hrvatsko novinarsko društvo croatian journalists' association
Perkovčeva 2 | 10 000 Zagreb | Tel: 482-8333 | Faks: 482-8332 | E-mail: hnd@hnd.hr

Arhiva priopćenja

Odaberite godinu i mjesec

Ukupno: 2347

Velika migracija korisnika iz tradicionalnih medija na Internet je zapoèela. Pokazuje to najnovije terensko istraživanje agencije GfK o navikama hrvatskih internauta, provedeno tijekom svibnja. Naime, iz njega proizlazi da svaki drugi korisnik Interneta taj medij koristi svakodnevno, a dodatnih 36 posto barem jednom tjedno. Meðutim, dok je prije dominirao e-mail, kao primarni razlog zbog kojeg se Hrvati spajaju na Internet, sada to više nije tako. GfK ukazuje da se Hrvati na Internet sve više spajaju u potrazi za vijestima.
"Uz
Uz oglašavanje na internetu brzo rastu prihodi i od e-poslovanja
Kupuju bogati
Prema njihovom istraživanju, èak 53 posto korisnika Interneta lista domaæe portale kako bi se informirali o dnevnim zbivanjima, a njih 65 posto dodatno pretražuje Mrežu kako bi produbili svoja znanja. Alarmantan je to podatak za sve tradicionalne medije, od onih tiskanih preko radija do televizije, jer 53 posto èitaèa vijesti na Internetu èini publiku od 700.000 graðana koji preferiraju besplatne izvore informiranja. Rijeè je uglavnom o surferima iz Zagreba i Dalmacije, onima koji se najviše koriste Internetom, a taj je trend posebno izražen kod osoba mlaðih od 24 godine. Dodatno to potvrðuje jedno drugo istraživanje, koje je proveo Gemius, o posjeæenosti hrvatskih web siteova. Iz njega je vidljivo da vrhom ljestvice najposjeæenijih online odredišta u Hrvatskoj dominiraju web portali s vijestima. U svibnju ih se èak devet našlo meðu 15 najposjeæenijih web portala. Meðu njima su neki dugogodišnji takmaci, poput Tportala i Net.hr-a, ali i neki novi prvaci poput web portala našeg lista - Poslovni.hr. Jedina tražilica specijalizirana za hrvatski Internet, Pogodak.hr, bilježi nešto blaži uspjeh. Prema Gemiusu, nalazi se tek na 32. mjestu po posjeæenosti. Apsolutni lider je i dalje Google. To se ne može zakljuèiti iz istraživanja posjeæenosti domaæih web portala, ali je vidljivo iz svih statistika koje se o hrvatskom internetu objavljuju online, primjerice na Alexi. Osim prihoda od online oglašavanja na web portalima, drugi brzorastuæi izvor prihoda na domaæem Internetu je e-poslovanje. Online kupuje tek 92.400 graðana od njih ukupno 1,32 milijuna koliko ih koristi svjetsku mrežu. Najviše na taj naèin kupuju Istrani i Primorci, mahom najbogatiji, visokoobrazovani muškarci u zrelim godinama. No osim klasiène e-trgovine sve više graðana preko Interneta troši na druge aktivnosti. Tako 171.000 graðana Internet koristi za skupljanje turistièkih informacija i uplatu aranžmana, a 184.800 graðana za plaæanje raèuna.
Najviše mladih
Istraživanje GfK ukazuje da dominantni korisnici Interneta više nisu najbogatiji i najbolje obrazovani. Najveæi broj internauta ima srednju školu, a gotovo 60 posto korisnika mjeseèno zaraðuje manje od 4000 kuna. Najbolje obrazovani, po novome, èine èetvrtinu od ukupnog broja hrvatskih korisnika Interneta. Nadalje, samo 25 posto domaæih internauta mjeseèno raspolaže s 4000-6000 kuna. Iako su mlaði od 24 godine još visoko zastupljeni u strukturi korisnika (32 posto), poticaj razvoju e-poslovanja je èinjenica da gotovo pola hrvatskih internauta èine radno sposobni graðani u dobi izmeðu 25 i 44 godine.
Hrvatska sa 38 posto u europskom prosjeku
Hrvatska je po postotku aktivnih korisnika Interneta u europskom prosjeku. GfK navodi da je hrvatski prosjek 38 posto, a europski 39 posto. No taj podatak nije osobito impresivan kad se usporedi s drugim tranzicijskim zemljama poput Èeške (50 posto) i Slovenije (56 posto). Indikativa je i podatak da se Internetom u RH koristi 38 posto graðana iako osiguran pristup Mreži ima 50 posto.
""

... više ...


Piše: Iz Essena Tomislav Krasnec
Foto: Tomislav Krasnec


- Podržavamo slobodno i neovisno novinarstvo u svim zemljama u kojima djelujemo, ali inzistiramo na tome da to novinarstvo bude kvalitetno, profesionalno i vjerodostojno - poruèio je Bodo Hombach, predsjednik Uprave medijske grupe WAZ, koja je u Hrvatskoj suvlasnik Europapress holdinga, prilikom današnjeg potpisivanja ugovora o suradnji s meðunarodnom novinskom federacijom IFJ u Essenu.

WAZ, koji djeluje u devet zemalja Europe, prva je medijska kompanija koja potpisuje takav ugovor s IFJ-jem. Novinska federacija ima ovlasti kontrolirati rad svih medija koji su u suvlasništvu WAZ-a. Cilj takvog nadzora jest da WAZ-ovi mediji razviju kvalitetno i vjerodostojno novinarstvo.

- U novinama želimo ljude koji su profesionalci i etièki svjesni svoje odgovornosti. Radit æemo na što veæoj kvaliteti novinskog sadržaja jer to vodi ponovnom graðenju povjerenja izmeðu èitatelja i novina. Ovo je povijesni sporazum - rekao je predsjednik IFJ-ja Aidan White. WAZ od 2003. suraðuje s OESS-om u podizanju novinskih standarda, a od svibnja ta medijska grupacija ima i novinarski kodeks koji definira kako razvijati slobodno i nezavisno novinarstvo.

- Korumpirani novinar jednak je korumpiranom ministru - ponovio je i danas Bodo Hombach, naglašavajuæi da novinari, koji politièarima i društvu nameæu standarde, prvi moraju te standarde poštovati.


Suoèit æemo se s problemima

IFJ æe od sada kontrolirati poštuju li se u WAZ-ovim izdanjima najviši standardi.

- Cilj nam je postiæi dobru suradnju. Uoèimo li probleme, iznijet æemo ih kompaniji. Naravno da æe problema biti i mi smo odluèni suoèiti se s njima iskreno i profesionalno - rekao je šef IFJ-ja Aidan White.

... više ...


* Kada gledate unatrag na svoj mandat, èini li Vam se uspješan?
- Rijeè je o stvarnom napretku. Kada pogledam na zadatke koje sam trebao obaviti prije deset godina i ono što vidim sada, velika je to razlika. Zapoèeo sam s povratkom izbjeglica, gradnjom graniènih postaja, iniciranjem sporazuma o transportu i cestama... Danas tragamo za zajednièkim energetskim sustavom, slobodnom trgovinom u cijeloj regiji, ohrabrujemo investiranje, a to je prièa o uspjehu u regiji koja se potpuno promijenila i koja se nalazi na putu potpune normalizacije. Uostalom, prije deset godina nitko nije razmišljao o tome da bi ove zemlje mogle u Europsku uniju. Sada stvari stoje posve drukèije.

