Ukupno: 2347

Reagiranja

 

Odgovor glavnog urednika Veèernjeg lista i predsjednika Redakcijskog vijeæa Veèernjeg lista na zajednièko priopæenje SNH-a i HND-a

 

 

 

Sindikat novinara Hrvatske (SNH) i Hrvatsko novinarsko društvo (HND) oèito su zlonamjerno pogrešno informirani o etièkom kodeksu Veèernjeg lista. Meðutim, neprofesionalno je i etièki nedopustivo što su SNH i HND donijeli svoj sud, a da prethodno nisu tražili oèitovanje od glavnog urednika, Redakcijskog vijeæa i HND-ova ogranka Veèernjeg lista.

Naime, nije toèno da je poslodavac "stavio na snagu novi etièki kodeks", veæ su ga 15. rujna 2006. zajednièki usvojili razlièiti odjeli Veèernjeg lista, pa su meðu njegovih šest supotpisnika glavni urednik i predsjednik Redakcijskog vijeæa Veèernjeg lista. Redakcijsko vijeæe, koje èini devetero novinara Veèernjeg lista, prethodno je dobilo na uvid prijedlog i ovlastilo predsjednika Redakcijskog vijeæa da supotpiše usvajanje kodeksa. U uvodu kodeksa izrièito se navodi da uvažava sva pravila Kodeksa èasti Hrvatskoga novinarskog društva te relevantnih meðunarodnih izvora prava za novinare, pa je uistinu neshvatljivo na èemu SNH i HND temelje svoju tvrdnju o "znatnom ogranièenju profesionalnih sloboda novinara Veèernjeg lista". Kako je nekolicina novinara Veèernjeg lista prigovorila što u raspravi o prijedlogu Etièkog kodeksa nisu sudjelovali svi novinari, a ne samo od svih novinara izabrani predstavnici redakcije, Redakcijsko vijeæe je 21. rujna pozvalo sve kolege da pošalju svoje argumentirane primjedbe na odredbe Etièkog kodeksa. Do 25. listopada nije stigla niti jedna primjedba. Takoðer, bitno je istaæi i da Etièki kodeks Veèernjeg lista ne predviða nikakve sankcije za njegovo kršenje (sankcije æe biti propisane Statutom koji prema Zakonu o medijima treba usvojiti veæina novinara) pa smo tim više zaèuðeni izreèenom osudom o ogranièavanju novinarskih sloboda. Redakcijsko vijeæe je 21. rujna u svom obraæanju kolegama istaklo kako bi "bilo dobro da se smjernice iz Etièkog kodeksa poštuju, iako se u protivnom nikome ništa ne može dogoditi".

Ovim putem pozivamo i SNH i HND da iznesu svoje argumentirane primjedbe na odredbe Etièkog kodeksa Veèernjeg lista, a osobito one kojima se i najmanje ogranièavaju profesionalne slobode novinara.

 

Glavni urednik

Miljenko Manjkas

Predsjednik Redakcijskog vijeæa

Marinko Jurasiæ

 

 Glavni urednik Vjesnika Darko Ðuretek ostaje na tom mjestu i neæe biti smijenjen, kazao je danas predsjednik Uprave Vjesnika d.d. Franjo Maletiæ, koji je prije dva dana podnio ostavku upravo zbog neslaganja s Ðuretekom, ali ju je povukao nakon što je juèer dobio podršku Nadzornog odbora.

"Neæe doæi do promjene glavnog urednika", kazao je Maletiæ, opovrgnuvši tako nagaðanje tiska da æe dati otkaz Ðureteku i na to mjesto imenovati Juricu Koerblera.

Prijedlog Uprave za otpuštanje 24 zaposlenika proteklih je dana izazvao sukobe na relaciji Uprava, glavni urednik, sindikat. Sindikat je tvrdio da su kriteriji za otpuštanje "tehnološkog viška" bili nezakoniti i nejasni, a Ðuretek i Maletiæ za to su prebacivali odgovornost jedan na drugoga.

Glavni urednik je izrazio neslaganje s planom otpuštanja zaposlenika, rekavši kako je rijeè o pritisku Uprave.

Maletiæ je na to odgovorio ostavkom, istaknuvši kako je upravo Ðuretek utvrdio imena novinara koji su se našli na listi za otkaze i kriterije po kojima su odabrani. Pri tom je Ðureteka prozvao kao krivca za smanjenje prodane naklade, poveæanje gubitaka i cenzuru.

Uprava je na kraju povukla otkaze zaposlenicima, a Nadzorni odbor juèer je odbio Maletiæevu ostavku koju je on potom i povukao.

Maletiæ danas kaže kako izmeðu njega i Ðureteka nema sukoba te da je rijeè o nesporazumima i razlièitim stavovima oko metoda, brzine i prioriteta u restrukturiranju Vjesnika.

"Bit problema nismo nas dvojica, veæ je rijeè o tome da se Vjesnik restrukturira i bolje pozicionira na tržištu", kaže Maletiæ, dodavši da æe Uprava podržati glavnog urednika u nastojanjima da Vjesnik ojaèa na tržištu.

Rekao je kako u Vjesniku "definitivno postoji višak zaposlenik", no tvrdi da æe Uprava o kriterijima za njihovo zbrinjavanje "ubrzo sjesti i razgovarati sa sindikatom".

"Stav je Uprave da se s restrukturiranjem mora odmah poèeti jer æe se u protivnom Vjesnik naæi u velikim problemima", zakljuèio je Maletiæ koji je za svoj program restrukturiranja Vjesnika dobio podršku Nadzornog odbora.

Glavni urednik Vjesnika Darko Ðuretek nije bio dostupan za komentar.

(Hina)

U ponedjeljak 30. listopada u 18.00 sati u Velikoj dvorani Novinarskog doma predavanje æe održati D. J. Clark, britanski fotoreporter koji svojom kamerom bilježi zbivanja diljem svijeta. Tom æe se prigodom Clark osvrnuti i na svoj rad s hrvatskim mladim fotoreporterima u suradnju s British Council. 

ZAGREB – Središnji odbor Hrvatskog novinarskog društva izrazio je na sjednici u èetvrtak veliku zabrinutost zbog upozorenja da su u redakciji Vjesnika ozbiljno narušena radna prava i profesionalni standardi, da je na djelu cenzura, a što je sve dovelo do pada naklade, ugleda i vjerodostojnosti lista. Stoga je dovedeno u pitanje i daljnje izlaženje lista s najduljom tradicijom u Hrvatskoj. Središnji odbor podupire zahtjeve iz pisma Ogranka HND-a Vjesnika u kojima se od predsjednika Uprave traži da se dodatno oèituje o novonastaloj situaciji i mjerama koje æe poduzeti da se stanje u listu stabilizira.
Središnji odbor apelira na vlasnike lista da ovlasti Nadzorni odbor da hitno pokrene postupak koji æe Vjesniku osigurati neovisnu ureðivaèku politiku i gospodarsku sanaciju.
Središnji odbor HND naglašava da bi vlasnik trebao što hitnije razmotriti prijedlog da se list što prije transformira u javno glasilo s Vijeæem u kojem æe se osigurati javni utjecaj na ureðivaèku politiku lista i svekoliki politièki pluralizam. Središnji odbor traži takoðer da se donese poseban Zakon o Vjesniku koji æe zajamèiti svu neovisnost ureðivaèke prakse. Samo takvo sustavno rješenje daje Vjesniku nade za opstanak.

Za HND
Dragutin Luèiæ Luce

U Zagrebu, 26. listopada 2006.

 

Mediji su prošle godine najnesputanije djelovali u Finskoj, Islandu, Irskoj i Nizozemskoj koje dijele prvo mjesto u godišnjem izvješæu za 2006. o slobodi medija u svijetu što ga u utorak objavljuju Reporteri bez granica, a Hrvatska je svrstana na 53. mjesto uz Bocvanu, Tongu i Sjedinjene Države.
Obavljanje svoga posla životom su platila 63 novinara i pet njihovih pomoænika u 2005. godini, najsmrtonosnijoj za medijsku profesiju nakon 1995., u kojoj su alžirski fundamentalisti ubijali sve one koji ih nisu podržavali, pišu Reporteri bez granica (RSF).
Svrstana kao 53. na ljestvici, Hrvatska bilježi pomak za tri mjesta u odnosu na izvješæe za 2005., kada je bila 56., odnosno za jednu stepenicu u odnosu na 2004. (54. mjesto).
»Ozbiljne prijetnje slobodi medija ne popuštaju na Balkanu i ostatku istoène Europe, a zakoni u Hrvatskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj (koje æe se pridružiti EU-u 2007.) ispod su europskih standarda«, piše RSF.
Bugarska je na 35., a Rumunjska na 58. mjestu dok su s prostora bivše Jugoslavije od Hrvatske bolje pozicionirane sve ostale zemlje: Slovenija na 10., Bosna i Hercegovina na 19., a Makedonija, te Srbija i Crna Gora na 45.

Velik pad SAD-a

Na dnu medijskih sloboda je Sjeverna Koreja na posljednjem 168. mjestu na ljestvici, ispred Turkmenistana (167.) i Eritreje (166.). Prethode im Kuba, Mianmar (bivša Burma), Kina, Iran, Saudijska Arabija, Etiopija (160.) ispred Nepala, Uzbekistana, Pakistana.
RSF upozorava da stanje nije ružièasto ni u zemljama zapadne demokracije pa ovogodišnje 53. mjesto koje dijeli s Hrvatskom za SAD znaèi pad medijskih sloboda za devet stepenica u odnosu na lani i velik pad u odnosu na 17. mjesto iz prvog indeksa RSF-a za 2002.
Pod izlikom rata protiv terorizma i jaèanja nacionalne sigurnosti u SAD-u se guše slobode medija i u sluèajevima koji s tim ratom nemaju nikakve veze, piše RSF i govori o amerièkom novinaru freelanceru Joshu Wolfi koji je završio u zatvoru jer je odbio predati videosnimak silovitih antikapitalistièkih prosvjeda održanih u San Franciscu.
Golem pad doživjela je Danska koja je s prvog pala na 19. mjesto nakon što su novine objavile karikature islamskog proroka Muhameda i u muslimanskom svijetu potaknule nasilne prosvjede. Japan je pao za 14 mjesta (zauzeo 51.) zbog rastuæeg nacionalizma.

Praksa otimanja ne jenjava

Prvih 15 zemalja na ljestvici su èlanice EU-a osim Norveške (6.) i Švicarske (8. mjesto), ali meðu 25 èlanica EU-a zamjetne su razlike i Poljska je svrstana najniže (58.) zbog izricanja zatvorskih i novèanih kazni za vrijeðanje osobnog digniteta ili vjerskih osjeæaja. Represivne metode protiv medija nastavljene su u zemalja proizišlima iz bivšeg sovjetskog bloka, a stanje u Rusiji (147.), poglavito nakon ubojstva novinarke Ane Politkovskaje te Bjelorusiji (151.) se ne poboljšava.
U Iraku »nažalost, praksa otimanja novinara ne pokazuje znakove jenjavanja i svaki tjedan donosi nove otmice«, piše RSF i donosi popis neprijatelja slobode medija na kojem visoko mjesto zauzima iranski predsjednik Mahmud Ahmadinedžad, zimbabveanski predsjednik Robert Mugabe ili nepalski kralj Gyandendra.

Mi, predsjednici/ce politièkih stranaka u ovom Gradskom vijeæu ne podržavamo, ne prihvaæamo i osuðujemo prijedlog uprave "Vjesnika" o ukidanju dopisništva u Dubrovniku, a navedene razloge ne smatramo vjerodostojnim argumentima.Za nas je:

1/ "Vjesnik" nacionalna informativna kuæa, još uvijek u vlasništvu RH, a time i svih poreznih obveznika. To za nas znaèi da treba biti nazoèan u svim dijelovima RH podjednako.

2/ Nedopustivo je zatvarati dopisništvo u Dubrovniku, a istovremeno otvarati u drugim dijelovima RH. Ovom èinjenicom potvrðuje se površna argumentacija Uprave kao i nedosljedni kriteriji.

3/ Racionalizacija troškova obuhvaæa kompletnu analizu poslovanja, a prvenstveno rad managmenta i sklopljenih ugovora.

4/ Tražimo odgovornost cjelokupne Uprave, kao i povlaèenje ovakve odluke.

5/ Pozivamo cjelokupno puèanstvo Grada da se pridruži našim stavovima.

6/ Dubrovnik je bio i bit æe Otvoreno Grad, a novinarska djelatnost svakako kljuèni èimbenik ovog kultuloroškog nasljeða.

 

Predsjednica GO HDZ-a                    Predsjednik GO HNS-a

Dubravka Šuica                                 Vjekoslav Vierda

 

Predsjednik GO HSLS-a                    Predsjednik GO HSP-a

Marino Turiæ                                      Marko Vuletiæ

 

Predsjednik GO HSS-a                       Predsjednica GO SDP-a

Željko Ðuratoviæ                                  Tatjana Štimac-Bonaèiæ

 

 

Na znanje:

Vladi Republike Hrvatske

Saborskim Zastupnicima DNŽ

Središnjicama politièkih stranaka

Franjo Maletiæ, predsjednik Uprave Vjesnika d.d., danas je podnio neopozivu ostavku. Prema nepotvrðenim informacijama, svoju je ostavku još u petak kuvertirao i glavni urednik Darko Ðuretek.

I Maletiæ i Ðuretek danas su bili nedostupni za komentar, kao i Goran Popoviæ, direktor Vjesnik naklada d.o.o, koji je preko te “tvrtke kæeri” praktièki direktor novina. Što to zapravo znaèi za sudbinu Vjesnika, danas nismo uspjeli doznati ni u Vladi, u èijem su vlasništvu te 50 godina stare novine.

Ostavka èelnog èovjeka Uprave, datirana s 31. listopada, zapravo je kulminacija meðusobnih optužbi na relaciji glavni urednik - uprava o tome tko je zapravo sastavio listu od 24 radnika, uglavnom novinara, kojima prijeti otkaz zbog rezanja troškova.

Maletiæ u pismu Nadzornom odboru opovrgava navode glavnog urednika Ðureteka da je Uprava, a ne glavni urednik, sastavila listu za otkaze. “To je gruba laž i obmana. Imena novinara i kriterije utvrdio je Darko Ðuretek. Ne mogu biti na èelu tvrtke u kojoj je moguæe da glavni urednik plasira laž u hrvatsku javnost, blati Vjesnik d.d. i mene osobno”, stoji u Maletiæevoj ostavci.

Istodobno, Maletiæ optužuje Ðureteka za cenzuru i velike novèane gubitke.

Maletiæ proziva Ðureteka da je “svojim nesnalaženjem nakladu lista sveo na 5700 prodanih primjeraka te stvorio gubitak od 29 milijuna kuna samo u ovoj godini”.“Duboko se protivim cenzuriranju tekstova koje provodi gospodin Ðuretek te uskraæivanju prava po njemu ‘nepodobnim novinarima’ i šikaniranju novinara drugih politièkih svjetonazora.

Protivim se da se tehnološkim viškom proglase novinari koji su bili dio prošlog ureðivaèkog tima samo zato što se kritièki odnose prema postupcima glavnog urednika te oni koji su i 35 godina proveli u ovoj tvrtki”, poentira u ostavci Maletiæ. Ðuretek je u petak kasno uveèer, puna tri dana nakon objave liste, poslao priopæenje u kojem se ogradio od najavljenih otkaza, za koje je kao odgovorne prozvao èelne ljude Uprave, Franju Maletiæa i Gorana Popoviæa. 

