hrvatsko novinarsko društvo croatian journalists' association
Perkovčeva 2 | 10 000 Zagreb | Tel: 482-8333 | Faks: 482-8332 | E-mail: hnd@hnd.hr

Arhiva priopćenja

Odaberite godinu i mjesec

Ukupno: 2347

05.12.2006.
OTVORENO PISMO

Iako smo gotovo odmah po odlasku s Radija 101 u studenom 1998. godine zakljuèili da je šutnja znatno dostojanstvenija od vašeg stalnog lajanja na Mjesec, nedavno obilježavanje 10. godišnjice oduzimanja koncesije Radiju i tome prigodno izreèene serije laži i krivotvorenih èinjenica, gluposti u raznim intervjuima, a nadasve fašistièki prilog emitiran 20. studenog u emisiji "Zagrebaèki odrezak" nagnali su nas da se oglasimo ovim zajednièkim pismom. Dio nas nižepotpisanih formalno pripada vlasnièkoj strukturi Radija 101 (udjelnièari od 0.75%) te u smislu navedenih problema namjerava djelovati kroz tijela Društva – ali javno se oglasiti, zajedno s kolegama koji u trenutku napuštanja Radija to pravo još nisu ostvarili, smatramo dijelom svoje graðanske i profesionalne odgovornosti. 

I kada smo odlazili 1998. i u seriji intervjua povodom 10. obljetnice afere oko koncesije, optuživalo nas se, izmeðu ostalog, da smo tašti, da smo s Radija 101 otišli "zbog banalnih razloga", da je naša uloga u zalaganju za demokraciju i borbi za  frekvenciju Radija 101 bila nevažna, a da je to sve na svojim nejakim pleæima iznijela samo jedna osoba - obveza nam je još jednom podsjetiti da ništa od toga nije istina. Prvo, borba za koncesiju Radiju 101 pripada svima onima koji su tih dana iskazali podrsku Radiju. Svatko na svoj nacin. I drugo, o našoj ulozi u "prvoj bitci protiv HDZ-a" - koju je opet, u verziji izreèenoj u jednom intervjuu bivše glavne urednice Radija 101 Vrabec Mojzeš, iznijela ona sama – znaju svi koji su tada slušali naše emisije: Aktualni 101, Antena, Intervju tjedna, Otvoreni dosje, Ciguli miguli, Week report ...

I na kraju, ako meðu banalne razloge za odlazak s radija u koji smo uložili i nježne godine i ljubav za slobodu javne rijeèi spadaju stvaranje atmosfere
straha i poluglasno mrmljanje i prebrojavanje nacionalnosti naših krvnih zrnaca - onda smo zaista otišli zbog "banalnih razloga". Iz istog tog "banalnog razloga" i danas izražavamo naše gaðenje nad prilogom u "Zagrebaèkom odresku", u kojemu je razgovor s generalnim tajnikom Srpskog kulturnog društva "Prosvjeta" Radom Dragojeviæem pretenciozno (i loše) montiran na naèin da svaki Dragojeviæev odgovor prate, naizmjence, rijeèi jednog preživjelog (a sada zloupotrebljenog) hrvatskog zarobljenika i jednog krvnika iz srpskog logora. Gebelsovskom montažnom gestom prilog tako ulazi u antologiju politièki, etièki i profesionalno najkatastrofalnijih otpadaka medijske proizvodnje protiv kakvih se Radio 101 90-ih godina glasno borio. Èinjenica da se na današnjem Radiju 101 objavljuju takvi prilozi samo potvrðuje koliko smo bili u pravu kada smo – ne slažuæi se s putanjom kojom je ta radio stanica krenula – otišli svojim putem.

