hrvatsko novinarsko društvo croatian journalists' association
Perkovčeva 2 | 10 000 Zagreb | Tel: 482-8333 | Faks: 482-8332 | E-mail: hnd@hnd.hr

Arhiva priopćenja

Odaberite godinu i mjesec

Ukupno: 2347

Media Release  231. IFJ                                                                                                                                                                          Slams “Culture of Indifference” OverKillings of Journalists as Media Death Tolls Tops 150

The International Federation of Journaliststoday condemned a “culture of neglect and indifference” over killings ofjournalists which is making journalism more dangerous than ever. The IFJ saysthat 150 journalists and media staff were killed last year, the highest ever,and has warned that the situation will get worse unless political leaders act tobring the killers to justice.

 

Launching the IFJ reportTargeting and Tragedyon mediacasualties last year the IFJ General Secretary Aidan White criticisedgovernments who do not take the murder and assassination of reportersseriously.

 

“In more than 90 per cent of all cases thereare few serious investigations by the authorities and only a handful of thekillers are ever brought to trial,” he said. “A combination of policecorruption, judicial incompetence and political indifference has created aculture of neglect and indifference which makes every day hunting season forattacks on media staff.”

 

White said that impunity in the killing ofjournalists “remains the intolerable scandal of our times that can no longer beignored by the international community.” He said the IFJ has called for actionby the United Nations Security Council and has pressed the Secretary GeneralKofi Annan to mobilise governments to act against the targeting and killing ofjournalists.

 

“The truth is that even democraticgovernments turn a blind eye to the crisis of violence against media,” saidWhite. “InIraq, where media people hardly dare walk thestreets, there are 18 cases of unexplained killings of journalists and mediastaff byUnitedStatessoldiers. Justice demands that thesedeaths are properly investigated. If not, speculation about military targetingof journalists will persist.”

 

The IFJ report says 2005 was a year “scarredby targeting and tragedy.” Some 89 of the listed killings were journalists andmedia people murdered “in the line of duty” many of them assassinated byruthless killers working for political gangs or criminals. Another 61 werekilled when disaster struck while on assignment – 48 of them alone in aTehranplanecrash where questions are being asked about the safety of the military aircraftin which they were travelling.

 

“The list is a cruel catalogue of sacrificeand illustrates in painful detail just how journalists and media staff continueto suffer for press freedom and their profession,” he said.

 

But the IFJ also highlights action fromwithin journalism to counter the crisis. Around 100,000 Euro was paid out lastyear from the Federation’s International Safety Fund to provide humanitarianrelief for the media victims and their families. And the International NewsSafety Institute, a coalition of media employers and journalists’ groups, isvigorously campaigning for change and a culture of safety within the mediaindustry.

 

The IFJ says the most dangerous countries forjournalism wereIraq(35killings), thePhilippines(10 killings) andColombia,MexicoandHaiti, the notorious “deadlytriangle” of countries plagued by drugs gangs in which nine journalists weremurdered.

 

The IFJ plans to organise worldwide protestson 8 April this year to highlight demands for more action against impunity. Thisday is the anniversary of theUSattack three years ago on the Palestine Hotel,a media centre inBaghdad, in which two journalists, TarasProtsyuk of Reuters and José Couso of the Spanish network Telecinco, werekilled. Another reporter, Tareq Ayyoub, died on the same day when theUSbombed the offices ofAl Jazeerain the city.

 

The IFJ report was expanded this year to giveinformation on the Federation’s solidarity and assistance programme through theIFJ Safety Fund. A special appeal at the beginning of 2005 in response to theTsunami disaster in 2004 in which around 78 journalists and media staff werereported dead or missing raised more than 100,000 Euro. In addition the IFJ Fundmade payments to the families and victims of killings in more than 25 countriesas well as to victims of thePakistanearthquake disaster in whichthree journalists died.

 

A special disaster relief fund has also beencreated by the IFJ, in the name of the former IFJ Senior Vice President andChair of the European Federation of Journalists, Gustl Glattfelder who died lastyear.

For further information contact: +32 2 23522 00
The IFJ represents over500,000 journalists in more than 110 countries

To view the full report online go to:http://www.ifj.org/default.asp?Index=3660&Language=EN

 

... više ...


ZADAR - Tajnu bazu podataka HTV-a s imenima i adresama pretplatnika koji plaæaju RTV pristojbu veæ se dvije godine može kupiti na crnom tržištu, a imaju je gotovo sve tvrtke koje se bave kataloškom i direktnom prodajom ili tobožnjom organizacijom nagradnih igara.
Na CD-u kojim su tvrtke meðusobno trgovale i koji se jedno vrijeme mogao nabaviti preko Interneta kopirana je kompletna baza HRT-ovih pretplatnika iz 2001. godine što objašnjava zašto "Mozaik knjiga", primjerice, omotnice sa nagradnom igrom šalje i na adrese pretplatnika koji su u meðuvremenu preminuli.

Uznemiravaju graðane

"HRTTko je odgovoran za ovakvu manipulaciju i zloupotrebu zaštiæenih osobnih podataka još nije poznato, meðutim, u kataloškim prodajama tvrde kako se CD na tržištu pojavio "zahvaljujuæi" djelatniku HRT-a koji radi sa bazom pretplatnika i na njoj zaraðuje.
Cijeli je sluèaj je Zdravko Lipiæ, èlan Upravnog odbora "Potrošaèa", Odjelu za gospodarski kriminal policije prijavio zloupotrebu zaštiæenih podataka. Njemu je na kuænu adresu takoðer stigla nagradna igra "Mozaik knjige".

Istraga

— Nije mi bilo jasno odakle im moji podaci i adresa kad s njima nikad nisam kontaktirao. Od direktora "Mozaika" sam dobio odgovor da se uz bazu svojih kupaca i podatke poslovnih partnera koriste i bazom pretplatnika HRT-a koju imaju na CD-u! Iako sam ih upozorio da je to ilegalno jer su podaci tajni, vidim da se još uvijek time koriste i uznemiruju graðane — kaže Lipiæ koji je tada alarmirao i HRT i javno tužilaštvo. Prvi su šokirano tvrdili "kako to nije moguæe", a drugi nisu bili zainteresirani.
— Krug ljudi koji su mogli presnimiti bazu podataka nije velik, a sigurno im nije bio problem kopirati je na CD ili DVD i kasnije je prodati — kaže Lipiæ koji tvrdi kako je on HRT na kršenje Zakona o zaštiti osobnih podataka upozorio još prije dvije godine.
HRT je, doznajemo, provodio internu istragu u Odjelu naplate RTV pristojbe, meðutim, ne prije dvije godine, veæ prije mjesec dana. Povod su bile uèestale pritužbe pretplatnika iz Dalmacije na maltretiranja kataloške prodaje koja se koristila upravo adresama iz tajne baze. Istraga, meðutim, nije dala rezultata, a na adrese pretplatnika i dalje masovno stižu "senzacionalne" ponude.

Ana VUÈETIÆ

... više ...


ZAGREB - Hrvatsko novinarsko društvo reagiralo je na fotografiju Novinarskog doma objavljenu na stranici sedam Jutarnjeg lista o financijskom inžinjeringu državljana Nizozemske èija se tvrtka nalazi u toj zgradi.

Prostor u kojem je djelovala tvrtka, navode u HND-u nije u vlasništvu HND-a pa Društvo nije ni moglo biti najmodavac. Isprièavamo se HND-u i èitateljima. JL

... više ...