Na listi je 16 novinara i fotoreportera, šestero zaposlenih u marketingu te po jedan iz informatièke i kadrovske službe.

Uz samohrane majke, na listi su i višegodišnji zaposlenici te oni s visokom struènom spremom i magistrijem. Prema sadašnjem planu, prijeti gašenje dubrovaèkog i šibenskog dopisništva. Najaviljivala se i nova lista s još dvadesetak otkaza.

HND: Krše se prava novinara Sindikat novinara Hrvatske i Hrvatsko novinarsko društvo upozorili su danas da je u hrvatskom medijskom prostoru na djelu svakodnevno kršnje radnih prava novinara i uskraæivanje medijskih sloboda. Na to, naglašavaju, ni Sindikat i Novinarsko društvo neæe pristati. U zajednièkom priopæenju navode se sluèajevi Glasa Istre, Vjesnika, Karlovaèkog lista i Veèernjeg lista, u kojima vlasnici tih medija - bilo da je rijeè o državi, loklanim politièarima ili privatnicima - raznim pritiscima žele disciplinirati novinare, sve do otkaza.  (V. Re.)

Njemaèko sveuèilište Freie Universität Berlin raspisuje natjeèaj za Europske novinarske stipendije.

 

Za stipendije se mogu natjecati novinari s višegodišnjim iskustvom i dobrim znanjem njemaèkog jezika koji bi u okviru programa radili na vlastitom istraživaèkom projektu. Stipendije traju od listopada 2007. do srpnja 2008. godine, a rok za podnošenje molbi je 15. prosinca 2006.

 

Obavijesti o natjeèaju nalaze se na adresi: www.ejf.fu-berlin.de. Buduæi da je potvrda o znanju njemaèkog dio natjeèajne dokumentacije, molimo zainteresirane novinare da nam se jave prije negoli pošalju molbu u Berlin.

 

Sve to u izravnoj je vezi s kvalitetom informiranja graðana, što je osnovna funkcija medija. Jer kako oèekivati kvalitetan rad novinara ako on mora pratiti nekoliko potpuno razlièitih sektora rada, uz sve veæe norme ili ako zbog kritièkog pisanja nastupaju cenzura i otkazi. Kako oèekivati kvalitetno informiranje, kada se o sponzorima ne smije pisati. Kako oèekivati kritièko pisanje , pogotovo u lokalnim sredinama, ako mediji kao što je Vjesnik otpuštaju dopisnike. Jednako tako možemo se upitati kako oèekivati kvalitetnu informaciju, ako se sastavljaju liste po kojima se ukidaju dopisništva Vjesnika u Dubrovniku i faktièki u Splitu, koji bi prema onome što se zna, kao drugi grad u državi trebao ostati sa jednim dopisnikom Vjesnika koji bi trebao biti glavnim republièkim glasilom.

Svaljivati težinu tržišne utakmice na leða novinara i to ponajprije iz glodurovske koja trebala biti prva brana pritiscima na novinare krajnje je neprimjereno. Onemoguæavanje novinara, poglavito onih u javnim medijima da rade svoj posao i da za to primaju primjerenu plaæu licemjerni je rezultat sljubljivanja vodstava medija sa sponzorima i politièkim patronima. Ako su u Vjesniku zakljuèili da im ne treba dopisnik iz Dubrovnika, a da je jedan sasvim dovoljan u Splitu, onda je jasno gdje su politika i Darko Ðuretek tu nacionalnu instituciju, jer bez dopisnika Vjesnik prestaje to biti i postaje novina za lokalno opsluživanje politièara. Kako to onda izgleda vidi se na primjeru Glasa Istre, Radio Karlovca, a mnogi u lokalnim privatnim i javnim medijima to veæ i te kako osjeæaju na svojoj koži. Zato u suprotstavljanju takvom trendu i oèuvanju steèenih prava novinara, kao i prava javnosti na što kvalitetnije informiranje dajemo punu podršku Hrvatskom novinarskom društvu i Sindikatu novinara Hrvatske.

 

Za splitski ogranak HND-a

Dopisnici i lokalni mediji

Zamjenik predsjednika ogranka

Jurišin Pero

 

SEEMO Press Release

 

 

Vienna, 20 October 2006

 

 

Greek Journalist Receives the Seemo Award for Human Rights and Mutual Cooperation in South East Europe

 

The Vienna-based South East Europe Media Organisation (SEEMO), a network of editors, media executives and leading journalists in South East Europe and an affiliate of the International Press Institute (IPI), is pleased to announce the winner of the SEEMO Award for Human Rights and Mutual Cooperation in South East Europe 2006, which is given yearly by SEEMO on 10 December, International Human Rights Day.

 

After careful deliberation, SEEMO Board Members have chosen Abdulhalim Dede, a journalist and a member of the Turkish-Muslim minority living and working in Western Thrace, Greece, as this year’s recipient. Dede has been active in journalism for the last 30 years. He is also a human and minority rights activist, participating actively in a number of national and international NGOs. He is the owner of an independent minority weekly local newspaper (Trakya’ nin Sesi) and a local radio station (Isik FM).

 

For two years, Dede has also been publishing a monthly political periodical (Azinlikca) in the Greek and Turkish languages inspired by values such as human and minority rights, the reinforcement of Greek-Turkish friendship, etc. Various journalists as well as scientists from Greece, Turkey and Cyprus participate in this effort.

 

In 2002, the Austrian human rights activist and publisher of the Balkan Anders magazine Christine von Kohl was awarded this award. In 2003, it was presented to Nebojsa Popov, editor-in-chief of the Belgrade magazine Republika. Fatos Lubonja, an author from Albania, was the recipient of last year’s award.

 

This year’s award will be presented in December 2006. For any further information, please contact Kristina Benkotic, SEEMO Project Coordinator at: info@seemo.org or by phone: +43 1 513 39 40.

 

---------------------------------------------------------------------

SEEMO is a regional network of editors, media executives and leading journalists in South East Europe.

 

****

SEEMO - IPI, Spiegelgasse 2/29, 1010 Vienna, Austria, Tel (SEEMO+HELP LINE): +43 1 513 39 40, Tel (SEEMO): +43 1 512 90 11 11, Fax: +43 1 512 90 15, E-mail: info@seemo.org, Web: http://www.seemo.org

 

****

This information is sent to you in compliance with the Austrian Telekommunikationsgesetz (TKG §107). If you do not want to receive further mailings, please send an e-mail with "UNSUBSCRIBE" to: info@seemo.org  

 

 

 

Razgovarao Sergej ABRAMOV

Predugo odgaðano restrukturiranje Vjesnika uzburkalo je situaciju u toj državnoj novini. U sklopu restrukturiranja Vjesnik namjerava i smanjiti broj zaposlenika, pa je tako Sindikatu novinara Hrvatske (SNH) na oèitovanje upuæen i prijedlog Programa zbrinjavanja kojeg je osmislila Vjesnikova uprava. Na listi za otkaze našlo se 26 imena, uglavnom novinara i fotoreportera. O Vjesniku smo razgovarali s predsjednicom SNH Katjom Kušec.

Kakav je stav Sindikata novinara Hrvatske o prijedlogu Programa zbrinjavanja viška radnika u vjesniku?

Program je napravljen loše, ne odgovara onom što bi program zbrinjavanja trebao biti, jer se ne može dogoditi da je na listi viška radnika i majka na porodiljnom dopustu i žena koja je napunila 55 godina života, koje su zakonom zaštiæene od otkaza. Prvo, oèito je lisza raðena preko koljena, bez konzultiranja zakona i pravilnika o radu, a nisam sigurna ni je li u skladu s pravilnikom o sistematizaciji radnih mjesta. Drugo, kad se poslodavac odluèuje na restrukturiranje, to je uglavnom zbog uvoðenja novih tehnologija, a u ovom programu to se ne vidi, jer na mjestima tih ljudi ostaju raditi neke druge osobe. Teško je ikoga uvjeriti da je to lista koja može proæi. Nitko poslodavcu ne želi davati lekcije kako æe raditi, nemamo namjere onemoguæavati poslodavca sa radi svoj posao, ali to mora biti u skladu sa zakonom. Vjesnik se ovim programom zbrinjavanja odrièe i dopisništva u Šibeniku i Dubrovniku. Duboko sumnjam da jedan ozbiljan list može funkcionirati bez mreže dopisništava, a iz Vlade i iz Vjesnika stalno se ponavlja da Vjesnik želi biti ozbiljan list.

Program neæe proæi

Imate li informacije je li lista za otkaze izraðena u konzultaciji s vlasnikom Vjesnika, odnosno državom?

Nije mi poznato je li se uprava konzultirala Vladom u vezi ovog programa zbrinjavanja. Poznato mi je meðutim da niti jedan pokušaj da kontaktiramo glavnog urednika Vjesnika i predsjednika uprave nije urodio plodom, pa je sindikalna središnjica komunicirala iskljuèivo s povjerenicima sindikata u Vjesniku. Podsjetila bih da su sve dosadašnje izjave iz Vlade bile da nitko neæe ostati bez posla i da æe sve biti u skladu sa zakonom, a baš na tome inzistira Sindikat novinara.

Kako æe ogranak SNH u Vjesniku odgovoriti na predloženi program?

Definitivno se došlo do stava da æe se ovaj program i ova lista odbiti jer pada na nekoliko elemenata. Odbijanje programa podržat æe Sindikat novinara Hrvatske i Hrvatsko novinarsko društvo i napravit æemo sve da to ne proðe. Tri su kriterija na kojima ovaj program pada: još se ne zna je li program upuæen Zavodu za zapošljavanje, ne vidi se gdje je tehnološka reorganizacija, te zbog nedostataka financija za normalno funkcioniranje novine ne mogu biti krivi zaposlenici. Nemoguæe je da za loše poslovanje odgovaraju zaposleni, to je stvar poslovodstva. Nisu novinari krivi ako Vjesnik nema novaca.

Nije jasno što æe biti s listom

Nije nepoznato da Vjesnik duže vremena posluje s gubicima, a ipak je svaka uprava dovela nove ljude u tvrtku. Posljednje dvije godine broj zaposlenih poveæan je za više od deset posto. Kako ocjenjujete takvu politiku zapošljavanja?

Kao novinar, nazvala bi tu politiku nepametnom, u najmanju ruku èudnom. Novina mora imati prodaju, a Vjesnik se oèito ne prodaje dobro. Svi znamo da su gubici pokrivani iz drugih izvora i takva politika zapošljavanj je nejasna. Oèito da nije bilo vizije u što pretvoriti Vjesnik, tako da danas nikome nije jasno što æe biti s Vjesnikom, a pretpostavljam ni njegovom vlasniku.

U Vjesniku d.d. još nije potpisan kolektivni ugovor. Kakve su reperkusije te èinjenice?

Toèno je Vjesnik d.d. nema kolektivni ugovor, ali postoji kolektivni ugovor sa starom tvrtkom iz koje su svi zaposlenici prebaèeni u Vjesnik d.d. i odredbe tog ugovora vrijede godinu dana nakon prelaska iz jedne tvrtke u drugu, što znaèi da su zaposlenici Vjesnika d.d. i dalje zaštiæeni tim odredbama. Sindikat æe poduzeti apsolutno sve da se i s novom tvrtkom do isteka roka od godine dana potpiše kolektivni ugovor.

Èitatelji su uvijek presudni

Kako kao predsjednica SNH ocjenjujete plan spajanja Vjesnika s Narodnim novinama?

Tu vrstu zajedništva i simbioze ne razumijem. Ako novina mora tržišno poslovati, a mora, nisam sigurna da je to pravi naèin da se spasi Vjesnik. Ne znam logiku kojom su se vodili inspiratori te ideje. Ne znam može li na našem tržištu funkcionirati model u kojem se provladin medij spaja s državnim glasilom.

Može li na tržištu uopæe opstati novina sa zavisnom ureðivaèkom politikom, makar ona bila provladina?

Teško, tržište ima svoje zakone, to smo se uvjerili u posljednjih 15 godina. Èitatelji su uvijek presudni i ako želite opstati na tržištu morate svaki dan imati kupca. Teško da æete naæi kupca za novinu na èijim su stranicama docirane i obojene informacije. Èitatelj to prepoznaje. Uvijek sam za objektivnu informaciju i mislim da je to presudni kriterij po kojem æe medij opstati na tržištu. Naravno, uvijek æe biti èitatelja koji vole da im se kaže što trebaju misliti i znati, ali vjerujem da su takvi èitatelji ipak u manjini.

Novinari u Hrvatskoj, u posljednje vrijeme sve su više, suoèeni sa svakodnevnim kršenjem radnih prava i uskraæivanjem medijskih sloboda.

Troje novinara regionalnog dnevnika Glas Istre dobilo je otkaze zbog medijskih istupa u kojima su pisali i javno govorili o temama koje veæinskom vlasniku medija nisu bile po volji. Jednom od njih uruèen je otkaz iako je zakonski zaštiæen od otkaza jer je èlan Radnièkog vijeæa. U navedenom primjeru poslodavac je ignorirao i radne i medijske propise.

U dnevnom listu Vjesnik, još u veæinskom vlasništvu države, najavljene su dvije otkazne liste za novinare i druge medijske radnike. Takoðer nisu poštovane pravne odredbe. Na prvoj listi nalaze se 24 radnika kojima je nagoviješten otkaz. Svim novinarima savjetovano je da je bolje da javno ne istupaju.

Lokalni politièar dogradonaèelnik Karlovca tražio je financijsku i disciplinsku kaznu za novinara Hrvatskog radija Karlovac Vladu Dražiæa zbog javnog istupa na jednoj tribini, a s kojim se dogradonaèelnik nije slagao.

U Veèernjem listu poslodavac je praktièki suspendirao kolektivni ugovor tako što je donio novi restriktivni Pravilnik o radu. Isto tako, poslodavac je stavio na snagu novi etièki kodeks o kojem prethodno novinari nisu niti razgovarali. Taj kodeks znatno ogranièava profesionalne slobode Veèernjakovih novinara i unosi dodatnu nesigurnost u novinarski posao.

Iz navedenih primjera vidljivo je da je u hrvatskom medijskom prostoru na djelu pokušaj suspendiranja steèenih prava i medijskih sloboda a na to Hrvatsko novinarsko društvo i Sindikat novinara Hrvatske ne mogu i neæe pristati.

