hrvatsko novinarsko društvo croatian journalists' association
Perkovčeva 2 | 10 000 Zagreb | Tel: 482-8333 | Faks: 482-8332 | E-mail: hnd@hnd.hr

Arhiva priopćenja

Odaberite godinu i mjesec

Ukupno: 2347

Pritom je pozvao na suradnju medijskih kuæa s pravnim struènjacima zbog pronalaska boljih zakonskih rješenja koja æe štititi medijsku slobodu.
Mesiæ, naime, smatra da je prva zadaæa pravne regulative zaštita novinara od manipulacije i, kako je rekao, svoðenja na najamne radnike. Time æe se, dodao je, smanjiti opasnost od medijske manipulacije.
Naglasivši da novinari i urednici kao prvi kreatori javnog mnijenja ne smiju biti odvojeni od objektivnog novinarstva, Mesiæ je upozorio na opasnosti koje vrebaju zbog ovisnosti medija o profitu.»Interes profita uvelike uzrokuju novu ovisnost medija o interesu kapitala. Samim time opstanak na tržištu i želja za što veæom zaradom gurnuli su u drugi plan istraživaèko i objektivno novinarstvo«, rekao je Mesiæ, zakljuèivši kako »nema sumnje u to da su slobodan novinar i slobodni mediji jedan od stupova demokracije«. [M. Lilek]

... više ...


Pohvale za napredak u gospodarstvu, transportu, telekomunikacijama, unutarnjim poslovima i regionalnoj suradnji koje æe Europska komisija izreæi u srijedu u Godišnjem izvješæu o napretku Hrvatske ostat æe u sjeni kritika zbog stanja u pravosuðu, korupcije i politièkog utjecaja na javne medije.

Jutarnji list došao je u posjed Godišnjeg izvještaja za Hrvatsku, dokumenta koji je još u povjerljivoj formi i koji bi Komisija trebala prihvatiti na preksutrašnjem sastanku.

Iako se u izvješæu navodi da su mediji u Hrvatskoj slobodni u skladu s pravilima tržišnog natjecanja, Komisija upozorava na to da Hrvatska nije uèinila nikakav napredak u ispunjavanju preporuka u vezi sa Zakonom o HRT-u niti onih o politièkom utjecaju u medijima.

TOÈKE

U izvještaju se spominju i dvije televizijske emisije - “Otvoreno” i “Latinica”. Ne govori se o konkretnim primjerima, ali se tvrdi da je u sluèaju tih dviju emisija bio zabilježen politièki pritisak na javnu televiziju. Taj je pritisak, ocjenjuju u Europskoj komisiji, zaprijetio neovisnosti HRT-a i prouzroèio zabrinutost za slobodu medija u Hrvatskoj. U tom dijelu izvještaja spominje se i sluèaj Hina o kojem kažu da je “procedura imenovanja Upravnog odbora državne novinske službe trpjela važne nedostatke”.

Komisija je zatim upozorila na to da sumnje o kupnji mandata nakon lokalnih izbora 2005. godine nisu dovoljno istražene. Upozorava i na stanje u Požeško-slavonskoj županiji, navodi da je korupcija i dalje na visokoj razini te da su graðani sve osjetljiviji na korupciju. Procjena je Europske komisije da se u Hrvatskoj dovoljno ne istražuju sluèajevi korupcije na visokoj razini, a da se opæenito u društvu tolerira tzv. sitna korupcija.

Traži se i veæa aktivnost države u sluèajevima “sukoba interesa”. Napominje da je u veljaèi 2006. godine Sabor prihvatio zakljuèke Istražnog povjerenstva o tome da su dva èlana parlamenta bila u sukobu interesa, i to jedan od njih tijekom ministarskog mandata. No, nakon tih zakljuèaka nije bilo nikakve akcije. Zato smatraju da se Istražno povjerenstvo ne koristi za stvarno spreèavanje sukoba interesa, nego samo kao odreðeno sredstvo politièkog pritiska.

“Visoki Vladini ministri i lokalni politièari u Zadru su prisustvovali otvaranju noænog kluba, èiji je vlasnik poduzeæe koje je pod istragom u okviru Akcijskog plana za Gotovinu”, piše takoðer u izvještaju. Konstatira se i to da je poèelo ponovno suðenje Hrvoju Petraèu. Europska komisija u tom dokumentu poziva Hrvatsku da “iskoristi svoj uspjeh u Akcijskom planu kako bi se bolje borila protiv organiziranog kriminala”.

Iako se navodi da Hrvatska i dalje nastavlja suraðivati s Haaškim sudom, izvješæe se opširno bavi pitanjima ratnih zloèina i pred domaæim zakonodavstvom. Tako pišu i o problemima zaštite svjedoka, ukljuèujuæi svjedoke koji optužuju Branimira Glavaša.

“Bilo je i nekih ogranièenih promjena u djelovanju Vlade. U ožujku 2006. godine tadašnja ministrica pravosuða Vesna Škare-Ožbolt, predsjednica Demokratskog centra, zamijenjena je Anom Lovrin iz HDZ-a, što je dovelo do povlaèenja DC-a iz koalicije, èime je prednost vladajuæe koalicije u Saboru svedena na jednog zastupnika”, navodi se u dokumentu.

Komisija je analizirala i položaj srpske manjine: ocjenjuju da je u cjelini atmosfera pozitivna i da koalicija HDZ-a i SDSS-a funkcionira dobro. Ipak, opominju zbog “nejasnih poruka” oko povratka srpskih izbjeglica i njihova zbrinjavanja.

Posebno su izdvojili petogodišnji plan vlade o gradnji 3600 stanova za povratnike jer je, navodi Komisija, taj projekt zasnovan na neprovjerenom modelu javno-privatnog partnerstva.

Tvrde da je 2011. godina, kao termin za okonèanje projekta, neambiciozan rok. Komisija podsjeæa i na to da je bilo nejasnih signala o moguænosti da povratnici stanove kupe po povlaštenim uvjetima.

Dobri odnosi sa susjedima: Riješen spor s Italijom

Hrvatska je dobila izuzetno pozitivnu ocjenu za suradnju u regiji i odnose sa susjedima, kao i za ponašanje u procesu utvrðivanja konaènog statusa Kosova. Osim što se navodi da u “inaèe dobro razvijenim” odnosima sa Slovenijom i dalje povremeno dolazi do teškoæa zbog otvorenih pitanja vezanih za granice, Ljubljansku banku i provedbu pravila o ribolovu, konstatira se da s drugim susjedima iz EU Hrvatska nema problema. U izvješæu stoji da su odnosi s Italijom dobri. “Odnosi su prošle godine bili obilježeni teškoæama jer su Talijani imali probleme pri kupnji nekretnina u Hrvatskoj. Taj je problem, meðutim, sada riješen nakon obostranog potvrðivanja primjene reciprociteta”, zakljuèuje se u izvješæu

Raèan: EU zaoštrio kriterije

I predsjednik Nacionalnog odbora za praæenje pregovora Ivica Raèan, s kojim smo sinoæ razgovarali, rekao je da je dobio odreðene informacije o sadržaju izvješæa. Na temelju tih informacija Raèan je zakljuèio kako izvješæe “pokazuje da su kriteriji za pregovore s Hrvatskom zaoštreni u odnosu na dosadašnju praksu”.

- EU se više ne zadovoljava samo donošenjem zakona i akcijskih planova, veæ inzistira na realizaciji i poštivanju. I mi u Hrvatskoj svjesni smo težine mnogih problema iz izvješæa i oni su predmet rasprave meðu politièkim snagama u zemlji. Primjedbe EU pokazuju da mi u Hrvatskoj imamo još puno toga napraviti, umjesto što licitiramo datumima ulaska u EU, kazao je Raèan.

Predstavnik EK-a u Zagrebu, veleposlanik Vincent Degert u èetvrtak æe predstaviti izvješæe èlanovima Nacionalnog odbora za praæenje pregovora. Prema sinoænjim informacijama, sjednica Nacionalnog odbora bit æe zatvorena za javnost, iako dio èlanova smatra da treba biti otvorena. Predstavnici HDZ-a, navodno, traže da sjednica bude zatvorena.   (N. Jeliæ)

... više ...