 Stjepanu Mesiæu, predsjedniku RH
 Ivi Sanaderu, premijeru RH
 J. Manuelu Barrosu, predsjedniku Europske komisije
 Mirku Galiæu, glavnom ravnatelju HRT-a
 Zdenku Ljevaku, predsjedniku Programskog vijeæa HRT-a
 Vladimiru Ronèeviæu, glavnom uredniku informativnog programa HTV-a

Poštovani gospodine Predsjednièe, poštovana gospodo,

Europska novinarska federacija je ozbiljno zabrinuta zbog brojnih dogaðaja koji se tièu hrvatskih novinara, a dogodili su se u drugoj polovici 2005. godine. Posebno se zalažemo za vraæanje na posao Tihomira Ladišiæa, koji je bio suspendiran kao voditelj emisije «Otvoreno» još u listopadu 2005.

Dana 8. listopada je Ladišiæ, voditelj emisije «Otvoreno» na Hrvatskoj javnoj televiziji HRT-u, suspendiran zbog oštre kritike èlanova vladajuæe stranke HDZ i Hrvatske stranke prava. te su stranke u pitanje dovele urednièku politiku u vezi s temom emisije – ulogom hrvatske vojske u sukobu u Bosni.

U skladu s traženjima i Hrvatskog novinarskog društva i Europske novinarske federacije Programsko vijeæe HRT-a je preispitalo sluèaj ali nije uspjelo doæi do nekog jedinstvenog zakljuèka, te je suspenzija produžena. Unatoè uvjeravanju da æe Ladišiæ dobiti posao politièkog komentatora on do danas nije obaviješten o svojim buduæim zadacima.

U prosincu je HDZ ponovo napao HRT u saborskoj raspravi o Godišnjem izvještaju tog javnog medija. Najoštrije je napdana emisija «Latinica» i njeno posljednje izdanje koje se bavilo pitanjem nasljedstva pokojnog predsjednika Tuðmana; u emisiji je i Tuðmanovim kritièarima i sljedbenicima dana prilika da iznesu svoja mišljenja.

Denis Latin, voditelj emisije, je takoðer suspendiran. No on je na svoje mjesto vraæen nakon intenzivne javne kampanje, koja je ukljuèivala i potpisivanje peticije «Za toleranciju i medijske slobode» a protiv miješanja politike.

Rastu uznemirenosti pridonio je i sluèaj Drage Hedla, urednika Feral Tribuna»; Hedl je i dalje pod policijskom zaštitom jer mu je prijeæeno smræu zbog istraživanja zloèina koji su poèinjeni u Osijeku u vrijeme rata.

Zbog serije dogaðaja u Hrvatskoj Upravni odbor EFJ-a je na svojoj sjednici 18. i 19. sijeènja odluèio podržati prosvjede svoje èlanice Hrvatskog novinarskog društva, te osuðuje znaèajan porast politièkog pritiska na javni elektronièki medij.

EFJ poziva HRT da odmah poduzme mjere koje bi hrvatsku javnost uvjerile da je ta televizija javni servis, tj. da Ladišiæa vrati na njegovo prijašnje mjesto te da odluèno odbaci politièke pritiske i pokušaje da se novinari ušutkaju.

EFJ i HND zajednièki pozivaju Vladu da izda priopæenje kojim se potvrðuje neovisnost HRT-a, osuðuju svi oblici prijetnji upuæeni novinarima i poštuju njihova prava na slobodan i od svakog pritiska osloboðen rad.

Upravni odbor EFJ-a æe nastaviti pratiti situaciju u hrvatskim medijima, te zadužuje HND da o tome podnese izvještaj na Godišnjoj skupštini EFJ-a u travnju 2006. u Sloveniji.

Srdaèno

Aidan White, glavni tajnik EFJ-a
Arne Koenig, predsjednik EFJ-a

20.sijeènja 2006.

... više ...


OMIŠ - Nakon ''Glasa Omiša'' i ''Cetinske kronike'' koji su trajali do završetka lokalnih izbora èiju su svrhu i pokrenuti, iz tiska je izašao prvi broj omiškog mjeseènika pod radnim nazivom DON(dalmatinsko-omiške novine). Na 68 stranica u kolor tisku promotivni broj DON-a donosi niz fotografija i života grada, ali i spomenar iz nekih prošlih vremena popraæen uistinu rijetkim i zanimljivim fotografijama. Tu su tekstovi o aktualnim vijestima, temama i osvrtima o lokalnim dogaðanjima. U prvom broju, prema rijeèima urednika lista, dugogodišnjeg suradnika Slobodne Dalmacije Pere Liviajiæa, istaknuto mjesto zauzimaju razgovori s mladim reprezentativcem Ivicom Križancem, kao i interview s finalistom Big Brothera Showa Matkom Okmaðžiæem.

Prvi broj Omiških novina tiskan je u 2000 primjeraka, a pokrivati æe podruèje grada Omiša, te opæine Šestanovac, Zadvarje, Dugi rat, Podstrana i Žrnovica.

M.Nejašmiæ

... više ...


Zbog pristranosti i neprofesionalnosti u "Otvorenom" o temi ambalažnog otpada Hloverki Novak-Srziæ plaæa za ovaj mjesec bit æe smanjena deset posto. Odluka je to šefa HTV-ova Informativnog programa Vladimira Ronèeviæa koji je Hloverku odluèio kazniti udarcem po džepu, i to pošto je kolegij tog programa ustanovio navedene propuste na koje su prekjuèer mnogo žešæe reagirali i vijeænici HRT-a proglasivši istu tu Hloverkinu emisiju skandaloznom, tendencioznom i neprofesionalnom.

Napadi na Vijeæu
Na upit kako to da je Hloverka, u usporedbi sa smijenjenim Tihomirom Ladišiæem, prošla s prilièno blagom kaznom Ronèeviæ je uzvratio kako je njegova kolegica izniman profesionalac koji strašno puno radi pa su i greške moguæe, ali ako poèinjene propuste netko prizna, za njih se pokaje i isprièa, to se može uzeti kao olakotna okolnost.

U vezi s oštrim kritikama i nekih prijašnjih Hloverkinih emisija "Otvoreno" te veæ trostrukim prigovorima predstavnice nacionalnih manjina u Vijeæu Darinke Janjanin na rad Gorana Miliæa (sad je neukusnim i neprofesionalnim proglasila njegov Dnevnik te prilog o Franji Tuðmanu u "Brisanom prostoru" ) Ronèeviæ je kazao da æe sve te emisije pogledati s ostalim èlanovima programskog kolegija i tek onda donijeti odluke. Hloverka je juèer bila nedostupna, ali je na prozivke odgovorio Miliæ.

Neukusno i uvredljivo
Ne bih previše komentirao to što jedna èlanica Vijeæa neprestano napada mene, nedjeljni Dnevnik i "Brisani prostor" jer mi je mnogo važnije pozitivno mišljenje gledatelja. Nisam siguran da je gospoða dobro razumjela slojevitost i poruke priloga koje je kritizirala. Njezin prethodnik Danko Ljuština imao je mnogo više osjeæaja za raznovrsnost javne televizije. A ja nekako imam posve dobar osjeæaj da gospoðino mišljenje nije ni u Vijeæu veæinsko.

Ako pak jest, bit æu legalist i rado æu prepustiti svoje mjesto nekome drugome tko æe biti po volji te veæine. Ako ne bude veæine, a napadi se nastave, mogu samo citirati predsjednika Mesiæa: "nek si gospoða napravi svoju televiziju!" odrješit je bio Miliæ. Na osudu nekih vijeænika da su "Genijalci" s izrazima "srbiguzica" i opaskama Davora Gopca te "Veèernja škola" s vrijeðanjima umirovljenika i Èeha neukusne i prostaèke emisije kojima nije mjesto na HTV-u, od svih prozvanih uspjeli smo doæi samo do Gopca. On je kazao:

"Kaj da velim?! Pa to je sve bila samo šala! Nije nam bila namjera nikoga uvrijediti. Zna se da smo se zajebavali. Svi smo mi stari punkeri."Iz ankete koju prilažemo vidi se da od onih ispitanika koji su gledali kritizirane autore i voditelje svi oni uglavnom imaju iznad prosjeènu ili prosjeènu podršku, osobito Veèernja škola, Miliæ i Hloverka.