RIJEŠITI "DOMAÆU ZADAÆU"
* Prije nekoliko mjeseci u Hrvatskoj je bilo dosta polemika oko Vaše, za ovu zemlju pesimistièke, izjave da bi se Hrvatska mogla naæi u EU tek 2013. godine. Nakon nedavnog briselskog samita EU, situacija je za Hrvatsku optimistiènija. Èini li se i Vama tako?
- Citiran je bio samo dio onoga što sam rekao. Rekao sam da bi Hrvatska mogla uæi u EU najkasnije 2013. godine zato što postoje neki uvjeti koji ne zavise od Hrvatske nego od EU. Naime, da nam u Uniji do dana kada Hrvatska bude ulazila u EU treba novo reguliranje mjesta u Europskom parlamentu i proraèun. A novi termin za proraèun je 2013. godina. To je bio razlog zašto sam spomenuo tu godinu. Dodao sam i to da æe biti dobro ako se to reguliranje dogodi prije. Doista, izgleda da odluke samita u Bruxellesu mogu ubrzati ove stvari. Sada æe sve zavisiti od jedne strane, dakle da Hrvatska riješi svoje "domaæe zadaæe", a na drugoj strani da implementacija novog sporazuma stupi na snagu što je prije moguæe. Moj je savjet bio i ostao da je najbolje za Hrvatsku da napravi svoju "domaæu zadaæu". To æe uvijek biti najbolji argument u korist Hrvatske.
* Kada promatrate politièku situaciju u Hrvatskoj i cijeloj regiji, koji su glavni problemi koje valja riješiti?
- Politièki, rekao bih i sreæom, politièki razvoj u Hrvatskoj je sada stabilan, kao i u posljednjih nekoliko godina. Jer, mnogi u Europi su zaèuðeni nestabilnom situacijom u Rumunjskoj, novi bugarski parlament ima teškoæa, u Èeškoj i Slovaèkoj ima problema, poljska situacija ponekad zabrinjava, kao i maðarska... Zato je vrlo važan znak da Hrvatska ide naprijed kao normalna demokracija. Može biti promjena ili ne mora, ali one neæe biti povezane s krizama. U regiji unatoè napretku postoje dva stara problema. Prvi je Kosovo s refleksijama u Srbiji, koji u ovom trenutku nije obeæavajuæi, a drugi je unutrašnja situacija u BiH, gdje prema mom mišljenju èinimo neke korake natrag, a ne naprijed.

TAJKUNI VOLE MEDIJE
* U Zagrebu i Opatiji razgovaralo se o odnosu politike i medija, posebno u vrijeme izbora. Je li u Hrvatskoj ovaj odnos drukèiji nego u razvijenim demokracijama?
- Na jednoj strani hrvatska situacija kreæe se prema normalnoj situaciji, uz neke razlike u odnosu na takozvane bivše zapadne države. To je prilièno jasno zato jer su na djelu, što nije istina samo za Hrvatsku, dva procesa koja su vrlo teška. Jedan se odnosi na izravna strana ulaganja u medije, gdje su mnoge novine te radio i televizijske postaje preuzete od inozemnih korporacija, a drugi na postojanje oligarha (tajkuna, op.a.). Mislim da je èudan proces, doduše više u drugim zemljama nego u Hrvatskoj, da oligarsi preko politike stjeèu utjecaj u dva smjera: kupuju nogometne klubove i medije. To nije posve normalna situacija i treba je kontrolirati. Kada je Hrvatska u pitanju, politièari i mediji moraju nauèiti kako se meðusobno odnositi, a ovi sastanci u Zagrebu i Opatiji stvarni su doprinos tome. Potrebno je nastaviti raspravljati o toj temi jer tamo gdje postoji javna rasprava uvijek se ostvaruje napredak prema normalnoj situaciji.
* Kako vidite hrvatske medije u pristupu politici i izborima?
- U politici sam više od èetrdeset godina i mogu reæi da je utjecaj medija na politiku ponekad precijenjen. Politièari pristupaju graðanima na medijski naèin, imajuæi osjeæaj da mediji mogu napraviti više da ih se razumije i prihvati. Rijeè je o nekoj vrsti nervoze na strani politièara. Na drugoj strani, mediji imaju osjeæaj da su radeæi svoj posao stvarni politièki akteri. U prošlosti je u Hrvatskoj bilo nekih problema vezanih uz specifièna pitanja poput ratnih zloèina, gdje su mediji odigrali veliku ulogu u populistièkom pristupu. To je opæenito opasnost jer se time utjeèe na kvalitetu demokracije. No, to je proces podložan uèenju, i ono što politièari i mediji moraju nauèiti jest da obièni graðani ne vjeruju ni politièarima, ni medijima. Ako to obje strane ubrzo shvate, bit æe to dobar rezultat.

Autor: Neven ŠANTIÆ

... više ...


ZAGREB - Najuèinkovitiju kontrolu društva i politike èini javnost, a jedini instrument za postizanje kontrole je slobodni tisak. On do te mjere mora biti neovisan da može objaviti i ono što moænici ne žele da bude objavljeno.

Novinari su profesionalni kontrolori, korektori. Ali novinari se moraju ponašati u skladu s etièkim normama.

Tražiti od sebe što traže od drugih, jer korumpirani novinar isto je što i i korumpirani ministar - rekao je Bodo Hombach, direktor WAZ Media grupe, na zasjedanju Prvog medijskog foruma jugoistoène Europe koji je održan u Zagrebu u Novinarskom domu.

Na skupu o odnosu medija i demokracije u jugoistoènoj Europi okupili su se mnogi predstavnici medija iz naše regije koji su podijelili iskustva u radu te odnos politike i medija u svojim tranzicijskim zemljama.

Erhard Busek, poseban koordinator za stabilnost u jugoistoènoj Europi, rekao je kako je jedan od glavnih zadataka regije - obrazovanje.

Vjeèna borba novinara

Danko Plevnik, kolumnist Slobodne Dalmacije, istaknuo je postojanje vjeène borbe izmeðu novinara i “ove ili one politièke opcije”. Rekao je kako se novine ne smiju postaviti slobodno samo od politike, nego i od vlasnika, ali i, kako je istaknuo, “vlasnika naših vlasnika”.

- Još uvijek su te zemlje u fazi da im je najbitnije izabrati ministra policije ili obrane, dok ministri znanosti i obrazovanja dolaze tek na kraju, onako usput - napomenuo je Busek. Osim toga, istaknuo je i i važnost razvoja civilnog društva jer upravo taj dio društva postavlja interna pravila ponašanja.

Takoðer, Busek je istaknuo da je sreðeni pravosudni sustav nužan upravo za razvoj slobodnog društva, pa tako i medija koji mogu funkcionirati samo u pravosudno dobro organiziranim državama. Dodao je kako unatoè postojanju EU Europa još nije stvorila nešto što možemo nazvati “europskom javnošæu”.

Bodo Hombach naglasio je kako masovni mediji sudjeluju u oblikovanju stvarnosti. Mediji i politika ne smiju živjeti u ljubavi, istaknuo je Hombach.

Osim toga, rekao je da WAZ, kao grupacija koja je prisutna u mnogim zemljama regije, uopæe nije optereæen politikom u tim zemljama.

- Ako se ne optereæujem time tko je na vlasti u Njemaèkoj, onda mi je posve isto tko je na vlasti u Hrvatskoj, Bugarskoj ili Makedoniji. Nemamo politièku strategiju za zemlje u koje ulažemo. Važno nam je da ti mediji pridonose ljudskim slobodama i pridržavaju se etièkih normi - kaže Hombach.

Predsjednik WAZ-a iznio je i primjer triju novina u njihovu vlasništvu u Njemaèkoj koje su u politièkim stavovima èesto suprotstavljene, što uopæe ne predstavlja problem.

Bodo Hornbach, direktor WAZ-a

Posve mi je isto tko je na vlasti u Njemaèkoj, Hrvatskoj, Bugarskoj ili Makedoniji. Nemamo politièku strategiju za zemlje u koje ulažemo.

Važno nam je da ti mediji pridonose ljudskim slobodama i pridržavaju se etièkih normi. Troje novine u Njemaèkoj u našem vlasništvu su u politièkim stavovima èesto suprotstavljene, ali to uopæe ne predstavlja problem

Erhard Busek, koordinator za stabilnost u jugoistoènoj Europi


Sreðen pravosudni sustav nužan je upravo za razvoj slobodnog društva, pa tako i medija koji mogu funkcionirati samo u pravosudno dobro organiziranim državama.

Jedan od glavnih zadataka regije je i - obrazovanje. Važan je i razvoj civilnog društva jer upravo taj dio društva postavlja interna pravila ponašanja


... više ...


