Ukupno: 2347

Ne znam zašto tražite od mene da komentiram izjavu Stipe Mesiæa u emisiji Nedjeljom u dva jer ja sigurno nisam osoba o kojoj je predsjednik govorio u toj emisji. Zato æu tražiti od HTV-a i urednika emisije Nedjeljom u 2 da mi se isprièaju jer su samoinicijativno stavili moju sliku i spominjali moje ime izjavio je za Veèernjak Miomir Žužul, zastupnik i èlan Predsjedništva HDZ-a.

Iz onoga što sam èuo, predsjednik Mesiæ nije mislio na mene kad je govorio da ista osoba uvijek iskaèe iz paštete. Sam voditelj me je povezivao s aferama Enron, Bechtel, Imostroj te, kako je Mesiæ kazao, muækama s golemim površinama za stambenu gradnju oštar je Žužul. Sve te muæke i afere koje je Mesiæ spominjao u emisiji HTV-a oèito se ne odnose na mene. Nisam nikad bio umiješan u kupnju nikakvoga graðevinskog zemljišta. Nikad nisam radio za Enron. A kljuèni dokaz da nije rijeè o meni jest izjava predsjednika Mesiæa da je spomenuta osoba kupila vilu u New Yorku dok je bila veleposlanik.

Ne sumnjam da predsjednik Mesiæ jako dobro zna da nisam nikad bio veleposlanik u New Yorku i da tamo nemam nikakve kuæe nastavlja Žužul. Tek objašnjava da je kupio kuæu u nizu u Washingtonu, i to, kako kaže, nekoliko godina nakon što mu je prestao mandat. Žužul kaže da æe posegnuti za Zakonom o javnom informiranju i tražiti na uvid snimku emisije te od HTV-a i Stankoviæa tražiti ispriku.

European Parliament initiative on protecting sources -- Strasbourg public hearing 27.9.2006

By Nicholas Jones

 

A campaign has been launched within the European Parliament to establish a European-wide legal frame work for the protection of journalists’ sources of information.

MEPs in the Intergroup for Press Freedom held a public hearing in Strasbourg (27.9.2006) to voice their concerns about the way several member states have been using the war of terror as an excuse to force journalists to reveal their sources.

Evidence had emerged during the previous six months of suspect journalists having been planted in newsrooms in Germany, Italy and the Netherlands to act as spies for the state.

“Their task has been to monitor and identify informants”, said Aidan White, general secretary of the International Federation of Journalists in his presentation to the hearing.

White feared that the Data Protection Bill, which had been approved by the European Parliament and takes effect next year, might open the door to more official snooping as each state would be required to keep a record for six months of telephone numbers of  calls to and from journalists.

Jean-Marie Cavada, the French MEP who chairs the intergroup supported by Socialists, Greens and Liberal Democrats, said he hoped initiatives taken in Belgium and Germany to protect informants might help form a basis for a legal frame work which could apply across the European Union.

Under a Belgian law introduced 18 months ago the protection of whistleblowers had been strengthened to ensure that anyone “collecting, gathering or distributing information through the news media” could not be forced to reveal their sources.

Martine Simonis, general secretary of the Belgian professional journalists association, said the protection of sources was in the public interest and it was important this safeguard applied to people who “disseminated information on a voluntary or irregular basis” as well as professional journalists.

Germany’s long standing law on protecting the identity of journalists’ informants was strengthened in 2002 by legislation to prevent the confiscation of a reporters’ notes, photographs and research material. However, the courts have the power to order seizure in terrorist cases and Benno Poppelmann of the German journalists association urged further action to ensure the complete protection of sources and informants.

As a first step the fifty MEPs in the group hope to gain support for a resolution demanding the confidentiality of journalists’ sources.  If approved by the Parliament, it would have to be considered by the council of ministers and would strengthen moves to promote a European-wide code of practice safeguarding whistleblowers and protecting the identity of informants.

 

END  

 

 

Renate Schroeder,

Director,

European Federation of Journalists

International Press Centre

Residence Palace, Block C

rue de la Loi, 155

1040 Brussels

TEL 0032.2.235.22 02

http://www.ifj-europe.org/

E-mail: Renate.Schroeder@ifj.org

 

 

Hrvatski novinski fotografi još æe jednom izložiti najbolje od najboljeg iz prošle godine. Obilazeæi naše gradove, sutra stižu u Zagreb, u Galeriju Badrov, gdje æe u 19 sati, uz struènu rijeè likovne kritièarke Blanke Hlevnjak, izložbu “Hrvatske novinske fotografije 2005.” otvoriti ministar znanosti, obrazovanja i športa dr. Dragan Primorac.

Organizator je Zbor fotoreportera HND-a, a fotografija koju vidite je našeg kolege iz pulskog dopisništva Veèernjeg lista Duška Marušiæa Èièija.

Vladimir Luliæ, èlan Izvršnog odbora HND te Vijeæa za djecu Vlade RH

Svjetska novinarska organizacija (IFJ) odluèila je pokrenuti kampanju protiv rasizma, ksenofobije i nesnošljivosti u medijima pod nazivom "Etièka novinska inicijativa - odgovor na pojavu nove netolerancije". Glavni tajnik IFJ Ayden White u posebnom je dokumentu upozorio da je nastupilo vrijeme novih oblika netolerancije u kojima, uz ostale, sudjeluju i mediji i novinari. Kako se doznaje od direktora Meðunarodnog centra za obrazovanje novinara Stjepana Maloviæa, upravo o toj temi bit æe rijeè na meðunarodnom skupu u Opatiji. 