... više ...


ZAGREB - Milan Bandiæ isprièao se novinaru Veèernjeg lista Vojislavu Mazzoccu ako je on prijetnje izreèene na stepenicama Poglavarstva shvatio kao  - prijetnje. Meðutim, zagrebaèki gradonaèelnik nije se osobno isprièao novinaru kojemu je rekao "da bi se mogao poskliznuti i slomiti nogu ili  bi se nekome od njegovih moglo nešto dogoditi", veæ je to uèinio u telefonskom razgovoru s predsjednikom Hrvatskoga novinarskog deruštva Dragutinom Luèiæem Lucom. Bandiæ je Luèiæu objasnio kako on nije novinaru prijetio i da mu je žao ako je on te reèenice "krivo shvatio".

- Ja sam te rijeèi shvatio kao prijetnju, a umjesto da je nazvao  šefa HND-a, Bandiæ bi se trebao isprièati onome koga je uvrijedio i kome je prijetio, rekao nam je novinar Veèernjeg lista Vojislav Mazzocco, dodavši kako je u èetvrtak vidio Bandiæa u Poglavarstvu, ali mu ovaj nije rekao ni jednu jednu rijeè o incidentu.

Bandiæev incident mogao bi imati šireg odjeka u samom SDP-u. Umjesto najavljenog razgovora s predsjednikom Ivicom Raèanom, Bandiæ bi za svoje postupke - neslužbeno saznajemo iz SDP-a - mogao odgovarati pred širim tijelom stranaèkih èelnika. T. Klauški

... više ...


ZAGREB - Hrvatskoj i svim njezinim graðanima koji iskreno žele demokratsku i pravnu državu trebaju profesionalno voðeni i ureðivani, a nadasve odgovorni mediji, èiji vlasnici neæe brinuti iskljuèivo o profitu, poruèio je danas predsjednik države Stjepan Mesiæ prigodom tradicionalnog, petog po redu novogodišnjeg prijema za predstavnike hrvatskih medija na Pantovèaku.

Èelnik Hrvatskog novinarskog društva (HND) Dragutin Luèiæ Luce je zahvalio predsjedniku na više puta iskazanoj brizi za medijske slobode, pa i kad nije bio zadovoljan njihovim izvještavanjem, napominjuæi da iz meðunarodnih politièkih i novinarskih krugova stižu upozorenja da se Hrvatska, nakon višegodišnjeg napretka u razvoju medijskih sloboda, vraæa u vremena "kolonijalnog odnosa spram politièkih centara moæi" .

Predsjednik Mesiæ kazao je da je Hrvatska iza sebe ostavila godinu u kojoj je ostvarila jedan od kljuènih preduvjeta za ostvarivanje strateškog cilja - poèela je pregovore za punopravno èlanstvo u EU, a na tom zahtjevnom i teškom putu, rekao je, hrvatsko društvo treba suradnju i potporu medija i novinara.

Hrvatskoj, naglasio je, trebaju odgovorni novinari koji ne zaboravljaju osnovne postulate vlastite profesije i pravila profesionalne etike, trebaju joj mediji èiji vlasnici neæe brinuti samo i iskljuèivo o profitu, vlasnici "koji æe znati izvuæi korist iz medija koji æe i informirati, i obrazovati, i zabavljati, a da pritom ne zaglupljuju javnost niti njome manipuliraju".

Ono što mediji danas èesto nude javnosti nije ono što ona traži, nego ono za što netko drugi kaže da to javnost traži. Ako mediji javnosti ne nude potpunu informaciju ili svjesno podmeæu senzacije i poluistine, ta ista javnost nakon nekog vremena i neæe tražiti nešto drugo, jer neæe znati da drugo postoji, upozorio je.

"Ako ste veæ prihvatili da se nazivate novinarima, onda i budite novinari", poruèio je Mesiæ okupljenim predstavnicima medija, rekavši da mu nije cilj dijeliti lekcije veæ da govori u najboljoj namjeri.

Od medija, kaže, posebno oèekuje da pomognu hrvatskim graðanima da se što je moguæe bolje informiraju što njih i Hrvatsku èeka tijekom predpristupnih pregovora s EU i što ih èeka kada Hrvatska uðe u Uniju.

"Što æe graðani više znati o Europskoj uniji i o tome što dajemo, a što dobivamo ulaskom u nju, to æe biti manje nepovjerenja i manje straha za buduænost. Ali, bit æe bitno smanjena i moguænost manipuliranja, što je posljednje preostalo oružje onih, koji su odavno shvatili da svoje igre mogu igrati samo u izoliranoj i od svijeta i susjedstva odrezanoj državi", istaknuo je Mesiæ.

Predstavnicima medija poruèio je da izvještavaju o svemu, kritiziraju i upozoravaju, istražuju afere, traže i ostavke i smjene, no, naglasio je, iskljuèivo na temelju relevantnih i istinitih, provjerenih i argumentiranih podataka.

"Slušajte glas svoje savjesti, prije svega i iznad svega. Radite u skladu s vašom profesionalnom etikom i ne dajte da vas itko koristi kako bi ostvario neke svoje ciljeve. Vaš cilj je informacija, vaš cilj je istina", rekao je predsjednik Mesiæ.

Dragutin Luèiæ posebno je zahvalio predsjedniku na njegovim istupima prema žestokim kritikama na raèun HRT-a krajem prošle godine, što je ocijenio "najtežim trenucima za medijske slobode u Hrvatskoj".

HND neæe "bespoštedno braniti novinare koji izazivaju buru u medijima", ali æe štititi postulat da svaki novinar ima pravo argumentirano u javnosti iznositi stavove i braniti ih. Spreman je analizirati stanje u medijima, pa i onom najjaèem, HRT-u, "ali to neæemo èiniti ako nam netko drži revolver na sljepooènici", kazao je.

"Nadam se da æete i dalje ustrajati u obrani medija od bilo kakvih pritisaka koji dolaze izvan sfere vladavine prava i demokracije", poruèio je predsjedniku Mesiæu.

(Hina)

... više ...


Media Release                                                                         19 January 2006

 

EFJ Welcomes Breakthrough Deal over Contracts at Greek Public Broadcaster

 

The European Federation of Journalists today welcomed the decision of the Greek public broadcaster ERT to provide journalists with permanent job contracts, following negotiations that came to an end last month.

 

The Chair of the EFJ Steering Committee, Arne König, said that this was “a breakthrough deal that will be welcomed throughout Europe. The Greek example shows that the development of casualisation and short term contracts can be avoided. We hope that this example will be followed by other countries”.

 

An overwhelming 95% of the journalists working under repeated short-term rolling contracts for ERT S.A. will have their temporary work agreements converted into open-ended contracts, after Greece’s High Council of Personnel Selection (ASEP, an independent authority) completed the reviews last December, albeit with significant delays.

 

Prior to ASEP’s selection, the journalists employed by ERT were subject to a two-tier system. The majority of working journalists worked as “independent contractors” whose temporary work agreements were subject to renewal every two or three-months. Although they met the legal qualifications for rights protection, they had no entitlement to workers’ compensation or unemployment benefits, while their wages were far below the remuneration governed by collective bargaining agreements.

 

During its General Meeting in 2004 in Thessaloniki and during the 2005 Annual Meeting in Bilbao, the EFJ backed a Resolution on this issue proposed by the Union of Journalists of Daily Newspaper of Macedonia and Thrace.