Ne može se ovdje govoriti o sukobu Mesiæa i Crkve, jer kad bi tog sukoba bilo, onda bi predsjednik Mesiæ sigurno puno izravnije zamjerio Crkvi na mnogim stvarima - izjavio je splitski župnik dr. Ivan Grubišiæ za Poslovni dnevnik, komentirajuæi tvrdnje u nekim medijima kako je predsjednik Republike bojkotirao misu u crkvi Svetog Marka za Dan državnosti jer nije više želio tolerirati napade pojedinih sveæenika. On se u prvim reakcijama branio da nije mogao zbog "zakona fizike" biti na dva mjesta u isto vrijeme, ali Antun Šuljiæ, bivši ravnatelj Informativne katolièke agencije (IKA), tvrdi da je Mesiæ bio "ispod nivoa svoje službe", naglasivši kako na relaciji Mesiæ-Crkva "stalno imamo napetost".
""
Crkva i država
Šuljiæ je u svom komentaru u Veèernjem listu napisao da su novinari vjerojatno u pravu kad su kao razlog Mesiæeva nedolaska na misu naveli njegovu uvrijeðenost zbog naziva kakve mu dodjeljuju pojedini sveæenici, a kojih bi se, napominje Šuljiæ, postidjeli i ulièari. Splitski sveæenik, sociolog i voditelj Hrvatske akademske udruge stao je na Mesiæevu stranu, ustvrdivši kako je "normalno da se crkveni krugovi ne slažu s Mesiæem, ali da moraju imati poštovanje prema instituciji predsjednika Republike". A ne nazivati ga "nekrofilom" i "genetski uvjetovanim narkomanom", kako je to napisao don Josip Èoriæ. "Èinjenica da nitko iz vrha Crkve nije reagirao na Èoriæevu knjigu 'Crveni je crveni', niti se od nje ogradio, jasno govori o njihovu stavu", kazao je Grubišiæ. Dodaje da se iz Katolièke crkve sada napada Mesiæa kao "bivšeg komunista", jer je tako najlakše napasti èovjeka koji se u potpunosti ne slaže s njihovim stavovima. "Crkva uvijek straži 100-postotnu suglasnost. Veæ 99 posto nije dovoljno", kaže on i istièe da bi "Mesiæ bio svega toga pošteðen da je, zajedno s ostalim bivšim komunistima, ostao u HDZ-u".Don Ivan kaže da Crkva "klizi u virtualnu stvarnost", misleæi da predsjednik Mesiæ ne bi smio u ovom trenutku braniti državu od Crkve, kao što je tijekom komunistièkog razdoblja branio Crkvu od države. "Mesiæ bi trebao otvoreno reæi da se zalaže za slobodnu Crkvu u slobodnoj državi", savjetuje splitski sveæenik, koji je veæ duže u sukobu sa crkvenom hijerarhijom.
Vruæi krumpir
Tako je i ovom prilikom istaknuo da izmeðu nastupa premijera Ive Sanadera i kardinala Josipa Bozaniæa u HTV-ovoj emisiji "Lica nacije" nije bilo prevelike razlike. "I Bozaniæ se pretežno bavio politièkim temama, umjesto o moralu i etici", kaže dr. Grubišiæ, primijetivši kako je Crkva nervozna jer joj u društvu ne ide onako kako je zamislila. Njezina uloga èuvara društvenog morala nije došla do izražaja i moral je trenutno u direktnoj suprotnosti sa željama Crkve. Za razliku od predsjednika Mesiæa, premijer Sanader dovoljno je politièki pragmatièan da se ne želi javno sukobljavati sa stavovima Crkve, iako, smatra don Ivan, Sanader intimno vjerojatno dijeli iste poglede prema ulozi Crkve u društvu kao i predsjednik Mesiæ. "Sanader je svjestan problema, ali ne želi vaditi vruæe krumpire. Crkvu želi imati uz sebe, kao što je HDZ dogovorio još 1990. A Sanader se drži dogovora", zakljuèio je dr. Grubišiæ.

... više ...


Certifikat za tiskanje
Uspjeh je to veæi zna li se da je Veèernji list jedini list na ovim prostorima, s iznimkom slovenskoga Dela, koji je dobio taj certifikat.
Certifikat Iso 12647-3:2004 koji dodjeljuje Ifra, najveæa svjetska udruga izdavaèa, odnosi se na tiskanje samog lista, a to je, recimo to tako, samo šlag na torti, završetak procesa koji poèinje u redakciji i u kojemu sudjeluju novinari, urednici, redaktori, grafièki urednici, grafièari, fotoreporteri..., a ostvaren je u bliskoj suradnji redakcije Veèernjeg lista i Tiskare Zagreb te dr. Igora Zjakiæa s Grafièkog fakulteta i Maria Miloševiæa iz Print projekta.
 
Grafièki obraðeni tekstovi na stranicama ili, u novinarskom žargonu, prelomljene stranice, šalju se u Tiskaru Zagreb. Tamo se na CTP ureðaju direktno osvjetljavaju ploèe za tisak, èime je preskoèena nekadašnja faza proizvodnje filmova, pa tek onda ploèa. Radnici Tiskare za pripremu tiska koriste se CIP3 tehnologijom za pretpodešavanje registra boje. CTP ureðaj je Agfa Polaris koji radi na principu Violet tehnologije, koja je stabilnija i brža od termalne tehnologije.

Veèernji se tiska  na Uniset rotaciji, koja ima pet tornjeva i dva izlaza, što znaèi da otiskani Veèernjak izlazi istodobno na dva izlaza, èime se ubrzava proces proizvodnje i isporuke  objašnjava direktor proizvodnje Veèernjeg lista Dalibor Pinjuh.

Èist otisak
Tehnièkim jezikom objasniti što pokriva Iso certifikat vrlo je složeno jer se sastoji od 80-ak normi, no ono što vide èitatelji kad u rukama drže primjerak Veèernjaka bolji su kontrasti boja, èistije fotografije i otisak.

... više ...


World Journalists Mark 100 Day Ordeal of BBC Reporter with New Appeal for Release


The International Federation of Journalists today called for an immediate end to the kidnapping of BBC reporter Alan Johnston who has been held hostage by armed militants in strife-torn Gaza for 100 days.

“It’s time to end to this ordeal,” said Aidan White, IFJ General Secretary. “Alan’s plight has come to symbolize the tragedy of targeting of journalists around the world. He must be released and all journalists must be free to work without intimidation.”

Since his kidnapping Johnston has become the focus of a global campaign assisted on the ground by journalists in the Palestine Syndicate of Journalists who have led efforts to secure his release in the region. They too have been targeted by armed militants thought to be linked to Hamas who raided their offices in Gaza at the weekend.

“We join with the Syndicate, with Alan’s colleagues in the National Union of Journalists of Great Britain and Ireland, and with his family and friends in marking this appalling landmark date by once again calling for his freedom,” said White.

The IFJ is also supporting the vigil by BBC staff and Johnston supporters worldwide called this afternoon at 14.15 BST to mark the moment of his capture.

“The time for action by the authorities and others with influence over these kidnappers has long passed,” he said. “Alan is not forgotten and the fight to release him will continue until his liberation and safe return.”

The IFJ is also sending a message to the new Palestinian Prime Minister as well as to the Hamas leadership urging them to redouble their efforts to secure Alan's release.

The IFJ represents over 500.000 journalists around the world.

For more information call +32 2 235 22 00

 

 

... više ...



--
Reporters Without Borders

PRESS RELEASE

20 / 06 / 2007

English

CROATIA

Disturbing precedent seen in proceedings against
journalists covering international tribunal

Reporters Without Borders voiced concern today
about a decision by one of the trial chambers of
the International Criminal Tribunal for the
former Yugoslavia (ICTY) to order prosecutors to
find out how a document classified as
confidential by the court was leaked to several
Croat media. The order could lead to the media
being prosecuted.

Journalists have until now only been prosecuted
by international courts for allegedly revealing
the identity of notionally protected witnesses
(see
http://www.rsf.org/IMG/pdf/rapport_fr.pdf).
This order poses a new kind of threat to
journalists covering the ICTY and could
constitute a disturbing violation of press
freedom and the right to critical and independent
coverage of international tribunals.

The order was issued by the chamber that is
trying three former Croat generals, Ante
Gotovina, Ivan Cermak and Mladen Markac. The
chamber told the prosecutor's office on 1 June to
investigate the origin of the leak four days
earlier of a confidential annex that had been
submitted by the prosecutor's office.