Treba postati podozriv èim netko u Hrvatskoj krene kukati da su nam mediji neodgovorni i senzacionalistièki, dakle – preslobodni. A kad krene utemeljivati »forume« koji bi imali prosuðivati kako to novinari pišu, treba i zazvoniti na uzbunu. No posljednjih se dana sluèilo nešto dosad neviðeno: da novinari sami, ðonom ...

... više ...


Ina je HRT tužila jer je proljetos u emisiji Otvoreno o poskupljenu goriva voditeljica i urednica emisije Hloverka Novak Srziæ jednu vrstu Ininog benzina nazvala smeæem.

Po mišljenju Vijeæa za medije HHO-a, tužba Ine može se razumjeti tek kao demonstrativna prijetnja kompanije i pokušaj da se suzbije svako buduæe kritièko pisanje o njezinom poslovanju. To je, kažu u HHO-u, suprotno hrvatskim medijskim zakonima, kao i shvaæanju društvene uloge medija u demokratskim zemljama.

U HHO-u istièu da je pravo i dužnost javnih glasila da izvještavaju i o problemima i promašajima u poslovanju privatnih poduzeæa, osobito kada se radi o tvrtkama èiji je položaj slièan monopolu i kada njihovi postupci utjeèu na život širokoga kruga ljudi.

U HHO-u smatraju da bi usvajanje Ininog odštetnog zahtjeva sigurno ugrozilo poslovnu stabilnost HRT-a te da se spomenutim, kako kažu, profesionalnim gafom voditeljice, nije mogla proizvesti ni približno tolika poslovna šteta.

Upozoravaju da se u hrvatskoj javnosti veæ dulje vrijeme govori o težnji nekih poduzetnièkih krugova da utjeèu na ureðivanje medija te da se potpisivanje ugovora o oglašavanju diskretno uvjetuje blagonaklonim pisanjem o tvrtkama.

Stoga smatraju da tužba Ine u tom kontekstu predstavlja ozbiljnu eskalaciju te da se težnji da se ušutkaju mediji želi pribaviti i sudska zaštita.

U Vijeæu za medije napominju da ne žele amnestirati voditeljicu od profesionalne odgovornosti, niti relativizirati dužnost HRT-a ili bilo kojega nakladnika da osigura poštivanje dobrih novinarskih obièaja, ali da odštetni zahtjev Ine naprosto zasjenjuje takva važna pitanja.

... više ...


Zbog pada profesionalnih standarda i potcjenjivaèkog pristupa potencijalnim èitateljima, nakladnici hrvatskih novina suoèili su su ove godine s ozbiljnom krizom. Tijekom ove godine zabilježili su rekordan pad naklada od èak 16, 63 posto! Na ovako drastièan pad utjecala je i sve jaèa konkurencija raznih vrsta elektronièkih medija te ubrzani razvoj news portala na Internetu, ali glavni razlog je izraziti pad kvalitete hrvatskog novinarstva, oèigledno kršenje etièkih naèela koje iritira, sve èešæe i vrijeða èitatelje. Hrvatska danas više nema tzv. ozbiljan dnevni list, a uništeni su uvjerenjem veæine novinskih nakladnika da samo "žutilo" donosi zaradu. Otkriæe tzv. ozbiljno zabavnih novina u kojima su krv, znoj i suze, a ne objektivna informacija, glavni sadržaj, dugo je zabavljao hrvatske graðane, oni koji su prvi krenuli s takvim novinarstvom zaradili su bogatstvo i za sobom povukli gotovo sve da se ponašaju jednako. Ali, danas podatci o prodaji govore da su se hrvatski èitatelji novina oèigledno zasitili takve banalne ureðivaèke politike i uzvratili udarac. Utrka za što veæim profitom, uz kršenje etièkih naèela i pad cijene novinarskog rada, a u konaènici gubitak vjerodostojnosti, naprosto je morala rezultirati njihovim otporom. Novinari i njihove cehovske udruge na taj su problem upozoravale godinama, ali nitko ih, uglavnom, nije slušao pa se profesija srozala na najniže grane do danas, kako je jednoglasno ocijenjeno u Opatiji prošlog vikenda na konferenciji na kojoj se razmatrala potreba za osnivanjem hrvatskog vijeæa za medije. Da se u ovoj zemlji medijska politika mora mijenjati jednoglasni su bili i ugledni novinari i predstavnici Hrvatskog novinarskog društva i velikog dijela nakladnika te Vijeæa za medije HHO-a. Najveæi nakladnici - Styria i EPH, koji na našem tržištu tiskovina gotovo uživaju duopol, nisu se izjasnili, ali vjerojatno je da æe aktualni pad naklada i njih nagnati da pokažu malo više poštovanja prema novinarima, novinarstvu i èitateljima. No, nisu samo èitatelji, novinari i vlasnici tiskanih medija nezadovoljni današnjim hrvatskim novinarstvom - njime su nezadovoljni i novinari i vlasnici elektornièkih medija i posve je jasno kako je došlo vrijeme da i Hrvatska, poput mnogih europskih zemalja, uvede samoregulacijsko tijelo koje æe poèeti kažnjavati (!) nepoštivanje profesionalnih standarda i kršenje etièkih naèela. U hrvatskom vijeæu za medije, u osnivanju, bili bi zastupljeni nakladnici, novinari i korisnici medija (predstavnici javnosti), a temeljna svrha te institucije bila bi unaprjeðivanje kvalitete, vjerodostojnosti i ugleda javnih glasila. Vjerojatno je da æe, uz Vijeæe, javnost od lošeg novinarstva štititi i pravobranitelj zadužen za medije. Polazeæi od èinjenice da su mediji iznimno društveno i kulturno važni, a osobito znaèajni za funkcioniranje demokratskog poretka, predstavnici novinarskih udruga i sindikata, nakladnika i njihovih udruga, nevladinih organizacija zainteresiranih za djelovanje medija i medijski struènjaci, izglasali su u Opatiji Deklaraciju kojom su sve zainteresirane pozvali da se pridruže uspostavljanju hrvatskog vijeæa za medije, kao autonomne samoregulativne institucije. Inicijatorima æe se pridružiti svi oni koji su spremni na demokratski iskorak koji podrazumijeva "samokažanjavanje" zbog kršenja profesionalno-etièkih standarda, a to je u hrvatskom sluèaju "korak od sedam milja". Jer, i do sada je HND imao Vijeæe èasti koje je ocjenjivalo kršenje profesionalno-etièkih standarda, ali za razliku od civiliziranih europskih zemalja, (pre)kršitelje vlasnici medija nisu kažnjavali, štoviše, nagraðivali su ih veæim primanjima i promaknuæima. Još je gore bilo to što su takve medije i takve novinare nezreli hrvatski èitatelji, željni spektakla nakon desetljeæa od države kontrolirnog medijskog sivila, obilato nagraðivali. U godinama osnivanja hrvatske države vladalo je uvjerenje da æe privatizacija donijeti medijski pluralizam. To se, nažalost, nije dogodilo. Ali baš kao što ni "u onim vremenima" nije sve bilo baš tako medijski sivo, tako ni danas ne trebamo odustati od borbe za kvalitetno novinarstvo. Ono neæe promijeniti sve, ali neupitno je jedno od kljuènih mehanizama za dosezanje bolje Hrvatske, za kojom svi toliko èeznem

... više ...


Dražen Sirišæeviæ

STRUKA: Diplomirani profesor komparativne književnosti i filozofije
TEMA DIPLOMSKOG RADA: Pojam književnog i neknjiževnog u antologijama hrvatskog pjesništva
ZAŠTO TELEVIZIJA: Još prije diplome suraðivao sam s Treæim programom HR-a za koji sam pisao eseje o glazbi. No, onda je uslijedila audicija na radiju na kojoj nisam prošao jer su mi rekli da nemam dobar glas za radio. Nekako odmah nakon toga audiciju je organizirala i televizija pa sam i na nju otišao po inerciji, samo kako bih se negdje zaposlio. I – prošao sam.
JE LI POŽALIO: Nikad! Iako, priznajem, žalim i za tim što se nisam okušao kao profesor jer bi mi to bila odlièna škola komunikacije. Ali nakon studija bilo je jako teško dobiti posao profesora filozofije, osobito u Zagrebu, a iz Zagreba nisam htio otiæi zbog bogatijeg kulturnog života koji grad nudi. Ja bez koncerata i kazališta ne mogu.