Ni Edouard de Rothschild, sa svim svojim bogatstvom koje se poslovièno veže uz njegovo prezime, nije - èini se - spasio Libération, dnevnik nastao poslije 1968. kao izraz ljevièarske Francuske.

Njihov duhovni otac bio je egzistencijalist Jean-Paul Sartre, zajedno s još šakom intelektualaca vjernih ideji angažmana. Libération nije bio plakat, nego žive novine, koje su se ne na idejnoj, nego baš na profesionalnoj razini sasvim dostojno nosile s Le Figaroom, takoðer idejno obojenim, ali konzervativno, te s liberalnim Le Mondeom, koji je nastojao vazda ostavljati dojam novina neutralnih i savršeno objektivnih.

Uostalom, kriza je svojedobno pogodila i Le Monde, koji je preživio zahvaljujuæi stanovitu “zadrugarstvu” svojih novinara, ali i stanovitu kompromisu, pristajuæi da novine smiju biti zanimljive i po opremi i po pristupu (tako se i Plantu našao na naslovnoj stranici sa svojim karikaturama komentarima, prije nezamislivima).

Rok od tri tjedna

Le Monde je doslovce u zadnji èas, hodajuæi po samome rubu, izbjegao propast u bezdan iz kojega se nemoguæe izvuæi. Libé je prekjuèer od Rothschilda, kao vlasnika relativne veæine dionica (38 posto) dobio produženi ultimatum: još tri tjedna redakcija ima vremena da predloži svoj plan oporavka, pod uvjetom da bude uvjerljiv. Inaèe - slijedi rezanje, smanjenje opsega, otpuštanje. Sve ono protiv èega se Libé borio kad su drugi bili posrijedi.

U sadašnjoj krizi, kada se Libérationu giljotina približila na nekoliko centimetara od šije, nisu rijetki ljudi od pera i ugleda koji vele da je taj dnevnik francuska nacionalna institucija koju treba spasiti. Kao što se svojedobno, s pravom, govorilo za Le Monde.

To je nesumnjivo toèno - ali ni nacionalno blago sakupljeno u muzeju ne postiže nikakav uèinak ako nema posjetilaca, a novine, za razliku od muzeja, ni ne postoje ako nemaju èitalaca i - zajedno s njima - onih koji plaæaju novinama da bi do te publike prispjele njihove komercijalne poruke (reklama i propaganda više nisu, kažu nam, politièki korektni termini; svojedobno se i o ubojstvima radije govorilo kao o “likvidacijama”, ali to nijedan kadaver nije prevelo ni u zombija, kamoli ga oživjelo, samo je obremenilo dodatnim konotacijama radno mjesto likvidatora u knjigovodstvu, recimo, poduzeæa Gradska groblja).

 U sadašnjoj krizi, kada se Libérationu giljotina približila na nekoliko centi- metara od šije, nisu rijetki ljudi od pera i ugleda koji vele da je taj dnevnik francuska nacionalna institucija koju treba spasiti. Kao što se nekad govorilo za Le Monde

“Nijedne novine ne mogu preživjeti ako svake godine izgube 15 milijuna eura”, savršeno je logièno rekao Rothschild. Manje je logièno što je on u otkup dionica uložio ukupno 20 milijuna eura, pa se sada èudi da to nije zaustavilo financijsku hemoragiju - kao da je ikada transfuzija bila dovoljna ako rana nije bila makar kako zacijeljena ili barem zakrpljena.

Profit, naime, naprosto nije dovoljan razlog da bi se ulagalo u novine: postoje stotine i stotine unosnijih biznisa, pa je potrebno da poduzetnik ima i manijakalnu volju da se baci baš u novine, i profinjen instinkt da opstane (a i s tim instinktom je dovoljno jedanput ozbiljno pogriješiti, pa obezvrijediti prethodne decenije nepogrešiva njuha).

Bez profita, pak, nema opstanka, ni uz najmanijakalniju volju.

A dovoljnog profita može ne biti ni uz najbolji sadržaj, ako on nije ponuðen na dovoljno privlaèan naèin, sa što manje truda za èitatelja, sve razmaženijega: ima medija koji nude i sliku i ton i neposrednost, a u tisku sve je veæi pritisak sažete informacije dostupne u besplatnim dnevnicima.

Na vjetrometini su ponajprije novine koje niti su dovoljno elitne, niti su se ogranièile samo na sadržaje zanimljive najširim masama. A to su, gotovo po definiciji, dnevni i tjedni opæi listovi koji “drže do sebe” - kao što je nekada za sebe tvrdio Libération.

Libé propada jer ima sve manje reklama, jer ga tuku besplatne novine, i jer se nije dovoljno brzo i dovoljno temeljito popeo na Internet.

Taj pariški dnevnik nije iznimka. Mjerodavni londonski tjednik The Economist nedavno je objavio naslovnu temu naslovljenu: “Tko je ubio novine?”

Za razliku od lokalnih listova, više u Evropi, iole razvijenoj, nema prostora za nacionalne listove kojima Internet nije važan barem kao papir, koji se neæe znati prilagoditi dovoljno brzo mobitelima i inim prijenosnim komunikacijskim ureðajima.