No international tribunal has ever brought a
prosecution of this nature against news media
that cover its proceedings. Until now, the only
prosecutions were based on the claim that
journalists had, potentially at least,
jeopardised the safety of witnesses who had been
beneficiaries of protection orders issued by the
tribunal. Reporters Without Borders last year
voiced concern about the grounds and
circumstances of such prosecutions by the ICTY
and the ICTR (International Criminal Tribunal for
Rwanda). Some of these prosecutions resulted in
severe sentences.

"The investigation ordered by ICTY judges on 1
June and the statements by the tribunal's
spokesperson at a press briefing on 31 May are
even more disturbing," Reporters Without Borders
said. "If the ICTY prosecutes journalists for
divulging legal documents simply because it had
declared them to be confidential, this would be a
serious abuse of authority and a retrograde step
in press freedom."

The organisation added: "The threat of such
prosecutions would undermine the ability of
journalists to cover international courts in an
independent fashion. It would inevitably be used
by other courts, including international ones,
against journalist considered overly critical. We
reiterate our concern about the precedents being
set by this UN tribunal and we voice concern
about the threats to press freedom that these
latest developments represent."

The leaked document, submitted to the chamber on
17 May, contained the names of seven senior Croat
officials identified by the prosecutor's office
as being party to the criminal enterprise for
which the three generals are being tried. The
prosecutor's office produced the document in
response to a request from the chamber's judges
for more details about the alleged criminal
enterprise and its participants. The list
consists of three former ministers or junior
ministers, a former gendarmerie chief and three
former military commanders (two of whom have been
publicly charged by the ICTY and have been
transferred for trial in Croatia).

The prosecutor said the document would have to be
confidential because, in certain countries, the
names of accomplices not formally included in an
indictment are not normally supposed to appear in
public court documents. But at the same time, he
acknowledged that the ICTY and other
international tribunals do not observe this
restriction. He also acknowledged that, even if
there was no new indictment, the names of the
seven persons would almost certainly be mentioned
during the trial.

According to the news agency Sense, which
permanently covers the ICTY, the document's
contents were revealed by Croat TV station HRT on
28 May, and were then picked up by other local
media including Jutarnji List, Vecernji List and
the news agency Hina.

As a result of the leak, one of the defence teams
asked the chamber to declassify the document and
the court complied on 31 May. Since then, it has
officially been in the public domain.

Nonetheless, according to the ICTY website's
account of a press briefing on 31 May, ICTY
registry and chambers spokesman Refik Hodzic
said: "If there was a confidential document that
was leaked in the media, this would be a breach
of the document's confidentiality, and it could
cause consequences for those responsible." It
could "constitute contempt of court," he said.

Hodzic then went on to say: "There was a very
strange interpretation in the media that it would
be a fair game to publish a document filed
confidentially before the trial chamber ruled to
lift its confidentiality. Publishing a document
filed confidentially constitutes a breach of
tribunal's rules and there are no two ways about
it [ICTY Weekly Press Briefing, 31 May 2007]."

It was the day after the press briefing that
judges ordered the investigation that could
result in contempt of court proceedings being
brought against HRT at least, if not the other
media involved, as well.

--------------------------------------------------------------------------------------------------

Alix Armanet
Assistante du Desk Europe

Secrétariat international de Reporters sans frontières
5, rue Geoffroy Marie
75009 Paris

Bureau Europe/ Europe Desk

Tél. 00 33 (0)1 44 83 84 65

europe2@rsf.org



__________ NOD32 2338 (20070619) Information __________

This message was checked by NOD32 antivirus system.
http://www.eset.com

... više ...



Vanja Sutliæ i Marija Nemèiæ

Urednik Informativnog programa Vladimir Ronèeviæ dobio upozorenje pred otkaz

Osim Marije Nemèiæ, na vlastiti zahtjev razriješeni su i ravnatelji drugih dviju podružnica HRT-a: ravnateljica Hrvatskog radija Ivanka Luèev i ravnatelj Glazbene produkcije Josip Guberina. Troje ravnatelja ponudilo je mandate na raspolaganje kako bi omoguæili Sutliæu da sastavi svoj tim suradnika s kojima æe provesti èetverogodišnji program.

"" Oni nisu dali otkaz, oni su pokazali razumijevanje za potrebu da glavni ravnatelj dobije tim za èetiri godine, za puni mandat. To je izraz njihove odgovornosti, ja im na tome zahvaljujem i naglašavam da ih i dalje vidim u svojem najbližem okruženju

Vanja Sutliæ
- Oni nisu dali otkaz, oni su pokazali razumijevanje za potrebu da glavni ravnatelj dobije tim za èetiri godine, za puni mandat. To je izraz njihove odgovornosti, ja im na tome zahvaljujem i naglašavam da ih i dalje vidim u svojem najbližem okruženju - rekao je Vanja Sutliæ.

Marija Nemèiæ razriješena je uz osam glasova za i dva protiv. Razrješenju se protivila predstavnica GONG-a Suzana Jašiæ koja smatra da se to dogaða u “nezgodno vrijeme”.

- Pred nama su parlamentarni izbori i mijenjanje ekipe mjesec-dva prije izbora može biti protumaèeno èudno, ne samo u hrvatskoj javnosti nego i u inozemstvu. Mislim da postojeæi ravnatelji mogu odraditi još osam mjeseci, koliko imaju do isteka mandata - rekla je S. Jašiæ.

Danas je odmah i raspisan natjeèaj za nove ravnatelje, koji æe biti objavljen u utorak u dnevnim novinama. Natjeèaj æe biti otvoren dva tjedna, nakog èega Programsko vijeæe otvara pristigle prijave, a kandidati koji zadovoljavaju uvjete odlaze na razgovor s glavnim ravnateljem. Sutliæ tada predlaže Programskom vijeæu svoje favorite i vijeæe tajnim glasovanjem bira ravnatelje.

Ta bi procedura, u idealnim uvjetima, mogla biti gotova do sredine srpnja, ali nakon što se izabere novi ravnatelj HTV-a oèekuju se daljnje smjene, meðu ostalim i novi izbor direktora programa i urednika Informativnog programa. S obzirom na godišnje odmore, taj dio možda æe doæi na red tek na jesen, samo dva mjeseca prije parlamentarnih izbora.

Vanja Sutliæ danas nije želio novinarima otkriti koje ljude priželjkuje za nove ravnatelje u svome timu, naglasivši samo kako je stvar procedure tko æe biti izabran. Posebno nije želio komentirati glasine da bi Goran Miliæ ili Dijana Èuljak mogli biti na funkciji direktora programa ili urednika Informativnog programa. Urednik Informativnog programa Vladimir Ronèeviæ dobio je upozorenje, što je disciplinska mjera pred otkaz, zbog izvještavanja njegovih novinara o tuènjavi na sjednici Programskog vijeæa 26. ožujka.


Ivanka Luèev, bivša ravnateljica Hrvatskog radija
 
Josip Guberina, bivši ravnatelj Glazbene produkcije

Vijeænica Jadranka Kolareviæ, naime, žalila se što je HTV o tom incidentu izvještavao kao o tuènjavi, a ne kao o fizièkom napadu Danka Bljajiæa na nju. To je Sutliæevo upozorenje na Prisavlju protumaèeno kao još jedan znak da glavni ravnatelj ne vidi Ronèeviæa u svome novom timu te da æe se, nakon izbora novog ravnatelja HTV-a, tražiti i novi urednik Informativnog programa.

Ronèeviæ se danas ponovo našao i pod kritikama braniteljskog predstavnika u Programskom vijeæu Juraja Njavre koji je optužio HTV da “provodi nasilje zaborava nad Domovinskim ratom”. Ronèeviæ je odgovorio da je to “uvredljiva primjedba” koja nema veze s istinom.

Kandidature za šest novih èlanova Vijeæa

Saborski Odbor za medije objavit æe u subotu u dnevnim novinama javni poziv za predlaganje kandidata za šest mjesta u Programskom vijeæu HRT-a, odluèeno je u srijedu na sjednici Odbora.

U listopadu istjeèe mandat petero od 11 èlanova Vijeæa HRT-a: Hašimu Bahtijariju, Nadi Gaæešiæ-Livakoviæ, Jadranki Kolareviæ, Nejeljku Pintariæu i Anji Šovagoviæ-Despot.