 

“The so called atypical forms of work should remain the exception”, said Arne König. “Journalists across Europe need secure employment and guaranteed working rights. The EFJ will continue to fight for these principles”.

 

 

Further information: + 32 2 235 22 00

The EFJ represents over 250,000 journalists in more than 40 countries

 

... više ...


 

 Program za obrazovanje novinara:


ISTRAŽIVAÈKO NOVINARSTVO

-prièe na temu organiziranog kriminala-

 

Novinari štampanih medija iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije i Crne Gore mogu konkurisati za petomjeseèni obrazovni program specijalizacije za istraživaèko novinarstvo na temu organiziranog kriminala. Program organiziraju Mediacentar Sarajevo i Centar za istraživaèko novinarstvo iz Zagreba.

Program æe u 2005. i 2006. pohaðati 4 generacije polaznika.

 

U toku je prijem kandidata za 3. generaciju programa.

Rok za prijave je 23.01.2006. 

Podaci o uslovima i procesu prijave nalaze se na dnu stranice.

www.media.ba

 
 i partneri: 

www.investigativejournalism.org
 
www.enet.edu.ba

 

 

 O PROGRAMU

 

Situacija:

 

·         Novinarima i urednicima nedostaje dugoroèno, sistematièno i praktièno obrazovanje koje pruža neophodne vještine u radu na istraživaèkim prièama, u skladu sa profesionalnim i etièkim standardima
 

·         Prièe koje štampani mediji objavljuju kao istraživaèke èesto ne zadovoljavaju osnovne profesionalne standarde
 

·         Veliki broj novinara zainteresiran je za usavršavanje na podruèju istraživaèkog novinarstva i saradnju sa kolegama u regionu

 

Pristup:

 

·         Obrazovni ciklusi koncipirani su tako da polaznicima neæe ometati redovan rad u redakcijama 

 

·         Inovativan pristup obrazovanju novinara korištenjem novih tehnologija. Klasièni treninzi / radionice kombinuju se sa periodima uèenja na daljinu putem interneta
 

·         Prednost programa je paralelno sticanje teorijskog znanja i praktièan rad na konkretnim istraživaèkim prièama na temu organiziranog kriminala.
 

·         Grupa od 10 -15 polaznika prolazi obrazovni ciklus u trajanju od 5 mjeseci
 

·         Polaznici koji uspješno završe program dobijaju certifikate
 

·         Program kao glavni treneri vode Saša Lekoviæ, dugogodišnji istraživaèki novinar, i Branko Èeèen, novinar i urednik. Èetvero trenera-specijalista iz regiona jugoistoène Evrope pokriva sljedeæe oblasti: pretraživanje komercijalnih baza podataka, medijska legislativa, etika, napredne tehnike pretraživanja interneta i computer assisted reporting.

 

Ciljevi programa: 
 

·         Ovaj obrazovni program omoguæava novinarima - uèesnicima da razviju vještine istraživaèkog novinarstva tako da su, po završetku programa, sposobni za samostalan rad na kompleksnim istraživaèkim prièama
 

·         Program je koncipiran da unaprijedi vještine u sljedeæim oblastima:

  1. Istraživaèki proces
  2. Organiziranje i provoðenje novinarskog istraživanja
  3. Etika u istraživaèkom novinarstvu
  4. Zakoni i istraživaèko novinarstvo
  5. Tehnike pretraživanja Interneta i baza podataka
  6. Pisanje istraživaèkih prièa (na temu organiziranog kriminala)

·         Sudionici æe tokom cijelog programa unaprijeðivati proces istraživanja i pisanja intenzivnim radom na vlastitoj istraživaèkoj prièi uz stalnu superviziju i mentorstvo trenera. Prièe æe biti objavljene na web portalu za novinare jugoistoène Evrope NetNovinar (www.netnovinar.org/ir), kao i u njihovim matiènim medijima

 

Prednosti programa:

 

·         Program je osmišljen tako da se može pohaðati uz obavljanje redovnog posla u redakcijama
 

·         Organizatori programa stipendiraju uèesnike pokrivanjem svih troškova programa, ukljuèujuæi troškove prijevoza i boravka u Sarajevu tokom radionica 

·         Sudionici æe steæi znanje i vještine istraživaèkog novinarstva prema najvišim profesionalnim standardima, i napisati prièu na temu organiziranog kriminala koja æe biti objavljena

 

·         Sudionici æe postati dio mreže istraživaèkih novinara jugoistoène Evrope (www.netnovinar.org/ir) 
 

 

Glavne faze programa

(3. generacija; februar / veljaèa – juni / lipanj 2006.):

novembar / studeni 2005. – januar / sijeèanj 2006.
Prijava kandidata

 

januar / sijeèanj 2006.

Selekcija kandidata i pripremno razdoblje (online rad sa trenerima)

 

februar / veljaèa 2006.

Trening br. 1 (trajanje: 5 dana) u Mediacentru Sarajevo

 

februar / veljaèa -  maj / svibanj 2006.

Online edukacija

 

maj / svibanj 2006.

Trening br. 2 (trajanje: 4 dana) u Mediacentru Sarajevo

 

maj / svibanj – juni / lipanj  2006.

Online edukacija i završetak rada na istraživaèkim prièama

 

 

·         Rok za prijave je 23.01.2006.
 

·         Prijave i detaljne informacije o programu dostupne su na web portalu NetNovinar.org (www.netnovinar.org/ir )
 

·         O prijemu kandidata æe odluèiti predstavnici Mediacentra Sarajevo, Centra za istraživaèko novinarstvo (Zagreb) i donatora programa.
 

·         Svi kandidati æe biti obavješteni mailom ili telefonom o rezultatima najkasnije do 27.01.2006.  
 

·         Ukoliko imate pitanja o programu ili procesu prijavljivanja kontaktirajte:

 

Saša Lekoviæ

Mediacentar Sarajevo

sasa@media.ba

++387 33 715 840 



 

USLOVI ZA PRIJAVLJIVANJE

 

Program za obrazovanje novinara:


ISTRAŽIVAÈKO NOVINARSTVO

-prièe na temu organiziranog kriminala-

 

·         Mogu se prijaviti svi aktivni novinari sa najmanje 3 (tri) godine profesionalnog novinarskog iskustva – zaposleni u redakcijama ili slobodni novinari (freelance).

·         Radni jezik programa je B/H/S (bosanski/hrvatski/srpski), ali je potrebno bar osnovno poznavanje engleskog jezika.

·         Kandidati trebaju imati nesmetan pristup internetu tokom cijelog trajanja programa.

·         Kandidati moraju e-mailom poslati prijavu organizatorima.

 

Prijava treba sadržavati (obavezno u elektronskoj formi):

1. E-mail sa:

osobnim podacima kandidata:

ime i prezime

mjesto i godina roðenja

sadašnje prebivalište


kontaktima:

e-mail adresa

brojevi telefona

2. Profesionalni CV

s popisom profesionalnih angažmana, i kontaktom najmanje jednog urednika iz svakog medija za koje je kandidat radio – za provjeru referenci

3. Popratni esej - do 3500 znakova
Esej daje objašnjenje motiviranosti kandidata da uèestvuje u Programu i njime se trebaju pokriti sljedeæe teme:

  • opis stanja u istraživaèkom novinarstvu u zemlji/užem zavièaju kandidata
  • motivi kandidata za prijavljivanje na Program
  • oèekivanja od programa
  • podruèja interesa kandidata unutar novinarskog pokrivanja teme organiziranoga kriminala
  • osobne prednosti i nedostaci
  • (drugo što kandidat želi napomenuti)

 

4. Vlastite radove

Najmanje 5 (pet) objavljenih vlastitih radova po sopstvenom odabiru, ukljuèujuæi istraživaèke prièe - ukoliko ih je kandidat objavljivao.  

