe u iduæa dva tjedna mora utvrditi Latinovu odgovornost i obavijestiti ih o poduzetim mjerama.

Žrtvovanje Latina?
No, u cijeloj prièi vrlo su bitna još dva momenta. Sutrašnja Latinica trebala je obraðivati temu "Zašto se sramimo partizanske prošlosti?" U ovom trenutku, mnogi bi rekli, tema da ne može biti nezgodnija! I drugo, premijer Sanader prekjuèer je naredio ministru financija da povuèe i preispita rješenje Porezne uprave o naplati duga PDV-a na pretplatu. Ako se dovede u vezu premijerovo povlaèenje važnih financijskih potraživanja od HRT-a i istodobno micanje Latinice iz programa, postavlja se pitanje nije li Sanader možda ucijenio HTV i Galiæa, a potonji, da sebi olakša pretežak položaj, pristao za poèetak žrtvovati Latina.

Galiæ: Ucjene nije bilo
O ucjeni nema rijeèi! Nikakve trgovine nije bilo! Nju nitko nije nudio, niti bih je ja prihvatio. Ali ako pogledate odluku Vijeæa HRT-a da je ta emisija imala mnoge propuste te traženje da se utvrdi odgovornost njezina autora, veæ i to je dovoljno da emisija stane dok se ne donesu zakljuèci. No ovaj put to nije razlog neemitiranja sutrašnje Latinice.

Znaèi, Latinova emisija nije skinuta! Uostalom, tumaèenje o tome treba dati programska direktorica Tanja Šimiæ kazao je glavni ravnatelj Mirko Galiæ. Do Tanje Šimiæ nismo uspjeli doæi. A doznajemo, HTV su veæ obasuli pozivi u kojima se zabrinuto raspituje o sudbini Latinovih emisija.

... više ...


ZAGREB - Iako najavljena u tjednom pregledu programa, u ponedjeljak se ipak neæe emitirati najavljena Latinica s temom "Zašto se sramimo partizanske prošlosti". U tom terminu æe se emitirati prijenos koncerta humanitarne akcije "A bebe?". Iako na HTV-u nitko ne želi kazati da Latinice neæe biti zbog repova oko Tuðmanove ostavštine, ostaje èinjenica kako je u tjednom rasporedu programa prijenos koncerta bio planiran na Drugom programu, a Latinica na Prvom.
- Naèinom na koji je voðena saborska rasprava, te odlukom o naplati PDV-a na RTV pristojbu ozbiljno je dovedena u pitanje ne samo neovisnost jedinog javnog medija u Hrvatskoj veæ i daljnje normalno funkcioniranje informativnog programa, stoji u priopæenju Kolegija informativnog programa HTV-a. Kolegij informativnog programa usto naglašava kako su ocjene neovisnih medijskih struènjaka pokazale da informativni program HTV-a poštuje profesionalne standarde neovisnog novinarstva, te da njihove emisije apsolutno dominiraju popisima najgledanijih emisija na hrvatskim televizijama. Glavni ravnatelj HRT-a Mirko Galiæ i predsjednik Programskog vijeæa HRT-a Zdenko Ljevak sastali su se juèer s predsjednikom Stjepanom Mesiæem, a na sastanku je izražen zajednièki interes za oèuvanje neovisnosti javne televizije. Iako nitko od sudionika nije želio komentirati sastanak niti potvrditi njegovo održavanje, doznaje se kako su povod njihovom sastanku bila posljednja dogaðanja oko HRT-a, ponajviše žestoka saborska sjednica na kojoj su odbaèena izvješæa o poslovanju HRT-a i radu Programskog vijeæa.
- Smatram da je saborska odluka tendenciozna, ali ako su oni s njom sretni, neka im je. Osobno smatram da nismo radili protuzakonito i ne namjeravam nikomu priuštiti zadovoljstvo davanjem ostavke, kazala je Suzana Jašiæ iz Programskog vijeæa HRT-a. Želimir Mesariæ je takoðer potvrdio kako za sada ne namjerava dati ostavku, dok je predsjednik Vijeæa Zdenko Ljevak dodao kako mu nije poznato da itko od èlanova Vijeæa namjerava podnijeti ostavku niti smatra da je Vijeæe nezakonito obavljalo svoj posao.
- Kada je veæ u Saboru prihvaæena odluka da smo radili protuzakonito, nadam se da æe nam netko i reæi što smo to radili protuzakonito. Dosta primjedbi iznijetih na saborskoj sjednici uvažavamo i to su stvari na kojima radimo, ali i tu se mora shvatiti da taj postupak traje i da se ne može odjednom riješiti. Meðutim, mi ne možemo, ne smijemo i neæemo se miješati u ureðivaèku politiku, kazao je Ljevak.