Saša Kopljar

 

STRUKA: Diplomirani profesor književnosti
TEMA DIPLOMSKOG RADA: Filmska ekranizacija romana Umberta Eca “Ime ruže”
ZAŠTO TELEVIZIJA: Još tijekom studija poèeo sam raditi kao novinar u jednom osjeèkom listu za mlade. Nakon toga postao sam dopisnik “Veèernjeg lista”, a na televiziju sam došao potkraj osamdesetih godina zato što sam tamo mogao dobiti stalno zaposlenje.
JE LI POŽALIO: Iako u struci nikada nisam radio, ni jedan jedini dan, nikad nisam požalio zbog toga. Jednostavno, kad me “uhvatila” televizija, više joj nisam mogao odoljeti. No, dobro je..., u sluèaju nužde, ako propadnem u novinarstvu, ipak imam rezervno zanimanje. Istina, dosta sam toga zaboravio iako sam tijekom obavljanja prakse na studiju uživao u pripremama za predavanja. Bilo je to zaista zgodno iskustvo. Ma, prisjetit æu se ja svega kad mi djeca krenu u školu.

Antonija Blaæe

STRUKA: Apsolventica grafièke tehnologije i studentica portugalskog jezika
TEMA DIPLOMSKOG RADA: Upravo pišem diplomski i ne bih otkrivala temu.
ZAŠTO TELEVIZIJA: Nakon sudjelovanja u realityju “Big Brother” RTL mi je ponudio voditeljski posao koji sam prihvatila.
JE LI POŽALILA: Ne. Trenutaèno mi je lijepo. Nisam tip od velikog planiranja i kalkuliranja. Da jesam, danas ne bih bila tu. Moguæe je da jednom prestanem raditi na televiziji i da se posve posvetim struci. Vidjet æemo što æe biti.

Željka Ogresta

STRUKA: Diplomirana profesorica hrvatskog jezika i književnosti
TEMA DIPLOMSKOG RADA: Roman Borislava Pekiæa “Besnilo”
ZAŠTO TELEVIZIJA: Kao brucoš bila sam dio ekipe koja je stvarala Radio 101 na kojem sam radila tijekom cijelog studija. No, kad sam diplomirala, trebala sam se negdje zaposliti. Roditelji su mi stalno govorili da moram dobiti stalan posao, a kako to tada na Stojedinici nije bilo moguæe, otišla sam na Radio Sljeme. I to mi je bilo strašno jer sam nakon opuštene atmosfere na Stojedinici došla u sterilnu atmosferu Sljemena. A na HTV sam stigla u vrijeme direktorovanja Hrvoja Hitreca.
JE LI POŽALILA: Ne. Taj me posao još uvijek veseli. Veæ na prvoj godini fakulteta znala sam da neæu biti profesor. Nemam ja živaca za rad u školi.

Mirko Fodor

STRUKA: Diplomirani profesor zemljopisa
TEMA DIPLOMSKOG RADA: Èazma kroz povijest
ZAŠTO TELEVIZIJA: Kako sam išao u srednjoškolski Centar za obrazovanje u kulturi i umjetnosti, popularnu Kulturu, to sam u treæem i èetvrtom razredu izabrao smjer novinarstvo. U toj školi profesor mi je bio sadašnji ravnatelj HRT-a Mirko Galiæ. No, nije to presudilo da doðem na televiziju. Naime, moji “kompiæi” bili su redatelji koji su nakon akademije poèeli raditi na nekadašnjem Z3 programu pa sam se tako s njima i ja pojavio tamo i – ostao.
JE LI POŽALIO: Tri godine radio sam kao profesor. Posljednjih godinu i pol èak sam paralelno “vozio” i predavanje u školi i rad na televiziji. Onda sam shvatio da je to nemoguæe. Profesorski posao je lijep, ali ja sam se ipak na kraju opredijelio za televiziju.  

 Branka Kamenski

 STRUKA: Diplomirana profesorica hrvatskog jezika i književnosti
TEMA DIPLOMSKOG RADA: Slobodan Novak
ZAŠTO TELEVIZIJA: Nakon što sam 11 godina provela u “Veèernjem listu” kao lektor i novinar, godine 1995. došla sam na HTV. A novinarski i televizijski posao izabrala sam vjerojatno zbog dinamiènosti.
JE LI POŽALILA: Ne. Jednu sam godinu na fakultetu predavala hrvatski jezik strancima i to mi je bilo jedno od ljepših razdoblja u životu. Ali ne bih mogla biti profesor u školi jer sebe ne vidim u tome da cijeli život nekoga pouèavam.

Dubravko Merliæ

STRUKA: Diplomirani profesor hrvatskog jezika i književnosti
TEMA DIPLOMSKOG RADA: Roman Miloša Crnjanskog
ZAŠTO TELEVIZIJA: Nakon vojske radio sam dvije godine u osnovnoj školi kao profesor. No, onda sam jednostavno poželio iæi dalje pa sam došao na Radio Sljeme i ostao na njemu tri godine, a zatim sam prešao na HTV.
JE LI POŽALIO: Ne. To nije statièan uredski posao, veæ je obnovljiv i dinamièan iz emisije u emisiju.

Denis Latin

STRUKA: Diplomirani politolog
TEMA DIPLOMSKOG RADA: Manipulacijska moæ televizije
ZAŠTO TELEVIZIJA: Još kao student radio sam na televiziji i poèeo razmišljati o tome kako se može manipulirati medijima.
JE LI POŽALIO: Zadovoljan sam na HTV-u i nisam požalio što sam na televiziji jer mislim da sam se našao na pravom mjestu, odnosno tamo gdje treba.

Joško Martinoviæ

STRUKA: Diplomirani sociolog
TEMA DIPLOMSKOG RADA: Analiza motivacije meðugorskih hodoèasnika
ZAŠTO TELEVIZIJA: Kao srednjoškolac svakog sam dana prolazio pokraj zgrade televizije i veæ sam tada rekao: “Ja æu tu raditi!” Ipak, studirao sam sociologiju, no kako se stotine struènjaka iz sociologije ne traže, došao sam na televiziju. Kako? Pa stric mi je kao producent radio na televiziji i on me 1989. doveo u Zagrebaèku panoramu k Lazi Rakijašu koji mi je odmah kazao: “Mali, ti grozno govoriš. Nemoj se previše nadati. Ništa od tebe. Ali, 'ajde pokušaj nešto raditi dva-tri mjeseca pa æemo vidjeti.” K tome, dosta mi je pomogla i ondašnja ratna situacija jer je trebalo puno ljudi koji su bili spremni puno raditi, a tada smo u jednom danu znali napraviti i po pet-šest izvještaja, što se inaèe u normalnim okolnostima napravi u tjedan dana. Uostalom, u ratu èovjek dobro ispeèe zanat, nauèi reagirati, privikne se na stres...
JE LI POŽALIO: Ne. Televizijsko je novinarstvo najljepši i najdinamièniji posao, no i kolege koji su ostali u struci i nastavili se baviti sociologijom kažu da im je takoðer lijepo baviti se tim poslom. Meni je pak znanje iz sociologije ipak koristilo u novinarskom poslu, posebice na poèetku karijere.

 

Petar Štefaniæ

STRUKA: Profesor filozofije i opæe lingvistike
TEMA DIPLOMSKOG RADA: Kritika kulture Sigmunda Freuda
ZAŠTO TELEVIZIJA: Veæ na studiju znao sam da æu se baviti novinarstvom. Zapravo, tijekom upisa prijavio sam se i na Filozofski fakultet i na novinarstvo. Iako sam bio primljen i na jedan i na drugi fakultet, kao 18-godišnjaka ipak su me više zanimale filozofija i lingvistika. Na kraju krajeva, Filozofski je bolji fakultet za stjecanje opæeg znanja koje onda u novinarstvu i te kako dobro doðe.
JE LI POŽALIO: Nisam! Novinarstvo me oduvijek privlaèilo. S obzirom na to što sad radim, moglo bi se reæi da je to na neki naèin slièno radu u školi. Opet se obraæam veæem broju ljudi. Ipak, tijekom studija morao sam odraditi predavaèku praksu u jednoj srednjoj školi i to je, koliko se sjeæam, èak jako dobro prošlo.