(poslati u elektronskoj formi ili poštom).

5. Istraživaèke prièe drugih autora

Najmanje 3 takva rada koji, po izboru i mišljenju kandidata, predstavljaju dobre primjere istraživaèkog novinarstva.

Uz svaku prièu treba poslati i objašnjenje zašto te radove smatra dobrim istraživaèkim prièama – oko 1000 znakova za svaku prièu.


6. Pismenu potvrdu glavnog urednika medija za koji kandidat radi / suraðuje da redakcija podupire i da æe omoguæiti njegovo sudjelovanje radu u cjelokupnom trajanju programa (ukljuèujuæi jednotjedne boravke u Sarajevu – u februaru i maju 2006.), te da æe redakcija objaviti istraživaèku prièu/prièe kandidata nastale u toku programa.


Adresa za slanje prijava:

sasa@media.ba

 


Rok za slanje prijava: 23.01.2006.
Selekcija: do 27.01.2006. (uži izbor / razgovor s kandidatima / konaèan odabir)
Poèetak programa: 01.02.2006.
Završetak programa: 30.06.2006.

O prijemu kandidata odluèivat æe predstavnici Mediacentra Sarajevo, Centra za istraživaèko novinarstvo (Zagreb), te donatora programa. Svi kandidati bit æe obavješteni o rezultatima izbora, uz pismeno objašnjenje prijema ili odbijanja.
Sa primljenim kandidatima bit æe potpisan ugovor kojim se Mediacentar Sarajevo obavezuje da æe stipendirati njihovo sudjelovanje u programu u cjelokupnom iznosu od 5000 eura plaæajuæi sve troškove školarine, te prijevoza i smještaja u Sarajevu, kao i  da æe svima koji uspješno završe program izdati certifikat. Polaznici se ugovorom obavezuju da æe, u sluèaju neopravdanog odustajanja u toku programa, Mediacentru Sarajevo vratiti iznos u vrijednosti 50 posto stipendije. Neopravdanim odustajanjem ne smatra se odustajanje zbog teže bolesti ili smrtnog sluèaja.

Napomena: Stipendija ne podrazumijeva pokrivanje bilo kakvih troškova života polaznika tokom trajanja seminara. Ona pokriva iskljuèivo troškove trening programa, tj. školarinu, i ne uplaæuje se polaznicima. 

 

 

 

 

... više ...


SPLIT - Danas zakazanim roèištem, na kojemu bi trebala biti ispitana tužiteljica Zdravka Buzoliæ, na Opæinskom sudu u Splitu nastavlja se kazneni postupak protiv èetvero novinara Slobodne Dalmacije, optuženih za uvredu i klevetu. Sazvanim roèištem u redovitom ritmu nastavlja se suðenje optuženim novinarima, no osim urednosti i ažurnosti suda u zakazivanju rasprava, ovaj se postupak izdvaja po još neèemu, savršeno ilustrirajuæi pristranost i tendencioznost splitskog suda kada su u pitanju tužbe protiv novinara.
Naime, tužbe Zdravke Buzoliæ protiv èetvero novinara uslijedile su nakon novinskih napisa o njezinim prijetnjama novinaru Slobodne Dalmacije Marku Didiæu.

Da nije bila rijeè o praznim optužbama na raèun Zdravke Buzoliæ, svjedoèi i prava optužnica koju je protiv nje zbog prijetnji smræu novinaru Didiæu podiglo Opæinsko državno odvjetništvo u Splitu. Zdravka je, prema optužnici, novinaru obeæala da æe ga ’ubiti iz pištolja kojeg joj je poklonio Gojko Šušak’, a zbog teksta o kaznenoj prijavi protiv njezina supruga Jurja Buzoliæa. Gospodin Buzoliæ bivši je šef TKC-a Split i bivši saborski zastupnik HDZ-a, osumnjièen da je tada državnu telekomunikacijsku tvrtku oštetio za 18,5 milijuna kuna.
Dakle, Zdravka Buzoliæ optužena je za prijetnje novinaru, novinari su o tome pisali, a ona ih je tužila za klevetu. Problem je samo u tome što je splitski sud uèinio sve da optužni akt koji je tereti nikad ne završi presudom, dok je istodobno uèinio sve da èetvero novinara bude kažnjeno.

Za kazneno djelo klevete i uvrede Zdravka Buzoliæ tužila je u svibnju 2003. Ojdanu Kohareviæ i Ivicu Markoviæa što su pisali èlanke, tadašnjega glavnog urednika Slobodne Dražena Gudiæa jer ih je objavio, a kako su tekstovi navodno temeljeni na uvredama i klevetama što ih je izrekao Marko Didiæ, on je upotpunio listu optuženika.
I dok spisu u kojemu je splitsko Opæinsko državno odvjetništvo tužilo Buzoliæku prijeti zastara, jer sudac Robert Pešutiæ nije uspio ni poèeti raspravu, onaj drugi spis, u kojemu se sudi novinarima, odvija se bez zastoja pa bi uskoro mogao biti nepravomoæno okonèan. Za razliku od suca Pešutiæa, sutkinja Marina Boko, koja je, usput budi reèeno, spis naslijedila od kolegice koja je išla na porodiljni dopust, nije imala problema okupiti i ispitati èetvero optuženih i na vrijeme odraditi svoj dio posla. Sudac Pešutiæ sazivao je, naime, roèišta, ali je rasprava odgaðana jer se u veæini sluèajeva optužena nije odazivala sudskim pozivima.

Premda smo pred zakonom svi jednaki, pa bismo tako trebali biti tretirani i na suðenju, iz navedenoga proizlazi da je na splitskom sudu najvažnije kojemu æe sucu biti dodijeljen spis.
Nije nevažno napomenuti kako suca Pešutiæa s Jurjem Buzoliæem veže zanimljiv biografski detalj: Pešutiæ je prije dolaska na sud bio èlan županijskog predsjedništva HDZ-a. Juraj Buzoliæ je, kao što smo napomenuli, bio saborski zastupnik iste stranke.
U oba predmeta zastara nastupa istog datuma, 22. veljaèe 2007., èetiri godine nakon što je novinaru Didiæu izreèena prijetnja. Bit æe zanimljivo vidjeti hoæe li do tog roka biti donesene obje presude (kakve god), a još zanimljivije koja æe od njih eventualno postati pravomoænom.

... više ...


Ujedno je vrlo jasno rekao tko donosi takve programske odluke, direktorica programa HTV-a Tanja Šimiæ i urednik Sportskog programa HTV-a Željko Vela.

- Ne odreðujem ja shemu, ali imam pravo reæi da je utrku trebalo izravno prenositi jer su postojali svi razlozi za to. Bila je stvar direktorice programa HTV-a i urednika Sportskog programa gdje æe i kako uvrstiti skijanje u program. Po mom mišljenju napravljena je greška - rekao je Galiæ.

Misa i Poirot

Procedura je, naime, takva da urednik odreðenog programa predlaže direktorici programa HTV-a uvrštavanje emisije ili prijenosa u raspored, a ona donosi konaènu odluku.

A u vrijeme juèerašnjeg superveleslaloma za žene na Drugom programu HTV-a išao je prijenos mise iz Slavonskog Broda, a na Prvom programu dijelom britanski kriminalistièki film “Hercule Poirot” iz 1992. godine, a poslije podnevni Dnevnik. Utrka se prenosila na HRT-u plus, koji se može pratiti samo putem satelita i kabelske televizije, dakle, može ga gledati vrlo ogranièen broj gledatelja.