... više ...


ZAGREB - Predsjednik Stjepan Mesiæ izrazio je svoje duboko razoèaranje saborskom raspravom o HTV-u i optužio vladajuæi HDZ da pokušava zavladati javnom televizijom i pretvoriti je u svoje stranaèko glasilo. Vladajuæoj stranci preporuèio je da osnuje svoju televiziju i da na mjesto glavnog urednika ili direktora instalira svog istaknutog èlana Andriju Hebranga. Napad na emisiju »Latinica« i njezinog urednika Denisa Latina Mesiæ je ocijenio hajkom koja Hrvatsku kompromitira pred Europom.
- Ovo što se dogaða veæ je davno viðeno, s tim što je ovo danas ružnije nego ono što je viðeno. Ja sam duboko razoèaran što neki koriste svoju poziciju da bi hajkom mogli ostvariti neke svoje politièke ciljeve, i to sada kad ulazimo u Europu i tražimo slobodu medija, graðanska prava za sve i jednakost pred zakonom. Mislim da bi bilo bolje da žestinu koju koristi protiv jednog novinara Sabor iskoristi za traženje radnih mjesta. Sabor ne može ureðivati novine i televiziju. Neka se ta gospoda bave privredom. Uvijek sam se zalagao da se knjigom ide na knjigu, èlankom na èlanak, argumentom na argument, emisijom na emisiju, a ne Saborom na emisiju, rekao je predsjednik pred predstavnicima udruga osoba s posebnim potrebama koji su ga juèer posjetili u predsjednièkim dvorima.
Vidno ljutit, predsjednik se potom obrušio na vladajuæu stranku i njezine metode pritiska na javnu televiziju.
- To što rade protiv je Hrvatske i protiv ovog naroda. Za svaku sam osudu takvog naèina komuniciranja. I ja sam imao prigovora nekim novinarima, pa sam to i rekao, ali nikog nisam prozivao za urotu, za povratak na staro. Ali što se želi? Želi se izvršiti èistka na televiziji, želi se kontrolirati televiziju, želi se uvesti državnu televiziju, želi se uvesti nešto što kulturan svijet nema ni u primisli. Neka si formiraju svoju televiziju, a Hebrang neka bude urednik, neka bude direktor te televizije, a ne javnu televiziju pretvarati u stranaèku. Pa to tako ne ide, istaknuo je Mesiæ.
Ovom prilikom osvrnuo se i na retoriku saborskih zastupnika koji su u raspravi u više navrata spominjali komunizam i preuzimanje programa starih snaga.
- Komunizam danas nema nikakve veze s našim društvom. Komunizam je jedna megaideja koja može biti ostvarena samo kao takva. On se ne može javiti u jednom malom prostoru. To je varanje i zavaravanje, to se javljaju oni koji su dobrim dijelom profitirali u ono vrijeme kada su se zakoni selektivno primjenjivali. Valjda se nisu dovoljno namirili pa smatraju da je nastupilo njihovo vrijeme, zakljuèio je predsjednik, a na pitanje o ostavštini Franje Tuðmana, kojim se bavila i proskribirana »Latinica«, istaknuo je da nije za to da se povijest pretvara u aktualna politièka pitanja.

L. TOMIÈIÆ

Hajka se ne smije voditi ni protiv koga

Takoðer, predsjednik je upozorio da su tužbu i presudu HTV-u i »Latinici« donijeli oni koji su se posljednjih dana najviše zalagali za to da nitko nije kriv dok mu se ne dokaže suprotno. Podsjetimo, ovo uvjerenje bila je misao vodilja svih èlanova vladajuæe stranke nakon uhiæenja generala Ante Gotovine.