... više ...


2 November 2006

Journalist to be investigated in Clearstream case

SOURCE: Reporters sans frontières (RSF), Paris

(RSF/IFEX) - RSF has expressed concern over the Public Prosecutor's Office's intention to investigate journalist Denis Robert for "possession of confidential material" in the Clearstream affair. The case has repeatedly made headlines since allegations of money laundering and fraud within the Luxemburg-based Clearstream Banking S.A first surfaced in 2002. The office announced its intention on 28 October 2006.

"We are concerned to see this rarely-used charge applied to a journalist. Denis Robert was given [Clearstream's] electronic files, which he then used to shed light on the truth, and not for criminal means. What is important to remember is that [he] was pursuing a legitimate goal," said the organisation.

The Clearstream case has already implicated a number of key players from the financial and industrial sectors, including former vice-president of the European Aeronautic Defence and Space Company (EADS) Jean-Louis Gergorin, as well as a former EADS technical support worker, Imad Lahoud. Prime Minister Dominique de Villepin and Defense Minister Michèle Alliot-Marie have also been called as witnesses.

Robert, formerly a journalist with "Libération", has authored two books on the Clearstream case. If convicted of the charges, he could face up to three years' imprisonment and a 375,000 Euro fine.

For further information, contact Elsa Vidal at RSF, 5, rue Geoffroy Marie, Paris 75009, France, tel: +33 1 44 83 84 67, fax: +33 1 45 23 11 51, e-mail:
europe@rsf.org, Internet: http://www.rsf.org

The information contained in this alert is the sole responsibility of RSF. In citing this material for broadcast or publication, please credit RSF.
_________________________________________________________________
DISTRIBUTED BY THE INTERNATIONAL FREEDOM OF EXPRESSION
EXCHANGE (IFEX) CLEARING HOUSE
555 Richmond St. West, # 1101, PO Box 407
Toronto, Ontario, Canada M5V 3B1
tel: +1 416 515 9622   fax: +1 416 515 7879
alerts e-mail:
alerts@ifex.org   general e-mail: ifex@ifex.org
Internet site: http://www.ifex.org/
_________________________________________________________________

... više ...


Ogorèena majka
Navodeæi kako cijeni napore pravobraniteljice M. Jelaviæ, A. Barun ogorèena je "što svih ovih godina nitko nije smatrao potrebnim zaštititi njezina sina od medijskih laži i objavljivanja njegovih fotografija ili prikazivanja na televiziji". Kaže kako ne podupire pravobraniteljièin prigovor u povodu objavljivanja Filipove potpore ocu, koji u zatvoru štrajka glaðu.

Filipu, koji još nije navršio 16 godina, i te kako je važno utjecati na oca kako bi prekinuo štrajk, to više što ga je posjetio u zatvoru i shvatio da æe iæi do kraja  tvrdi Ana Barun i zakljuèuje:

 Sigurna sam da su, uza sve koji Branimira Glavaša uvjeravaju da treba prekiniti štrajk, osobito važne poruke sina Filipa, jer su njih dvojica jako bliski.
Pravobraniteljica za djecu juèer je istaknula kako se boji da je njezina poruka javnosti "krivo shvaæena".

 Dio mog apela javnosti odnosio se na maloljetna sina Branimira Glavaša, ali i na maloljetnike koji su davali potporu "pritvorenom predsjedniku". Nazvali su ih èak i nogometašima pionirima. Smatram da djeca nisu samoinicijativno odjenula majice potpore nego su ih na to vjerojatno uputili odrasli. Reagirala sam i na sluèaj iz Belišæa u kojem je 200 djece, u pozitivnoj akciji  zagovaranja razminiranja, bilo izloženo politièkoj i medijskoj manipulaciji. A to je zlouporaba djece  objasnila je svoj stav Mila Jelaviæ i dodala:

U mojoj poruci nije bilo politike.  Nije bilo nikakve namjere upletati se u sluèaj  Glavaš.
  M. Jelaviæ pozvala je novinare i urednike hrvatskih medija da se, u skladu s novinarskim kodeksom èasti,  èak i kad informaciju i privolu za objavljivanje dobiju od roditelja, ne služe djeèjom intimom radi senzacionalizma.

Manipulacija djecom
 Manipulacija djecom za ostvarenje ciljeva odraslih, kao i pokušaj skretanja pozornosti s  osnovnog problema na dijete kako bi se izazvala samilost, nedopustiva je metoda za njegovo rješavanje, makar potjecala i od roditelja  napomenula je M. Jelaviæ te zakljuèila da se ukljuèivanjem djece u politiku ogranièava njihov autonoman rast i razvoj te sloboda.

... više ...


Ukoliko se ova neslužbena informacija pokaže toènom, aktualni glavni urednik Vjesnika Darko Ðuretek lako bi mogao ostati bez svoje funkcije. S obzirom na informacije prema kojima je predsjednik Uprave Franjo Maletiæ sindikalcima u više navrata davao mig da se ukljuèe u proces smjenjivanja èelnog èovjeka redakcije, oèigledno je da glavni urednik ne uživa podršku Uprave, unatoè najavama da æe Ðuretek ostati na mjestu glavnog urednika.
Èlan Nadzornog odbora Vjesnika Božidar Novak takoðer je èuo za neslužbenu informaciju o raspisivanju javnog natjeèaja za glavnog urednika državnog lista, ali službeno je nije mogao potvrditi.
- I ja sam èuo da æe biti raspisan javni natjeèaj, ali još uvijek ništa nije potvrðeno. Nadzorni odbor s tim nema veze, jer odluka o mjestu glavnog urednika od prošlog ljeta u ingerenciji je Uprave Vjesnika. Ja mislim da je raspisivanje natjeèaja jedno pametno rješenje, jer poslije svega što je reèeno bilo bi normalno da se raspiše natjeèaj i da se dobije glavni urednik s kvalitetnim programom, zakljuèio je Novak.

L. T.

... više ...


Nakon što smo proèitali zakljuèke sa sastanka ogranka HND-a Glasa Istre, održana 23. listopada 2006., na kojem neki nismo bili, a neki samo dijelom sudjelovali, kao i stavove prenijete u pismu Županijskog vijeæa HND-a o stanju u Glasu Istre Središnjem odboru od 24. listopada, želimo istaknuti da se s jednostranošæu i iskljuèivošæu nekih ocjena i stavova ne slažemo.
Naše je mišljenje da su suspendiranima djelatnicima/urednicima/novinarima kršene medijske slobode, poèevši od prava na odgovor, odnosno reagiranja koja im nisu objavljena u Glasu Istre, a da ne govorimo kako su prijetnje otkazom, izreèene napreèac i proizvoljno, bile zapravo primjer ozbiljnog mobinga.
Nismo uvjereni da je konfrontacija glavne urednice i njezinih suradnika s Upravom i relativno veæinskim vlasnikom bila samo radi osobnih interesa, veæ upravo i radi interesa, ako hoæete i vjerodostojnosti, dnevnika Glas Istre imajuæi u vidu neke ne baš bezazlene dubioze oko poslovanja izdavaèa i samog veæinskog vlasnika. Moglo bi se pod osobni interes podvesti ogromnu odštetu koja pripada Eni Ambroziæ kao opozvanoj èlanici Uprave, ali u takvom kontekstu ne vidimo, primjerice, osobne interese Zvjezdane Vuèiniæ ili Zorice Jeleniæ, osim ako se nekakvim bitnim osobnim interesom ne želi prikazati njihov minorni vlasnièki udio.
 Slažemo se je u mandatu Eni Ambroziæ bilo kršenja prava novinara i urednika te raznih, èak i potpuno neprihvatljivih pritisaka i postupaka «vladajuæe» ekipe, ali prilièno je licemjerno i nekorektno protekle godine prikazivati samo u svjetlu tih negativnosti jer je nedvojbeno da je dnevnik Glas Istre u tom razdoblju napravio veliki skok u ureðivaèkom i novinarskom osamostaljivanju i profesionalizmu.
 Za toleriranje negativnosti, koje ipak nisu odredile djelovanje smijenjene urednice i njenih prvih suradnika, nedvojbeno kriv i predsjednik Uprave Glasa Istre i relativno veæinski vlasnik Željko Žmak tim više što je za njih, vidljivo je iz njegovih istupa, znao, a nije baš ništa poduzimao, osim što je jaèao ulogu Eni Ambroziæ i preko nje utjecao na ureðivaèku politiku. No, samokritièki valja reæi da svoj dio odgovornosti nose i ogranak HND-a i redakcija koji nisu (nismo) reagirali do post festum. Neprihvatljivo nam je stoga ponašati se sada poput novih «oslobodioca» i jednostrano «pisati povijest», pa se utoliko ograðujemo od takvih iskljuèivosti u spomenutim zakljuècima.
 U njima spomenute slabosti u radu "puèista" (kako ih je Žmak nazvao) zapravo su Žmaku poslužile kao povod za njegov «puè» i lakšu "sjeèu glava" u trenutku kada su oni, svojim ureðivanjem ili pisanjem, sve više dovodili u sumnju djelovanje predsjednika Uprave, pa i naèin kako je došao do dionica nakon, sada je sve oèitije, vrlo vjerojatno programiranog steèaja starog Glasa Istre. Kako bi se skrenula pozornost s pravog problema, predsjednik Uprave je svjesno gurnuo kolektiv u nove podjele i svaðu, a na mjesto svrgnutih postavio ljude koji æe vjerno provoditi njegove interese i ureðivaèku politiku vraæanja Glasa Istre na "pravi put". To je zapravo sintagma za zatvaranje oèi pred ponašanjem vladajuæe garniture u Istri, koje je simbol župan Ivan Jakovèiæ, danas "borac" za "izvorni" Glas Istre, a juèer osoba koja se i sudski sporila sa Željkom Žmakom.
Zbog svih tih okolnosti, o kojima se namjerno šuti, a èemu je doprinijela i predsjednica našeg ogranka Silva Bodlaj-Ivašiæ vjernim služenjem interesima vlasnika, stanje u našem listu je daleko od normalnog, ili od stvaranja nove, drugaèije i bolje radne i urednièke klime, kako se želi prikazati posljednje dogaðaje. Ne skupi li se dovoljno snage za rasvjetljivanje pravog stanja u Glasu Istre, na kušnji æe biti ne samo naš kolektiv, Hrvatsko društvo novinara, veæ i hrvatske pravosudne institucije.