NA HRT-u MISA UMJESTO JANIÈINE POBJEDE - najkomentiraniji èlanak na portalu jutarnji.hr

Snimku Janièine prve pobjede u Super G-u veæina je vidjela tek u veèernjim satima ili, ako su bili bolje sreæe, na Slovenskoj televiziji, što je izazvalo velik revolt gledatelja. S cijelim sluèajem bila je, doznajemo, upoznata i Janica Kosteliæ, koja se u ciljnoj areni našalila upitavši: “Kakva je bila misa na HTV-u?”

Da je rijeè o HTV-ovu propustu, drži i veæina upitanih èlanova Programskog vijeæa HTV-a, koje æe o tome raspravljati prekosutra.

Evidentno je i da je HTV zbog neprenošenja te utrke pretrpio i financijski gubitak od promidžbe, i to od oko 40 tisuæa eura.

Vela: Zna se tko odluèuje

Zašto na HTV-u nije bilo prijenosa nedjeljnog Super G-a za žene, danas nismo uspjeli dobiti odgovor od direktorice programa HTV-a Tanje Šimiæ, koja i donosi konaènu odluku što æe se naæi na programu.

Na uredniku Sportskog programa HTV-a Željku Veli u ovom sluèaju bila je odgovornost da sugerira treba li se utrka prenositi izravno ili ne.

- O odgovornosti sportskog programa i mojoj moglo bi se razgovarati da nije bilo nikakvog prijenosa utrke ili da smo je odluèili zaobiæi. Zna se tko donosi odluke što æe se i kada emitirati. Da mi odluèujemo, ‘Petica’ ne bi išla u 23 sata - kratko je odgovorio Željko Vela.  (tpr)


... više ...


ZAGREB - Izostanak izravnog prijenosa utrke superveleslaloma, u kojoj je Janica Kosteliæ ubilježila prvu pobjedu u karijeri u toj disciplini, izazvao je gnjev i nezadovoljstvo velikog broja gledatelja.

Kako doznajemo, tijekom utrke sportsku redakciju HRT-a nazvalo je više od 60 graðana, a još toliko nazvalo je i službu gledatelja HRT-a.


Gledanje na Slovenskoj televiziji 


Prema rijeèima glasnogovornika HRT-a, zbog dva važna dogaðaja koja su se odvijala istodobno vodstvo televizije odluèilo se za izravan prijenos mise, dok je na HRT+ prikazan prijenos skijanja.

- Nažalost, dogodila se jedna od onih èestih situacija da se istodobno odvijaju dva važna dogaðaja. Odluèili smo prijenos skijanja staviti na HRT+, a naveèer prikazati i snimku skijanja, kada æe svi ljubitelji skijanja moæi doæi na svoje - isprièao je glasnogovornik HRT-a Janos Roemer.

Izravan prijenos tako je maksimalno moglo gledati oko 150.000 graðana, koliko ih prima HRT+, a velik broj ostalih pratio je utrku putem Slovenske televizije, koja je, unatoè tome što takoðer ima dva programa, ipak izravno prenosila utrku.

Nepoznato trajanje prijenosa

- Na prvom programu, gdje je u vrijeme utrke na programu bio TV film ‘Hercule Poirot’, utrka se nije mogla prenositi zbog toga što se nije znalo koliko æe trajati - rekao je Roemer. - Prvi se program ne može razbacati ako se ne zna trajanje prijenosa, tako da nismo ni na njemu mogli prikazati utrku - objasnio je Roemer te dodao kako se u ovakvim situacijama najbolje vidi koliko HRT-u nedostaje treæi program.

Inaèe, Nova TV ima pravo prijenosa svih utrka Svjetskog kupa, dok HRT radi tek one u Austriji.

Izravan prijenos Janièine najveæe konkurentkinje

U popodnevnom Dnevniku HRT-a izravno je prikazana vožnja Janièine najveæe protivnice Michaele Dortfmeister, a razlog je, istaknula je urednica Tonèica Èeljuska, želja za što ažurnijom vijesti.

- Ukljuèili smos se izravno u prijenos, a buduæi da je Austrijanka bila najveæa Janièina konkurencija, pokazali smo upravo njezinu vožnju, a potom i Janièino slavlje. Uèinili smo najbolje moguæe što se tièe skijanja - isprièala je Èeljuska nakon Dnevnika .    Sanjin Španoviæ

... više ...


Neka se ne zaèude ako najlakše pregovaraèko poglavlje, ono o medijima, pretvorimo u najteži dio pregovora s EU, teži od poljoprivrede i nekretnina, upozorava za naš list predsjednik Hrvatskoga novinarskog društva Dragutin Luèiæ, kojemu su se ovih dana užarili telefoni od razgovora s inozemnim organizacijama za zaštitu prava novinara. »U proteklome razdoblju, dužem od godinu dana, svjedoci smo nagloga pogoršanja i velikog ataka vladajuæe stranke na medije u Hrvatskoj. Svaki put, meðutim, kada krenemo braniti novinarska prava, proglase nas ljevièarima i komunjarama. Bilo bi smiješno da nije tragièno: kao da se ne borimo za slobodu svih novinara, bili liberalni bili konzervativni. Ne znam zašto bi borba za veæe novinarske slobode znaèila ljevièarenje. U demokratskim zemljama nikome ne pada na pamet tvrditi takvo što, i zato tražimo pomoæ od kolega iz inozemstva«, kaže Luèiæ.
    On se ovih dana, nakon što je Denis Latin vraæen na posao uz drastièan oblik uvjetne kazne iz vlastitoga poduzeæa, zauzima da i Latinov kolega Tihomir Ladišiæ opet dobije elementarno pravo na rad. »Presudno je da se Ladišiæev sluèaj riješi što prije, jer bi i on mogao postati kamen spoticanja u pregovorima s EU«, naglašava Luèiæ.
   

upozoren eu

Istina je, kaže, da javnost ima pravo na procjenu novinarskoga rada, baš kao što novinar ima pravo na svoj autonomni stav. »Nikome, meðutim, ne dajemo pravo da po svome ukusu bira i smjenjuje novinare, naroèito one u javnim medijima«, kaže Luèiæ, dodajuæi da je o sluèajevima Ladišiæa i Latina obavijestio europsku i svjetsku federaciju novinara i OESS, koji je, pak, odmah sve 54 vlade obavijestio o tome što se dogaða u Hrvatskoj. »Ovoga æu tjedna opet kontaktirati s izvršnim komitetom Europske federacije novinara i glavnim tajnikom Svjetske federacije novinara Aidanom Whiteom. Oèekujemo njihov pritisak na vladu. Takoðer, pregovaraèki tim za medije s EU upozoren je da bi se cijela stvar mogla pretvoriti u dodatni pregovaraèki problem. Pritom podsjeæam da sam i sam èlan pregovaraèkoga tima za medije, a moja karijera ne ovisi o brzini, nego o kvaliteti – stoga æu i inzistirati na boljim uvjetima rada za medije«, obeæava Luèiæ. »HND drži da nije dovoljno imati samo relativno dobre zakone, nego smatra da se ti zakoni moraju poštovati, kao i da se toèno mora znati tko je u državi odgovoran za provoðenje istih zakona. Stoga æu tražiti da još u toku pregovora dobijemo jamstva da snage koje bi nas željele vratiti deset godina unatrag – kao što se vidjelo u saborskoj raspravi o »Latinici« – neæe »proraditi« èim potpišemo neki sporazum. Da takva moguænost postoji i u EU, na šokantan nas je naèin podsjetila ista ta saborska rasprava, ali i situacija u Sloveniji, gdje se stanje na javnoj televiziji i u dnevniku »Delo« pogoršalo nakon što je zemlja postala èlanicom EU« kaže Luèiæ. Pritom ima posve jasnu poruku za premijera Ivu Sanadera: »Premijer se u svemu tome ne može ponašati kao lady Macbeth, pa uvijek iznova prati ruke nakon što istaknuti èlanovi njegove stranke napadnu medije. Toèno je da je Sanaderova vlada, otvorivši pregovore s EU, postigla najveæi vanjskopolitièki uspjeh, ali premijer baš zato mora uvesti više reda: dok on napreduje prema Europi, njegovi visoki stranaèki dužnosnici sve to u Hrvatskoj bacaju kroz prozor, a sam premijer pere ruke praveæi se da ne snosi nikakvu odgovornost«, kaže predsjednik Hrvatskoga novinarskog društva.
   