- Nevjerojatno je i da se smrt jednog bolesnog èovjeka koristi da bi se išlo hajkom protiv jedne emisije ili protiv jednog novinara. Sa svakim se može polemizirati, s tim se slažem, ali hajka se ne smije voditi ni protiv koga. Ali ni to nije najvažnije: najveæi je problem što mi gubimo kvalitetan život, gubimo kvalitetu u našem demokratskom ambijentu koji smo ostvarili. Danas se javljaju najmraènije snage koje misle iskoristiti ovu situaciju. To je žalosno, ja sam duboko razoèaran, istaknuo je predsjednik Mesiæ.


... više ...


HND izražava ozbiljnu zabrinutost raspravom u Hrvatskom saboru o HRT-u, ocjenjujuæi je kao izravan pritisak politike na javni medij. HND ne sumnja u naèelnu dobronamjernost pojedinih rasprava zastupnika koji su iskazali nezadovoljstvo programom HRT-a , a posebno informativnim dijelom. Ipak, moramo podsjetiti da ureðivanje programa HRT-a nipošto nije u kompetenciji Hrvatskoga sabora. Miješanje politièara, kako onih na vlasti tako i onih u oporbi, u ureðivanje informativnih i ostalih emisija bez ikakve je dvojbe ugroza slobode medija i javne rijeèi uopæe i odražava se neminovno na proizvodnju nesigurnosti i autocenzure kod novinara èiji je posao zaštiti pravo javnosti da zna sve što je od javnog interesa. HND stoga upozorava da pravo ureðivanja programa ne bi smio imati ni ravnatelj HRT-a a nekmoli zastupnici u Saboru, kojima je baviti se zakonitošæu svekolikoga javnoga rada pa tako i medijskoga. Nadalje, HND poziva sve koji se oglašavaju u javnosti da se iz elementarnoga ljudskoga pijeteta suzdrže od korištenja obiteljske tragedije kao sredstva politièke manipulacije i pritisaka na slobodu medija. Nastavi li se takav pritisak na neovisnost ureðivaèke, konkretno na neovisnost ureðivaèke politike HRT-a, Republika Hrvatska bit æe udaljenija od EU više no što je ikada bila.


HND se, nadalje, pita treba li Sabor uopæe  birati èlanove Programskog vijeæa HRT-a?

 

ZA HND

Dragutin Luèiæ Luce, predsjednik

... više ...