Uz njih, treba imenovati i nasljednika Danka Bljajiæa kojega je Sabor razriješio prije dva mjeseca zbog fizièkog napada na Jadranku Kolareviæ tijekom odluèivanja o novom glavnom ravnatelju HRT-a.

Predsjednica Odbora, Željka Antunoviæ, rekla je da bi kandidature trebale pristiæi prije ljetne stanke 15. srpnja kako bi prijedlozi bili upuæeni saborskim klubovima na usuglašavanje. Zatim bi Sabor u rujnu trebao donijeti odluku o novim èlanovima, prema modelu tri kandidata iz kvote vladajuæih, a tri iz opozicije.     V. Reškoviæ


Propagandni uradak HDZ-a

Predstavnica nacionalnih manjina u Programskom vijeæu Darinka Janjanin nedjeljnu emisiju “Lice nacije” Branimira Biliæa, u kojoj je gostovao premijer Ivo Sanader, nazvala je “propagandistièkim uratkom u korist HDZ-a”. Vanja Sutliæ odgovorio joj je prilièno oštrim tonom: “Odbijam insinuaciju na raèun kolege Biliæa, koji je krajnje profesionalno vodio emisiju”. 

... više ...


Naime, glavni ravnatelj HRT-a Vanja Sutliæ zatražio je od svojih prvih suradnika mandate na raspolaganje, o èemu æe danas raspravljati vijeænici HRT-a. Tako æe se, po svojoj prilici, umjesto relativno mirne sjednice kakva se oèekivala s obzirom na to da je na dnevnom redu trebalo biti usvajanje dobro pripremljenih ljetnih shema, dogoditi jedna vrlo burna sjednica.

Iz neslužbenih izvora doznajemo da su direktori doista predali ravnatelju mandate na raspolaganje. Nagaða se, navodno, da je Sutliæ shvatio da se njegova politika voðenja kuæe bitno razlikuje od njegova prethodnika Mirka Galiæa, kojemu je bio pomoænik, pa je pitanje mogu li mu Galiæevi prvi suradnici pomoæi u realizaciji njegovih planova.

Inaèe mandati Mariji Nemèiæ, Josipu Guberini i Ivanki Luèev istièu u travnju sljedeæe godine. Možda je tih nekoliko mjeseci doista predugaèak period e da bi se èekalo s njihovom zamjenom. O tome æe sutra svoj glas morati dati vijeænici HRT-a. U

z to Vladimir Ronèeviæ, urednik informativnog programa, juèer je, neposredno prije nego li su mu zagrebaèki branitelji predali zahvalu što ih je program dobro medijski pratio, dobio opomenu pred otkaz i vrlo vjerojatno Vijeæe æe se oèitovati i po tom pitanju.

ð Ronèeviæa se kažnjava zbog navodnog neprofesionalnog izvještavanja sa sjednice Vijeæa, na kojoj su se potukli Danko Bljajiæ i Jadranka Kolareviæ te zbog toga što se njegov program pobunio zbog iznuðene ostavke bivše ravnateljice Tanje Šimiæ. Po kuloarima kuæe prièa se da je to pokušaj discipliniranja koje provodi novi glavni ravnatelj.

Isto tako kuloari šapuæu kako predsjednik Vijeæa Zdenko Ljevak veæ ima šestero vijeænika koji su mu sasvim dovoljni za obaranje direktorskih glava. Je li to istina, vidjet æe se na današnjoj sjednici. Nitko od spomenutih sinoæ nije dizao telefon. Izjavu je bio voljan dati samo Josip Guberina, direktor Glazbene proizvodnje.

– Od nas se tražilo samo da damo mandat na raspolaganje, prema tome nema ni govora o tome da æe na današnjoj sjednici “padati glave” kako vi kažete – kazao je Guberina i dodao kako nitko neæe biti smijenjen barem tako dugo dok se ne izaberu novi direktori. Hoæe li sutra ljetna shema uopæe doæi na red, zbilja je upitno. Mandati èelnih ljudi sasvim sigurno æe oduzeti Vijeæu veæinu vremena.

... više ...


Prošli tjedan nije tiskan tjednik „Feral Tribune“, o èemu su mediji veæ informirali javnost. Ovaj najpoznatiji i najnagraðivaniji hrvatski list, s iznimim ugledom u svijetu, žrtva je financijskih problema u koje je upao zbog neravnopravnog odnosa s drugim listovima u zemlji. Enormno visok PDV, štoviše najviši u svijetu kada su u pitanju mediji, jedan je od razloga koji financijski otežavaju „Feral Tribune“. Vlada je dosad u više navrata otpisivala dugovanja za PDV kada su na takve probleme nailazili drugi mediji, èime je stvorena neravnopravan odnos na medijskoj sceni u Hravtskoj. Meðutim, mnogo veæi problem postaje zalaganje za apsolutnu neovisnost i nepotkupljivu ureðivaèku politiku ovih novina koja ne odgovara Vladi, pa niti hrvatskome pravosuðu. Brojne presude zbog tzv. „duševne boli“, s velikim odštetnim zahtjevima, nagrizle su financijske temelje ovoga respektabilnog i najslobodumnijega hrvatskog tjednika. Hrvatski P.E.N. centar zabrinut je za stanje u kojemu se nalazi „Feral Tribune“, a opasnost da definitivno prestane izlaziti znaèila bi da se na brutalan naèin sužavaju demokarski standardi u zemlji. „Feral Trinune“ jedine su novine koje su tijekom petnaestogodišnjega izlaženja sustavno i dosljedno razotkrivale gušenja sloboda u zemlji, fokusirale se na krucijalne probleme evidentno nedemokratskog, a vrlo èesto autoritarnoga ponašanja vlasti. Za svoje profesionalne i moralne standarde ove su novine stekle visok ugled u svijetu, a novinari i urednici dobivali najviša meðunarodna priznanja.
U vrijeme kada Hrvatska intenzivira svoje namjere za ulaskom u Europsku uniju, svako sužavanje medijskih sloboda doima se nelogiènim i opasnim. Ovih dana neke ugledne svjetske institucije konstatiraju da je u Hrvatskoj problem nesloboda medija, korupcija i pravosuðe na lošijem stupnju nego je to bilo lani, a što je u disproporciji s politièkim ciljevima zemlje. Nepojavljivanje tjednika „Feral Tribune“ prošloga tjedna i opasnost da ove slobodarske novine prestanu izlaziti, još bi više potvrdili negativne tendencije kada su temeljni demokartski standardi u pitanju. Štoviše, bio bi to i ozbiljan udarac za glavne strateške interese Republike Hrvatske.
O problemima koji potresaju tjednik „Feral Tribune“ Hrvatski P.E.N. centar obavijestit æe odmah meðunarodnu zajednicu, a takoðer upoznati i sudinike Kongresa P.E.N.-a koji æe se održati poèetkom srpnja u Dakaru, Senegal.


U Zagrebu, 17. lipnja 2007.

dr Zvonko Makoviæ, predsjednik Hrvatskog P.E.N. centra

... više ...


Zgroženi smo i krajnje zabrinuti moguænošæu da Feral Tribun nestane s medijske scene u Hrvatskoj. Tim èinom nestao bi važan dio neovisnoga i istraživaèkoga novinarstva koje se ne udvara, ne boji i ne podilazi.

Feral je dio rijetke svijetle medijske povijesti iz razdoblja devedesetih, a tada su, kao i nakon toga, istraživali i objavljivali prièe koje mnogi nisu željeli èuti ili znati, a zbog èega su i kao medij i kao novinari bili izloženi sramotnim financijskim sankcijama i prijetnjama.

Urednici i novinari Ferala imali su hrabrosti, moralnih pobuda i dišpeta kada je toga bilo malo, kad je to bio nepoželjan oblik ponašanja i razmišljanja, a imaju ih i danas kad su zavladale neke druge vrijednosti. Znamo o èemu prièamo i duboko poštujemo kolege iz Ferala i njihove zasluge u probijanju društvenih tabua i razgoliæavanju slike društvene stvarnosti koju nam se nastojalo servirati.

Nadalje, Feral je jedan od rijetkih koji je davao prostor graðanskim inicijativama i civilnome društvu opæenito, ali i svima onima koji taj prostor nisu mogli dobiti u drugim medijima jer su bili nepodobni ili nekomercijalni.