levarizacija zemlje

Odluèan nastup, rekao bi promatraè – uz takvu novinarsku organizaciju, zemlja se ne mora bojati za medijske slobode. No, jogunasta stvarnost pokazuje, nažalost, drukèiju sliku: od kljuène promjene vlasti 2000. godine, teško je prisjetiti se lošijega razdoblja za novinare u Hrvatskoj. U posljednjih godinu, godinu i po, velika prièa, primjerice, o dekriminalizaciji klevete stvrdnula se u obièaj sudova da uvjetne zatvorske kazne novinarima pretvaraju u sudsku praksu, unatoè svim ministarskim zaklinjanjima da æe zakonski onemoguæiti takav neželjeni razvoj. Politièari, potom, stvar su opet preuzeli u svoje ruke, pa umjesto da se bave opæim interesom i poboljšavanjem života graðana, oni u Saboru organiziraju harange protiv pojedinih televizijskih emisija, dok na ulicama njihovi prièuvni ideološki ešaloni prijete novinarima smræu, a graðanima novim valom levarizacije zemlje. To je dakle aktualna stvarnost hrvatskoga novinarstva, a Luèiæeva odluènost, premda dobrodošla, tek ima biti dokazana kao iskren i uporan napor da se takvo stanje jednom zauvijek okonèa: na to æe stalno i uporno upozoravati sluèajevi Matijaniæ, Letiniæ, Frank, Matvejeviæ, Mrkiæ-Modriæ, Hedl, Latin, Ladišiæ, Vrabec-Mojzeš, kao i svih onih manje poznatih kolega koji se u medijskim rukavcima hrvatske provincije hrvu s lokalnim šerifima, to moænijim što su dalje od koliko-toliko strogog oka javnosti. I pritom valja znati da Velimir Ðuretiæ, novi najavljeni cenzor »Latinice«, nije baš veliko obeæanje za slobodu medija u buduænosti...

... više ...


ZAGREB - Jednomjeseèno hoæe-neæe natezanje oko daljnje sudbine "Latinice", èije je postojanje došlo u pitanje nakon epizode o ostavštini Franje Tuðmana, u èetvrtak je okonèano - "Latinice" æe od ponedjeljka biti na malim ekranima! Odluka je donesena nakon dva sata dugog susreta ravnateljice HTV-a Marije Nemèiæ s jedne strane, te Denisa Latina i tri urednice "Latinice" s druge strane. Neslužbeno, sastanak je bio krajnje pomirljiv. "Latinica" vozi, manje-više po starom. A to hoæe reæi pod paskom šefa Mozaiènog programa Velimira Ðuretiæa, ali ne uživo kako bi Ðuretiæ volio, veæ æe se kao i do sada emisije snimati ranije pa montirati. Navodno æe se s vremenom iz bunkera izvaditi i "Latinica" "Zašto se bojimo partizanske prošlosti", dok æe u ponedjeljak biti emitirana "Latinica" "Raseljeni i izgubljeni", koja je u èetvrtak na sastanku uredno odgledana i oèišæena od svega što bi moglo mirisati na provokaciju. Da je "Latinica" od Tuðmana zaslužila poseban tretman i izvan Prisavlja, pokazuje i èinjenica da su o njoj u èetvrtak raspravljali polaznici zagrebaèke Visoke poslovne škole "Agora". 

... više ...


12 January 2006            

 

IFJ Calls onUnited States to Explain Army Raid on Home of Investigative Journalist inIraq

 

The International Federation of Journalists today calledon theUnited Statesarmy inIraqto explain why the home of anaward-winning Iraqi journalist investigating a high-level corruption scandal wasraided by troops at the weekend.

 

American troops inBaghdadforced their way into the home of AliFadil, who is working with theGuardianandChannel 4, and fired shots into the roomwhere he was sleeping with his wife and children. He was taken away and releaseda few hours later, but video tapes he had produced were confiscated and notreturned.

 

“This incident smacks of intimidation of a journalistwho is on the track of a story that some people would prefer does not get told,”saidAidan White, IFJ GeneralSecretary. “There has been no credible explanation for this raid. Once again itappears that journalists are suffering pressure with impunity.”

At the end of last year Fadil was awarded the UK Foreign Press Associationyoung journalist of the year award. InIraqhe has been working withGuardian Filmson an investigation forChannel 4's Dispatchesprogramme intoclaims of misappropriation of tens of millions of dollars worth of Iraqi fundsheld by the Americans and British authorities in the country.

Troops told him that they were looking for an Iraqi insurgent and seizedvideo tapes he had shot for the programme. The IFJ says concerns have beenraised because this raid came just after the media team approached theUSauthorities, informed them aboutFadil’s investigation and asked them then to grant him an interview.

“The implications of this incident are very serious for the exercise ofjournalism inIraq,” said White. “It is simply notacceptable to burst into a journalists’ house, shoot off a few rounds andjustify terrorising a family on the back of a so-called hunt for insurgents,particularly when it concerns a reporter who is asking serious questions aboutcorruption in high places.”

The IFJ says that unless the American authorities give a full explanationover why the raid took place, speculation will continue that this was a crudeand terrifying attempt to discourage a legitimate journalisticinvestigation.

For further information contact: +32 2 235 22 07
The IFJ represents over 500,000 journalists in more than 110 countries

 

... više ...


ZAGREB - Iako je glavni ravnatelj HRT-a Mirko Galiæ odluèio o nastavku emitiranja »Latinice«, dijelovi njegove odluke o postavljanju urednika koji bi nadgledao rad Denisa Latina mogli bi rezultirati time da se »Latinica« naposljetku ipak ne vrati u svoj termin ponedjeljkom i da sporna Tuðmanova ostavština bude zadnja koja je emitirana.
S Prisavlja se tako može èuti da Latin nije sklon pristati na urednièki nadzor, tim manje što je za to mjesto najizgledniji kandidat urednik mozaièkog programa Velimir Ðuretiæ, èiji su odnosi s Latinom daleko od dobrih. U redakciji »Latinice«, naime, Ðuretiæu se na dušu stavlja cenzuriranje desetak emisija iz devedesetih poput onih o imidžu politièara, »Dinamu« i »Hajduku«, pornografiji, Stipi Šuvaru, ali i skidanje s programa »Latinice« o deustašizaciji 2002., zbog koje je naposljetku Ðuretiæ i maknut s mjesta Latinova urednika.
Zbog svega toga Latin æe, navodno, na današnjem sastanku s ravnateljicom HTV-a Marijom Nemèiæ nastavak emitiranja »Latinice« uvjetovati svojom potpunom slobodom djelovanja. S druge strane, prozvani Ðuretiæ, napomenuvši da nikakvu ponudu službeno još nije dobio, kaže da ne bi bezuvjetno pristao na eventualnu ponudu, a optužbe za cenzuriranje odbacuje navodeæi da je urednièki intervenirao samo kada su bili kršeni postulati novinarskog posla.
- Smiješno mi je da se obavljanje urednièkog posla izjednaèava s cenzurom. Mislim da Denisov problem sa mnom leži u èinjenici što meni ne može, kao drugima, proguravati loptu kroz noge. Što se tièe mojih uvjeta za eventualno preuzimanje toga posla, to bi prije svega bilo emitiranje »Latinice« uživo jer snimanje unaprijed podrazumijeva i montažu, a ona može dovesti do manipulacije. Osobno u »Latinici« ne bih želio Latina kao skretnièara, ne bih ga želio kao nositelja projekta, nego kao aktivnog urednika ukljuèenoga u nastajanje emisije. Ne bih želio ni priloge s tezom, a nipošto ne bih htio »Latinicu« koja ne bi išla uživo, kaže Ðuretiæ te zakljuèuje da on ne mora biti Latinov urednik, ali ako bude - to su uvjeti pod kojima bi se »Latinica« emitirala.