ZAGREB - Rasprava o radu i poslovanju HRT-a za prošlu godinu i u srijedu je u Saboru protekla u izuzetno polemiènom tonu. S jedne su strane zastupnici vladajuæe koalicije i HSP-a tvrdili da HTV ili ignorira sve teme od nacionalne važnosti ili ih predstavlja u najcrnjem svjetlu, te su posebice izdvajali njezin »skandalozan i uvredljiv« odnos prema bližoj hrvatskoj prošlosti, Domovinskom ratu i braniteljima.
Tražili su da HTV-ovo vodstvo »odstrani neistinito, neobjektivno i pristrano novinarstvo poput najnovije "Latinice"«, da se za »uporno laganje« hrvatskoj javnosti snosi konkretna odgovornost te da se promijeni »nakaradni« Zakon o HRT-u. Oporba je na to uzvraæala tvrdnjama da HDZ »juriša« na nacionalnu televiziju jer je želi »porobiti i pretvoriti u svoj bilten«, da najavljuje »sjeèu glava kako bi prije izbora imao svoju televiziju«, da želi smijeniti ravnatelja Mirka Galiæa i na njegovo mjesto »instalirati« Miroslava Škoru...
Nakon tri sata meðusobnog optuživanja, SDP-ovi zastupnici najavili su da više neæe sudjelovati, kako je rekla Milanka Opaèiæ, »u hajci i sotoniziranju HTV-a s jedinim ciljem - da se sruši njegovo vodstvo«. Pridružili su im se HSS-ovci i HNS-ovci, poruèujuæi suprotnoj strani da æe snositi »i meðunarodne posljedice zbog nasrtaja na slobodu novinarstva«.
Vladajuæi su to popratili komentarom da se »neke opcije u Saboru nisu makle od 1945., pa svaku kritiku shvaæaju kao sjeèu glava i urotu, prijeteæi nam vanjskim prijateljima, kao do juèer unutarnjim neprijateljima«.
Marija Bajt je u ime HDZ-a apelirala da se raspravlja u tolerantnom tonu, odbacujuæi »insinuacije da je rijeè o hajci«. »Ne želi HDZ preuzeti televiziju, nego želimo da visoka razina slobode na HTV-u bude praæena visokom razinom novinarske i urednièke profesionalnosti«, kazala je.
U zakljuènoj rijeèi èelnik Vijeæa HRT-a Zdenko Ljevak kazao je da æe Vijeæe u èetvrtak tražiti da se o tvrdnjama iznesenima u Saboru oèituju èelnici HRT-a.
Poèetak zasjedanja obilježila je muèna rasprava u povodu smrti hrvatskog branitelja Ivana Bukovca koji se ubio u ponedjeljak naveèer nakon emitiranja »Latinice«. U javnosti su se, naime, pojavile informacije da je Bukovac, prije nego što je digao ruku na sebe, navodno rekao obitelji da »tako nešto ne može više gledati«.
Pravaš Pero Kovaèeviæ je, citirajuæi dnevne novine, rekao kako su cijeli utorak s HTV-a zvali Bukovèevu kæer, inaèe HTV-ovu zaposlenicu, ne bi li opovrgla tvrdnje da joj se otac ubio zbog »Latinice«. »Ako je to toèno, to je ucjena, pa se o tom kaznenom djelu treba izjasniti i Državno odvjetništvo«, zatražio je. Reagirao je Mirko Galiæ, rekavši kako je »u Saboru u utorak naveèer najprije reèeno da smo izravno odgovorni za smrt nesretnog branitelja, a potom je iskonstruirana i prièa da je HTV izveo pritisak na njegovu kæer da dade lažni iskaz o oèevoj smrti«. »Prièekajmo da se obavi pokop, a onda neka se sve ispita. Ako se utvrdi moja ili odgovornost mojih suradnika, spremni smo i o tome razgovarati«, kazao je.
Žestoko su mu odgovorili Josip Ðakiæ i Miomir Žužul iz HDZ-a, rekavši da »grubo insinuira, jer se u Saboru o smrti branitelja nije ni razgovaralo, a kamoli da je HDZ njegovo samoubojstvo zlorabio u politièke svrhe - upravo suprotno, HDZ je tražio da se o tom nesretnom dogaðaju ne razgovara u sklopu rasprave o HRT-u.
Svi klubovi koji su sudjelovali u raspravi podržali su prijedlog Zakona o humanitarnom razminiranju kojim bi pirotehnièari dobili beneficirani radni staž.
Odbor za ljudska prava pozvao je Vladu da u suradnji sa zainteresiranim udrugama pripremi zakon o zaštiti spomen-podruèja Golog otoka.

Ivka Baèiæ
Marijan Lipovac

... više ...


H.E. Ivo Sanader
Prime Minister of the Republic of Croatia
Zagreb, Croatia
Fax: +385 1 6303 022, 6303 019

H.E. Ivica Kirin
Minister of Interior Affairs of the Republic of Croatia
Zagreb, Croatia
Fax: +385 1 6122 771

Vienna, 14 December 2005

Your Excellency,

The Vienna-based South East Europe Media Organisation (SEEMO), a network of editors, media executives and leading journalists in South East Europe and an affiliate of the International Press Institute (IPI), is deeply concerned about the recent death threat against the editor of the Croatian weekly, Feral Tribune.

According to information before SEEMO, on 6 December, Drago Hedl, the editor of the Croatian weekly, Feral Tribune, received a death threat in the form of a letter. Hedl said that the letter was directed at him and his source for the series of articles he published in Feral Tribune on the torture and killings of Serbian civilians in Osijek in 1991.This is not the first time that Hedl has received a death threat.

SEEMO asks your Excellency to do everything in your power to urgently investigate this threat and to take all necessary steps to protect the life of Drago Hedl. We would like to remind Your Excellencies that a safe working environment for journalists is a fundamental principle in every democratic society.