Marijan Milevoj
Goran Prodan
Sniježana Matejèiæ

... više ...


Na sastanku Ogranka HND-a «Glas Istre» u Redakciji (Riva 10) u 17.30 sati, nakon dvosatne rasprave o stanju u Redakciji lista, ponajviše po pitanju novinarske profesije i odnosa prema kodeksu HND-a, a na osnovi sukoba dijela naših kolega s Upravom poduzeæa, toènije s direktorom i veæinskim vlasnikom Željkom Žmakom, donesen je zakljuèak kojim èlanovi HND-a «Glas Istre» obavješæuju svoju matiènu novinarsku asocijaciju u Zagrebu i predsjednika Dragutina Luèiæa osobno o dogaðajima koji su postali top-tema hrvatske javnosti.
 Naime, buduæi da se do sada glas veæine novinara Glasa Istre nije èuo, a nije se niti sastao Ogranak HND-a pa nitko u njegovo ime nije ni istupao u javnost (premda nitko nije ni zvao da predsjednica Silva Bodlaj Ivašiæ da bilo kakav stav, osim prvih izjava u lokalnim medijima), smatramo potrebnim objasniti stvarno stanje i profesionalne okolnosti u kojima se radilo, odluèivalo i donosilo odluke koje su dobrim dijelom kršile naš novinarski kodeks, profesionalan odnos bivše urednièke ekipe prema ostalim kolegama, samom listu, vlasniku, a ponajviše prema javnosti.
 Èesto smo napominjali da nauštrb profesije i radi osobnih ambicija ne smijemo miješati vlasnièke odnose nas koji u njima jesmo (a sve kolege nisu i udjelnièari u poduzeæu) s novinarskom profesijom i ulogom pojedinaca koji su toga trenutka bili u položaju da su imali ovlasti (moguænosti) objavljivati u «Glasu Istre» ono što se njima èinilo važnim u nastalom sukobu i obraèunu na relaciji direktor Željko Žmak – urednica Eni Ambroziæ, njena zamjenica Tatjana Uvodiæ Iveša, pomoænica Zvjezdana Vuèiniæ, urednik Deska Igor Brajkoviæ, tehnièka urednica Zorica Jeleniæ, dok su se kolege Goran Prodan i Dražen Majiæ u cijeloj prièi našli u dvojakim ulogama; Prodan kao predsjednik Skupštine društva Glas Istre d.o.o. i na èelu Udruge malih udjelnièara, a Majiæ kao èlan Nadzornog odbora i Radnièkog vijeæa.
 Buduæi da je sukob eskalirao onog momenta kada je direktor Željko Žmak smijenio Eni Ambroziæ s mjesta treæeg èlana Uprave (kao direktoricu RJ Novina), ne dirajuæi u njenu funkciju glavne i odgovorne urednice – što je potvrdio na sastanku s novinarima u Redakciji 29. rujna – smatramo potrebnim istaknuti da se sve to vrijeme dnevna novina koristi u obraèunu uredništva s direktorom, na što ostali èlanovi kolegija ukazuju, ali bez ikakvih utjecaja, te da se bez obzira na to što svi zajedno planiramo sadržaj novine za iduæi dan u novinama javljaju tekstovi za koje nismo znali, o njima nismo raspravljali, a svojom su tendencioznošæu jednako štetili listu i vlasniku.
 Ovo napominjemo jer se i u zakljuècima Hrvatskog novinarskog društva i Sindikata novinara Hrvatske napominje da su naše kolege suspendirane, odnosno pred otkazom, zbog toga «što su javno govorili o razlozima zbog kojih su prvi dan iskljuèeni iz redakcije», dakle, da im je bilo zabranjeno obavljanje profesije, da su bili pod pritiskom i cenzurom, što nikako ne odgovara istini. Iz prije navedenog se vidi upravo suprotno: oni su koristeæi svoj položaj i bez znanja ostalih kolega, a prije svega kolegija, pa i vlasnika, objavljivali sve ono što su htjeli a da je išlo u korist njihova obraèuna s vlasnikom.
 Kao novinari i èlanovi HND-a veæina je imala osobne sukobe s urednicima, neki su i osobno ukazivali na mobing, a prekoraèivanje ovlasti i zadiranje u tekstove novinara i urednika (dopisivanje i nadopunjavanje informacija da bi zvuèale po njihovoj volji) takoðer su isticani kao kršenje novinarskog kodeksa. Takoðer napominjemo da su sve ove opaske, kritike i protesti urednika ponaosob, dijela kolegija, kao i samih novinara, bili upuæivani Upravi, direktoru Žmaku osobno, a da se ništa nije poduzimalo. Zbog toga dijelom krivnju za nastali sukob prebacujemo i na direktora Željka Žmaka koji je predugo tolerirao tu samovolju i neprofesionalnost, no u razloge za to ne želimo ulaziti. Smatramo da je sukob prešao sve mjere dobrog ukusa i znaèajno naštetio našem listu, èiju vjerodostojnost i svojevrsnu moralnost svakodnevno potvrðujemo na kioscima kod vjernih èitatelja.
 Sve ostalo je u domeni Sindikata i sindikalnih prava, od zaštite, pravne i ostale pomoæi u istjerivanju tih prava – što mi kao solidarni èlanovi podržavamo, nismo za drastiène mjere, a ukoliko je netko i prekršio radne obaveze i nanio štetu poduzeæu, utvrdit æe mjerodavno tijelo – bez obzira koliko æe to koštati vlasnika ili zaposlenika. Ukoliko se ovaj, ali i slièni problemi, budu na ovakav naèin rješavali i tretirali, oèuvat æemo dostojanstvo našeg posla, osobni integritet svakog od nas koji svakodnevno ispisujemo stranice novina, ali i ispred mikrofona, kamera, a možda i prije svega ljudski i kolegijalni (ako je previše reæi prijateljski) odnos s kolegama koji se mogu zvati sadašnji, bivši ili buduæi.

U Puli 23. listopada 2006.

Predsjednica Ogranka HND-a
        Glas Istre
  Silva Bodlaj Ivašiæ

... više ...