Z. MAMIÆ

Galiæ pooštrio odluku

Dio Galiæeve odluke u kojem se redakciji »Latinice« prijeti otkazima iznenadio je èlanove posebnog povjerenstva na èije se zakljuèke Galiæ poziva u obrazloženju svoje odluke, ponajviše zbog èinjenice da je njihov zakljuèak bio da sporna »Latinica« nije bila ni bolja ni gora od ostalih »Latinica«.


Predsjednik povjerenstva Joško Martinoviæ kratko je rekao da njihova odluka nije »ni sadržajem ni tonom bila tako oštra«, a usporeðujuæi zakljuèke povjerenstva s Galiæevom odlukom, da se vidjeti da je, u formulacijama, zbrèkanost priloga prešla u neprofesionalnost, nejasna urednièka odgovornost u potrebu postavljanja posebnog urednika te da je svemu tome dodana i prijetnja otkazom.



... više ...


10 January 2006

Baghdad a “Deathtrap for Journalism” Warns IFJ in Media Safety Alert after Kidnapping 

The International Federation of Journalists today said Iraq and its major cities had become a “deathtrap for journalism” and said its affiliates and others journalists’ groups in the country would vigorously support efforts to find a US journalist kidnapped at the weekend.

“With more than 100 media deaths, hostage-taking on a regular basis and targeting of reporters, Baghdad has become a deathtrap for journalism,” said Aidan White, IFJ General Secretary. “No journalist is safe once they take to the streets.”

The IFJ says that western journalists are particularly in danger and says media organisations must warn correspondents, particularly freelance reporters, against taking any unnecessary risks.

The IFJ also said local journalists, who are prominent among media victims will, work to try to discover the whereabouts of Jill Carroll, who was reporting for the Boston-based Christian Science Monitor, when she was snatched in Baghdad's western Adel district. Her translator Allan Enwiyah was shot dead.

Three Iraqi television journalists were recently killed in this district, which is one of the city’s most dangerous suburbs. The Christian Science Monitor said she was one her way to meet Adnan al Dulaimi, the head of a prominent Sunni coalition when she was taken.

The IFJ has called on the Iraqi Journalists’ Syndicate and other press groups to use their networks to try to get information on the whereabouts of Jill Carroll.

“The taking of hostages is a sinister and brutal reminder of the anxiety-filled reality of daily life for media people,” said Aidan White. “We must do everything we can to make sure Carroll is released quickly and safely.”

Last year another western journalist, Rory Carroll, working for The Guardian, was briefly kidnapped and earlier other victims, including French journalists Georges Malbrunot, Christian Chesnot, Liberation reporter Florence Aubenas and Italian correspondent for Il Manifesto Giuliana Sgrena, were released after negotiations. The IFJ says everything must be done to avoid a repeat of the horrifying treatment meted out to Enzo Baldoni, another Italian reporter, for RAI television, who was kidnapped, publicly displayed and later executed by his captors.

For further information contact: +32 2 235 22 00
The IFJ represents over 500,000 journalists in more than 110 countries

 

 

... više ...


ZAGREB - Denis Latin i svi oni koji su urednièki i novinarski sudjelovali u izradi "Latinice" o Tuðmanovoj ostavštini dobili su juèer od ravnatelja Mirka Galiæa opomene pred otkaz ili raskid ugovora ili daljnje suradnje. A do toga može doæi, kako stoji u priopæenju s Prisavlja, ako se uoèene nepravilnosti i utvrðeni propusti u buduæem radu ne uklone.

O kakvim se propustima i nepravilnostima radi nije navedeno. Usput se doznaje da je spomenuto upozorenje mimoišlo novinarku Natašu Ban-Laskovar, na èiji rad nije bilo primjedbe. No, programskom vodstvu HTV-a kojemu je Galiæ predložio da se emitiranje "Latinice" nastavi sugerirano je da ta emisija od sada dobije i posebnog urednika koji bi koordinirao rad, sudjelovao u pripremama i konaèno odobravao objavljivanje emisija. Po svemu sudeæi, to bi trebao biti urednik Mozaiènog programa Velimir Ðuretiæ. Iz svega ispada da je direktorica programa Tanja Šimiæ, koja je u ovom sluèaju bila hijerarhijski odgovorna za izdanje o Tuðmanovoj ostavštini, pošteðena rigorozne opomene.

"Latinica" bi se trebala nastaviti emitirati u ponedjeljak, i to ona na temu "Raseljeni i izgubljeni". Kada æe se moæi vidjeti veæ gotova emisija o partizanima ne zna se. Ideju o dokumentarnoj "Latinici" pod nazivom "Hajka", èujemo, vrh kuæe nije prihvatio. Sad se èeka odgovor Latina i njegove ekipe nad èijim je radom uveden - strogi nadzor.

... više ...


ZAGREB - Bivša fotoreporterka i novinarka Vjesnika Neda Oršoliæ preminula je u subotu nakon kratke i teške bolesti. Neda je 1968. završila gimnaziju u Zagrebu, 1973. studij Famous Photographers School u SAD-u te 1974. na Maison europeenne de la la photographie, u Francuskoj, obranila naslov Maitre de la photographie. Od 1978. suraðivala je u Vjesniku kao novinarka i fotoreporterka, a od 1982. ureðivala je fotografiju u tjedniku Danas. Iako su je stvaralaèka i osobna istraživanja povremeno odvodila na druge staze, Neda se novinarstvu i Vjesniku vratila 2001. suraðujuæi na ekološkim, duhovnim i srodnim humanistièkim temama. Godine. 2002., u èast prvog dolaska tibetanskog vjerskog voðe i državnika Dalaj Lame XIV. u Zagreb, Neda je uredila i u vlastitom izdanju objavila knjigu "Put ka mandali - vjeèno hodoèašæe" koju je osobno darovala Dalaj Lami. Knjiga je opremljena Nedinim fotografskim "zapisima" s njezinih duhovnih hodoèašæa, uglavnom po Indiji, tijekom kojih je susrela i upoznala razne religijske tradicije. Posljednjih godina okrenula se humanitarnom angažmanu te je bila i suosnivaèica Centra za promicanje univerzalnih vrijednosti i kvalitete življenja - ISSA, a pokretala je i projekte poput psihosocijalne podrške djeci s Onkološkog odjela u Klaiæevoj i njihovim roditeljima. Bavila se i prevodilaštvom te je prevela na hrvatski i dvije knjige slovenskog pisca Evalda Flisara: "Èarobnjakov šegrt" i "Zgode na putu". Nedini višestrani interesi - umjetnièki, duhovni i humanitarni - ispunjavali su do posljednjeg dana njezin život ali i život njezinih najbližih, prijatelja i svih onih koji su imali sreæu upoznati je i dijeliti s njome neiscrpnu znatiželju, humanizam i nadahnuæa.

... više ...


1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118
AKTUALNO