 

 

(sijeèanj 2004 – listopad 2006)

SJEDNICA:   30 (1. i 23. sjednica bile su održane u dva dijela)
PREDMETA:  179
RJEŠENO:  167

OSNOVANI ZAHTJEVI (prekršen Kodeks):   76
NEOSNOVANI ZAHTJEVI (nije prekršen Kodeks): 76
VIJEÆE NENADLEŽNO ILI NIJE IMALO NA  OSNOVU ÈEGA DONIJETI ZAKLJUÈAK ILI ANONIMNO 15

U POSTUPKU: 9
ŽALBE: 21  (prihvaæene djelomièno 3 žalbe, ali samo u dijelu koji se tièe težine kazne)
POSEBNI SLUÈAJEVI: 3
(razmotreno je i nekoliko pisama o kojima se èlanovi Vijeæa nisu izjašnjavali)

REDAKCIJE (riješeni sluèajevi):
• Jutarnji list 22 (11) 1 u postupku jedna prijava anonimna  pa nije raspravljano
• Veèernji list 25 (8) 3 u postupku
• Slobodna Dalmacija 19 (8)  1 u postupku
• Glas Slavoniji 8 (3)
• Vjesnik 10 (8)
• Glas Istre 9 (0)
• Novi list 8 (2) 1 u postupku
• 24 sata 5 (3)
• Globus 11 (9) jedan odbijen jer je problem koji treba riješiti u redakciji, a ne Vijeæe èasti
• Nacional 6 (3)
• Feral Tribune 2 (2)
• Arena 1 (1)
• Hrvatsko slovo 1 (1)
• Playboy 1 (0)
• Gordogan 1 (1)
• Bug 1 (1)
• Story 1 (1)
• Dubrovaèki vjesnik 3 (2)
• Narodni list (Zadar) 2 (1)
• Hrvatski narodni list 1 (1)
• Varaždinske vijesti 1 (1)
• Novi Varaždinac 1 (1)
• Meðimurske novine 1 (1)
• Meðimurje 1 (1)
• Dubrovaèki list 1 (1)
• Prigorski kaj 2 (1)
• Glas Primoštena 1 (0)
• Bjelovarac 1 (0)
• Regional 2 (nedovoljno informacija)
• UT revija 1 (0) 
• Hrvatski list 1 (0)
• Makarska kronika 2 (0)
• HTV 11 (5)  1 u postupku
• Otvoreno 3 (3)
• U krupnom planu 2 (1)
• Glamur Caffe 1 (1)
• Latinica 2 (0)
• Panorama 2 (0)
• Nedjeljom u 2 1 (0)
• Nova TV 1 (1) 2 u postupku
• Televizija Slavonije i Baranje 1 u postupku
• Radio Mrežnica 2 (0)
• Radio Slavonski Brod 1 (nije bilo spornog teksta)
• Radio 101 1 (1)
• 
• POJEDINAÈNO:
• Gordana Jureško1 (0)
• Verica Rebrina1 (nenadležno Vijeæe);
• Domagoj Margetiæ1 (nenadležno Vijeæe)
• Stela Filipi1 (0)

NAPOMENE:
jednoglasno usvojene odluke : 113
omjer 4:1 
omjer 3:2

SJEDNICA
(RED. BROJ/DATUM)
 
SLUÈAJ 
ZAKLJUÈAK 
OBRAZLOŽENJE
1.KONSTITUIRAJUÆA/
29. sijeènja 2004.   
1. Zahtjev Državnog izbornog povjerenstva i HSS: kršenje predizborne šutnje I. Z. Èièka u Globusu

 Sluèaj Vijeæe primilo na znanje jer je o tome veæ odluèilo Državno izborno povjerenstvo

Zakljuèak je prihvaæen jednoglasno Zakon obvezuje medije na poštivanje predizborne šutnje dan uoèi izbora i na dan izbora, do zatvaranja birališta, ali je sluèaj samo primljen na znanje jer je Izborno povjerenstvo reklo svoj sud
2. Anonimna prijava protiv novinarke Slobodne Dalmacije K. Mariæ Banje  Vijeæe se, u pravilu, neæe baviti anonimnim prijavama, osim kada se procijeni da je prijava važna

Zakljuèak je prihvaæen jednoglasno 
                                    3. Predstavka Etièkog povjerenstva o prigovoru Hrvatskog bloka povodom emisije Nedjeljom u 2 od 2. studenoga 2003.

 HB se za rješavanje problema obratio Etièkom povjerenstvu, a ne HND-u. Ako se obrate HND-u sluèaj æe biti razmotren

Zakljuèak je prihvaæen jednoglasno Pritužbu je Novinarskom vijeæu èasti, sukladno zakljuèku Etièkog povjerenstva, proslijedilo Etièko povjerenstvo, a ne HB, kao strana koja se osjeæa povrijeðenom u ovome sluèaju i tražilo se mišljenje o kršenju pravila o promidžbi a ne Kodeksa èasti ili Statuta HND-a
                                    4. Pritužba HSP 1861 zbog nedolaska novinara Dubrovaèkog vjesnika i Jutarnjeg lista na njihovu stranaèku konferenciju za novinare u Dubrovniku Nije u nadležnosti Novinarskog vijeæa èasti

Zakljuèak je prihvaæen jednoglasno U ovome sluèaju nije povrijeðen Kodeks èasti hrvatskih novinara niti Statut HND-a jer svaka redakcija samostalno odluèuje koje æe dogaðaje pratiti
                                    5. Zahtjev Hrvatskih republikanaca zbog moguæe diskreditacije stranke na radiju Slavonski brod tijekom predizborne kampanje

 Nije u nadležnosti Novinarskog vijeæa èasti

Zakljuèak je prihvaæen jednoglasno Pitanje je trebalo uputiti Državnom izbornom povjerenstvu jer Radio Slavonski Brod nije javni, nego privatni radio. Odluku o tome je li stranka diskreditirana može donijeti Državno izborno povjerenstvo
                                    6. Zahtjev HSS-a zbog objavljivanja anketa o izbornim rezultatima u novinama

 Nije u nadležnosti Novinarskog vijeæa èasti

Zakljuèak je prihvaæen jednoglasno Objavljivanje anketa u nadležnosti je redakcija i one su za njih odgovorne.
NASTAVAK 1. SJEDNICE /
12. veljaèe 2004.   
                                    7. Zahtjev Radovana Dobroniæa iz Zagreba: protiv novinarke Jutranjeg lista Vedrane Bobinac i glavnog urednika Tomislava Wrussa

 Nije prekršen Kodeks èasti hrvatskih novinara niti Statut HND-a

Zakljuèak je prihvaæen jednoglasno Tekst ne napada sudca kao pojedinca nego upozorava na pojavu u društvu. Iz ispravka se vidi da novinarka ne bi dobila nikakav novi podatak niti da je zvala suca. Jutarnji je objavio ispravak i imali su ga pravo skratiti, a u ovome sluèaju skratio ga je podnositelj zahtjeva 
                                    8. Zahtjev Nikole Krstiæa, privremenog glavnog urednika Informativnog programa HTV-a: tekst u Glasu Slavonije «HTV odbio objaviti demanti Glasa Slavonije» Kolegama je preporuèeno da se korektnije i profesionalnije ponašaju u meðusobnim odnosima

Zakljuèak je prihvaæen jednoglasno Nikola Kristiæ Glasu Slavonije nije poslao demanti nego pismo u kojemu nije izrièito tražio da se objavi ta njegova reakcija ne tekst u Glasu Slavonije. Isto tako, èinjenica je da je HTV imao i jednu i drugu stranu
                                    9. Zahtjev Dubravka Orliæa iz Zagreba: protiv novinarki Jutarnjeg lista Andreje Šantek i Tanje Toliæ Nije prekršen Kodeks èasti hrvatskih novinara

Zakljuèak je prihvaæen jednoglasno Kolegice su postupile profesionalno i pitale za mišljenje i prof. dr. Orliæa i objavile ga, ali buduæi da je rijeè o vrlo ozbiljnoj optužbi, osim kod dva neslužbena relevantna izvora, trebale su ga provjeriti i kod službenog izvora kako bi se u potpunosti zaštitile od optužbi za tendenciozno pitanje. Prof. dr. Orliæ je imao prilike odgovoriti, a zaštitu je najprije trebao tražiti putem objavljivanja ispravka/demantija.
                                  10. Zahtjev Veljka Ostojiæa iz Medulina: protiv novinara Glasa Istre Dražena Majiæa  Nije prekršen Kodeks èasti hrvatskih novinara niti Statut HND-a

Zakljuèak je prihvaæen jednoglasno U obrazloženju Vijeæe se pozvalo na èlanak 2. Kodeksa èasti hrvatskih novinara u kome piše da «iznošenjem samostalnoga i kritiènoga stava u traganju za istinom kao osnovnim naèelom u profesionalnom radu, novinar aktivno sudjeluje u stvaranju javnog mnijenja i kolektivnom rasuðivanju o stvarima koje se tièu sviju». Važnim argumentom za ovakav zakljuèak smatra se i èinjenica da je redakcija Glasa Istre stala iza svoga novinara.
                                  11. Zahtjev Nine Kopaèa iz Zagreba: protiv novinara Veèernjeg lista Tome Vièiæa

 Neosporavajuæi pravo kolege Tome Vièiæa na mišljenje o primjeni Zakona o aboliciji, smatramo da je naèin na koji je pisao ISPOD PROFESIONALNE RAZINE

Zakljuèak je prihvaæen jednoglasno Kolega Tomo Vièiæ ima pravo iznositi svoje mišljenje o primjeni Zakona o aboliciji, no, naèin na koji je to uèioni je ispod profesionalne razine, prije svega zbog èinjenice da je iznosio puna imena i prezimena aboliranih osoba pa se njegov tekst može protumaèiti i kao poziv na linè tih osoba.
                                  12. Zahtjev Dubravka Matièeca iz Zagreba: protiv novinara Arene Luke Filipoviæa
 Tekst je neutemeljen i neprofesionalno napisan

Zakljuèak je prihvaæen jednoglasno Tvrdnje u tekstu temelje se na neprovjerenim informacijama, osobito ona iz naslova (Mesiæeva kæi izvozit æe vodu u Libiju) koja nigdje u tekstu nije dokazana. U tekstu nema nikakvih dokaza da se na tome podruèju izvode bilo kakva istraživanja. Osim toga, Arena nije objavila demanti Dubravka Matièeca, ravnatelja Instituta za geološka istraživanja.
                                  13.  Zahtjev Branka Marinoviæa: protiv novinarke Glasa Istre Sandre Zriniæ

 Tema o kojoj tekst govori je relevantna, tekstovi su profesionalno napisani, a da bi se izbjegao dojam o pristranosti trebalo je pitati za mišljenje i objaviti i izjavu dr. Marinoviæa, koji je, pak, trebao iskoristiti moguænost da svoje mišljenje objavi kao reagiranje

Zakljuèak je prihvaæen jednoglasno Novinarka Sandra Zriniæ objavila je prvi tekst nakon razgovora s roditeljima, a drugi je izvještaj s konferencije za novinare s koje je samo prenijela tvrdnje sudionika. Veæina primjedbi dr. Marinoviæa odnosi se upravo na te navode sudionika konferencije za novinare koje je novinarka samo prenijela, pa je trebalo iskoristiti moguænost da svoj stav o ovome problemu objavi kao reagiranje u Glasu Istre
                                  14. Zahtjev Katje Kušec iz Zagreba: protiv novinarke Jutarnjeg lista Tine Premec-Štambuk
 Novinarka i redakcija nisu odgovorni za autorizirani intervju

Zakljuèak je prihvaæen jednoglasno Intervju sa Silvijom Luks u Jutarnjem listu je autoriziran i za izreèeno je odgovorna intervjuirana osoba a ne novinarka koja je vodila razgovor. Novinarka i redakcija su postupili profesionalno ukljuèujuæi i objavu više pristiglih reakcija i demantija. Katja Kušec je meðutim propustila moguænost ispravka kako bi demantirala navode koje smatra netoènima. Upozoreni su i na èlanak 22. Kodeksa èasti hrvatskih novinara
                                  15. Zahtjev Dragutina
Franèiškoviæa: protiv novinara Globusa  Igora Alborghettija i Gordana Maliæa, protiv urednika Jutarnjeg lista Tomislava Wrussa zbog neobjavljivanja ispravka, te protiv urednice Radio Mrežnice Adrijane Kekiæ Tekstovi u Globusu i Jutarnjem listu napisani su profesionalno, a pravila struke nije prekršila niti Adrijana Kekiæ, novinarka Radio Mrežnice. Demanti teksta objavljen je u Globusu

Zakljuèak je prihvaæen jednoglasno I tekstu objavljenom u Globusu nisu prekršena pravila struke, a demanti je objavljen takoðer u Globusu. Novinarka Radio Mrežnice je prenijela tekstove iz novina i demanti gospodina Franèiškoviæa, kao i Globus
                                 16. Zahtjev  Paška Ljubièiæa: protiv glavnog urednika Slobodne Dalmacije Dražena Gudiæa zbog neobjavljivanja ispravka na tekst, i novinara Frenkija Laušiæa Slobodna Dalmacija se ogriješila o profesionalna pravila jer nije objavila demanti, a komentirali su ga

Zakljuèak je prihvaæen jednoglasno Slobodna Dalmacija nije objavila demanti, ali su ga komentirali, što je protivno profesionalnim pravilima novinarstva. Mogli su ga uopæe ne objaviti ili objaviti pa komentirati slijedeæi dan, ali je ovakav postupak nedopustiv
                                  17. Zahtjev Sandre Bartoloviæ, Danice Jurèiæ i Tomislava Klauškog: protiv novinarke Nove TV Mirjane Hrga Prekršen je èlanak 22. Kodeksa èasti hrvatskih novinara

Zakljuèak je prihvaæen jednoglasno Ovaj sluèaj novinarke Mirjane Hrge nije, na žalost, jedini gdje novinari zaboravljaju na èlanak 22. Kodeksa èasti hrvatskih novinara pa taj èlanak treba èešæe ponavljati i isticati, upozoravati na njega novinare kako bi se oèuvao ugled i dostojanstvo novinarske profesije
                                 18. Zahtjev Ružice Reniæ Andrijaniæ i Joze Barišiæa: protiv novinara Slobodne Dalmacije Predraga Pepiæa Tekst je ispod profesionalnih standarda

Zakljuèak je prihvaæen jednoglasno Unatoè èinjenici da i sam naziv rubrike «Off the record» navodi na objavljivanje traèeva, tekst je ocijenjen kao neprofesionalna jer je na razini izvora – kavanskog stola. Informacije su neprovjerene i zbog takvih tekstova kolege koji se u njima spominju mogli bi imati problema i u meðusobnim odnosima i s vodstvom kuæe u kojoj rade
                                  19. Zahtjev Slaðane Mioèiæ: protiv novinara Jutarnjeg lista Sergeja Trajkoviæa Novinar je trebao objaviti autoriziranu izjavu, jer je izmjenom u izjavi promijenio i njeno znaèenje

Zakljuèak je prihvaæen jednoglasno Slaðana Mioèiæ, pomoænica ministra zaštite okoliša i prostornog ureðenja, prijavila je novinara jer nije objavio tekst koji je ona autorizirala iako je to bio uvjet za objavljivanje njezine izjave. Izmjenom je izjavi promijenio i znaèenje.
                                  20. Zahtjev Slaðane Mioèiæ: protiv novinarke Novog lista Nine Domazet Novinarka Nina Domazet je pogriješila jer je komentirala dogaðaj, bez da je o njemu prethodno dala elementarnu informaciju, a objavila je i neke èinjenice bez provjere

Zakljuèak je prihvaæen jednoglasno Iako je u svome oèitovanju novinarka Nina Domazet napisala da je pisala komentar, a ne izvještaj, te da zbog toga nije trebala saslušati i drugu stranu, pogriješila je jer nije dala elementarnu informaciju o onome o èemu piše, a neke èinjenice je objavila bez provjere. Pozitivno je što je Novi list, u skladu s profesionalnim standardima, objavio demanti Slaðane Mioèiæ.
                                  21.  Zahtjev Božice Brkan za oèitovanjem u povodu priloga Slobodne Dalmacije Preuzimanje naziva veæ etabliranog priloga je nekorektno, ali je Novinarsko vijeæe èasti u ovome sluèaju NENADLEŽNO buduæi da je u pitanju zaštita autorskih prava