Lanjsko zatvaranje washingtonskog izdanja The Los Angeles Timesa bilo je oèit pokazatelj. Zašto tiskati izdanje, namijenjeno ponajviše onima koji odluèuju u Washingtonu, kad ondje svatko tko iole ima veze s politikom, ukljuèujuæi i portira u Kongresu, novine èita na Mreži?

The New York Times, Wall Street Journal i USA Today, dakle najutjecajniji amerièki dnevnici (svaki na svom podruèju), tiskaju se dnevno u 5,5 milijuna primjeraka, ali ih na Webu dnevno èita 25 milijuna osoba. U Italiji, gdje su navike i mentalitet slièni nama, la Repubblica se prodaje u nešto više od pola milijuna primjeraka dnevno, a preko Interneta joj pristupa nešto više od milijun ljudi (oni koji ondje žele proèitati više od nekoliko najava i odabranih tekstova plaæaju na Webu gotovo istu cijenu kao i za papir).

Nova šansa

Jutarnji list na papiru èita izmeðu 350.000 i 400.000 osoba (raèunajuæi i dalje da svaki kupljeni primjerak èitaju u prosjeku 3 ili 4 osobe), a na Internetu nam dnevno pristupa oko 90.000 osoba.

Ni mi, ni mnogi drugi u Evropi, još nismo ni izbliza iskoristili sve prednosti koje nudi Internet, izdanje nam nije toliko aktualno koliko bi moglo biti, i u nas interaktivnost preèesto koriste anonimni pronositelji govora mržnje.

Pokazalo se, ipak, da Internet nije donio nove sadržaje, nego je “starim” novinama pružio šansu da dopru brže i dalje, da ovladaju istodobnošæu koja je bila adut informacija elektronskih medija, a da ne izgube svoju analitiènost ni, u pojedinim sluèajevima, specijalnost.

Tko je to uoèio - profitira. Tko nije - riskira da nestane u vrtlogu bankrota, makar bio nacionalni spomenik, kao Libé.

U subotu je Veèernji list objavio tekst i slike od javnosti strogo èuvane UN-ove pritvorske jedinice Scheveningen pod naslovom “Veèernjak u æeliji Ante Gotovine”. Opisan je ambijent u kojem žive pritvorenici meðu kojima je posebice za hrvatske medije intrigantan život Ante Gotovine. U integralnom tekstu koji je uzbunio Haaški sud nigdje nije spomenut podatak da je novinar Veèernjeg lista boravio u pritvoru Scheveningen.

Dapaèe, naveli smo odgovor tajništva Suda u kojem – na naš upit zašto ne možemo uæi – kažu “kako ni jednom novinaru nije dopušten ulazak u pritvor zbog zaštite dostojanstva pritvorenika i integriteta pravosudnog sustava”. Dakle, novinar Veèernjeg lista boravio je u Haagu. Obišao je dostupne prostore za koje je tajništvo Suda dalo dopuštenje.

Razgovarali smo i s Timotyjem McFadenom, srdaènim Ircem, zapovjednikom pritvorske jedinice. Govorio je o detaljima s kojima se u pritvoru suoèavaju optuženici, režimu koji moraju poštovati. Smatrajuæi da je prièa bez posjeta pritvoru necjelovita, zatražili smo od tajništva Suda posjet tom prostoru. Stigao je odgovor kako to nije moguæe, ali je moguæe dobiti fotografije i odgovore na naše upite. Nakon nekoliko dana dobili smo odgovore na pitanja, s tim da su pitanja o životu generala Gotovine preskoèena uz napomenu da o tome ne mogu govoriti.

Tajništvo suda obvezalo se da æe fotografije Veèernjaku ustupiti èim budu gotove, što je sa zakašnjenjem od 15-ak dana i uèinjeno. Vodeæi se novinarskim instinktom, koji zlobna konkurencija oèito nema, prvi smo objavili ustupljene slike koje je pratila – sudeæi iz priopæenja koje nam je Haaški sud poslao – dvojbena urednièka oprema.

Jedina pogreška je u potpisu pod sliku autora: umjesto teksta “Veèernjakov novinar pred Haaškom sudnicom” nespretno je potpisano “Veèernjakov novinar posjetio haaški zatvor”. I to je jedina pogreška u nesumnjivoj ekskluzivi Veèernjeg lista, što god tko o tome mislio.

 H.E. Zoran Stojkovic

Minister of Justice of the Republic of Serbia

Belgrade, Serbia

Fax: +381 11 3616 419; 685 672

 

H.E. Bojan Kostres

President of the Parliament of Vojvodina

Novi Sad, Serbia

Fax: +381 21 456 141

 

 Vienna, 27 September 2006

Your Excellencies,

 

The Vienna-based South East Europe Media Organisation (SEEMO), a network of editors, media executives and leading journalists in South East Europe and an affiliate of the International Press Institute (IPI), strongly condemns the suspended jail sentence given to a Serbian journalist for criminal defamation.

According to information before SEEMO, Snezana Nikolic, a journalist for the daily Dnevnik from Novi Sad, was given a six-month prison sentence, suspended for two years, because of her article about a lawyer. Published in Dnevnik four years ago, the article concerned conflicts over construction sites in Vojvodina. The District Court’s judgement in Novi Sad was affirmed on 21 September 2006 by the Trial Court of Novi Sad.