Ako ne podržimo slobodu javne rijeèi i vrijednosti neovisnoga novinarstva sada ili tada kad to nekome iz ovih ili onih razloga kratkoroèno ne odgovara, odgovorni smo za dugoroène probleme koji æe nastati u društvu u kojem vladaju kapital i politika sa ciljem što veæe moæi, kontrole i profita. Graðanin æe odumrijeti, a zamijenit æe ga biraè, kupac i potrošaè.

Pozivamo Vladu, posebice premijera Sanadera, da  ovom prilikom dokaže stvarnu privrženost osnovnim naèelima demokracije. Podsjeæamo na Voltaireovu reèenicu upuæenu politièkome neistomišljeniku koja je postala jednim od osnovnih demokratskih postulata: "S vašim se mišljenjem ne slažem, ali æu se uvijek boriti za vaše pravo da ga javno iznosite!". Gospodine Sanader - omoguæite nesmetano izlaženje Ferala i osigurajte moguænost  javnom komuniciranju i onom dijelu javnosti u Hrvatskoj koja dijeli njegove stavove. Iznos poreznoga duga Ferala ne može znatno ojaèati državni proraèun, a u usporedbi s iznosima velikodušno oproštenim drugim medijima upravo je smiješno minorna. Uvjereni smo da podrška Feralu neæe umanjiti veæ samo uveæati vašu politièku snagu.

Pozivamo i tvrtke da financijski pomognu Feralu kako bi barem malo spasili obraz zbog  njegovog prešutnoga politièko-ekonomskoga bojkota.

Zagreb, 15. lipnja 2007.

Organizacije civilnog društva koje
promièu vrijednosti iz èlanka 3. Ustava RH:

Centar za mirovne studije
CESI
Forum za slobodu odgoja
GONG
ZaMirNet
Zelena akcija

 

 

... više ...


Svaku mjeru kojom se poboljšava standard života graðana, a kamoli one kojima se poveæava ukupnost kvalitete življenja treba podržati. Zato treba pozdraviti i najnoviji prijedlog hrvatske Vlade da se PDV na novine smanji sa 22 na 10 posto. Naime, time ne samo da se smanjuju izdaci u kuænim budžetima, nego, pretpostavljenim smanjenjem cijena novina, graðanima one postaju pristupaènije, što treba uroditi boljom informiranošæu graðana, što je i cilj svake demokratske vlasti. Pritom se nadamo da predloženu mjeru treba shvatiti u kontekstu opredjeljenja da se PDV na novine, u što skorijem roku, potpuno ukine.
 Iskrenost takvoga predjeljenja treba se iskazati i u hitnom ujednaèavanju odnosa države prema svim medijima, bili oni u rukama same te države, velikih korporacija ili malih neovisnih izdavaèa. Hrvatska je od osamostaljenja do danas imala loša iskustva s odnosom vlasti prema medijima. Najdrastièniji primjeri su oružano osvajanje splitske TV Marjan i osjeèkoga Glasa Slavonije, prijetvorna pretvorba Slobodne Dalmacije, èistke na HRT-u, paljenje Feral Tribunea, sluèaj Romana Latkoviæa, prisluškivanje novinara i farsièna suðenja, kojima se vršio pritisak na slobodnu rijeè. Pritom su odreðeni mediji stekli i zadržali povlaštenu poziciju, a neke unatoè nekvaliteti, „netržišnosti“, pa èak i orijentaciji protivnoj ustavnim i zakonskim odredbama financira sama država.
 Stoga, u duhu predložene promjene Zakona o PDV-u te slijedom sliènih primjera, tražimo da se i splitskom tjedniku Feral Tribuneu otpiše dugovanje s osnova neplaæena PDV-a. Rijeè je o novini koja je odigrala znaèajnu ulogu u demokratizaciji Hrvatske, koja je, kao i njeni novinari, dobitnik najznaèajnijih novinarskih priznanja u svijetu, a kojoj zbog neovisna pisanja prijeti prekid izlaženja. Jer, nije samo u pitanju neplaæeni PDV, nego i brojne, u najmanju ruku problematiène sudske presude, kao i klima u kojoj oglašivaèi ne žele objavljivati reklame u tom tjedniku. Pritom, neovisno da li se uvijek slažemo sa stavovima koji se iznose u Feral Tribuneu smatramo da treba braniti njegovo pravo na slobodu govora, odnosno pisane rijeèi. Zato i zabrinjava šutnja društvenih i politièkih struktura, pa i onih, kojima je taj list otvarao prostor u vrijeme kada ga nisu drugdje mogli dobiti. Oni izgleda, kao i svi drugi, zaboravljaju povijesnu istinu, da su oni koji šute sljedeæi na redu.


14. lipnja 2007. godine

     Za ogranak HND-a
     Dopisnici i lokalni mediji
     Zamjenik predsjednika ogranka,
     Jurišin Pero

... više ...


 

 

Hrvatsko novinarsko društvo (HND) drži da najavljeni odlazak Feral Tribunea s hrvatske medijske scene predstavlja zbiljski, ali i simbolièki gubitak za hrvatsko novinstvo i novinarstvo!

Podsjeæamo, da su Feralovi novinari i urednici meðu prvima ustali protiv imperijalne politike Slobodana Miloševiæa i izvještavali gotovo sa svih hrvatskih ratišta, èesto puta i uz najveæe moguæe rizike. Podsjeæamo da su novinari i urednici Ferala, meðu prvima hrvatskoj javnosti razotkrili tamne strane naše novije povijesti i otvorili brojne tabu teme, i opet uz najveæe moguæe rizike. U vremenima nesklonima neovisnosti i slobodi medija, Feral je bio meðu onima koji su zazivali, ne samo medijske, nego i ljudske, graðanske, te osobito etnièke slobode i prava.

HND poziva javne vlasti da u ime pluralizma medija podrže opstanak Feral Tribunea na hrvatskoj medijskoj sceni. Naime, vlasnièka i ureðivaèka raznolikost medija, a Feral je nezaobilaznim dijelom te i takve raznolikosti, spada u najviše steèevine suvremene demokracije i civilnog života.

HND poziva i one koji se uopæe ne slažu s ureðivaèkom politikom Ferala da u ime upravo tog svog prava na neslaganje, ustanu u obranu Feralova opstanka.

 

Predsjednik HND

Dragutin Luèiæ Luce

 

 

 

... više ...


Jer sloboda je ono što sloboda èini, a ne što pred strancima proklamira. U slobodi se ne preporuèuje marketinško opstruiranje. Je li "Feral" ubio prejak porez ili premalena oglašivaèka moæ? Oglašavanje je temelj opstanka suvremenih novina, a ne pisanje — glasi izdavaèki mit, radi kojega se dnevnici i tjednici sve više pretvaraju u reklamne brošure. Ali ako je to uistinu tako — zašto se ne pokušaju prodavati novine samo s reklamnim stranicama, bez ikakvog novinarskog teksta? Anticenzuru "Ferala" preuzet æe e-portali, neke æe autore oteti druge novine, ali tko æe preuzeti njegovu duhovitu drskost i talent da ostaje konfliktan u ime stvaranja ozraèja lakšeg politièkog disanja? "Feralu" bi trebalo baciti pojas za spašavanje uz uvjet da uèi plivati, ali na tržištu koje mu umjesto vode neæe nuditi živi pijesak. Komu danas nedostaje "Feral", koji je svakoj vlasti koristio više negoli je to zasluživala? Da bi došli do te spoznaje, proraèunski politièari bi se prethodno trebali etièki oèistiti od taštine.

Danko Plevnik

... više ...


Dugogodišnji glavni urednik, a danas odgovorni urednik Feral Tribunea Viktor Ivanèiæ, potvrdivši informaciju o ovotjednom neizlasku, je rekao: "Ovi dani su nam presudni, da sadašnja ekipa u što skorijem roku nastavi raditi."

Feral Tribune uspio je preživjeti svakojake udare, sudske tužbe, porez na pornografiju da bi ga, za ovaj tjedan, dotuklo Ministarstvo financija koje je blokiralo raèun Feralova nakladnika tvrtke Kultura i rasvjeta zbog duga od pola milijuna kuna.