Zakljuèak je prihvaæen jednoglasno
 Nije profesionalno niti korektno preuzimati naziv veæ etabliranog priloga, ali buduæi da je ovdje pitanje zaštite autorskih prava Novinarsko vijeæe èasti nije nadležno.
                                  22. Zahtjev udruge hrvatskih dragovoljaca protiv Domagoja Margetiæa Novinarsko vijeæe èasti NIJE NADLEŽNO za ovaj sluèaj

Zakljuèak je prihvaæen jednoglasno U ovome sluèaju rijeè je o povredi autorskih prava pa je Novinarsko vijeæe èasti nenadležno
2. SJEDNICA/
4. ožujka 2004.   
                                  23. Zahtjev Ministarstva rada i socijalne skrbi: protiv novinarke Veèernjeg lista Ljubice Gatariæ Nema razloga za postupanje protiv novinarke jer NIJE PREKRŠEN KODEKS ÈASTI

Zakljuèak je prihvaæen jednoglasno Novinarski tekst je korektan, ali naslov ne odgovara sadržaju. No, to je odgovornost urednika, a ne novinarke protiv koje je zatraženo pokretanje postupka. Objavom ispravka Veèernji list je dijelom mogao ispraviti tu grešku
                                  24. Zahtjev Snježane Biga Friganoviæ: protiv novinarke èasopisa Story Sandre Njavro

 Prekršen je èlanak 16. Kodeksa èasti hrvatskih novinara - novinarki i redakciji izreèena je teža opomena (èl. 7. pod b Pravilnika o radu Novinarskog vijeæa èasti)

3:2
(Jedan od njih je bio za blažu kaznu, a drugi za iskljuèenje prema èlanku 8. Pravilnika)
 Zbog izmišljenih i podmetnutih izjava koje Snježana Biga Friganoviæ nije dala èasopisu “Story“ izrièe se novinarki i redakciji opomena zbog kršenja èl. 16. Kodeksa èasti hrvatskih novinara.
Tekst je neetièan, napisan senzacionalistièki i krajnje neprofesionalno.
Snježana Biga Friganoviæ je javna osoba o kojoj se kao i o svakoj drugoj može pisati, ali argumentirano, èinjenièno i toèno i s provjerenim informacijama i bez senzacionalizma, a nedopustivo je i izmišljanje izjave. U specifiènoj situaciji, kao što su intimni problemi javne osobe, obiteljski život, zdravlje i slièno novinar zbog etiènosti treba zatražiti pristanak da piše o toj osobi, što u ovome sluèaju nije uèinjeno, èime je grubo narušen èl. 16. Kodeksa èasti hrvatskih novinara.
Pozitivno je to što je redakcija izrazila žaljenje i isprièala se, ali to ne mijenja odluku èlanova Vijeæa.

                                 25. Zahtjev Petra Kolovrata i Lukše Pezelja: protiv novinarke Slobodne Dalmacije Enee Les Demeter i glavnog urednika SD

  Povrijeðen je èlanak 3.  Kodeksa èasti hrvatskih novinara jer je urednica stranka u sporu
Urednik je postupio profesionalno jer je objavljena ispravka
(opomena èlanka 7. pod b Pravilnika o radu Novinarskog vijeæa èasti)

4:1
(izreèen je blaži oblik opomene a jedan je bio za teži) Novinarka je korektno napisala tekst ali je urednica rubrike, koja je stranka u ovome sporu, koristila novinu uoèi spora
                                  26. Lijeènici iz Osijeka protiv Glasa Slavonije zbog medijskog progona

 Prekršen je Kodeks èasti hrvatskih novinara jer je istodobno objavljen demanti i odgovor, a nije dobra praksa niti objavljivanje anonimnih pisama

Zakljuèak je prihvaæen jednoglasno Prije svega, pravila novinarske struke prekršena su kada su istodobno objavljeni i demanti lijeènika i odgovor Uredništva, u kojemu tvrde da pisama nisu izmišljena i da im je poznat identitet osoba koje su ih napisale. Nakon što su èlanovi Vijeæa upoznati sa sadržajem pisama èitatelja zbog kojih je pokrenut zahtjev, zakljuèili su da ona djeluju tendenciozno, ali to izrièito ne tvrde, no, smatraju da objava anonimnih pisama nije dobra praksa a u sluèaju kada se ona objavljuju za njih odgovara uredništvo.
                                 27. Zahtjev dr. Nade Ninèeviæ: protiv autorice priloga u emisiji Latinica na HTV-u Nije prekršen Kodeks èasti hrvatskih novinara

4:1 Novinarka se u ovome prilogu nije bavila problemom presaðivanja organa pa nije niti mogla povrijediti nikoga od struènjaka, pa ni struènjake Opæe bolnice u Zadru. Ovim tekstom nije povrijeðeno pravilo profesije, niti struka i nikome nije uèinjena šteta.
                                  28. Zahtjev Marijana Jurleke iz HT-a protiv Veèernjeg lista

 Tekstovima nije prekršen Kodeks èasti hrvatskih novinara jer su napisani u skladu s pravilima profesije, ali je Veèernji pogriješio jer nije objavio ispravak na objavljeni tekst kao i ispravke sudionika iz istog napisa

4:1 Svi navodi novinara redoslijedom po toèkama za koje HT tvrdi da su «haranga» obraðeni su tehnikom istraživaèkog novinarstva i kao takvi prezentirani su u listu. HT je medij od javnog interesa i monopolist u fiksnoj telefoniji i naravno da je iz toga razloga zanimljiv javnosti. Osim toga, novinari su išli i tragom pritužbi svojih èitatelja.
Urednica je rekla da demanti HT-a nije objavljen jer je bio «pljuvaèki» prema Veèernjaku ali Vijeæe misli da je i taj, i demanti ostalih spomenutih u tekstu, trebao biti objavljen i da je tu Veèernjak pogriješio
                                  29. Zahtjev Tomislava Božinoviæa iz Splita: protiv novinara Slobodne Dalmacije Saše Ljubièiæa
 Nije prekršen Kodeks èasti hrvatskih novinara

4:1 Tomislav Božinoviæ ne osporava niti jednu èinjenicu navedenu u ovome tekstu, veæ se osvræe samo na naèin pisanja, a on je u skladu s koncepcijom kolumne «Naša posla» i dio je stila pisanja novinara
                                  30. Zahtjev Josipa Percana: protiv novinara Glasa Istre Paula Gregoroviæa Nije prekršen Kodeks èasti hrvatskih novinara niti Statut HND-a

Zakljuèak je prihvaæen jednoglasno Tekstovi koje je svome zahtjevu priložio gospodin Josip Percan izvješæa su sa javnih skupova na kojima je novinar bio i o kojima je korektno izvijestio. Što se tièe krivog navoda imena, novinar Paulo Gregoroviæ je u svome oèitovanju naveo, a vidi se i iz priloženih tekstova, da je ta greška bila nenamjerna i novinar se zbog nje isprièao.
3. SJEDNICA/
25. ožujka 2004.   
                                 31. Zahtjev Sindikata hrvatskih uèitelja: protiv Denisa Latina, urednika HTV-a, emisija Latinica

 Nije prekršen Kodeks èasti hrvatskih novinara i Statut HND-a

Zakljuèak je prihvaæen jednoglasno Izbor sudionika u emisiji, zbog èega je pokrenut zahtjev Sindikata, pravo je urednika, a èlanovi Vijeæa procjenjuju da je sastav u ovim emisijama bio dovoljno struèan, bilo da su struènjaci sjedili u studiju ili su o problemima govorili u novinarskim prilozima.
                                  32. Zahtjev Nikice Gabriæa: protiv novinarke Gordane Jureško zbog izjava u radijskoj emisiji Poligraf

 Novinarka nije prekršila niti Kodeks èasti hrvatskih novinara niti Statut HND-a

4:1
(obrazloženje protiv odluke bilo je da je novinarka trebala držati profesionalnu distancu) Novinarka Gordana Jureško sudjelovala je u emisiji Poligraf kao gošæa i struènjak u podruèju zdravstva. U njoj je gostovao i bivši ministar zdravstva dr. Andro Vlahušiæ koji je odmah nakon tvrdnji o oktroiranim odlukama ustvrdio da je sve odluke u zdravstvu donosio sam. Nakon toga nastavlja se ravnopravna polemika Jureško-Vlahušiæ do kraja emisije. Žalitelja, prof. dr. Nikicu Gabriæa, umjesto na èlanak 42/2 Statuta HND i èlanak 8. Pravilnika o radu Novinarskog vijeæa èasti, uputili su na preambulu Kodeksa èasti hrvatskih novinara u kojoj piše da novinari imaju pravo na slobodno izražavanje kritika i sudjelovanje u kontroli nad djelovanjem vlasti i politike.
                                  33. Zahtjev HSS-a: protiv novinarke HTV-a Dijane Èoviæ
 Nije prekršen Kodeks èasti hrvatskih novinarstva

Zakljuèak je prihvaæen jednoglasno U novinarskoj praksi je ovakvo kraæenje razgovora, zbog kojeg se HSS žalio. HSS se nije oglasio radi eventualnih neistina, niti je tražio demanti, veæ samo prigovaraju zbog kraæenja razgovora tvrdeæi da je to uèinjeno tendenciozno. No, Vijeæe se ne slaže s tom tvrdnjom, vjerujuæi da je novinarka koristila radni materijal po osobnoj i profesionalnoj savjesti.
                                  34. Zahtjev Zvjezdane Buljanoviæ-Fradl: protiv novinara Dubrovaèkog vjesnika Ante Guge
 Povrijeðen je èlanak 16. Kodeksa èasti hrvatskih novinara, osobito njegov drugi stavak u kome piše da se «posebna pozornost i odgovornost zahtjeva kada se izvještava o nesreæama, obiteljskim tragedijama …»

Zakljuèak je prihvaæen jednoglasno Iako je ovakav naèin fotografskog prikazivanja dogaðaja èesta pojava u tisku, i dok se drugaèije ne riješi ne može se izbjeæi, Novinarsko vijeæe èasti upozorava na èlanak 16. Kodeksa èasti hrvatskih novinara, osobito na drugi stavak u kome se napominje da je u sluèajevima izvještavanja o nesreæama i obiteljskim tragedijama potrebno posvetiti posebnu pozornost poštivanju dostojanstva i osjeæanja svih stranaka u sporu.
4. SJEDNICA/
15. travnja 2004.   
                                  35. Zahtjev Denisa Romca: protiv Ivana Zvonimira Èièka zbog komentara u Jutarnjem listu

 Povrijeðen je èlanak 7. i èlanak 22. Kodeksa èasti hrvatskih novinara
(opomena iz èlanka 7. pod a Pravilnika o radu Novinarskog vijeæa èasti)

Zakljuèak je prihvaæen jednoglasno Novinar Boris Paveliæ napisao je osvrt (takav je i naslov rubrike) u kojem propitkuje ispravnost ukljuèivanja V. Alaburiæ i I.Z. Èièka u radnu skupinu za izradu novog ili promjenu sadašnjeg Zakona o HRT-u. Propitkuje, primjeæuje i komentira, ali se ne služi uvredama za razliku od Èièka koji se mjestimice služi zaista vrlo neugodnim kvalifikacijama, uvredama i vrlo upitnim asocijacijama.
                                 36. Zahtjev Katarine Balogh: protiv Siniše Svilana zbog izjava u emisiji HTV-a Glamur Caffe

 Prekršen je èlanak 3. Kodeksa èasti hrvatskih novinara
(opomena iz èlanka 7. pod a Pravilnika)

Zakljuèak je prihvaæen jednoglasno Siniša Svilan je iskoristio emisiju da privatni spor pretvori u javnu stvar èime je prekršio èlanak 3. Kodeksa èasti hrvatskih novinara, stavak 2. u kojemu piše da novinar «u svojem djelovanju poštuje profesionalnu distancu prema aktualnim zbivanjima, što je jedan od uvjeta za objektivno, profesionalno izvještavanje o dogaðajima»
                                  37. Zahtjev Ante Vidoviæa protiv novinarke Jutarnjeg lista Minje Gugiæ i glavnog urednika Tomislava Wrussa
 Prekršen je èlanak 18. Kodeksa èasti hrvatskih novinara (pod a) jer su neizravno otkrili identitet djeteta

(opomena iz èlanka 7 pod b Pravilnika)

Zakljuèak je prihvaæen jednoglasno U tekstu novinarka Minja Gugiæ informira kako je roèište odgoðeno i koristi priliku da ponovi cijelu prièu koja za sada nema niti jedan pravomoæni sudski epilog. Piše o obitelji Ante Vidoviæa dok njegovoj kæeri, a majci navodno zlostavljanog djeteta, piše ime i inicijal prezimena. Neosporno je da je novinarka prekršila toèku 18. Kodeksa èasti hrvatskih novinara («Novinar ne smije otkriti identitet djece upletene u sluèajeve seksualnog zlostavljanja, bez obzire jesu li svjedoci ili žrtve…a formulacije trebaju biti takve da se ni izravno ni neizravno dijete ili maloljetnik ne mogu identificirati). Prekršen je i èlanak 15. stavak 2. Zakona o medijima  u kojemu piše da je zabranjeno objavljivanje informacija kojima se otkriva identitet djeteta, ukoliko se time ugrožava njegova dobrobit. Jutarnji je u meðuvremenu, s mjesec dana zakašnjenja, objavio demanti, no to ne ublažava krivnju
                                  38. Zahtjev MUP-a Uprave pravnih i kadrovskih poslova: postupak Radio Mrežnice
 Novinarsko vijeæe èasti NIJE NADLEŽNO

Zakljuèak je prihvaæen jednoglasno Odsjek prvostupanjskog disciplinskog suda u Rijeci od Novinarskog vijeæa èasti je zatražio postupanje zbog odbijanja Radio Mrežnice da dostavi tonski zapis ili ovjereni prijepis toga zapisa za potrebe Suda. Novinarsko vijeæe èasti nije nadležno za takve sporove, pa je zakljuaèk da MUP, ukoliko zakljuèi da je u ovome sluèaju uèinjen profesionalni propust, može Vijeæu uputiti novi zahtjev, navodeæi konkretne profesionalne propuste.
                                  39. Zahtjev Damira Mayera oko statusa Verice Rebrine, èlanice HND iz Požege Novinarsko vijeæe èasti NIJE NADLEŽNO i smatra da taj sluèaj treba riješiti Komisija za prijem u  èlanstvo

Zakljuèak je prihvaæen jednoglasno 
5. SJEDNICA/
13. svibnja 2004.   
                                  40. Zahtjev Vladimira Šeksa: protiv novinara Feral Tribuna Igora Lasiæa

 Novinar je povrijedio èlanak 4. i èlanak 7. Kodeksa èasti hrvatskih novinara
(opomena iz èlanka 7 pod b Pravilnika)

4:1
(jedan èlan Vijeæa glasao je za blažu a ne za izreèenu tešku kaznu, cijeneæi kao olakšavajuæu okolnost da se Feral isprièao) U spornom èlanku tvrdi se da se Šeks nedostojno ponašao na premijeri filma «Konjanik» 23. ožujka, a on tvrdi da toga dana nije bio na premijeri. Feral se isprièao tvrdeæi da nisu imali namjeru uvrijediti ga netoènom informacijom èime su priznali da su pogriješili i da je pritužba Vladimira Šeksa osnovana
                                  41. Zahtjev grupe graðana iz Zadra: protiv Hrvatskog narodnog lista

 Povrijeðeni su èlanci 1., 3., 16. i 19. Kodeksa èasti hrvatskih novinara ali i èlanci 37. i 39. Ustava Republike Hrvatske
(opomena iz èlanka 7 pod b, protiv glavnog urednika, ako je èlan, brisanje iz èlanstva u skladu sa èlankom 8.)
NAPOMENA: ali nije èlan HND-a!