 

SEEMO, as well as local journalists’ associations in Serbia, are deeply concerned that many journalists are still facing criminal defamation actions in the country. Another concern is the District Court’s explanation in Nicolic´s case that a suspended sentence is less harsh than a fine.

 

SEEMO strongly believes that comparisons between fines and suspended sentences are redundant. Both are forms of criminal punishment and both leave the journalist with the stigma of a criminal record. Although preferable to a jail sentence, a suspended sentence encourages self-censorship and is another method of preventing journalists from practicing their profession.

 

 

SEEMO would also ask Your Excellencies to do everything in your power to reverse the decision in Nikolic’s case in the event that this decision is not overturned by the higher court.

 

SEEMO asks as well to start the process of decriminalisation of defamation according to international standards. Journalists should not be punished for defamation under criminal law and all defamation actions should be heard in the civil courts.

 

SEEMO would also like to remind Your Excellencies that an open media environment allowing for the free flow of information is a fundamental principle of any democratic society.

 

We thank you for your attention.

 

Yours sincerely,

 

Oliver Vujovic
SEEMO Secretary General

---------------------------------------------------------------------

SEEMO is a regional network of editors, media executives and leading journalists in South East Europe.

 

****

SEEMO - IPI, Spiegelgasse 2/29, 1010 Vienna, Austria, Tel (SEEMO+HELP LINE): +43 1 513 39 40, Tel (SEEMO): +43 1 512 90 11 11, Fax: +43 1 512 90 15, E-mail: info@seemo.org, Web: http://www.seemo.org

 

 

NetNovinar trening centar najavljuje nove majstorske radionice:

Majstorska radionica sa Sanjom Modric: Kako pisati kolumnu

i

Majstorska radionica Mustafe Mustafica : Kamera

Majstorska radionica Sanje Modric: Kako pisati kolumnu? odrzat ce se u Mediacentru Sarajevo 30. i 31. oktobra i namijenjena je svima koji zele nauciti vise o pisanju kolumne.

30. – 31. oktobra 2006.

Rok za prijave: 20. oktobar 2006.

Sanja Modric jedna je od najznacajnijih i najuglednijih kolumnistica u Hrvatskoj. Dobitnica je brojnih nagrada medju kojima su: Godisnja nagrada Hrvatskog novinarskog drustva (HND) za najbolje kolumne u 1994. godini, Godisnja nagrada HND-a za najbolje intervjue u 1995., Godisnja nagrada Hrvatskog novinarskog drustva za najbolje uredjivanu rubriku u 2001., i nagrada HND-a «Novinarka godine» u 2005.  Trenutno radi kao pomocnica glavnog i odgovornog urednika «Jutarnjeg lista».

Neke od tema radionice su:

-karakteristike komentara, kolumne, editorijala i vaznosti ovih formi za novine

-uvjerljivost u pisanju i greske u argumentacijskom dijelu pisanja

-kultura dijaloga razlicitih  misljenja

-formiranje licnih stavova i njihove promjene pod utjecajem informacija

-uocavanje detalja i vjestine lijepog pisanja.

Akcenat radionice bice na prakticnom pisanju pomenutih novinarskih formi i njihovoj analizi.

Participacija je 200 KM (102 euro) i ukljucuje certifikat o uspjesnom zavrsetku radionice. Ucesnici snose troskove puta i boravka.

Majstorska radionica Mustafe Mustafica : Kamera

Majstorska radionica Mustafe Mustafica: Kamera odrzat ce se od 06. do 10. novembra 2006. u Mediacentru Sarajevo i namijenjena je svima koji zele nauciti vise o tehnikama snimanja kamerom.

06.-10. novembar 2006.

Rok za prijave: 23.oktobar

Mustafa Mustafic jedan je od najznacanijih i najpoznatijih snimatelja u BiH. Dobitnik je brojnih znacajnih nagrada medju kojima su: Zlatne medalje za najbolju kameru na 30, 31, i 33. Festivalu dokumentarnog i kratkometraznog filma u Beogradu;  Nagrada za najbolju kameru na TV festivalu Portoroz (1977.); Nagrada najboljem snimatelju na medjunarodnom filmskom i televizijskom festivalu POREC 88 i mnoge druge.

U njegovoj filmografiji su neka od najznacajnijih ostvarenja na podrucju bivse Jugoslavije: Ovo malo duse (1988.), Stanica obicnih vozova (1989.), Kuduz (1989.), Moj brat Aleksa (1991.), Bulevar revolucije (1992.), Magarece godine (1994.), 11.09.01 –september 11 (2002.), Remake (2002.), Go West (2004.).

Radionica ce se sastojati od sljedecih tematskih cjelina:

• Uvodna materija: Kratki pregled nastanka filmske fotografije; Prva projekcija i prvi snimatelji; Kako gledati film; projekcija filma Gradjanin Kejn; Analiza filma iz ugla snimatelja; Upotreba sirokog objektiva; Deep fokus/dubinska ostrina; Donji rakurs i dr.
• Snimateljska gramatika
• Objektiv: Zarisna duljina i vidni kut; Svjetlosna moc i propusnost; Ostrina i kontrast;
• Vidni kut/ugao: Srednji ili normalni objektivi; Sirokokutni/sirokougaoni objektivi; Teleobjektivi;
• Posebni objektivi
• Kadar: Vrsta kadrova; Osnovni ili temeljni kadar; Statican kadar; Kadar u pokretu; Kompozicija kadra i dr.
• Generalna linija i rampa: Kontinuitet kretanja; Smjer pogleda; Rampa; Prelaz rampe i dr.
• Filmski planovi: Daleki total; Polutotal; Ameriken i dr.
• Svjetlo i osnovna svjetlosna postavka.