O tom sluèaju pisao je prošlotjedni Feral u tekstu što ga je, potpuno atipièno za taj tjednik potpisalo uredništvo. U tom je tekstu ponovo upozoreno da je PDV na novine u Hrvatskoj od 22 posto najviši u Europi, a možda i u svijetu, te da takva stopa PDV-a naprosto upropaštava male nakladnike.

Feral nije prešutio ni da je država medijima u njenom vlasništvu (HRT, Vjesnik i Slobodna Dalmacija prije privatizacije) bila voljna oprostiti i nekoliko desetaka puta veæe svote nepodmirenog PDV-a.

Problem u financiranju Ferala jest i u èinjenici da se on financira iskljuèivo od prodaje, dok prihoda od reklama nema. Razlog za to je i dugogodišnje izbjegavanje tvrtki da se oglašavaju u Feralu, ali i posljednjih godina sve izraženija želja oglašivaèa da uslijed èinjenice da svoj novac troše na oglašavanje u mediju od kojega uvjetuju što æe i kako æe pisati o nekim temama, a koje teme æe za njega biti zabranjene, na što u Feralu nikad nisu htjeli pristati.

Trenutaèno je teško reæi kada æe se Feral Tribune ponovo pojaviti na kioscima. Zbog Ferala prosvjedovalo se i na rijeèkom speakers korneru - Vox populi.

Pressicu u znak potpore održanju tjednika Feral Tribune održao Marin Mioèiæ Stošiæ iz Udruge Vox, poruèivši, piše Novi list da traže jednaka mjerila prema svima: "Neka Vlada otpiše Feralov dug, konaèno kao što je to èinila za mnoge."

... više ...


Feral Tribune, najnagraðivaniji hrvatski list, ovoga tjedna nije tiskan, a hoæe li se i kada sljedeæi brojevi pojaviti na kioscima još uvijek je krajnje neizvjesno. To što Ferala, nakon 14 godina redovitog izlaženja, nema u prodaji, rezultat je problema s kojima se redakcija lista nosi veæ duže vrijeme, ali ih više, ni uz najveæa samoodricanja, nije u moguænosti prebroditi.
Nedavna blokada raèuna od strane države, kada je prisilno naplaæeno pola milijuna kuna na ime neplaæenog duga za PDV, financijski je destruirala poduzeæe, pa novinari mjesecima nisu primali plaæe. K tome, zaprijeæeno je novom ovrhom zbog preostalih milijun kuna duga za PDV. Èinjenica je da je Vlada Republike Hrvatske dosad u više navrata otpisivala dugovanja za PDV medijima koji su u državnome vlasništvu (poput Vjesnika, HRT-a ili, donedavno, Slobodne Dalmacije), pa je kreirala nepoštenu tržišnu utakmicu, a takoðer smo upozoravali da drakonski iznos PDV-a za novine - bez konkurencije najveæi na svijetu - može rezultirati samo sigurnom smræu malih i nezavisnih izdavaèa. Sadašnje Vladine hitne mjere, prema kojima æe se iznos PDV-a dvostruko smanjiti, samo potvrðuju kako problem postoji, te da æe se, kako izgleda, riješiti zahvaljujuæi Feralovu apelu, ali i uz najveæu štetu što æe je pretrpjeti ovaj list.
Upozoravali smo takoðer i na nesmiljeni korporacijski diktat koji vlada medijskim tržištem, pa je Feral Tribune, bez obzira na respektabilnu nakladu, zbog svoje nezavisne i nepotkupljive ureðivaèke politike u potpunosti lišen prihoda od oglasa. Potpuno je neodrživa situacija da veliki oglašivaèi, u oèiglednom dosluhu s vladajuæom politikom, selektiraju medije na poæudne i nepoæudne, pretvarajuæi cjelokupno hrvatsko novinarstvo u servisnu službu svojih kompanija. Novinarska struka u Hrvatskoj, predvoðena medijskim korporacijama i njihovom težnjom za profitom, bez otpora se prepušta ovome vidu poslušnosti, nauštrb slobodnoga informiranja i interesa graðana ove zemlje. Istinoljubivo raspoloženi mediji, poput Ferala, bivaju sustavno ignorirani, planski lišavani znaèajnoga dijela prihoda i prepuštani financijskome uništenju. Na djelu je reket enormnih razmjera, korupcija koja se pretvorila u sustav - uz udružene interese gospodarskih, politièkih i medijskih profitera - te se postojeæe okolnosti samo uz uvredu zdravoga razuma mogu nazivati "tržišnima".
Naposljetku, presude zbog tzv. "duševnih boli", s enormnim odštetnim zahtjevima, zadnjih su mjeseci neusporedivo uèestalije nego u zadnjih nekoliko godina, pa ne proðe tjedan da u redakciju Ferala ne pristigne sudska ovrha s iznosom od više desetaka tisuæa kuna. Tako hrvatsko pravosuðe, podložno politièkom i interesnom diktatu, daje svoj doprinos gušenju slobode javne rijeèi, kao u najcrnjim godinama tuðmanizma.
Feral Tribune dobitnik je više meðunarodnih profesionalnih priznanja nego svi ostali hrvatski mediji zajedno. Zastupao je profesionalne i moralne standarde kakvi su u ovoj zemlji i dalje nedosegnuti. Otvarao je najdramatiènije teme, s kojima su se drugi listovi tek godinama kasnije usuðivali hvatati u koštac. Aktualni udar na Feral nagovještava izgon svake kritiènosti s medijske scene. Nestanak Ferala s kioska, sviðalo se to nekome ili ne, bit æe simptom buduænosti u kojoj je novinarstvu namijenjena bijedna uloga šarenog sluganstva.
Redakcija se zahvaljuje vjernim èitateljima Feral Tribunea, koji su nas podupirali u najtežim trenucima. Osnaženi tom potporom, kao i glasovima podrške koji stižu od demokratskog dijela hrvatske javnosti, novinari ovog lista uèinit æe sve da Feral u što skorije vrijeme ponovo pokrenu.

U Splitu, 14. lipnja 2007.

Redakcija Feral Tribunea

 

 

... više ...


"To je Vladin doprinos smanjenju troškova i poveæanju standarda hrvatskih graðana, kao što je bilo smanjenje stopa PDV-a u turizmu, odnosno njihovo ujednaèavanje na 10 posto", rekao je Sanader. Prema sadašnjim izraèunima, državna bi blagajna godišnje ostala bez 250 do 300 milijuna kuna koji æe ostati u džepovima novinskih izdavaèa. Prije se najavljivalo da bi se smanjena stopa odnosila samo na dnevne novine, i to one koje zadovoljavaju nekoliko uvjeta, no Šuker kaže da æe odluka obuhvatiti sve novine jer je teško napraviti podjelu meðu njima. Vlada ovakvom odlukom nakladnicima neæe uvjetovati smanjenje cijene novina, veæ odluku o tome prepušta vlasnicima medija. "To je stvar poslovne odluke svakog medija i bilo bi krajnje nekorektno da mi smanjimo PDV i tražimo od njih da smanje cijenu", kaže Šuker. Prièa oko smanjenja stope PDV-a na novine traje veæ neko vrijeme, a odreðene prijedloge imalo je i Hrvatsko novinarsko društvo èiji je cilj bio da od ovakve odluke imaju koristi i novinari, a ne samo vlasnici medija. "Trebalo bi na neki naèin uvjetovati da se smanjenje stope PDV-a odnosi samo na one medije koje imaju kolektivni ugovor, statut redakcije i poseban prilog za kulturu. To su bili naši prijedlozi koji nisu konaèni veæ samo osnova za razgovor, no htjeli bismo da od toga neke koristi imaju i novinari jer tih 12 posto razlike nije malo", kaže Zdenko Duka, potpredsjednik HND-a dodajuæi da kolektivne ugovore ima oko 70 posto medija, no da statut redakcije od svih dnevnih novina ima samo Glas Istre.