We thank you for your attention.
Yours sincerely,

Oliver Vujovic
SEEMO Secretary General



---------------------------------------------------------------------SEEMO - IPI, Spiegelgasse 2/29, 1010 Vienna, Austria, Tel (SEEMO+HELP LINE):
+43 1 513 39 40, Tel (SEEMO): +43 1 512 90 11 11, Fax: +43 1 512 90 15,
E-mail:
info@seemo.org, Web: http://www.seemo.org



****

If you do not want to receive our mailings, please send an e-mail to:
info@seemo.org



... više ...


 Serbian soldiers convicted in 1991 slaughter of civilians, journalists

 

New York, December 13, 2005 - The War Crimes Chamber of the district court in the Serbian capital, Belgrade, convicted 14 former soldiers Monday on charges of torturing and executing Croatian civilians, including at least two journalists, in neighboring Croatia in 1991, according to international press reports.

 

The defendants were given prison sentences ranging from five to 20 years for the massacre of more than 200 prisoners of war at an abandoned farm outside the eastern Croatian city of Vukovar. Two other defendants were acquitted.

 

The massacre occurred at a time when the Serbian-controlled Yugoslav army had seized control of eastern and central portions of the newly independent Croatia.

 

Among the victims were Radio Vukovar Editor-in-Chief Sinisa Glavasevic and technician Branko Polovina, who, along with other journalists, had kept the radio station running during an 86-day artillery siege of the city by Serbian forces.

 

As Serbian forces entered the city, Glavasevic and Polivina fled to the Vukovar hospital on November 18 in the hope of being evacuated from the city by officials from the Geneva-based International Committee for the Red Cross.

 

On November 19, Serbian forces rounded up hundreds of medical patients, hospital staff, and civilians who had taken shelter in the building, transported them to the Ovcara pig farm some 4 miles (6.5 kilometers) southeast of Vukovar, and summarily executed them the following day. Survivors said that Serbian forces had singled out and brutally beaten the journalists for their work.

 

Radio Vukovar - broadcasting to a small audience of city residents trapped in their basements - reported on casualties, bombing raids, and damage to the city. The station strongly criticized politicians in the Croatian capital, Zagreb, for not sending adequate assistance.

 

Investigators from the Hague-based United Nations International Criminal Tribunal exhumed the corpses of Galvasevic and Polovina in 1997 and they were reburied by their families, according to international press reports.

 

CPJ is a New York-based, independent, nonprofit organization that works to safeguard press freedom worldwide. For more information about Croatia, visit http://www.cpj.org.

 

For further information, contact Alex Lupis (x101) or Nina Ognianova (x106) at CPJ, 330 Seventh Ave., New York, NY 10001, U.S.A., tel: +1 212 465 1004, fax: +1 212 465 9568, e-mail: europe@cpj.org, Internet: http://www.cpj.org/

 

The information contained in this alert is the sole responsibility of CPJ. In citing this material for broadcast or publication, please credit CPJ.

_________________________________________________________________

DISTRIBUTED BY THE INTERNATIONAL FREEDOM OF EXPRESSION

EXCHANGE (IFEX) CLEARING HOUSE

555 Richmond St. West, # 1101, PO Box 407
Toronto, Ontario, Canada M5V 3B1

tel: +1 416 515 9622    fax: +1 416 515 7879

alerts e-mail: alerts@ifex.org    general e-mail: ifex@ifex.org

Internet site: http://www.ifex.org/

_________________________________________________________________

 

... više ...


POLICE STILL WORKING ON MURDERS OF JOURNALISTS

JAGODINA, December 8, 2005 (Beta) - Serbian Police General Miroslav Milosevic said the police would continue to investigate Curuvija and Pantic murders.

Deputy Police Minister and Chief of the Police Public Security said the murders of journalists Slavko Curuvija and Miroslav Pantic would be investigated "until the tenable evidence" were obtained.

Speaking at the press conference in Jagodina, Milosevic pointed out to the considerable work done in Pantic case, which revealed some additional criminal activities and resulted in taking into custody several suspects from the wanted lists.


SELF-REGULATION OF MEDIA

BELGRADE, December 9, 2005 (Beta) - A round table on self-regulation of media was held today in Belgrade.

The self-regulation of the media can be achieved by the joint code of ethics of the relevant journalists' associations and the setting up of the Media Council, said the participants of the conference.