Pokretaèi su Hrvatsko novinarsko društvo kao krovna udruga novinarskih strukovnih organizacija, Hrvatska udruga novinskih izdavaèa i Hrvatska udruga radija i novina kao predstavnici nakladnika te Vijeæe za medije Hrvatskog helsinškog odbora u ime inicijativne skupine koja je i pripremala Deklaraciju. Ocijenjeno je da bi primjeren model bilo tripartino vijeæe u kojem bi bili zastupljeni novinari, nakladnici i korisnici medija (predstavnici javnosti).

Glavna cilj Hrvatskog vijeæa za medije bio bi unaprjeðivanje vjerodostojnosti, kvalitete i ugleda javnih glasila i osobito njihove bitne zadaæe da služe interesu javnosti. Svaka strukovna, nakladnièka i nevladina organizacija može pristupiti inicijativi poštujuæi naèelo dragovoljnosti. O ovoj incijativi HND æe raspravljati na godišnjoj skupštini za dvadesetak dana, a kao drugi glavni partner u osnivanju Hrvatskog vijeæa za medije uskoro æe se izjasniti i nadležna tijela medijskih nakladnika

... više ...


OPATIJA -

Nastavi li se tendencija poveæanja broja i visina odšteta koje nakladnici plaæaju na osnovi sudskih presuda zbog onoga što je napisano ili izgovoreno u medijima, mnogi bi izdavaèi mogli doæi u velike financijske probleme i bit æe prisiljeni koristiti instituciju regresa, odnosno od novinara naplaæivati ono što su platili na ime odštete, upozorio je Josip Buršiæ, predsjednik Hrvatske udruge novinskih izdavaèa. Rekao je to u juèerašnjoj raspravi na konferenciji o osnivanju Hrvatskog vijeæa za medije, koja se ovog vikenda održava u Meðunarodnom centru za obrazovanje novinara u Opatiji. Buršiæ je kazao da nakladnici uvažavaju pravo novinara da izražavaju svoje mišljenje, ali ujedno traže i poštivanje profesionalnih i etièkih normi, odnosno pooštravanje odgovornosti za napisanu ili izgovorenu rijeè.
- To ne znaèi zadiranje u slobodu novinara kakav se dojam želi stvoriti kazao je Buršiæ, dodajuæi da i novinari i nakladnici trebaju razmišljati kako sprijeèiti štetu. »Upravo to je smisao Vijeæa za medije koje bi trebalo biti korak naprijed prema medijskoj samoregulaciji«, zakljuèio je dajuæi podršku ovoj ideji u ime 16 novinskih nakladnika uèlanjenih u Hrvatsku udrugu novinskih izdavaèa, èija izdanja pokrivaju oko 70 posto dnevne tiraže novina.

Interes struke i javnosti

Generalni direktor HRT-a Mirko Galiæ potvrdio je da neke odštete prijete èak i stabilnosti moænih medija poput državne televizije i zbog toga je, smatra, vrlo važno naæi naèin kako organizirati slobodu u medijima da ona ne bude ugrožena ni iznutra ni izvana, ali i kako da se ona ne zloupotrebljava i ide nauštrb slobode onih o kojima se piše.
- Vijeæe nije samo strukovni interes nego interes svih koji sudjeluju u lancu informiranja, zakljuèio je Galiæ.
- Nakladnici podržavaju ideju osnivanja samoregulatornog tijela, a hoæemo li ga osnovati sami ili u suradnji s novinarskim udrugama, pitanje je modaliteta i naèina na koji æe se stvari odvijati, odgovorio mu je Buršiæ. Njegovu tvrdnju da su svi izdavaèi naèelno podržali ideju ovakvog Vijeæa za medije o kakvome se raspravlja ovoga vikenda u Opatiji potvrdili su i èlanovi inicijativnog odbora koji su osobno kontaktirali sve èlanove udruge nakladnika, pripremajuæi materijale za ovu konferenciju.

Podijeljena mišljenja

Kako bi trebalo biti organizirano Hrvatsko vijeæe za medije, kako bi ono funkcioniralo, tko bi ga trebao financirati i koliko, kao i o iskustvima drugih europskih zemalja na osnovi kojih je zamišljen i ovaj hrvatski sustav medijske samoregulacije, sudionicima skupa govorio je juèer Geza Stantiæ, èlan inicijativnog odbora za osnivanje Vijeæa. Njegovo izlaganje otvorilo je niz pitanja kao što je, na primjer, broj èlanova Vijeæa i njihov izbor, osobito kada su u pitanju predstavnici javnosti, ali i o ulozi države u njegovom financiranju. Mišljenja o tome su podijeljena. S jedne strane su zagovornici ideje da bi državu iz toga trebalo iskljuèiti kako ni na koji naèin ne bi utjecala na izbor èlanova Vijeæa i na njihove odluke, a s druge oni koji tvrde da bi država, ukoliko bi Vijeæe uspjelo smanjiti broj sudskih postupaka protiv novinara, što mu je jedan od osnovnih ciljeva, zapravo uštedjela i taj novac bi mogla preusmjeriti iz pravosuða u potporu instituciji koja bi štitila interese onih èiji novac zapravo troši - graðana.
No, buduæi da je Deklaracija o uspostavljanju Hrvatskog vijeæa za medije, èije se prihvaæanje oèekuje danas, tek prvi korak vjerojatno dugotrajnog procesa organiziranja ove institucije, bit æe još vremena da se dogovore sve pojedinosti unutar okvira koje bi trebala dati ova konferencija.

Druga opcija

Neki sudionici konferencije bili su skeptièni prema spremnosti nakladnika, i to osobito onih najveæih, da prihvate ovu ideju. Denis Kuljiš, predsjednik Društva autora u medijima Articla 10, èak je tvrdio da je razgovarao s odgovornima u Veèernjem listu i EPH-u te da su mu oni kazali kako ne podržavaju ovakvu ideju osnivanja zajednièkog vijeæa, nego planiraju osnovati vlastito samoregulatorno vijeæe kojemu æe sami birati èlanove.


... više ...


Predstavnici novinarskih udruga i sindikata, nakladnika i njihovih udruga, nevladinih organizacija zainteresiranih za djelovanje medija i medijski struènjaci, na konferenciji u Opatiji,održanoj 27-29.listopada 2006.godine, u èijem su radu sudjelovali i drugi javni djelatnici i gosti, težeæi pridonijeti unaprjeðenju profesionalno-etièke kvalitete medijske produkcije i autonomnoj dogradnji temeljnih institucija sektora javnog informiranja,odobrili su i pozdravili dosadašnji rad inicijativne skupine predstavnika HND, Vijeæa za medije HHO-a, HUNI-ja, HURIN-a i ICEJA, koji su uz podršku i aktivnu pomoæ Zaklade Konrad Adenauer, pripremali uspostavljanje sustava samoregulacije, te su usvojili slijedeæu:

DEKLARACIJU

kliknite za cjeloviti tekst deklaracije

 

 

 

 

 

... više ...


Problem hrvatskih medija i njihovih nesloboda uglavnom nije u cenzorskim škarama politike. I ova bi vlada rado bila “zaustavila Reuter”, a pod tepih gurnula nezgodnu epizodu Verone, sluèaj Brodogradilišta te sve prošle, sadašnje i buduæe svinjarije koje su procurile u javnost. No može li - posve je drugo pitanje. Jer centri moæi u dvijetisuæitima su se promijenili

Èak ako vam se hrvatska medijska slika gadi do bljuvanja, a novinare i urednike držite moralnim parazitima - ili “krpeljima”, kako je to pišuæi o “oporbenom” tisku svojedobno prispodobio Ivan Aralica - sumnjam da æete se baš složiti da je “stanje medija” i “medijskih sloboda” u Hrvatskoj gore od onog u najbližem susjedstvu: u Srbiji. Ocjena o medijskim neslobodama zbog kojih su Reporteri bez granica Hrvatsku smjestili na 54. mjesto rang-liste, trebala bi neupuæenima pokazati da je cenzura - odnosno pritisak vlasti i politièkih stranaka - ponovo uzela maha.
No znaèi li to da se urednicima i novinarima politika iznova - kao u “zlatnim danima” HRT-a i HDZ-ovih medijskih uzdanica - vrti oko nogu, da redakcijskim hodnicima bauljaju “novinari” jednom nogom u kolegiju, a drugom u tajnim službama... a huškaèi i denuncijanti figuriraju kao cijenjeni “opinion makeri”? Krivo. Naime, problem hrvatskih medija i njihovih nesloboda uglavnom nije u cenzorskim škarama politike.