Šuker, meðutim, kaže da ne zna ni za kakve prijedloge HND-a te da Vlada najvjerojatnije neæe ugraðivati nikakve, pa ni ove uvjete u svoj prijedlog. Kolektivne ugovore imaju gotovo sve velike novinske redakcije, a i one koje ih nemaju pregovaraju s predstavnicima Sindikata pa je oèekivati da æe ih uskoro usuglasiti. Donošenje statuta obaveza je svakog medija koja proizlazi iz Zakona o medijima donesenog još prije tri godine. Spomenuti Zakon nalaže da svaki medij mora donijeti statut u roku od šest mjeseci od poèetka rada medija. Pa ipak, samo Glas Istre od svih dnevnih listova ima statut medija, a ove godine donesen je i novi koji je nešto nepovoljniji za redakciju. Snježana Matejèiæ, povjerenica Sindikata novinara Hrvatske u Glasu Istre, kaže da ne zna prave razloge zbog kojih se poslodavci odupiru donošenju statuta medija kojim se reguliraju odnosi unutar redakcije i izmeðu zaposlenika i vlasnika, ali da pretpostavlja kako se pribojavaju da bi ih takav dokument mogao ogranièavati u biznisu." "Jedna od ideja statuta medija jest i to da redakcija bude potpuno neovisna o poslovanju. Uprava tako ne bi mogla nametnuti redakciji da, primjerice, piše objektivno o nekom od svojih velikih oglašivaèa i poslovnih partnera ili pak o politièkoj struji kojoj je naklonjen vlasnik medija", kaže Matejèiæ. Mnogi ovu najavu Vlade gledaju kao predizborni potez koji bi im trebao osigurati blaži tretman u tiskanim medijima, no èini se da bi istu stvar napravile i druge velike stranke da su na vlasti. U SDP-u se takoðer zalažu za smanjenje PDV-a na novine, no još ne znaju za koliko posto, dok u nekim drugim strankama smatraju da bi trebalo uvesti nultu stopu poreza na dodanu vrijednost za medije kao što je sluèaj u Velikoj Britaniji, Danskoj i Belgiji. Hrvatski novinski nakladnici plaæaju jednu od najveæih stopa PDV-a u svijetu. Zemlje Europske unije naplaæuju novinama u prosjeku od nula do sedam posto PDV-a, a najveæi je u Irskoj - 13 posto.

Saša Vejnoviæ

... više ...


Murdoch još bolji?
Meðutim, prema pisanju Wall Street Journala, èini se da je Murdoch na najboljem putu da kupi Dow Jonesa jer se dvije strane nisu mogle dogovoriti o uvjetima u podjeli udjela. Struènjaci, meðutim, smatraju da su upitne moguænosti za organski rast Dow Jonesa. Iako Dow Jones nije Google, Murdochu on znaèi šansu izbijanja na poziciju broj jedan u svjetskom poslovnom izvještavanju koju ne može nitko ugroziti. Upravo zato i raste opasnost od Murdochova neuspjeha jer je i Google uz General Electric, CNBC i Washington Post Co. naveden kao moguæi interesent za Dow Jones. Dow Jones se, s druge strane, nalazi u stanju traženja jaèeg partnera nego što bi to bio Murdoch, no s obzirom na to da je potrebno da to bude zaista jak ponuðaè, èini se kako je opcija na obzoru ulaganja sve manje. Oglasila se ponovno i obitelj Bancroft kazavši da je otvorena moguæim kombinacijama s nekom drugom kompanijom osim News Corpa s èijim su se predstavnicima susreli prošli tjedan te ponovili nezadovoljstvo zbog pet milijardi dolara vrijedne ponude koju su nazvali "podcjenjujuæom".

Protiv ponude pogotovo je bio najutjecajniji dionièar Dow Jonesa, a ujedno i èlan obitelji Christopher Bancroft koji smatra da je rijeè o prevelikom riziku te da je ponuda od pet milijardi dolara premala za dugoroènu vrijednost te korporacije. Nekoliko èlanova obitelji, meðu kojima je i najstariji Bancroft te William Cox Jr. nisu bili na obiteljskom sastanku održanom prije tjedan dana, na kojemu se trebalo odluèiti o konaènoj sudbini Dow Jonesa. Pitanje je, smatraju analitièari, može li Dow Jones opstati kao samostalna kompanija pogotovo nakon preuzimanja Reutersa od Thomsona za 17,2 milijarde dolara èime je nastao najveæi servis financijskih informacija. Dow Jones je pak u prošloj godini znatno poveæao svoju neto dobit. Poveæanje je rezultat jaèe poslovne aktivnosti i poveæanje neto profitne marže koja je 2006. iznosila 21,7 posto, što je daleko iznad prosjeka sektora. Kupnja Dow Jonesa nastavila bi, smatraju struènjaci, trend propasti obiteljskih dinastija u medijima: to se veæ dogodilo Chandlerovima u Los Angelesu, Sulzbergerovima u New York Timesu i Grahamovima u Washington Postu.

Žestoka utakmica
U posljednje se vrijeme sve više zahuktava saga vezana uz Dow Jones, što poveæanim nezadovoljstvom i nervozom milijardera Ruperta Murdocha koji uviða kako preuzimanje jedne od najveæih medijskih institucija neæe biti nimalo lako, što pojaèanjem konkurencije zainteresiranih preuzimatelja. Prošloga su tjedna zanimanje pokazali internetski poduzetnici i grupa investitora s Wall Streeta te Philadelphia Media Holding èiji je direktor Tierney izjavio kako je spreman platiti barem onoliko koliko Murdoch nudi jer je rijeè o jednoj od "najveæih prilika u sektoru novinskog izdavaštva". Microsoft je sve aktivniji u preuzimanjima, a udio u Dow Jonesu pružio bi mu širenje i izvan internetskog sektora

Teuta Franjkoviæ

... više ...


U Vladi je, naime, posljednjih mjesec dana opet oživjela rasprava o smanjivanju PDV-a novinskim izdavaèima. - Toèno je da Hrvatska danas ima najvišu stopu PDV-a u Europi, možda i u svijetu pa Vlada razmatra moguænosti njegova smanjivanja - rekao nam je Maèek. Kako doznajemo, u Vladi su se veæ naèelno složili da bi PDV na novine i tjednike trebao biti 10 posto, samo još èekaju izraèune koji bi trebali pokazati kakve bi posljedice od takvog smanjivanja poreza pretrpio državni proraèun.

- Vjerujem da æemo uskoro imati precizne kalkulacije te da æe Vlada u relativno kratkom vremenu moæi smanjiti PDV novinskim izdavaèima - tvrdi Maèek.  U Vladi, meðutim, smatraju da nikakva buduæa olakšica ne može djelovati retroaktivno i da svi današnji dužnici moraju podmiriti svoje obaveze prema državi

Zbog PDV-a je neizvjesno daljnje izdavanje tjednika Feral Tribune. U posljednjem je Feralu objavljen dramatièan apel da je buduænost tjednika upitna ako Vlada ustraje u namjeri da tvrtki Kultura i rasvjeta, izdavaèu tjednika Feral Tribune, naplati cijeli PDV koji duguje. Ministarstvo financija blokiralo je nedavno raèun Feralova izdavaèa zbog neplaæena duga za PDV u iznosu od 500.000 kuna. Uredništvo tjednika to smatra nepravednim potezom jer, po njihovu mišljenju, “Vlada RH ima krajnje selektivan pristup kada je rijeè o izbijanju dugova zbog neplaæenog PDV-a”.

Feralovi urednici pozivaju se pritom na bivše sluèajeve kada je država “oprostila” porezne dugove Hrvatskoj televiziji i državnim novinama -  Vjesniku i Slobodnoj Dalmaciji, prije njene privatizacije. U Hrvatskom novinarskom društvu smatraju da bi smanjivanje poreza dovelo i do smanjivanja cijena novina, što bi “potaknulo rast naklada i bolju informiranost društva”.

U zemljama koje su èlanice EU stopa PDV-a koju plaæaju novinski izdavaèi varira od najviših 13 posto u Irskoj do nulte stope u Velikoj Britaniji, Belgiji i Danskoj, a svugdje je niža od osnovne stope  PDV-a i u prosjeku je izmeðu nula i sedam posto.

Unatoè jasnom stajalištu Europske komisije da “ništa pa niti novine” ne treba osloboditi od poreznih davanja, poznat je èvrst stav britanskog ministra financija, buduæeg britanskog premijera Gordona Browna, da se novine ne smiju optereæivati porezima. Zasad je Hrvatska prema stopi PDV-a koju plaæaju izdavaèi novina najbliža Argentini (21 posto) i Èileu (19 posto).

Viktor Vresnik

... više ...


1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118
AKTUALNO