Zakljuèak je prihvaæen jednoglasno Objavom imena, adresa, brojeva telefona graðana Zadra, uredništvo je pozvalo na svojevrsni linè i time prekršilo ne samo èlanke 1., 3., 16. i 19. Kodeksa èasti hrvatskih novinara, veæ i èlanke 37. i 39. Ustava Republike Hrvatske.
Glavnom uredniku izreèena je najteža kazna jer se svaki nepotpisani objavljeni tekst smatra uratkom uredništva, kako je izreèeno u èlanku 12. Kodeksa èasti hrvatskih novinara
                                  42. Zahtjev Smiljke Škugor Hrnèeviæ, novinarke HINE: protiv Jutarnjeg lista i novinara Vjesnika Tihomira Ponoša

 U oba teksta prekršeni su èlanci 4. i 22. Kodeksa èasti hrvatskih novinara
(opomena iz èlanka 7. pod b Tihomiru Ponošu i glavnom uredniku Jutarnjeg lista)

3:2
(dva su bili za težu opomenu a ne izreèenu blažu) Tekstovi u Jutarnjem listu i Vjesniku nisu praæenje dogaðaja, nego njihovo stvaranje što je, na žalost, postala dosta èesta praksa u hrvatskim medijima. Ovi tekstovi su neka vrsta medijskog «reketiranja».
6. SJEDNICA/
17. lipnja 2004.   
                                  43.  Zahtjev FINE protiv Nacionala

 Nacional je prekršio etièka pravila novinarstva jer nije tražio mišljenje druge strane, niti je objavio demanti
(opomena i upozorenje na obveze, u skladu sa èlankom 7 pod a) Pravilnika o radu Novinarskog vijeæa èasti)

4:1
 Ne ulazeæi u istinitost i toènost jednih ili drugih podataka, ocjenjuje se da je Nacional morao objaviti demantije, ako veæ nije sa svojim saznanjima suoèio drugu stranu. Ovako su oni iznijeli samo svoja saznanja ne omoguæivši napadnutom da se brani. Osim toga nakon što su dobili odgovor FINA-e, nisu nastavili s prièom da se dozna što je zapravo istina.
Neprofesionalno je od Nacionala i to što dva teksta uopæe nisu potpisana, dok je prvi pisao Željko Rogošiæ.

                                  44. Zahtjev Roberta Matijeviæa protiv novinara Jutarnjeg lista Marija Kavaina, Gorana Maliæa iz Globusa i Vladimira Milinoviæa iz Playboya  Zahtjev je odbaèen kao NEOSNOVAN

4:1 iz dostupnih materijala i oèitovanja novinara Kavaina vidljivo je da nije došlo do medijskog progona Roberta Matijeviæa jer je on oèito imao pristup medijima i putem oèitovanja i putem konferencija za novinare koje su prenesene u novinama, kao i putem davanja izjave ili komentara u pripremi teksta što je on sam odbijao, birajuæi novinare.

                                 45. Traženje novinara Informativnog programa HTV-a Novinarsko vijeæe èasti se u povodu teksta Gotovina: oèekujem skoro rješavanje moga sluèaja objavljenog u Veèernjem listu 7. veljaèe 2004., kojeg je napisao umirovljeni brigadir Ante Kotromanoviæ, donedavno profesionalni vojnik, koji za obavijesnog razgovora u MUP-u koristi pravo zaštite profesionalnih novinara Zahtjev za postupanje NEOSNOVAN jer je Kotromanoviæ, sukladno zakonu, mogao uskratiti informaciju o izvoru, iako nije novinar.

Zakljuèak je prihvaæen jednoglasno
 Ante Kotromanoviæ, kao autor èlanka u Veèernjem listu o haaškom optuženiku Anti Gotovini, mogao je uskratiti policiji podatke o izvoru objavljene informacije jer pravo na odbijanje otkrivanja izvora, prema Zakonu o medijima, nije dano samo novinaru, veæ i autorima objavljenih priloga koji nisu novinari. Dakle, Kotromanoviæ je, sukladno zakonu, mogao uskratiti informaciju o izvoru iako nije novinar i stoga je zahtjev o oèitovanju Vijeæa èasti o takvom postupku Ante Kotromanoviæa neosnovan.
7. SJEDNICA/
15. srpnja 2004.   
                                  46. Zahtjev Nove Dalmatinke za pokretanje postupka protiv Slobodne Dalmacije
 Nije prekršen Kodeks èasti hrvatskih novinara

Zakljuèak je prihvaæen jednoglasno Odbaèen je zahtjev Nove Dalmatinke za pokretanje postupka protiv Slobodne Dalmacije jer tekstom Dalmatinka pred raskidom ugovora sa talijanskim kupcima nije povrijeðen Kodeks èasti hrvatskih novinara. U okviru Sinjski HB: Robovlasnièki sistem u Dalmatinki prenijet je samo stav te stranke, i to korektno.
8. SJEDNICA/
23. rujna 2004.   
                                  47. Zahtjev Nade Letica iz Podgore za pokretanje postupka protiv novinarke Ane Dragièeviæ zbog teksta u Slobodnoj Dalmaciji od 7. sijeènja 2004. godine Nastavlja se bitka za Donju Goru.

4:1 Nije prekršen Kodeks èasti hrvatskih novinara

4:1 Iz oèitovanja novinarke Nade Letica vidi se da joj nije bila namjera izvještavati o dogaðaju, veæ je pisala osvrt, a u toj novinarskoj formi ima pravo iznositi i vlastiti stav.

                                  48. Zahtjev Josipa Žiliæa iz Rijeke za oèitovanjem u povodu kršenja novinarske etike u Regionalu.
 Vijeæe èasti ne može utvrditi toènost navoda niti jedne strane buduæi da se urednik Regionala Tomislav Marijan Bilosniæ pismeno oèitovao da nije osobno dobio pismo Josipa Žiliæa i nije ga nikome preusmjerio.

4:1 Josip Žiliæ se Vijeæu obratio s tvrdnjom da njegovo pismo, reakciju, Zadarski Regional nije objavio, veæ je «uredništvo, na èijem je èelu Marijan Bilosniæ, umjesto objave ili neobjave tekst reagiranja uruèilo Radoslavu Bobanoviæu» a ovaj je nakon toga podnio privatnu tužbu protiv Žiliæa, tužeæi ga, na osnovu teksta namijenjenog objavi u Regionalu, za kaznena djela klevete i uvrede.
U pismenom oèitovanju Novinarskom vijeæu èasti, Tomislav Marijan Bilosniæ tvrdi da njegovo pismo «nije dobio osobno» pa ga nije mogao niti objaviti, niti ga je «još manje preusmjeravao u bilo kojem pravcu».
Èlanovi Novinarskog vijeæa èasti u ovome sluèaju ne mogu utvrditi toènost navoda niti jedne strane u ovome sporu pa time niti donijeti konaèni sud o tvrdnji Josipa Žiliæa da je u ovome sluèaju prekršena novinarska etika.

                                 49. Zahtjev HZSN za pokretanjem postupka protiv Tomislava Židaka zbog teksta Naglasak objavljenom u Jutarnjem listu 21. travnja 2004. godine.

 Novinar Tomislav Židak prekršio je èlanke 4. i 22. Kodeksa èasti hrvatskih novinara
(opomena prema èlanku 7. pod a) Pravilnika o radu Novinarskog vijeæa èasti)

4:1 U tekstu Naglasak novinar Tomislav Židak je, ne provjerivši èinjenice, neopravdano napao Hrvatski zbor sportskih novinara (èiji je èlan) da nije reagirao na nasrtaj na novinara Davorina Olivarija i time povrijedio èlanak 4. Kodeksa èasti hrvatskih novinara, u kojemu piše da je «novinar obavezan iznositi istinitu, uravnoteženu i provjerenu informaciju».
Osim toga, tvrdnjom da HZSN štiti samo novinare elektronièkih medija, i tonom kojim je pisao o Zboru, Tomislav Židak prekršio je i èlanak 22. Kodeksa èasti hrvatskih novinara u kome piše da «novinar i novinarska organizacija èuvaju ugled, dostojanstvo i integritet svoje profesije, suraðuju meðu sobom i njeguju kolegijalne i drugarske odnose kao i profesionalnu solidarnost».

                                  50. Zahtjev Ante Novaka iz Makarske za pokretanje postupka protiv novinarke Ivane Pleiæ, dopisnice Slobodne Dalmacije iz Makarske, zbog teksta Gradonaèelnik Makarskoj dužan dva milijuna kuna objavljenog 30. lipnja 2004. godine.

 Novinarka Ivana Pleiæ nije prekršila Kodeks èasti hrvatskih novinara pa se zahtjev Ante Novaka za pokretanje postupka protiv nje odbacuje kao neutemeljen.

Zakljuèak je prihvaæen jednoglasno Novinarka Ivana Pleiæ u tekstu Gradonaèelnik Makarskoj dužan dva milijuna kuna objavljenom 30. lipnja 2004. godine u Slobodnoj Dalmaciji, izvijestila je profesionalno i korektno, što je u svome oèitovanju potvrdio i njezin urednik Dražen Duilo. U prijavi Vijeæu èasti gospodin Novak navodi da je èlanak neprofesionalna, nekorektan i politièki pristran, no, apsolutno nièim to ne argumentira osim tvrdnjom da je oèekivao da æe biti iznesena istina. Poziva se na snimku svoje press-konferencije za koju mediji nisu pokazali interes, a na lokalnoj TV Jadranu emitirana je u plaæenim terminima.
                                51. Zahtjev Ivice Kruhobereca iz Varaždina za oèitovanjem u povodu neobjavljivanja ispravka netoènih navoda u kolumni Ernesta Fišera, glavnog urednika Varaždinskih vijesti.

 Ernest Fišer, glavni urednik Varaždinskih vijesti povrijedio je etièka pravila novinarstva jer nije objavio ispravak pa mu se izrièe opomena za blaži sluèaj povrijede Kodeksa prema èlanku 7. pod a) Poslovnika o radu Novinarskog vijeæa èasti.
I Ivica Kruhoberac i Ernest Fišer upozoreni su i da nije korektno osobne problematiène odnose rješavati putem novina u kojima rade.

Zakljuèak je prihvaæen jednoglasno

 Ernest Fišer, glavni urednik Varaždinskih vijesti povrijedio je etièka pravila novinarstva jer nije objavio ispravak navoda iznesenih u kolumni «Otimaèi imena» jer je Kruhoberac priloženim dokumentima dokazao da je u spornoj kolumni bilo netoènih podataka.
No, obojica novinara, i podnositelj zahtjeva Ivica Kruhoberac i Ernest Fišer, upozoreni su da nije korektno osobne problematiène odnose rješavati putem novina u kojima rade.

9. SJEDNICA/
28. listopada 2004.   
                                  52. Zahtjev Željka Klindžiæa, vlasnika i urednika web portala Slavonski Brod online, zbog teksta na web stranici Veèernjeg lista kako je «sb-online nezavisni mediji nestao» i da je «jako blizu centra opasnih zbivanja 9. lipnja u Slavonskom Brodu». Zahtjev je odbaèen jer èlanovima Vijeæa nije dostavljen sporni tekst sa web stranice Veèernjeg lista.

Zakljuèak je prihvaæen jednoglasno Buduæi da podnositelj zahtjeva, niti na traženje èlanova Vijeæa, nije dostavio sporni tekst sa web stranice Veèernjeg lista, nema osnovnog dokumenta na osnovu kojega bi se odluèivalo, pa je ovaj zahtjev za pokretanje postupka protiv Veèernjeg lista odbaèen.

                                  53. Zahtjev dr. Nade Ninèeviæ iz Zadra za pokretanjem postupka protiv Minje Gugiæ, novinarke iz zadarskog dopisništva Jutarnjeg lista, zbog teksta objavljenog 16. lipnja 2004. godine o eksplantaciji organa. Povrijeðen je èlanak 16. Kodeksa èasti hrvatskih novinara i novinarki Minji Gugiæ se izrièe opomena zbog težeg sluèaja kršenja Kodeksa prema èlanku 7. pod b) Praavilnikas o radu Novinarskog vijeæa èasti.
Opomenu je Vijeæe izreklo i uredniku zadarskog dopisništva Mariu Vuksanu te uredniku Jutarnjeg lista Tomislavu Wrussu.

Zakljuèak je prihvaæen jednoglasno Osobni podaci, ukljuèujuæi i podatke o bolesti, bez privole osobe na koju se odnose, ne smiju se objaviti. U sluèaju presaðivanja organa bez privole èlanova najuže obitelji.
U tekstu novinarke Minje Gugiæ izrièito se navodi da se obitelj nije suglasila s objavom imena osobe èiji su organi presaðeni. Ona tvrdi da je ime objavila na insistiranje urednika zadarskog dopisništva Jutarnjeg lista Maria Vuksana, èime su i novinarka i urednik povrijedili èlanak 16. Kodeksa èasti hrvatskih novinara u kojemu piše da «objavljivanje podataka koji narušavaju neèiju privatnost, bez neèije privole, mora biti opravdano interesom javnosti, ali da novinar treba štititi èovjekovu intimu od neopravdanog ili senzacionalistièkog otkrivanja u javnosti i obavezan je poštivati svaèije pravo na privatni i obiteljski život, dom, zdravlje i prepisku» te da se «posebna pozornost i odgovornost zahtjeva kada izvještava o nesreæama, obiteljskim tragedijama, bolestima…».
Ovo je novinarki Minji Gugiæ (koja nije èlanica HND-a) drugi sluèaj prijave zbog otkrivanja identiteta, protivno volji onih o kojima piše, pa joj je izreèena opomena zbog težeg sluèaja kršenja Kodeksa prema èlanku 7. pod b) Poslovnika o radu Novinarskog vijeæa èasti.
Šef dopisništva Jutarnjeg lista u Zadru Mario Vuksan, kojega novinarka optužuje da je zahtijevao od nje da objavi ime unatoè protivljenju obitelji, nije odgovorio na zahtjev za oèitovanje, pa, prema zakljuèku sa 8. sjednice Novinarskog vijeæa èasti, smatra se da je i on, kao i novinarka Minja Gugiæ, koja je povrijedila èlanak 16. Kodeksa èasti hrvatskih novinara, zaslužio opomenu zbog težeg sluèaja kršenja Kodeksa prema èlanku 7. pod b) Poslovnika o radu Novinarskog vijeæa èasti. Opomenu opisanu u èlanku 7. pod b) Poslovnika o radu Novinarskog vijeæa èasti, Vijeæe je izreklo i uredniku Jutarnjeg lista Tomislavu Wrussu.
                                 54. Zahtjev mr. sci. Vedrana Æoriæa, KBC Rebro, za pokretanje postupka protiv novinarke Diane Glavina zbog teksta u Veèernjem listu od 22. srpnja 2004. godine pod naslovom Troje ljudi umrlo zbog pogreške lijeènika?