The coordinator for legal initiatives of the Human Rights Committee Dejan Milenkovic said the joint code and media council were essential for creating an appropriate ethical frame in journalism.

Member of the Media Council and Editor-in-Chief of the Beta News Agency Dragan Janjic said the Association of the Serbian Journalists (UNS) and Independent Association of the Serbian Journalists (NUNS) were jointly working on the creation of the code, which should be done by the end of this year.

President of the Association of Serbian Journalists Ninoslav Brajovic said the self-regulation was perhaps the only way for improvement of the ethical standards and prevention of unethical media.


RUSSIAN TV HACKED

MOSCOW, December 13, 2005 (Beta) - Hackers have succeeded in blocking the program broadcast of the Kremlin TV station in English language.

"One of our computer systems was hacked and infected with viruses which blocked our program", said the Russia Today TV channel chief editor Margarita Simonian.

Simonian could not say when the broadcast of the program would continue, but added that the technical staff was working on it.

Russia Today television was envisaged as a station which broadcast their program in English from the Russian perspective and represented the attempt of Kremlin to reflect the reporting of the foreign media on Russia, which the official Moscow considered to be bias and too critical.



---------------------------------------------------------------------
To unsubscribe, e-mail:
mediawatch-unsubscribe@lists.opennet.org
For additional commands, e-mail: mediawatch-help@lists.opennet.org


**The information contained in this autolist item is the sole responsibility
of ANEM**
 


... više ...


Seminar za mlade novinare srednje i istoène Europe od 6. do 25. kolovoza 2006. godine organizira Institut zur Foerderung publizistichen Nachwuchses (ifp). Krajnji rok za prijave je 1. veljaèe 2006. Podatke o organizatoru i seminaru naæi æete na www.ifp-kma.de

... više ...


Hrvatsko novinarsko društvo oštro osuðuje sve prijetnje smræu upuæene novinarima Radija 101 i urednici Zrinki Vrabec Mojzeš te urednicima i suradnicima tv-emisije Latinica. Nakon prijetnji novinaru Feral Tribunea Dragi Hedlu, najnovije prijetnje novinarima i urednicima Radija 101 i HRT, smatramo najozbiljnijim napadom u ovoj godini na slobodu govora i mišljenja. Stoga HND od hrvatske policije traži da zaštiti novinare i omoguæi im da nastave normalno obavljati svoj posao.

HND podsjeæa da se novinari bave javnim poslom te da svaki èitatelj, slušatelj i gledatelj ima pravo o tom poslu suditi na svoj naèin, odnosno da svatko ima pravo i na posvemašnje neslaganje sa stavovima urednika i novinara, ali u uljuðenoj zajednici nitko nema pravo svoj svjetonazor ili svoje poglede nametati nasiljem. Upravo zato, HND poziva na javni dijalog i toleranciju te na stvaranje atmosfere u kojoj se bez straha mogu javno iznositi razlièita pa i posve opreèna mišljenja èak i o tako važnim pitanjima kao što je to, primjerice, uloga prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuðmana u novijoj hrvatskoj povijesti. Sve one koji olako sude o novinarskoj profesiji moramo podsjetiti i na one hrvatske novinare koji su obavljajuæi svoj posao poginuli tijekom Domovinskog rata te na èinjenicu da je samo tijekom prošle godine na razlièitim stranama svijeta poginulo 124 novinara, reportera i snimatelja. Republika Hrvatska danas ne bi zaista smjela biti mjesto gdje se smije novinarima prijetiti smræu.

HND zato naglašava da su sve  prijetnje i napadi na novinare i medije ujedno i prijetnje i napadi na slobodu javne rijeèi zajamèene Ustavom RH i brojnim meðunarodnim konvencijama.

 

Za HND

Dragutin Luèiæ, predsjednik HND

 

... više ...