Cijena ucesca na radionici je 500.00 KM (256.00 Eura), a ukljucuje i certifikat o uspjesnom pohadjanju radionice. Ucesnici snose troskove prijevoza i boravka.

-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Za dodatne informacije o programu, prijavama i uslovima ucesca kontaktirajte:

Masa Hilcisin Dervisevic masa@media.ba

Lejla Kapetanovic lejla@media.ba

+387 33 715 840

Organizator majstorskih radionica je NetNovinar – Centar za istrazivacko novinarstvo i medijsku edukaciju (osnivaci: Mediacentar Sarajevo i Centar za istrazivacko novinarstvo, Zagreb).

Detaljne informacije o nasim treninzima/radionicama/skupovima mozete pronaci na stranici Trening centra NetNovinar: http://www.netnovinar.org u sekciji Aktuelno u NetNovinar trening centru.

No, s obzirom da se novinara ozbiljno optužuje da tendenciozno radi, gotovo spletkari, protiv jedne stranke, i to na temelju jedne-jedine brojke, javnost zaslužuje da se upozna s cjelovitim tekstom žvrljotine koju je potpisao Stjepan Milinkoviæ, seoski lijeènik i županijski šef HDZ-a.

Dakle, kolega Novosel napisao je da je na predizbornoj tribini bilo pedesetak nazoènih, triput manje nego što je prebrojao Milinkoviæ i koliko je objavio županijski Radio Koprivnica, usput reèeno - postaja pod punom kontrolom vladajuæe stranke. To je Milinkoviæu i, valjda, njegovom èitavom županijskom odboru, bilo dovoljno da se novinaru drzne implicirati "svjesno i namjerno umanjivanje važnosti dogaðaja", i još dodati kako to dotièni "opetovano ponavlja".

Na stranu što lijeènik oèito ne zna èitati novinske èlanke, pa je previdio kako kolega Novosel piše o "pedesetak gospodarstvenika i poduzetnika" na tribini, spominjuæi i druge posjetitelje, ne može se biti blagonaklon prema paranoiènoj konstrukciji u kojoj je gotovo rijeè o zavjeri protiv èitave stranke.

Još kad se zna da je prozvani novinar svojedobno kao poseban izvjestitelj i prevoditelj pratio dr. Franju Tuðmana, za kojeg valjda Milinkoviæ i njegovi znaju da im je osnovao stranku, tada se u potpunosti njihovo reagiranje može razoblièiti kao "svjestan i namjeran" pritisak na novinara na samome poèetku predizborne kampanje. Skandalozno!

Naime, u tekstu u Veèernjaku kaže se da je u vrhu stranke, nakon što se Actavis povukao iz nadmetanja za kupnju Plive, nastala panika jer je ta tvrtka navodno trebala financirati kampanju Ivice Raèana.

U svom odgovoru, pak, Staziæ je rekao da je rijeè o "minus inteligentnom èlanku, plitkom i glupom pamfletu... te da se zna tko plaæa Malenicu".
Na pitanje hoæe li SDP poduzeti odreðene korake kako bi se sankcionirao Staziæev istup, Dragovan je jasno poruèio:
Kolega Staziæ je nastupio uime SDP-a odgovarajuæi na lažne navode. Potpredsjednik HND-a Zdenko Duka pak kaže:

Što se tièe Staziæa, reakcija je bila neprimjerena. Reakcija ogranka novinarskog društva u Veèernjem listu sasvim je dostatna.
No, naš je ogranak samo zatražio oèitovanje èelništva HND-a.
Javno se ograðujem od izjave kolege Duke smatrajuæi je neprimjerenom rekao je èlan Izvršnog odbora HND-a Ivan Zvonimir Èièak, napomenuvši da æe zatražiti sastanak u HND-u o tome.
Osim toga, Staziæ je dužan reæi javnosti ako zna tko je taj tko plaæa Anita Malenicu zakljuèio je Èièak.

Inaèe, prosvjed je izazvala odluka vlasnika Miljenka Validžiæa da sa zida ukloni fotografiju poznatog fotoreportera Matka Biljka na kojoj su tri pravoslavne redovnice snimljene prije dvije godine u Žitomisliæu.

Prièa poèinje jednu subotu prije, kada je skupina od osam splitskih gošæi prosvjedovala protiv fotografije vjerujuæi da su na njoj muslimanke. Gospoðe su tražile knjigu žalbe, no upozorene su da u knjigu mogu upisati primjedbe na poslugu, a ne na ureðenje interijera.

Rasprava je trajala dva sata, a kako su poslije vlasniku još neki gosti spoèitavali izbor fotografije, odluèio ju je ukoniti i na njezinu je mjestu fotografija Grgura Ninskog.

Prosvjedna grupa tiskala je majice s fotografijom u kojima æe ubuduæe ispijati subotnju kavu kako bi fotografija nastavila život u Lvxoru i na gradskim ulicama. Fotografija je snimljena za Getty Images i objavljena je u velikom broju amerièkih novina.