“Pišit-æu, kakit-æu” ostavke

Doduše i ova, kao i svaka, vlast rado bi stisla medije i šetala ih na kratkom podvodcu ne dopuštajuæi “šalabajzanje” prostorom kritièkog novinarstva i medijske slobode. I ova bi vlada rado bila “zaustavila Reuter”, a pod tepih gurnula nezgodnu epizodu Verone, sluèaj Brodogradilišta te sve prošle, sadašnje i buduæe svinjarije koje su procurile u javnost. No može li - posve je drugo pitanje. Jer centri moæi u dvijetisuæitima su se promijenili. Možda ih je najlakše prepoznati kroz parafrazu one “narodne” koja veli da “cash” marketinga danas vrti i probija gdje politièka “burgija” ne može, ne zna ili neæe.
Zapravo, veæina friških “skandala” ili situacija koje su mogle ukazati na medijske neslobode, materijalne su, a ne “ideološke” prirode. Recimo, veæ malo pažljivijim listanjem novina moglo bi se doæi do zanimljivih otkriæa. Moglo bi se, primjerice, lako sroèiti popis medijski “privilegiranih” poduzetnika i osoba iz javnoga života èija naklonost, oèito je, donosi profit, lukrativne poslovne veze i veæi ugriz u soèni marketinški kolaè. A politika? Ona je u mnogim aranžmanima i “dealovima” tek posrednik, ambalaža, dimna zavjesa, pa èak i paravan iza kojeg se skrivaju glavni protagonisti i njihovi poslovi.
Dobro upuæeni u medijske prilike tvrde da je i veæina aktualnih “skandala” koje se pokušalo obojiti politièkim bojama temeljito prefarbano samo jednom bojom: onom novca. Jedan od rijetkih izuzetaka je možda tek “sluèaj HINA-e” s cirkusom u koji su se pretvorila HDZ-ova unutarstranaèka prepucavanja i zakulisna asistiranja pri sastavljanju, a onda i “rastavljanju” Upravnog vijeæa.
Prava pozadina sukoba u Glasu Istre - ovih mi se dana kleo jedan poznanik dobro upuæen u lokalne istarske prilike - takoðer ne nosi predznak “politike” veæ poslovnih interesa vlasnika lista. Naime, nakon što je serijom kritièkih tekstova “prièepilo” prste gazdinim poslovnim partnerima, troje novinara je dobilo otkaz. Grijeh beskompromisnih novinara - koje je, šuška se u pulskim kuloarima, “gazda” ranije rado koristio za “principijelni” obraèun s neprijateljima - bio je samo jedan: kriva procjena! Odnosno pogubno uvjerenje da æe “sloboda medija”, kako bi to kazao pjesnik “umeti da pevam kao što su sužnji pevali o njoj”. Kako krivo! Jer gazdu u otkazima nije sprijeèila ni “apstraktna” ideja medijske slobode niti konkretni medijski i radni propisi. Paèe, jedan od novinara dobio je otkaz iako je zakonski zaštiæen kao èlan Radnièkog vijeæa.
I trakavica u koju se s “pišit-æu, kakit-æu” ostavkama i imenovanjima vodeæih ljudi kuæe pretvorio “sluèaj Vjesnik” ima zacijelo takoðer više “financijsko” negoli politièko zaleðe. Naime, može se pretpostaviti da je provladin Vjesnik odnosno “list koji nije žut i ne plasira senzacije” - kako je to svojedobno kazao Ivo Sanader - zanimljiviji mnogima zbog tiskare koja æe uskoro u privatizaciju negoli zbog svoje više no skromne naklade i još skromnijeg medijskog utjecaja. Vlada i premijer Sanader, unatoè zanemarivom utjecaju, ne žele se odreæi “svog” Vjesnika, no postojeæa prisilna “simbioza” izmeðu profitabilne tiskare i redakcije mnogima je trn u oku.
Formula koja bi sve zadovoljila - poruèuje friška kuloarska prièa - lako je ostvariva, jer vjeènog medijskoga gubitaša premijer i Vlada bi, ne kriju to, rado prikljuèili uspješnim Narodnim novinama. Vjesnik bi i dalje ostao provladin, ali financijski osiguran. Bez balasta dnevnog lista tiskara bi, pak, mogla u privatizaciju. Èudi li onda tragikomièan rasplet “sluèaja Vjesnik” i trakavica s “neopozivim otkazima” i ad-hoc imenovanjima èelnih ljudi Vjesnikove kuæe?

Sitnež s dna kace

No nisu sve aktualne svinjarije u medijskom parteru tako “komplicirane”. Primjerice, Hrvatsko novinarsko društvo nedavno je upozorilo da je u Veèernjem listu poslodavac “suspendirao kolektivni ugovor tako što je donio novi restriktivni Pravilnik o radu” te - da stvar bude gora - “stavio na snagu novi etièki kodeks o kojem prethodno novinari nisu niti razgovarali”. Novi kodeks, pak, znatno ogranièava profesionalne slobode i - drže u HND-u - “unosi dodatnu nesigurnost u novinarski posao”.
Politièki potez? Novi nalet cenzure? Nipošto, veæ brutalna manifestacija korporativne snage i klasièni oblik kapitalizma.
Nije teško stoga pretpostaviti da æe se procesi “pacifizacije” medijske radne snage nastaviti. Nastavit æe se i unutarmedijski “sukobi” razlièitih intenziteta, no lako dokuèivog ishoda. Gubitnièkog za sitnež sa “dna kace”.
Tješi li ikoga što je baš njihovo carstvo nebesko?

piše Zlatko GALL

... više ...


USUSRET HRVATSKOM VIJEÆU ZA MEDIJE

- informacije uz Deklaraciju o uspostavljanju Hrvatskog vijeæa za medije (Word, 276kb)

- prezentacija Hrvatsko vijeæe za medije (Power Point, 67kb)

Popis sudionika skupa "Inicijativa za osnivanje Hrvatskoga vijeæa za medije" u ICEJ-u, Opatija 28. i 29. listopada 2006.:

1. Bakiæ Slavica Novi list
2. Bolfek Mirko Hrvatska informativna novinska agencija (HINA)
3. Bošnjak Mario Hrvatsko novinarsko društvo (HND)
4. Buršiæ Josip Hrvatska udruga novinskih izdavaèa (HUNI)
5. Cirkvenec Hrvoje Hrvatsko društvo katolièkih novinara (HDKN)
6. Èièak Ivan Zvonimir Hrvatsko novinarsko društvo (HND)
7. Dobriæ Dalibor Radio NET
8. Dobrila Dražen Glas Istre
9. Duka Zdenko Hrvatsko novinarsko društvo (HND)
10. Dvornik Srðan Hrvatski helsinški odbor (HHO)
11. Džeko Karolina Zaklada Konrad Adenauer (KAS)
12. Feldman Andrea Article X
13. Galiæ Mirko Hrvatska radio televizija (HRT)
14. Glavak Sunèana Ministarstvo kulture RH
15. Gogiæ Milena Hrvatski helsinški odbor (HHO)
16. Grbiæ Gordana Hrvatsko novinarsko društvo (HND)
17. Gržiæ Pincin Melita Radio Istra
18. Hreljanoviæ Ivo La voce del popolo
19. Ivanoviæ Renata Business.hr
20. Jurcola Zvjezdan Radio Istra
21. Krvavica Hrvoje Zagrebaèki radio
22. Kuljiš Denis Article X
23. Kušec Katja Sindikat novinara Hrvatske (SNH)
24. Lipovèan Sreæko Institut Ivo Pilar
25. Luæiæ Dragutin Hrvatsko novinarsko društvo (HND)
26. Maloviæ Stjepan Meðunarodni centar za obrazovanje novinara (ICEJ)
27. Martiæ Petra Misija OESS- a u RH
28. Martinoviæ Orhideja Vijeæe za medije HHO- a
29. Mataniæ Željko Hrvatska udruga radija i novina (HURIN)
30. Matejèiæ Snježana Sindikat novinara Hrvatske (SNH)
31. Mikoliæ Denis Nacionalna udruga televizija (NUT)
32. Milièeviæ Robert Otvoreni radio
33. Miljuš Dušan Jutarnji list
34. Muzur Amir Grad Opatija
35. Novak Božo Vijeæe za medije
36. Ostrièki Branko Radio Varaždin
37. Paviæ Karolina Veèernji list
38. Petkovska Biljana Makedonski institut za medije
39. Pirjavec Diana Edit- Panorama Rijeka
40. Plevnik Danko Slobodna Dalmacija
41. Puljiz Helena Varaždinske vijesti
42. Rak Omer Profil megastore
43. Sever Zdravka Sindikat novinara Hrvatske (SNH)
44. Siliæ Dean Novi list
45. Sokol Mihael Hrvatsko društvo katolièkih novinara (HDKN)
46. Stantiæ Geza Hrvatski helsinški odbor (HHO)
47. Stefanoviæ Ljubomir Vijeæe za elektronièke medije
48. Trajkoska Žaneta Makedonski institut za medije
49. Viloviæ Gordana Meðunarodni centar za obrazovanje novinara (ICEJ)
50. Zgrabljiæ Nada Sveuèilište u Zadru

 

 

... više ...