ZAGREB - Emisija »Latinica« pod nazivom »Tuðmanova ostavština«, prikazana u ponedjeljak naveèer, ujedinila je juèer gotovo sve saborske zastupnike zajedno s ravnateljem HRT-a Mirkom Galiæem. Èak je i beskompromisni SDP-ovac Nenad Staziæ komentirao: »To je bilo previše i za mene«. Prije poèetka saborske rasprave o izvještajima o poslovanju HRT-a i radu Programskog vijeæa, klubovi zastupnika HSP-a i HDZ-a tražili su od Galiæa da se oèituje o »emisiji koja zaprepašæuje hrvatsku javnost«.
- Koju smo to mi sinoæ televiziju gledali, hrvatsku ili neku drugu? Quo vadis Hrvatska? Po prvi put je pokojni predsjednik Franjo Tuðman prikazan kao jedan od najveæih zloèinaca. Kao èovjek koji je izazvao rat u BiH, rehabilitirao ustaški režim i htio izmiješati kosti ustaša, domobrana i partizana. Kao èovjek koji je osmislio i proveo strategiju organizirane pljaèke hrvatske države i naroda, rekao je pravaš Pejo Trgovèeviæ i dodao da je »Latinica« bila »monstruozna optužnica protiv Tuðmana i hrvatskog naroda«.
Pritisnut ovakvom lavinom Galiæ praktièno nije imao kud pa je ustvrdio da potpuno razumije »zabrinutost, emocije i racionalni kritièki stav prema toj i niz drugih emisija Hrvatske televizije«. Napomenuo je da u pet i pol godina otkad je na èelu te institucije nije tražio nijedan prilog na pregled prije emitiranja, jer to nije njegova zakonska odgovornost niti ovlast. Galiæ je upoznao zastupnike s èinjenicom da su ga na jutarnjem kolegiju neki urednici izvijestili da »ima odreðenih propusta u 'Latinici', koji æe se ispraviti«.
- Neki su propusti doista ispravljeni, ali nisu svi i nisu bitni. U emisiji je bilo jako puno neprofesionalnosti, neuravnoteženosti, nepoštivanja temeljnih obveza koje je nametnuo zakon o ravnoteži argumenata i ravnoteži stavova. Ni o jednoj se temi ne može raspravljati površno, jednostrano, pristrano i tendenciozno, upozorio je Galiæ podsjeæajuæi da je prije petnaestak dana »sankcioniran jedan drugi primjer neprofesionalnosti«. Najavio je da æe se nastaviti »reagirati na ovako drastiène sluèajeve«.
- Mi ovdje nemamo izbora. Moraju se izjasniti sva tijela kuæe. Neprofesionalnost ne smije proæi, jer je ona najveæi protivnik slobode novinarstva, rekao je ravnatelj HRT-a. Potom se u raspravu ukljuèio i dotad suzdržani predsjednik Sabora Vladimir Šeks, koji je oèito takoðer gledao spornu emisiju.
Šeks: Blasfemièna krivotvorina hrvatske povijesti - Ta je »Latinica« bila jedna blasfemièna krivotvorina hrvatske povijesti. Tendenciozna i protivna svim novinarskim uzusima. Prije nekoliko tjedana Ladišiæ je krivotvorenjem elementarnih èinjenica nastojao sugerirati da su Hrvati zajedno s èetnièkim teroristima napadali Sarajevo. Ovo je na tragu toga, grmio je Šeks prosvjedujuæi protiv »bezobraznog serviranja krivotvorina koje iritiraju ogroman dio hrvatskih graðana«.
Nešto kasnije, tijekom žuène »bitke za HRT«, IDS-ovac Damir Kajin poruèio je ravnatelju da mora štititi dignitet svakog novinara, »pa i gospodina koji ureðuje 'Latinicu'«. Ipak odao je Galiæu i tri priznanja, »unatoè tome što se sjeæamo scene kad je zajedno s Ninom Paviæem ušao u Banske dvore kao urednik 'Globusa', a izašao kao direktor HRT-a«.
- Galiæ je financijski stabilizirao tu kuæu, otvorio je i drugim strankama osim HDZ-a i stvorio osnove da se HTV može razvijati i u situaciji kad više nema monopol, pohvalio je Kajin ravnatelja za èiji rad zastupnici parlamentarne veæine nisu imali nikakvih lijepih rijeèi.
HDZ protiv izvještaja - Milorad Pupovac (SDSS) rekao je da mu svaka veèernja politièka emisija slièi na reality show. Smeta ga i kad se voditelji skandaliziraju nad zastupnicima koji imaju plaæu od 12 do 14 tisuæa kuna, a sami »primaju toliko, i još više«. Neovisni Ivo Lonèar žalio se da TV zvijezde »samo u robi godišnje dobivaju 100 tisuæa kuna i imaju plaæeni topli obrok, a mi nemamo«.
Andrija Hebrang objavio je da HDZ ne prihvaæa Galiæev izvještaj jer se njegova stranka zalaže da HTV bude politièki neovisna, »što ona nije«, i da se drži zakona, »što ne èini«.
- Program televizije vodi se lijevom rukom, a financijsko poslovanje s dvije lijeve ruke. Primjerice, razlika izmeðu realiziranih investicija i evidentirane imovine iznosi 79 milijuna kuna. A dobit je 20 puta manja nego prethodne godine. Ali, što je to za HTV koji taj novac uzima iz naših džepova, istaknuo je Hebrang, za kojeg je najžalosniji ipak podatak da je u prihodima HRT-a vlastita produkcija zastupljena 1.200 posto manje nego prošle godine. Predložio je stoga da Sabor zatraži od Vlade da u HRT pošalje poreznu inspekciju. Utvrde li se nepravilnosti, taj se predmet treba proslijediti Državnom odvjetništvu.
- Kad bi neki ministar svoje ministarstvo vodio onako kako to s HRT-om radi njegova uprava, davno bi bio procesuiran, zakljuèio je Hebrang.
Rožiæ: Sve više antihrvatskih emisija - Iznimno je oštar bio i pravaš Miroslav Rožiæ, koji je optužio HTV da prikazuje sve više antihrvatskih emisija, pere mozak gledateljima i ruši dignitet zakonodavne vlasti istièuæi zastupnike kao primjer lagodnog života, »što je vrhunac medijskog reketarenja«. Rožiæ, naime, smatra da se zastupnici ne usude reæi što misle upravo zbog takvog odnosa HTV-a prema njima, ali on nije taj koji se boji.
- Gospodine Galiæu, sada kao da ste na »Otvorenom«. Odgovorite mi na pitanja: koliko imate zaposlenih s plaæom veæom od 15 tisuæa kuna, koristite li vi službeni automobil, koliki su bili troškovi za vas i vašu obitelj za vrijeme finala Davis Cupa, rešetao je Rožiæ Galiæa, a pozvao se i na pismo 55 djelatnika HTV-a koji su ustvrdili da ta televizija ne pruža one edukativne i elitistièke sadržaje za koje nisu zainteresirani komercijalni kanali. Zlatko CRNÈEC, Dražen CIGLENEÈKI