Razgovarala Mirjana RONÈEVIÆ
Opatijski gradonaèelnik dr. Amir Muzur proglašen je gradonaèelnikom godine u tradicionalnoj akciji HRT-a i HGK »Turistièki cvijet – Kvaliteta za Hrvatsku 2006«, a to æe mu priznanje biti uruèeno iduæi tjedan, 27. rujna, u Bolu na Braèu.
    – Bilo je to za mene iznenaðenje jer nisam znao da me netko iz povjerenstva te akcije kandidirao za priznanje, a tako nešto nisam ni oèekivao zbog medijske afere vezano uz projekt opatijskih zvijezda, kaže muzur kojeg smo zamolili za razgovor i èestitali mu i èestitali mu na osvojenoj tituli. Odmah se pokazalo da je Muzur jako ljut zbog toga kako je Novi list pisao o naèinu financiranja tog projekta, optužujuæi ga za nezakonitosti, te kaže da se nada da æe drugi tjedan biti poznati rezultati istrage, uvjeren da neæe biti utvrðena nikakva nezakonitost. 

ZAGREB - Nakon dvije dopune prijedloga i tri nastavka sjednice, Vijeæe HRT-a napokon je juèer  dalo pozitivno mišljenje na programsko usmjerenje HTV-a, koje kreæe u ponedjeljak 25. rujna.

Glavne zamjerke jesenskoj shemi, koje su vijeænici unijeli i u svoj zakljuèak, bile su neusklaðenost donošenja programskog i poslovnog plana (koji se za 2007. tek izraðuje), nepreciznost te kasno stizanje prijedloga sheme pred Vijeæe.

Meðutim, rasprava o shemi nije prošla bez vatrenih verbalnih okršaja, koji su u jednom trenutku prerasli u pravi incident. Naime, vijeænica Nada Gaèešiæ-Livakoviæ oštro je napala ideju o otkupu humoristiène serije “Kazalište u kuæi” rekavši da je licemjerno raditi remake “Pozorišta u kuæi” i pitala ravnateljicu HTV-a Mariju Nemèiæ tretira li to kao domaæu seriju iako se ona snima u Beogradu.

- Ne razumijem. Jel problem što je tekst srpski ili što je strani? - upitala je Nemèiæ veæ gubeæi strpljenje nakon objašnjavanja da je rijeè o adaptiranom scenariju. - Nije problem što je rijeè o srpskom tekstu, nego što novac odlazi izvan Hrvatske - uzvratila je Gaèešiæ-Livakoviæ. Rasprava koja je postajala sve žuènija na kraju je eskalirala kada je vijeænik Danko Bljajiæ upitao Nadu Gaèešiæ-Livakoviæ bi li se o toj seriji toliko raspravljalo da kojim sluèajem ona glumi u njoj. - Balavac jedan, ti æeš meni govoriti kakva sam ja glumica - vrlo uzrujana je bila Nada Gaèešiæ, dok joj je Bljajiæ govorio kako je za nju dramski program sklizak teren aludirajuæi na moguæi sukob interesa te da se “pjeni”. “Show” na hodniku prekinula je Nemèiæ razdvojivši sukobljene strane. Shema s inaèe 17 novih emisija, od kojih èak 15 javnog sadržaja, poslije te stanke ipak je dobila pozitivno mišljenje, ali za nju ruke nisu digle Nada Gaèešiæ-Livakoviæ, Anja Šovagoviæ-Despot te Jadranka Kolareviæ.      (T. P.)

Uredništvo lokalnog dnevnika "Zadarski list" isprièalo se danas èitateljima zbog nedavno objavljenog vica u humoristiènom prilogu tog lista, a èiji su neprimjeren i pedofilni sadržaj osudili èitatelji, te djeèja pravobraniteljica Mila Jelaviæ i potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji Jadranka Kosor.

U humoristiènom prilogu "Škaramucalo" od 2. rujna u listu je objavljena neprilièna šala u kojoj je tema seksualni odnos maloljetne i odrasle osobe (djed i unuk).

"U današnjem broju Zadarskog lista uredništvo je objavilo priopæenje u kojem izražava žaljenje zbog napravljenog propusta, a kako bi se osiguralo da se slièni dogaðaji ne ponove, odluèili smo do daljnjega ukinuti prilog "Škaramucalo"", izjavio je danas Hini glavni urednik lista Luka Periæ.

"Iako šala kao humoristièni oblik trpi satiru, ismijavanje ljudskih osobina i odnosa, u ovoj prigodi nesumnjivo su prekoraèena osnovna naèela dobrog ukusa, zbog èega je Uredništvo odluèilo sprijeèiti buduæe pojavljivanje ovakvih priloga, a èitateljima se isprièava", navodi Periæ. Dodaje da "Zadarski list" u svojim tekstovima osuðuje svaki oblik pedofilije te se èesto u izvještajima i reportažama zalaže za poštivanje svih prava djeteta.

Na pritužbe èitatelja zbog objavljenog vica reagirala je i djeèja pravobraniteljica Mila Jelaviæ istaknuvši u izjavi da sadržaj šale "zaslužuje svaku osudu i kao takav nipošto nije smio biti objavljen".