 Novinarka Diana Glavina nije povrijedila Kodeks èasti hrvatskih novinara.

Zakljuèak je prihvaæen jednoglasno
 Premda je tekst opremljen prilièno «žestoko» (nadnaslov: OPERACIJE: Lijeènici na Rebru optužuju za preveliku smrtnost kod operacija na kardiokirurgiji; naslov: Troje ljudi umrlo zbog pogreške lijeènika?), novinarka Dijana Glavina nièim nije povrijedila Kodeks èasti hrvatskih novinara. U «žestokoj» opremi, naslov je ipak s upitnikom što znaèi da se u njemu ne tvrdi, nego se nešto dovodi u pitanje.
Takav je i tekst. Novinarka Diana Glavina ništa ne tvrdi nego dovodi u pitanje, i to suprotstavljajuæi podatke i informatore (bez obzira na to što je jedan anoniman). Saslušala je obje strane, objavila anonimni izvor, zatim službene podatke koji govore nešto drugo, i to kroz upravni govor ravnatelja KBC Rebro dr. Željka Reinera. Èak je radi objektivnosti konzultirala i treæu stranu, kardiokirurga KBC Dubrava dr. Bojana Bioèinu, i time dodatno i opravdano proširila temu, zakljuèujuæi na kraju teksta da «možda upravo ova prièa sa Rebra pokazuje da je vrijeme da i u nas podaci o neèijoj veæoj ili manjoj uspješnosti postanu dostupni bolesnicima. Samo se time može sprijeèiti svaka eventualna manipulacija».  Novinarka, naime, navodi da se drugdje u svijetu vodi evidencija stope smrtnosti doèim se to kod nas u Hrvatskoj radi samo zbog interne upotrebe. Zato su i moguæe manipulacije, a novinarka Diana Glavina, na kraju, jasno stavlja do znanja da je i ovdje možda rijeè o manipulaciji (pa u tekstu koristi puno upitnika!) i zakljuèuje, kako je veæ navedeno, da je te eventualne manipulacije (kako ih vidi i predstavka lijeènika mr. sc. Vedrana Èoriæa i Kolega) moguæe sprijeèiti svima dostupnim podacima o uspješnosti lijeènika, odnosno ustanova. A, kao što se i iz ovoga primjera vidi, najgora je varijanta ako se podaci o smrtnosti koriste radi nekih i neèijih interesa i novinari imaju, u svakom sluèaju, pravo pisati i o tome fenomenu.
Važno je napomenuti da je u Veèernjem listu objavljen demanti teksta.
Na kraju treba spomenuti da se iz oèitovanja novinarke vidi da je slièan tekst dva dana kasnije bio objavljen i u Novom listu, ali je oprema bila puno «mirnija». Kako na ovaj tekst nije bilo primjedbi, možda je toèno da je reakciju na tekst u Veèernjem listu izazvala upravo oprema teksta.

                                 55. Zahtjev Zlatka Vidaèkoviæa za HDFK za pokretanje postupka protiv Vesne Kljajiæ zbog teksta u Glasu Slavonije od 31. srpnja 2004. godine pod naslovom Glupost i jal hrvatski sindromi

 Povrijeðen je èlanak 7. Kodeksa èasti hrvatskih novinara, pa se novinarki Vesni Kljajiæ i glavnom i odgovornom uredniku Glasa Slavonije Bojanu Divjaku, izrièe opomena za blaži sluèaj povrede Kodeksa, opisana u èlanku 7. pod a) Pravilnika o radu Novinarskog vijeæa èasti

Zakljuèak je prihvaæen jednoglasno Prenoseæi uvrede koje je na raèun HDFK i pojedinih èlanova ove udruge u razgovoru izrekao redatelj Jakov Sedlar («jebivjetarska koalicija», «kreten», «umobolni idiot»), novinarka Vesna Kljajiæ povrijedila je èlanak 7. Kodeksa èasti hrvatskih novinara prema kojemu je «novinar dužan poštivati etiku javne rijeèi i kulturu dijaloga, te uvažavati dostojanstvo i integritet osobe s kojom polemizira».
Iako u svome oèitovanju novinarka navodi kako se ne osjeæa odgovornom za izraze, koje je u autoriziranom intervjuu izrekao njezin sugovornik, èlanovi Vijeæa smatraju da je trebala upozoriti sugovornika da ne smije vrijeðati jer je, kao novinarka, odgovorna za javnu rijeè i ne bi smjela objavljivati intervju koji je ispod profesionalnih standarda. Zbog toga je opomena izreèena i glavnom i odgovornom uredniku Glasa Slavonije Bojanu Divjaku.
Istina, buduæi da je rijeè o autoriziranom intervjuu, u sluèaju sudske tužbe, nakladnik može biti osloboðen plaæanja štete zbog ovih izraza, ali ta èinjenica ne oslobaða novinara dužnosti da poštuje profesionalne standarde.
                               56. Zahtjev Vinka Karduma iz Zadra za pokretanje postupka protiv novinara Edija Škovrlja zbog priloga na HTV-u u emisiji U krupnom planu emitiranog 17. kolovoza 2004. godine o bespravnoj gradnji.  Novinar Edi Škovrlj nije prekršio Kodeks èasti hrvatskih novinara, pa je zahtjev odbaèen kao neosnovan.

Zakljuèak je prihvaæen jednoglasno Prijedlog Vinka Karduma da se utvrdi kršenje novinarske etike u emisiji HTV-a o bespravnoj gradnji urednika i voditelja Edija Škovrlja, emitiranoj 17. kolovoza 2004., neosnovan je, jer kršenja Kodeksa èasti HND-a nije bilo.
Preglednom snimke emisije utvrðeno je da Vinko Kardum nije niti spomenut. Stanislav Antiæ, èiji nastup u emisiji Kardum smatra spornim, u kratkom nastupu spomenuo je dugotrajno sporenje sa susjedom zbog bespravno izgraðenog kata koji mu zaklanja vidik. Pokazana je i snimka sa lica mjesta iz koje šira javnost nije mogla saznati ni o kojem susjedu ni o kojoj kuæi se radi. Time nisu prekršeni novinarski standardi, niti je Vinku Kardumu kao drugoj strani nanesena šteta.

                                 57. Zahtjev Ivana Petrušièa iz Žakanje za pokretanje postupka protiv novinara T.V. zbog teksta u Veèernjem listu od 30. srpnja 2004. godine pod naslovom Reagiranje Ivana Petrušiæa. Novinar Tomo Vièiæ je prekršio èlanak 16. Kodeksa èasti hrvatskih novinara i izrièe mu se blaža opomena opisana u èlanku 7. pod a) Pravilnika o radu Novinarskog vijeæa èasti.

Zakljuèak je prihvaæen jednoglasno Novinar Tomo Vièiæ prekršio je èlanak 16. Kodeksa èasti hrvatskih novinara jer nije zaštitio identitet izvora informacija iako je ovaj to izrièito tražio. U èlanku 16. Kodeksa piše da «objavljivanje podataka koji narušavaju neèiju privatnost, bez neèije privole, mora biti opravdano interesom javnosti» a u ovome sluèaju to otkrivanje identiteta izvora informacija nije bilo nužno.
Olakotna je okolnost da je Veèernji list objavio demanti.

                                58. Zahtjev prof. dr. sci. Velimira Šimuniæa za pokretanje postupka protiv novinarki Danijele Mudriæ, Ane Jeliniæ i urednika Renata Kuniæa zbog priloga u emisiji U krupnom planu od 10. kolovoza 2004. godine na HTV-u, te novinarke Nine Domazet koja je o istoj temi pisala u Novom listu 12. i 13. kolovoza 2004. godine. U emisiji U krupnom planu nije prekršen Kodeks èasti hrvatskih novinara jer su prikazane obje strane.
Kodeks èasti nije prekršila niti novinarka Novog lista Nina Domazet jer je i ona pokazala obje strane.

Zakljuèak je prihvaæen jednoglasno
 Veæ u najavi u emisiji U krupnom planu novinarka Danijela Mudriæ upotrijebila je rijeè «navodno», ograðujuæi se od tvrdnje da je zaista rijeè o korupciji. U toj emisiji objavljeno je ono što je rekla gospoða Elena Folo, a zatim je saslušana i druga strana, što je u skladu s profesionalnim standardima. Dodatno se ograðujuæi, u emisiji U krupnom planu su za vrijeme priloga pokazali i telop na kojemu je pisalo da tim prilogom ne žele nikoga povrijediti.
I novinarka Novog lista  Nina Domazet se koristila prièom gospoðe Elene Folo kao osnovom za svoj tekst, a zatim je o cijelom sluèaju pitala i drugu stranu, objavljujuæi ih obje u svome tekstu. Jedina zamjerka tekstu u Novom listu je neprimjerena oprema, odnosno fotografija objavljena uz ovu prièu na kojoj je arhivska fotografija na kojoj podnositelj zahtjeva, prof. dr. sci. Velimir Šimuniæ pleše s Nevenkom Tuðman.

Ovdje treba napomenuti i da je prof. dr. sci. Velimir Šimuniæ  imao prilike demantirati prièu Elene Folo kada je objavljena na web portalu, gdje su je pronašli i novinari, ali to nije uèinio pa su novinari HTV-a i Novog lista imali pravo vjerovati da je informacija koju je iznijela gospoða Folo toèna.
                                 59. Zahtjev Simeone Pancirov za pokretanje postupka protiv Glasa Primoštena zbog teksta bez potpisnika od travnja 2004. godine.

 Nije prekršen Kodeks èasti hrvatskih novinara pa je zahtjev za pokretanje postupka odbaèen kao neosnovan.

Zakljuèak je prihvaæen jednoglasno Privremeni glavni i odgovorni urednik Glasa Primoštena Zdravko Gracin objavom teksta Uvjetna kazna Simeoni Pancirov u broju 7. iz travnja 2004. nije prekršio Kodeks èasti hrvatskih novinara, kako to tvrdi novinarka Slobodne Dalmacije, jer je vijest o ukidanju presude objavio u prvom iduæem, 8., broju.
Vijest o kazni zatvora od mjesec dana, uvjetno na godinu dana, izreèenoj novinarki Simenoni Pancirov u sijeènju 2004. objavljena je u broju 7. od travnja. Presuda o ukidanju te kazne, i vraæanju na ponovni postupak, donesena je krajem ožujka i objavljena je u broju 8.
U svom oèitovanju Zdravko Gracin tvrdi da se radi o vijestima u nizu i da su informacije o presudama objavljivali ovisno o tome kada su im postale dostupne.

                                  60. Zahtjev pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za pokretanje postupka protiv autora teksta potpisanog sa Rogi objavljenog u Bjelovarcu pod naslovom Prasice i 15. srpnja 2004. godine. Nije prekršen Kodeks èasti hrvatskih novinara jer je rijeè o humoreski, èiji sadržaj nije uvredljiv, veæ duhovit s mjerom.

Zakljuèak je prihvaæen jednoglasno Veæ iz nadnaslova rubrike (Muškarci su iz birtije, a žene s placa) vidljivo je da je rijeè o specifiènoj novinarskoj vrsti – humoreski, koju odlikuju vedri tonovi, veselost, jednostavnost obrade, te optimistièan, šaljiv i zabavan sadržaj (prema definiciji teorije novinarskih vrsta, humoreska je «ne samo kratka prièa, novela koja se odlikuje vedrijim tonovima, veselošæu i jednostavnošæu obrade, èiji je sadržaj optimistièan, šaljiv i zabavan nego i kao izrazito novinski žanr, vrsta nekadašnjeg podliska/feljtona»)
Tekst nije napisan na uvredljiv naèin, nije zlonamjeran, veæ se na šaljiv i duhovit naèin bavi svakodnevnim odnosima izmeðu žena i muškaraca, pa nema osnova za pokretanje postupka protiv autora ovoga teksta objavljenoga u Bjelovarcu 15. srpnja 2004. godine pod naslovom Prasice.

 

10. SJEDNICA/
17. studenoga 2004.   
                                 61. Zahtjev Gordane Škoriæ za pokretanje postupka protiv Vesne Kljajiæ zbog teksta objavljenog u Hrvatskom slovu 18. lipnja 2004. godine Tko prešuæuje akademika Graèanina? Povrijeðen èlanak 4. Kodeksa èasti hrvatskih novinara i novinarki Vesni Kljajiæ izrièe se opomena zbog blažeg sluèaja kršenja Kodeksa prema èlanku 7. pod a) Pravilnika o radu Novinarskog vijeæa èasti

4:1 Tekst je pristran i neuravnotežen, a èlanak 4. Kodeksa èasti hrvatskih novinara obvezuje da iznosi istinitu, uravnoteženu i provjerenu informaciju. Novinarka je ove propuste mogla izbjeæi da se pri pisanju o prof. dr. Arsi Škoriæu koristila podacima o njemu koji se mogu naæi u struènoj literaturi.
Istina, novinarka u tekstu citira poznati izvor i nije odgovorna za ono što izvor tvrdi o osobi o kojoj piše, ali je cijeli tekst mogla «uravnotežiti» da je koristila službene podatke iz biografije prof. dr. Škoriæa.
62. Zahtjev Anke Torbarina iz Zadra za pokretanje postupka protiv novinarke Stele Filipi zbog teksta u Veèernjem listu od 22. kolovoza 2004. godine pod naslovom Vozaè hitne osumnjièen za razbojstvo sa špricom.
 Prekršen èlanak 16. Kodeksa èasti hrvatskih novinara i novinarki Steli Filipi izrièe se opomena zbog težeg sluèaja kršenja Kodeksa prema èlanku 7. pod b) Pravilnika o radu Novinarskog vijeæa èasti

Gordana Grbiæ najavila je da æe napisati izdvojeno mišljenje o sluèaju teksta novinarke Stele Filipi objavljenom u Veèernjem listu 22. kolovoza 2004. pod naslovom Vozaè hitne osumnjièen za razbojstvo špricom jer smatra da je predložena sankcija preoštra

4:1
(izdvojeno mišljenje G. Grbiæ) U tekstu Vozaè hitne osumnjièen za razbojstvo sa špricom novinarka je navela puno ime i prezime osobe koja je, kako piše i sama novinarka u obrazloženju, samo osumnjièenik i krivnja mu još nije dokazana.
Prema èlanku 16. Kodeksa èasti hrvatskih novinara, novinar treba štititi èovjekovu intimu od neopravdanog ili senzacionalistièkog otkrivanja u javnosti i poštivati svaèije pravo na privatni i obiteljski život, a objavljivanje podataka koji narušavaju neèiju privatnost, bez neèije privole, mora biti opravdano interesom javnosti. Posebna se pozornost i odgovornost zahtijeva kada se izvještava o nesreæama i obiteljskim tragedijama a treba poštivati i pretpostavku (presumpciju) nedužnosti, na što se u prijavi Vijeæu poziva i majka osobe èije se ime spominje u spornom tekstu.
63. Zahtjev Josipa Begoviæa iz Zagreba za pokretanje postupka protiv Bojana Divjaka, Ane Dikliæ i Vesne Kljajiæ zbog teksta Poslije ubojitih policijskih akcija, Begoviæ munjevito napredovao, objavljeno u Glasu Slavonije od 12. srpnja 2004. godine. Nije prekršen Kodeks èasti hrvatskih novinara niti Statut HND-a