 

Latin: U emisiji nije bilo nièeg spornog

Unatoè buri u Saboru, Denis Latin je zauzeo stajalište da, po njegovom mišljenju, u »Latinici« nije bilo nièeg spornog, a kamoli neprofesionalnog ili tendencioznog. Latinu se zamjera što je svih pet emitiranih priloga u »Latinici« bilo izrazito negativno intonirano prema Tuðmanu te što ni u jednom od njih nije dan prostor onima suprotnog mišljenja. - Nije mi jasno što im znaèi da je »Latinica« bila tendenciozna, a nisam niti èuo da su to argumentirano objasnili, komentirao je saborsku raspravu Latin. Dodao je i da stoji iza novinara koji su napravili priloge. Najavu da bi zbog »Latinice« mogao biti sankcioniran, Latin je prokomentirao rijeèima da ga to ne bi iznenadilo, pogotovo jer to ne bi bio prvi takav sluèaj na HTV-u. Prema svemu sudeæi, o preksinoænjoj »Latinici« æe se, nakon Sabora, raspravljati i na sljedeæoj sjednici Programskog vijeæa HRT-a, zakazanoj za èetvrtak, a po neslužbenim najavama mogu se oèekivati i sankcije. Uz Latina, èije je sankcioniranje uvijeno najavio Galiæ, »na tapetu« æe se naæi i direktorica programa Tanja Šimiæ koja je, nakon što je pregledala »Latinicu«, ustvrdila da u njoj nema nièeg spornog. (Z. M.)


 

 

... više ...


1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118
AKTUALNO