Napomenula je da je i njoj danas stigla isprika glavnog urednika lista zbog napravljenog propusta.

Najavila je da æe taj sluèaj biti povod za sazivanje sastanka Ureda pravobraniteljice s predstavnicima Hrvatskog novinarskog društva, Vijeæa za medije HHO-a, te saborskog Odbora za medije, na kojem æe se raspravljati o tretmanu djece u medijima. Sastanak bi se trebao održati poèetkom listopada, nakon povratka pravobraniteljice s kongresa europskih ombudsmana za djecu.

Objavljivanje vica danas je osudila i ministrica obitelji, branitelja i meðugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor, istièuæi da se objavljivanjem krajnje neukusnih i navodno humoristiènih sadržaja vrijeða dostojanstvo i prava svakog djeteta i obitelji i izravno potièe pedofilija.

Zbog toga æe, kao predsjednica Vijeæa za djecu Vlade RH, od nadležnih tijela tražiti "poduzimanje aktivnosti kako bi se na primjeren naèin sankcioniralo objavljivanje takvih sadržaja, a tražit æe i oèitovanje Hrvatskog novinarskog društva o sluèaju".

PEC PRESS STATEMENT
(www.pressemblem.ch)

Protection of journalists: The Human Rights Council must act

33 journalists were killed in only 3 months since the first
session of the Human Rights Council.

2006 is becoming a record year for journalists killed

In the first 9 months, the figure of killed journalists has
surpassed that of 2005. The media massacre must stop

Geneva (18 September) (PEC) Addressing the second session of the UN Human Rights Council (HRC) which kicks off today in Geneva, the Press Emblem Campaign (PEC) expresses its profound worry at the continued deterioration of the conditions of work of journalists in wars, internal conflicts and that of civil unrest.

Journalists are under attack only because of their profession.
Up to date no solution has been reached to solve the continued
tragedy of journalists including the violation of their right to life.

The PEC has appealed to the Human Rights Council, during its
first session, to act in order to improve the protection of journalists.

So far the PEC has not received any response which renders the
situation shameful, disrespectful to human rights, humanitarian
law, and the freedom of expression.

We, members of the Press Emblem Campaign, supported by more than 50.000 journalists around the world, believe that the HRC is the appropriate organ to launch the discussion in an open-ended working group to take concrete steps.

Condemnation speeches and studies are not enough. Killing of
journalists are now well documented by press organizations.

Since the first session of the HRW, June 19, 28 journalists were
killed in: Angola (2), Brazil (1), China (2), Colombia (2), DRCongo
(1), Guatemala (1), Iraq (8) , Kazakhstan (1), Lebanon (1), Mexico
(1), Pakistan (2), Philippines (1), Russia (1), Somalia (1), Sri
Lanka (1), Sudan (1), Turkmenistan (1). Other 5 media assistants
were killed: 2 in Sri Lanka, 1 in Afghanistan, 1 in Lebanon, 1 in
Somalia.

The PEC calls upon member states of the HRC and the Special
Rapporteur entrusted with the freedom of expression Mr. Ligabo to
give serious attention to this unresolved problem.

A clock count on all journalists killed since the inauguration
of the HRC will be undertaken by the PEC board, in a similar move
like that of the International Campaign to Ban Landmines (ICBL),
carried within the Ottawa process for mine victims.

The Ottawa process is a living example of success where world
public opinion has made a difference in developing a binding treaty
in favor of landmine victims.

Today, in Geneva, parallel to the second session of the HRC, the
7th meeting of the Parties to the Ottawa treaty has kicked off,
thus marking the continued efforts by the process to clear the
world from landmines and to alleviate the suffering of landmine
victims' survivors.

Media organizations must follow suit in the absence of a special
Convention to protect journalists in war zones and zones of civil
unrest.

Since the beginning of this year, at least 51 journalists were
killed and 17 media assistants: this toll, 68 media workers killed
is already higher than the record year of 2005 (with at least 63
media employees killed).

The massacre of media must stop.

We urge governments to comply with International Law and the
Universal Declaration on Human rights and move forward to establish a working group on the sidelines of the Human Rights Council to deliberate on a draft convention for the protection of journalists.

The PEC board (for more information on the PEC, consult:
www.pressemblem.ch)

Bijesna Nada
Razljutio ju je tekst, odnosno naslov objavljen u našim novinama od petka, "Nada Gaæešiæ-Livakoviæ protiv naših serija u kojima ne glumi", pa je zatražila i od ravnateljstva i od kolega u Vijeæu HRT-a da se izjasne tko smatra da ona koristi svoje ovlasti kako bi minirala emitiranje spomenutih serija. Naravno, i vijeænici i ravnateljstvo kuæe demantirali su bilo kakvu svoju vezu s tekstom iz Veèernjaka. Štoviše, neki su joj èak i sugerirali da zadovoljštinu potraži na sudu.

Umjesto o shemi, vijeænici su ponovo raspravljali o tome što je to vanjska produkcija, a što kupnja programa, koliko HTV poštuje zakon i koliko vanjske produkcije ulazi u program HTV-a putem javnih natjeèaja. Ravnateljstvo kuæe još je jednom objasnilo da je kupnja, primjerice sapunice - kupnja programa, baš kao što je kupnja programa i ono što se dogaða na inozemnim televizijskim programskim festivalima.