4:1 Nakon uvida u objavljeni tekst i ispravak objavljen u rubrici Reagiranja, èlanovi Vijeæa su zakljuèili da treba odbaciti zahtjev Josipa Begoviæa jer nisu povrijeðena njegova prava niti su se novinari Glasa Slavonije ogriješili o Kodeks èasti hrvatskih novinara.
Doduše tekst je napisan vrlo površno. Istraživanje koje je trebalo prethoditi tekstu nije obavljeno u potpunosti, jer spomenute veze Begoviæa i vladajuæe koalicije nisu dokumentirane, isto tako niti da li je ubijeni imao pušku u ruci ili u ormaru, te nije navedeno da se supruga ubijenog kriminalca obratila sudu.
U priopæenju MUP-a ne potvrðuju se navodi za koje Begoviæ tereti novinarke, meðutim iz njihovog dopisa potvrðeno je da je prvostupanjski sud odbio tužbu supruge ubijenog kriminalca protiv djelovanja policije i nije našao da je policija radila izvan svojih ovlasti, a takoðer se to potvrðuje i u izvještaju OESS-a koji je èitav sluèaj pratio.
Potpuno je neosnovan prigovor Josipa Begoviæa da je tekst objavljen u nedjeljnom Glasu Slavonije, kao i reagiranje, kada je nakladna najmanja. To je, naime, stvar ureðivaèke politike.
64. Zahtjev Perice Finca iz Ogulina za pokretanje postupka protiv Veèernjeg lista zbog teksta novinarke Dubravke Vukoviæ Susjede zavadilo smeæe! Objavljenog 13. kolovoza 2004. godine. Nije prekršen Kodeks èasti hrvatskih novinara niti Statut HND-a

Zakljuèak je prihvaæen jednoglasno

 Vijeæe je predložilo da se zahtjev Perice Finica iz Ogulina odbaci kao neosnovan jer novinarka Dubravka Vukoviæ nije prekršila Kodeks èasti hrvatskih novinara, niti bilo koje profesionalno naèelno, jer je u svome tekstu Susjede zavadilo smeæe! prenijela stavove obiju strana, dakle, i gospodina koji je podnio zahtjev Vijeæu èasti HND-a. On je, dakle, sve na što se žalio Vijeæu veæ rekao i novinaru i ona je te njegove stavove objavila u spornom tekstu.
11. SJEDNICA/
21. prosinca 2004.   
65. Zahtjev Dominika Domijana, Novi Vinodolski, protiv novinara Antuna Ficka zbog teksta u Veèernjem listu od 15. listopada 2004. godine Ratu za parkirališna  mjesta u Novom Vinodolskom ne nazire se kraj. Nije prekršen Kodeks èasti hrvatskih novinara niti Statut HND-a

Zakljuèak je prihvaæen jednoglasno
 U ovome sluèaju bila je sporna samo fotografija, koju je, prema tvrdnjama podnositelja zahtjeva Dominika Domijana, novinar Antun Ficko snimio s njegovog posjeda, bez njegovog odobrenja. Èlanovi Vijeæa zakljuèili su da u ovome sluèaju nije povrijeðena niti jedna odredba Kodeksa èasti, niti Statuta HND-a pa su zahtjev odbacili kao neutemeljen.

66.

 Zahtjev predsjednika Županijskog suda u Zadru za pokretanje postupka protiv Narodnog lista iz Zadra zbog teksta Sutkinja Prosenica prijavljena za korupciju i teksta u rubrici Reagiranja pod naslovom Sramite se, sutkinjo Tatjana Domijan - Mrva! sve objavljeno u istom broju 4. studenog 2004. godine.
Spojeno sa: Zahtjev predsjednika Županijskog suda u Zadru za pokretanje postupka protiv Narodnog lista iz Zadra zbog netoènosti u tekstovima, podcjenjivaèkog  i uvredljivog naèina pisanja. Prekršen je èlanak 3. Kodeksa èasti hrvatskih novinara i glavnom i odgovornom uredniku Narodnog lista Nevenu Paviæu izrièe se opomena zbog lakšeg sluèaja kršenja Kodeksa prema èlanku 7. pod a) Pravilnika o radu Novinarskog vijeæa èasti

4:1
 U nizu èlanaka o sucima i presudama sudova koji su u nadležnosti Županijskog suda u Zadru, bilo potpisanih ili nepotpisanih, prema prijavi predsjednika Županijskog suda u Zadru Antuna Klišmaniæa, prekršen je èlanak 3. Kodeksa èasti hrvatskih novinara zbog èega se glavnom i odgovornom uredniku Narodnog lista Nevenu Paviæu izrièe blaži oblik opomene.
Èlankom 3. Kodeksa traži se poštivanje profesionalne distance prema aktualnim zbivanjima kao jednom od uvjeta za objektivno, profesionalno izvještavanje o dogaðajima. U èlancima u kojima se piše uglavnom o nepravomoænim presudama tog suda protiv Narodnog lista, ne samo da nema distance, veæ iz svakog retka izbija velika ljutnja, karakteristièna za svakog tko gubi sudski spor. Zbog pravila profesije novinari se ne bi smjeli ponašati na naèin koji je dopušten drugim graðanima.
U sluèajevima u kojima nije stranka u sporu Narodni list staje bespogovorno na stranu stranke koja gubi spor i u pravilu ne traži mišljenje suda kao druge strane. Stoga nije dobro što neki od najoštrijih tekstova nisu potpisani jer se ne može razlikovati radi li se o novinarskom tekstu ili reagiranju èitatelja. Neobjavljivanjem imena autora, ma tko on bio, urednik je na sebe preuzeo odgovornost za sve što je objavljeno. Ono što bi se možda moglo oprostiti èitatelju, nikako se ne može oprostiti uredniku kojeg vežu profesionalna pravila i kada nije èlan HND-a.
U nepotpisanom èlanku Sutkinja Prosenica prijavljena za korupciju naširoko i bez ikakve ograde iznose se tvrdnje o neosnovanosti presude i kaznenoj prijavi odvjetnika Petra Šale protiv sutkinje Prosenice, koji zastupa stranku u sporu, kao i još nekih neimenovanih odvjetnika. Nepotpisani autor daje punu vjeru tom izvoru i ne trudi se niti provjeriti navode kod treæe struène neovisne strane, niti èuti drugu stranu, èime je napravljen profesionalni propust.
U oèitovanju na prijavu urednik je bez ostatka stao iza navoda iz èlanka Sramite se, sutkinjo Tatjana Domljan Mrva koji je klasièna uvredljiva, neargumentirana i jednostrana ljutnja stranke koja je izgubila spor napisana ispod svake profesionalne razine. Za objavu takvog teksta odgovoran je urednik.
Treæi prijavljeni, nepotpisani, ali po svemu sudeæi redakcijski tekst Seksualne maštarije suca Škunce, pretjerana je provala ljutnje na suca koji je kaznio Narodni list s 15.000 kuna naknade štete, èak i kada bi se utvrdilo da ih je nepravedno kaznio.
Zapisnik 11. sjednice prihvaæen jednoglasno uz dopunu u toèki 5:
«Urednik Narodnog lista Neven Paviæ Novinarskom vijeæu èasti dostavio je u meðuvremenu odluku Županijskog suda kojim je poništena odluka o kojoj je pisao Narodni list u èlanku Sutkinja Prosenica prijavljena za korupciju. Stav je Vijeæa da viša sudska istanca i služi tome da potvrdi ili poništi odluku niže, ali takva odluka Županijskog suda ne potvrðuje da je bilo korupcije.»

12. SJEDNICA/
27. sijeènja 2005.   
                                  67. Zahtjev Smaila Mašinoviæa, vlasnika tvrtke MENS iz Opatije, za pokretanje postupka protiv novinara Ive Kirigina i novinarke Mirjane Ronèeviæ, zbog «tendencioznog i huškaèkog pisanja» o gradnji objekta u Voloskom. Novinar Ivo Kirigin i novinarka Mirjana Ronèeviæ povrijedili su èlanak 1. Kodeksa èasti hrvatskih novinara jer poštivali osnovno pravilo novinarstva da pitaju drugu stranu pa im je veæinom glasova izreèena opomena opisana u èlanku 7. pod b) Pravilnika o radu Novinarskog vijeæa èasti.

Jednoglasnoo da su pogriješili ali 3 za TEŽU i 2 za BLAŽU opomenu
 Iako u svome oèitovanju novinar Ivo Kirigin navodi da je pokušao objektivno izvijestiti i odbacio optužbe za tendenciozno pisanje, niti jedan novinar nije kontaktirao Smaila Mašinoviæa, osobu o kojoj su pisali i zatražio njegovo mišljenje kao mišljenje druge strane. Zbog toga se dobiva dojam da su tekstovi napisani tendenciozno pa je stav Novinarskog vijeæa èasti da su novinar Ivo Kirigin i novinarka Mirjana Ronèeviæ svojim pisanjem povrijedili èlanak 1. Kodeksa èasti hrvatskih novinara i, veæinom glasova, izreèena im je opomena opisana u èlanku 7. pod b) Pravilnika o radu Novinarskog vijeæa èasti.

                                  68. Zahtjev Josipa Radeljaka protiv novinara Denisa Kuljiša zbog teksta objavljenog u Globusu od 22. listopada 2004. godine Beskuænik s penthausom. Novinar Denis Kuljiš povrijedio je èlanke 4. i 7. Kodeksa èasti hrvatskih novinara i izrièe mu se opomena opisana u èlanku 7. pod a) Pravilnika o radu Novinarskog vijeæa èasti. 

4:1 Ing. Josip Radeljak iz Zagreba, zajedno s odvjetnikom Željkom Olujiæem, 16. studenoga 2004. godine podnio je zahtjev Vijeæu èasti HND-a tražeæi «stegovni postupak protiv Denisa Kuljiša» jer smatra da se on ogriješio o deontologiju novinarstva u èlanku Beskuænik s penthausom objavljenom u Globusu 22. listopada 2004. godine.
Vijeæe je pismeno zamolilo Denisa Kuljiša da se oèituje o optužbama Radeljaka i odvjetnika Olujiæa, ali on to nije uèinio.
Vijeæe podupire pravo svakog novinara da samostalno i kritièki iznosi stavove u traganju za istinom, U tome je prepoznatljiv i specifièan «kuljišev stil pisanja» u kojem naglašeno koristi hiperbole, metafore, usporedbe i druge oblike izražavanja s oèitom namjerom da «ubojitijim rijeèima» zaintrigira i obavijesti javnost o negativnim postupcima pojedinaca i institucija. Toga ima u obilju i u spornom èlanku, ali ponekad bez uvjerljivih argumenata, što izaziva sumnju u vjerodostojnost najintrigantnijih postavki prièe.
To upuæuje na ocjenu o približavanju lošem senzacionalizmu, što umanjuje oèitu autorovu težnju da sluèaj o kojem

Uprava Vjesnika i dalje odbija komentirati najavljeno otpuštanje 24 djelatnika zbog rezanja troškova, kao i priopæenje glavnog urednika toga dnevnog lista Darka Ðureteka u kojem se ograðuje od otkaza te izrièe "temeljito i duboko neslaganje s naèinom na koji se to radi". U svojem je priopæenju Ðuretek istaknuo da se protivi pritiscima predsjednika uprave Franje Maletiæa i direktora Gorana Popoviæa. "Temelj Vjesnika su njegovi novinari i svi zaposlenici.

Zbog svega toga pritisci da se ide u otpuštanje zaposlenika neprihvatljivi su i od njih se odluèno ograðujem", navodi se u priopæenju.  (S.V.)

 Sabor ipak nije razriješio èetiri èlana Upravnog vijeæa Hine tako da, unatoè prijedlozima Vlade za njihovo razrješenje i neopozivim ostavkama Bože Skoke, Dijane Katice i Dražena Joviæa, Vijeæe do daljnjeg ostaje u istom sastavu.

Vijeæe æe, na èelu s Ivanom Rusanom, biti u tom sastavu najmanje do 8. studenoga, kada poèinje iduæa sjednica Sabora. Do iznenadnog obrata došlo je nakon što je predsjednik Sabora Vladimir Šeks prekinuo sjednicu, jer je oporba krenula iz sabornice kako bi srušila kvorum za glasanje. Iznenaðujuæem preokretu prethodio je istup Pere Kovaèeviæa (HSP), koji je upozorio da æe, u sluèaju da se razriješe èetiri èlana Vijeæa, Hina ostati bez tijela koje bi trebalo brinuti o poslovanju nacionalne novinske agencije. Predložio je da se Vijeæe razriješi tek onda kada Vlada predloži nove kandidate. U tome su ga poduprli zastupnici SDP-a i HNS-a.

- Ako sada razriješimo ovo vijeæe, a ne imenujemo novo, Hina neæe moæi pravno funkcionirati - rekla je Željka Antunoviæ.

Apsrdna situacija u Hini se nastavlja. Nejasno je tko je sada zapravo ravnatelj, odnosno ima li Hina zapravo - dva ravnatelja!. Èini se, naime, da je još aktualan “stari” ravnatelj Mirko Bolfek kojemu je Upravno vijeæe ranije produljilo mandat do sijeènja iduæe godine, a formalno je ravnateljica i Smiljanka Škugor-Hrnèeviæ, èije je prošlotjedno imenovanje bilo i povod za aktulane smjene.

Novi glavni urednik Dodatnu pravno-proceduralnu zbrku uvodi i èinjenica da je Upravno vijeæe Hine još prije dva tjedna raspisalo natjeèaj i za novoga glavnog urednika. Prvi èovjek redakcije bi po tom natjeèaju trebao biti izabran do 10. prosinca.

 Blamaža par excelance, a sve kako bi se došlo do podobnog ravnatelja, tim su rijeèima oporbeni zastupnici ocijenili Vladin prijedlog o razrješenju èetiriju èlanova Upravnog vijeæa Hine, èime je poništen i izbor novog ravnatelja.

Dok su HDZ-ovci spremno branili Vladino objašnjenje kako Upravno vijeæe treba razriješiti jer su ravnatelja izabrali u krnjem sastavu, odnosno nisu èekali izbor 5. èlana iz redova zaposlenika, oporbeni SDP, HNS i HSS tvrdili su kako iza svega stoji namjera vladajuæih da kontroliraju Hinu.

- Upravno vijeæe je oèigledno izabralo ravnatelja bez konzultacija s HDZ-om pa ste ih odluèili kazniti! - poruèio je Nenad Staziæ (SDP). Antun Kapraljeviæ iz HNS-a smatra da je sve posljedica unutarstranaèkog sukoba u HDZ-u. 

- Èini se da vladajuæi u Saboru i Vladi nisu baš sve tako dogovorili, pa vam je Vlada sada dale packe - naglasio je Kapraljeviæ. Stoga je predložio da bi bilo najbolje da Sabor jednostavno dobije sliku novog ravnatelja kako zastupnici više ne bi trebali praviti gluposti pred narodom.