Èlanovi redakcije Veèernjeg lista ne smiju potpisivati javne peticije ili sudjelovati na skupovima podrške nekom javnom cilju ili pokretu ako bi to moglo stvoriti sumnju u njihovu objektivnost i objektivnost Veèernjeg lista. Isto tako èlanovi te redakcije ne mogu biti èlanovi nadzornih odbora, savjetodavnih tijela ili sliènih grupa, osim novinarskih organizacija ili organizacija koje služe edukaciji novinara. Ne mogu biti ni èlanovi Vladinih odbora ili povjerenstava, a iznimku može odobriti samo glavni urednik uz znanje uprave. To su neki vrlo sporni 'biseri' iz Etièkog kodeksa Veèernjeg lista zbog kojih u HND-u i SNH-u ocjenjujemo da oni nedopustivo, a svakako nepotrebno, ogranièavaju osnovna ljudska prava vlastitim novinarima.
Èak se i iz odgovora glavnog urednika i predsjednika Redakcijskog vijeæa Veèernjeg lista na naše ranije priopæenje vidi kakva je bila procedura donošenja Etièkog kodeksa. Kad su glavni urednik i Redakcijsko vijeæe veæ donijeli Kodeks, tek onda su sve kolege bile pozvane da iznesu svoje argumentirane primjedbe!


Za HND    Zdenko Duka, potpredsjednik

Za SNH Katja Kušec, predsjednica

... više ...


Središnji odbor Hrvatskog novinarskog društva izrazio je juèer zabrinutost zbog upozorenja da su u redakciji Vjesnika ozbiljno narušena radna prava i profesionalni standardi te da je na djelu cenzura.

Iz HND-a upozoravaju da je sve to dovelo do pada naklade, ugleda i vjerodostojnostilista, pa je stogs, kažu, dovedeno u pitanje i daljnje izlaženje lista. Iz HND-a apeliraju na vlasnike da ovlasti Nadzorni odbor da hitno pokrene postupak koji æe Vjesniku osigurati neovisnu ureðivaèku politiku i gospodarsku sanaciju. Smatraju da bi vlasnik trebao što prije razmotriti prijedlog da se list transformira u javno glasilo s Vijeæem u kojem æe se osigurati politièki pluralizam.  (H)

... više ...


Što se tièe naèina donošenja Etièkog kodeksa Veèernjeg lista, o tome u Veèernjaku, a niti u dokumentima HND-a nema pravila. Pa i o Kodeksu èasti HND-a nisu raspravljali svi èlanovi HND-a veæ samo izabrani predstavnici, baš kao i u Veèernjaku. K tome, Kodeks èasti HND-a obvezuje èak i novinare koji nisu èlanovi HND-a!?
Katja Kušec i Zdenko Duka više ne tvrde da Etièki kodeks VL-a ogranièava profesionalne slobode novinara, kako se tvrdilo u prvom priopæenju SNH-a i HND-a, veæ da je rijeè o "kršenju ljudskih prava". Ne znam kako funkcionira SNH, ali kao èlan Središnjeg odbora HND-a znao bih da je bilo koje HND-ovo tijelo raspravljalo o Etièkom kodeksu VL-a. Stoga mi nije jasno otkud pravo Zdenku Duki da se koristi formulacijom "u HND-u (i SNH-u) ocjenjujemo da oni nedopustivo, a svakako nepotrebno, ogranièavaju osnovna ljudska prava vlastitim novinarima". Kolega Duka, to što ste potpredsjednik HND-a ne daje vam za pravo da se ponašate kao Luj XIV. Vi niste HND.
Možda je za vaše etièke kriterije normalno da novinar ili urednik potpisuju peticiju za nepritvaranje osumnjièenika za ratni zloèin ili legalizaciju marihuane, ili možda vi mislite da je zbor novinara koji prate zdravstvo svojedobno nepotrebno tražio javnu ispriku od ministra Hebranga zbog tvrdnje da postoji 11 ugovora Ministarstva zdravstva s novinarima. Oèito, ne samo za mene, to su ozbiljni profesionalni prijestupi i ne vidim ništa loše u tome da novinska redakcija nastoji izbjeæi takve sukobe interesa propisivanjem da to "nisu pravila, veæ smjernice" za ponašanje novinara. Biti politièki aktivan jedno je od graðanskih prava pa je, meðu ostalima, uskraæeno sucima. I u Veèernjem listu, unatoè smjernicama, novinari imaju pravo biti politièki aktivni, ali etièki je nedopustivo da o SDP-u ili HDZ-u pišu aktivisti tih ili drugih stranaka.
Kolega Duka, najveæi "biser" u ovoj polemici o etici je da ste na posljednjoj sjednici Središnjeg odbora HND-a i sami digli ruku za dopunu Kodeksa èasti HND-a odredbom koja propisuje da novinar mora izbjegavati "dodatno zapošljavanje, rad u politici, svaki angažman u državnim i drugim javnim institucijama...".

Marinko Jurasiæ

 


 

... više ...


 

 

Vjesnikov ogranak HND-a o posljednjim dogaðajima nakon meðusobnih objeda direktora i glavnog urednika

 

g. Franji Maletiæu, predsjedniku Uprave Vjesnika d.d.

Predsjedniku Nadzornog odbora dr. Dragomiru Maðeriæu i  javnosti

 

 

 

Vezano uz posljednje dogaðaje u našem listu, Vjesnikov ogranak Hrvatskog novinarskog društva obraæa se priopæenjem predsjedniku Uprave Vjesnika d.d. Franji Maletiæu, Nadzornom odboru  i javnosti.

 

1.     Novinari Vjesnika ne mogu podržati situaciju u kojoj nakon teških meðusobnih objeda u medijima i predsjednik Uprave i glavni urednik, bez ikakvih konzekvenci ostaju na svojim pozicijama, buduæi da je tom medijskom prepiskom bitno narušen ugled i kredibilitet i lista i cijele tvrtke.

 

2.     Vjesnikovi novinari smatraju vrlo ozbiljnima optužbe predsjednika Uprave Franje Maletiæa koji je javno prozvao glavnog urednika Darka Ðuretka zbog cenzure i šikaniranja nepodobnih novinara u redakciji, kao i zbog nesnalaženja u ureðivanju novina te nastalih gubitaka.  Tražimo da se te tvrdnje predsjednika Uprave ispitaju i  utvrdi odgovornost.

 

3.     Novinari Vjesnika su javni istup predsjednika Uprave Franje Maletiæa shvatili kao podršku  onim novinarima i urednicima koji se u listu  suoèavaju  s cenzurom ili šikaniranjem, a pritužbe na ureðivaèku politiku glavnog urednika kao poziv na promjenu takve  politike. Stoga je od iznimne važnosti da se  predsjednik Uprave oèituje  ostaje li i dalje pri  spomenutim tvrdnjama ili su i one povuèene zajedno s njegovom  ostavkom.

 

Vjesnikov ogranak Hrvatskoga novinarskog društva

 

 

Zagreb, 25. listopada  2006.

 

 

 

... više ...


1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118
AKTUALNO