Vanjska produkcija na HTV-u uglavnom se angažira kada je rijeè o uslugama odnosno iznajmljivanju opreme koju HTV nema, a nužna je za proizvodnju nekog programa.
Štoviše, Marija Nemèiæ priznala je da je HTV angažirao 8,9 posto strane produkcije, što znaèi da im jedan posto nedostaje da bi zakon ispoštovali do kraja.

Rekordnih 68 posto
Ponovo se nastavila rasprava o inicijativi HTV-ovih novinara za javnu televiziju. Novinari potpisnici inicijative u svome su pismu pokušali ukazati na to da se HTV ne bi smjela komercijalizirati, da bi morala imati puno više domaæeg programa i više tzv. javnih sadržaja. Isto tako, ukazali su na to da se rad novinara ne prati odgovarajuæe, pa tako mnogi ne mogu napredovati, a s druge strane postoje pojedinci s posebnim ugovorima.

Ravnateljstvo kuæe istaknulo je da HTV ima 68 posto domaæeg programa, što je više nego ikad. Mirko Galiæ priznao je da kuæa ima svojih slabosti, naglasivši ipak da je puno puta inzistirao da se istraže prièe o šikaniranju pojedinih novinara.
Vijeæe HRT-a poduprlo je inicijativu kao legitimno i demokratsko pravo novinara da ukažu na probleme.

Tino Juriæ, fotoreporter Veèernjeg lista, predstavio se izložbom "Ljudi i ostalo..." otvorenoj juèer u renesansnoj mlinici na Pantani, na ulazu u Trogir. Odabrao je 30 fotografija (jedna je pala i razbila se prije otvaranja pa ih je izloženo 29), a motivi su razlièiti: pejsaži, kazališne i sportske fotografije, a najviše živopisni portreti staraca nastalih skitnjom po zagori i otocima s kolegom novinarom Stipom Krcom, koji je otvorio izložbu.

- Tinove se fotografije èitaju, a ne gledaju. Osim što govore o trenutku u kojem su nastale, prièaju i o svom autoru - rekao je Krce.

- Rijeè je o obiènim ljudima u njima svakidašnjim situacijama, koje su nama neobiène. Motivi su razlièiti jer sam nastojao prikazati rad jednog fotoreportera. Draž posla je baš u tome što se zatièeš u najrazlièitijim situacijama - kazao je Tino. Tek mu je 27 godina, a prvu fotografiju objavio je prije punog desetljeæa, kao srednjoškolac. Za prvu samostalnu izložbu odabrao je fotografije nastale posljednjih godinu i pol dana.

- Ideja o izložbi došla je sama od sebe. Postoji negdje u meni veæ neko vrijeme, a odjeknula je kada sam vidio ovaj prostor i ambijent koji me je potpuno osvojio - kaže Tino. Da bi ugoðaj na ulazu u prirodni rezervat bio potpun, dr. Mladen Paviæ, vlasnik mlina, doèekao je goste odjeven kao mlinar, a za dobru kapljicu pobrinuo se vinar Ante Grabovac, koji meðu Tinovim slikama izložio svoja vina.

Kolege fotoreporteri nisu škrtarili rijeèi hvale: - Ovo je najbolja izložba na kojoj sam bio - rekao je Ivo Èagalj, nekadašnji veèernjakovac, a sada prva kamera 24 sata.

Povod telefonskim prijetnjama koje je supruga osumnjièenog za iznudu i sprjeèavanje dokazivanja nekontrolirano sasula novinaru u slušalicu autorski je èlanak o novoj kaznenoj prijavi protiv Januza Dervishija za prisilu na spolni odnošaj. Novinar je o prijetnjama obavijestio policiju koja je Šemsu Dervishi privela u policijsku postaju na kriminalistièku obradu. U policijskoj postaji nalazila se od petka naveèer do subote u ranim poslijepodnevnim satima, kada je i prepraæena u istražni centar dežurnoj sutkinji Kseniji Zorc.

Uz odvjetnika Gorana Marjanoviæa Dervishi je iznijela obranu pred istražnom sutkinjom Zorc. Od Zorana Sršena, glasnogovornika Županijskog suda, dobili smo potvrdu da je sutkinja odredila mjeru zadržavanja u pritvoru od 48 sati. Za to vrijeme Opæinsko državno odvjetništvo može odluèiti o pokretanju istrage, ali i ne mora. Goran Marjanoviæ kazao je da je u ime Šemse Dervishi uložio žalbu na odreðivanje mjere zadržavanja.

- Moja klijentica iznijela je obranu pred sutkinjom Zorc. Sadržaj èlanka koji je izašao u petak toliko ju je potresao i pogodio da nije mogla kontrolirati svoje ponašanje, kazao je Marjanoviæ. On nam je i preprièao sadržaj obrane Šemse Dervishi: »Kap koja je prelila èašu gorèine dolazak je mog sina iz škole koji je pak bio potpuno utuèen prièama svojih školskih kolega o tati koji se nalazi u pritvoru veæ desetak dana. Kada su djeca preprièala sadržaj najnovijeg novinskog èlanka, izgubila sam kontrolu i nazvala novinara, ali ne s namjerom da prijetnje i ostvarim. I ovim putem isprièavam se novinaru Škoriæu zbog izreèenih prijetnji, ali jednostavno nisam izdržala«, otprilike je reèeno u obrani Šemse Dervishi. (S. K.)