SDP-ovci procjenjuju kako æe se pravi razlog ovakvog poteza Vlade tek doznati. Podsjetili su kako je Vlada najprije izabrala potpuno nekompetentne èlanove Vijeæa, iskoristila ih, a sada ih odbacuje. Opet su optužili Vladu da želi kontrolirati medije. 

- Taj nadzor ste korak po korak napravili u Vjesniku, a polako se uvodi i na HRT - naglasila je Željka Antunoviæ koja je Vladu nazvala “štetoèinom koja se u ovom sluèaju poigrava sa svima - s jednima i drugima, sa zakonom, demokracijom”. IDS Damir Kajin je pak, optužio i lijeve i desne za kadroviranje u medijima. 

- Cijelu hrvatsku politiku sramote uvijek najjaèe stranke sa svojim igrama oko èelnih ljudi pojedinih medija - istaknuo je Kajin. A nakon što su mu zastupnici uzvratili kako se upravo IDS uplitao u Glas Istre, spremno je stao u obranu svog stranaèkog šefa:

- Jakovèiæ oko Glasa Istre nije luk jeo ni luk mirisao, ni èevapèiæe nije jeo.  

Odbor smijenio èlanove Vijeæa Hadezeovci su danas na saborskom Odboru za medije digli ruke za razrješenje èetiriju èlanova Upravnog vijeæa Hine. Oporba je bila suzdržana kod glasanja o Boži Skoki, Dijani Katici i Draženu Joviæu, a protiv razrješenja predsjednika vijeæa Ivana Rusana. Podržan je prijedlog za imenovanjem Vladimira Luliæa, predstavnika zaposlenika u Upravnom vijeæu.

 

 Pišu: S. Barilar, V. Reškoviæ, T. Lakiæ

                                                              

Piše: Vedran Beniæ, predsjednik ŽV HND-a
Ne dovodeæi ni u kom sluèaju u pitanje legitimno pravo i potrebu Uprave zagrebaèkoga «Vjesnika» da donosi odluke koje se odnose na racionalizaciju poslovanja i štednju, èuðenje i nevjericu izaziva èinjenica da se na popisu onih kojima se namjerava uruèiti «redoviti otkaz ugovora o radu zbog poslovno uvjetovanih razloga» našlo i ime Antona Hauswitscke, dubrovaèkoga dopisnika toga dnevnika.

Kako je Anton Hauswitscka jedini stalno zaposleni «Vjesnikov» novinar u Dubrovaèko-neretvanskoj županiji, prijedlog odluke o njegovu otkazu PRAKTIÈNO ZNAÈI GAŠENJE DUBROVAÈKOGA DOPISNIŠTVA «VJESNIKA».  Tako odluka o racionalizaciji poslovanja ima izravni pogubni utjecaj na mjesto juga Hrvatske na stranicama lista.

Može li jedan ozbiljni nacionalni dnevni list, kakvim sebe vidi zagrebaèki «Vjesnik», dozvoliti sebi luksuz da Dubrovnik i Dubrovaèko-neretvansku županiju ostavi bez stalnog dopisništva? Svi drugi hrvatski dnevnici u Dubrovniku ih imaju. Koji su kriteriji rukovodili Upravu „Vjesnika“ da upravo krajnji jug Hrvatske ostavi bez svoga stalnog novinara? Urednièki, štednja ili možda nešto treæe? Zar je moguæe da je «Vjesnikova» vizija hrvatskoga medijskog prostora samo metropola? Može li se tako ponašati list koji je, meðu ostalim, još uvijek u državnom vlasništvu?

Svaka odluka, poput ove, koja znaèi sužavanje veæ ostvarenih medijskih dosega (a isto se dogaða i s «Vjesnikovim» dopisništvom u Šibeniku), mora biti predmet interesa i prosvjeda HND-a, bez obzira na razloga rukovodstva novine.

Prijedlog «Vjesnikove» uprave gorka je èestitka za 50-tu obljetnicu postojanja dubrovaèkog dopisništva toga lista. Naime, «Vjesnikovo» dopisništvo u Dubrovniku utemeljeno je 1956. godine.

Dubrovnik, 20.10.2006.

                                                                     

 Nakon prošlotjedne najave otpuštanja 63 zaposlenika Vjesnika koju je iznio predsjednik Uprave Franjo Maletiæ, juèer je sindikat oko 15 sati dobio dopis s imenima dvadesetak djelatnika koji æe meðu prvima dobiti poslovno uvjetovane otkaze. Iz redova novinara doznajemo da se na listi otpuštenih nalazi njih 16, a èetvorica su pak marketinški struènjaci, meðu kojima i poznati Šime Vlajki. Na »listi za odstrel«, saznajemo, našla se i jedna samohrana majka te dopisnici iz Dubrovnika i Šibenika. Buduæi da je rijeè o jedinim suradnicima Vjesnika iz ovih gradova, otkazi šibenskom i dubrovaèkom dopisniku praktièki znaèe da Vjesnik tamo ukida svoja dopisništva. Do Nove godine, saznajemo, otpustit æe se još trideset novinara.
Na otkaznoj listi Ðuretka i Popoviæa našla se veæina splitskih dopisnika, meðu kojima i Renco Posinkoviæ, nositelj zlatne olimpijske medalje iz Seulu 1988. godine. Otkazi su, meðu ostalim, pripremljeni i za sportsku novinarku Ivu Markulin, zatim Biljanu Bašiæ, Marinka Petkoviæa, Hrvoja Horvata...
Kako doznajemo, veæina novinara kojima prijeti otkaz u Vjesniku ne radi dugo te æe se i njihove otpremnine raèunati u nevelikim iznosima, no meðu »prekobrojnima« ima i novinara s podugaèkim radnim stažem.
Prva reakcija sindikata juèer je bilo informiranje novinara oznaèenih kao »višak radne snage«. Sindikat se, pak, o otkaznoj listi mora oèitovati u roku od osam dana, a kako doznajemo, prijedlog èelnih ljudi najvjerojatnije æe biti odbijen.
Nakon što su predstavili »crne liste«, informiraju nas kolege iz Vjesnika, Ðuretak i Popoviæ »nestali su iz redakcije«. Takoðer, Vjesnikovi novinari upozorili su na netoènost tvrdnji prema kojima su u izradi liste za otkaze sudjelovali i svi urednici kuæe. Neki urednici, tvrde naši sugovornici iz Vjesnika, uopæe nisu sudjelovali u izradi liste, a kriterije po kojima se otpuštaju novinari smatraju krajnje nejasnima.
Komentar predsjednika Hrvatskog novinarskog društva Dragutina Luèiæa nismo dobili jer mu je to, rekao nam je u telefonskom razgovoru - prva vijest.

L. TOMIÈIÆ, R. LICUL

 SEEMO Protest Moldova

 

H.E. Vladimir Voronin

President of the Republic of Moldova

Chisinau, Moldova

Fax: +373 22 245 089

 

H.E. Vasile Tarlev

Prime Minister of the Republic of Moldova

Chisinau, Moldova

Fax: +373 22 237 771

 

H.E. Vitalie Parlog

Minister of Justice of the Republic of Moldova

Chisinau, Moldova

Fax. +373 22 234 797

 

Vienna, 19 October 2006

 

Your Excellencies,

The Vienna-based South East Europe Media Organisation (SEEMO), a network of editors, media executives and leading journalists from South East Europe, and an affiliate of the International Press Institute (IPI), is alarmed at the recent pressures on journalists from a Chisinau-based weekly.

According to information before SEEMO, after publishing a series of articles related to crimes and corruption in the legal system of the Republic of Moldova, journalists working for the Chisinau-based weekly newspaper Ziarul de Garda have faced ongoing pressure from the representatives of different state institutions as well as other unidentified persons. 

 

SEEMO has also been informed that these persons have attempted to interfere in the editorial policy of the weekly by entering into doubtful agreements or by attempting to bribe its reporters. 

 

SEEMO condemns these attempts to influence the paper’s reporting and to intimidate journalists. With this in mind, we would ask Your Excellencies to use your influence on Moldovan officials and institutions to encourage them to investigate these accusations and to halt these illegal practices.

 

SEEMO would also like to remind Your Excellency that an open media environment allowing for the free flow of information, as well as the existence of critical media, is a fundamental principle of any democratic society.

 

We thank you for your attention.

 

Yours sincerely,

  

Oliver Vujovic
SEEMO Secretary General

 

---------------------------------------------------------------------

SEEMO is a regional network of editors, media executives and leading journalists in South East Europe.

 

SEEMO - IPI, Spiegelgasse 2/29, 1010 Vienna, Austria, Tel (SEEMO+HELP LINE): +43 1 513 39 40, Tel (SEEMO): +43 1 512 90 11 11, Fax: +43 1 512 90 15, E-mail: info@seemo.org, Web: http://www.seemo.org

 

 

 

 Izbjegavao sam pisati za estradu do jednog susreta s Runjiæem na Rivi. Pita me on: "A jebenti, zašto vi ne napišete neku pismu?" A onda su nastali Nokturno, S ponistre se vidi Šolta, Ništa nova, U prolazu, Nadalina…

Neka se srami svatko tko ne zna barem pet Fiamengovih pjesama, barem onih najpoznatijih, koje je stvorio u kolaboraciji s Oliverom i Zdenkom Runjiæem. A bilo ih je mnogo, i s mnogima su generacije proživjele svoje prvo pijanstvo, vozile se u karoci, vraæale se meðu svoje, pivale s klapon ispo' volta (dok se s ponistre vidila Šolta), a vitar je puva, i ostavljali su je samu, u prolazu ili u kavani "Mediteran".
I tako u više od tisuæu pjesama, od toga 350 skladanih, rasporeðenih u 25 knjiga poezije, ovjenèanih s toèno 105 nagrada! U splitskom teatru 20. listopada Jakša Fiamengo proslavit æe 60. roðendan i 40. godišnjicu prve zbirke, u društvu s petnaestak umjetnika kojima je povjerio svoje stihove.

Okupio prijatelje

- Nisam želio senzacije, jednostavno sam okupio prijatelje koji æe pjevati naše pjesme. Nije to ni svoðenje raèuna, nego provjera koliko te pjesme žive.
Zamalo nisu ni oživjele?
A je, iako sam prvu zbirku poezije objavio 1966. s Momèilom Popadiæem, izbjegavao sam pisati pjesme za estradu. S 33 godine, i tri zbirke iza sebe, nakon dugih Popadiæevih nagovaranja, susreo sam se s Runjiæem na Rivi. Pita me on: "A jebenti, zašto vi ne napišete neku pismu?" Poèelo je s Nokturnom 1979. godine, i onda nije bilo kraja: S ponistre se vidi Šolta, Ništa nova, U prolazu, Infiša san u te, Nadalina…
Što ste vidjeli u Runjiæu?
- Skladatelja kojem je Dalmacija sve, i koji poštuje tekstove. Dok sam tipkao pjesme za njega, preko ruba makinje vidio sam Olivera, a Runjiæ ga je isto tako vidio preko ruba klavira. Na Oliveru smo se našli. Prije toga, nisam previše cijenio estradu, a ni ljudi iz tog svijeta nisu previše voljeli "ozbiljnu" poeziju.

Poštujem skladatelje

Kao i sad?
- Sad je gore, jer ne èita nitko ništa.
Koja je razlika izmeðu 'ozbiljne' i 'estradne'?
- Èini mi se da skladatelji vole sa mnom raditi, jer i ja poštujem njih. Tu je potrebno slaganje. Primjerice, moj je otac komiški težak, i cijeloga života slagao je pristave, suhozide, i morao je znati slagati kamen, pa sam i ja valjda nešto pospuga… Ali ne ispadne uvijek kako sam ja oèekivao. Arsen je primjerice èuo pjesmu Oteto iz tmine, koja nije bila napisana za skladanje, svidjela mu se i uglazbio ju je.

Mudri Mediteran

Kakva je danas filozofija estradnih stihovanja?
- Sada pisme slažu ka srdele u kacu.
Jeste li ikad napisali kajkavsku pjesmu od tih stotina?
- Nikad. Iako je bilo kolega kajkavaca, poput Drage Britviæa, koji su pisali na èakavici. Uvijek sam držao da treba pisati na jeziku kojim misliš. Raðaš se u prostoru i vremenu, ali i jeziku. Kajkavski poštujem, ali nije moja sudbina.
Ali Vam je sudbina bio Mediteran?
- Eeee, Mediteran. Najmudrije more na svijetu, dalo je svijetu civilizaciju, a ona nije mimoišla ni nas. Tim mudrim morem do nas je doplovio i Homer, ne bez razloga slijepac. Stari ptièari su nekad osljepljivali ptice pjevice.
Okrutno!
- Vrlo, ali je imalo efekt. Znali su da slijepa ptica pjeva deset puta ljepše iz te svoje patnje, od one koja vidi! To more donijelo nam je s grèkom mitologijom Atenora, trojanskog junaka, u èijoj je pratnji bio Silen. A taj Silen donio je maslinu i kukuljicu cvrèka na njoj. Nazorovog cvrèka, Homera, koji gudi, gudi, gudi…
I znaš tko mi je otkrio sve što znam, sve što sam u životu nauèio?
- E?
- Taj cvrèak!

Prva pjesma je… - Ne siæan se! Prve stihove pisao sam u puèkoj školi u Komiži, ali recimo da sam nešto ozbiljniji pjesnik postao u splitskoj Klasiènoj gimnaziji, ureðujuæi list Mladi klasièari. Vodio nas je èuveni profesor književnosti Ivan Krešiæ, a tehnièki urednik bio je Inoslav Bešker. Predstavljanje knjige Predstavljanje Fiamengove knjige skladane poezije s CD-om, ’Karoca gre’, održat æe se u foyeru HNK Split, u srijedu 18. listopada u 12 sati, govorit æe Anatolij Kudrjavcev, Jerko Rošin i Milorad Bibiæ, a pjevat æe klapa Cambi. Dva dana kasnije, u petak je u HNK koncert na kojem æe uglazbljene stihove komiško-splitskog pjesnika pjevati Tereza, Arsen Dediæ, Radojka Šverko, Meri Cetiniæ, Ibrica Jusiæ, Kemal Monteno, Tedi Spalato, Zorica Kondža, Ðorði Peruzoviæ, Dean Dvornik, zbor Brodosplit, klape Luka, Kumpanji, Sinj, Maslina...

Pjesnik u novinarstvu - Danas novinari postaju književnici, a tada su književnici postajali novinari. Bilo je zanimljivo promatrati kako se tada poštovalo dostojanstvo novinarstva, ali i èitatelja, èvrsto su se poštovali kriteriji iskrenosti, istinitosti, znanja… Pogledajte Smoju i Popadiæa, uvijek su pisali ono što je mali èovjek mislio, slušali su taj glas, i zato su ih èitatelji obožavali. Uglavnom, trideset i tri godine, èitav život sam proveo u Kulturnoj rubrici Slobodne. Politika Jeste li ikad mijenjali tekstove zbog politike? - Ne, iako su mi podmetali da sam u 'Štoriji', koju takoðer pjeva Oliver, promijenio vers 'kleja se crvenoj bandiri' u 'hrvatskoj bandiri'. To bi bilo falsificiranje povijesti. Iako nisam iz komunistièke obitelji, držim kako je ta pjesma bila dio kronike o Dalmaciji, i te se povijesti nemamo pravo odreæi.

 

piše Damir ŠARAC

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118