Profesionalni propusti se, nažalost, uvijek mogu dogoditi, kao i gluposti, ali od njih se treba ograditi, osuditi ih i isprièati se. No, sadašnja direktorica programa umjesto toga izjavljuje da ne želi objašnjavati priloge svojih urednika i novinara, jer su to njihova autorska djela.
Nadamo se da æe nadležna tijela dati svoj pravorijek o tom „autorskom djelu“, a mi se, dobro se sjeæajuæi govora mržnje koji je uzrokovao toliko zla na ovim prostorima, jasno i glasno ograðujemo od tih i njima sliènih „autorskih djela“.

Netko je pametan odavno rekao da tradiciju treba stvarati, a ne poštovati.
Veæini na sadašnjoj Stojedinici niti jedno niti drugo nikada nije pošlo za rukom.


Zinka Bardiæ, urednica Week Reporta i bivša urednica Aktualnog 101
Dalibor Dobriæ, bivši novinar u Aktualno-politièkoj redakciji
Dunja Dragojeviæ, bivša urednica i novinarka redakcije kulture
Agata Juniku, bivša urednica i novinarka redakcije kulture
Branimira Lazarin, bivša urednica i novinarka redakcije kulture
Nataša Magdaleniæ Bantiæ, urednica Week Reporta i bivša urednica Aktualnog 101
Vid Mesariæ, bivši urednik i novinar redakciji kulture
Goran Sergej Pristaš, bivši urednik i novinar redakcije kulture
Saša Radusin, bivši novinar u Aktualno-politièkoj redakciji
Sabina Saboloviæ, bivša urednica i novinarka redakcije kulture
Gordana Simonoviæ, bivša izvjestiteljica iz Sabora i Vlade i urednica Intervjua tjedna
Silvija Šeparoviæ, urednica Week Reporta i bivša urednica Aktualnog 101
Igor Tomljanoviæ, bivši urednik i novinar redakcije kulture

 

 

... više ...


U Ministarstvu kulture danas bi se, doznajemo, trebala održati prezentacija konaènog prijedloga Zakona o elektronièkim medijima. Ono što poziva na uzbunu jest èinjenica da se prijedlog upuæuje na donošenje po hitnom postupku, dakle bez javne rasprave.

Prema neslužbenim informacijama ovaj medijski zakon pred Vladom bi se trebao naæi veæ u èetvrtak, a Sabor bi ga prihvatio u roku od deset dana.

Uz mnoge nedostatke i nedoreèenosti, najviše sumnji izaziva èlanak 23. po kojem se uvodi osnivanje Agencije za elektronièke medije, a nju bi èinili ravnatelj Agencije  i dosadašnje Vijeæe za elektronièke medije. Naime, iako bi Agencija morala biti samostalno i nezavisno tijelo s javnim ovlastima, u nacrtu stoji da njenog ravnatelja na temelju javnog natjeèaja imenuje - Vlada. Na koji mandat se on bira i koji mu je toèan djelokrug rada - nije navedeno.

Da se od sumnjive žurnosti možda ipak odustaje potvrdio je presjednik Hrvatskog novinarskog društva Dragutin Luèiæ.

"Izgleda da se u izmjene ipak neæe iæi po hitnom postupku, zato što sam predstavnicima Vlade kazao kako se i predstavnici Europske komisije i OESS-a protive hitnosti koja iskljuèuje javnu raspravu. A èini mi se da se i navedena Agencija osniva samo kako bi se nekog postavilo za ravnatelja", izjavio je Luèiæ.

Što na sve ovo kažu u Ministarstvu kulture, juèer nismo uspjeli doznati.

Božena Matijeviæ

... više ...


Obavijest i natjeèajni obrasci za radionicu Akademije Deutsche Welle koja æe se održati od 16. travnja do 4. svibnja 2007. u Bonnu nalaze se u privitcima.
 
Radionica je namijenjena mlaðim radijskim novinarima koji dobro govore njemaèki i rade u informativnom programu/vijestima.
 
Buduæi da je za sudjelovanje na radionici potrebna potvrda o znanju njemaèkog, molimo novinare koji se namjeravaju prijaviti na natjeèaj da nam se što prije jave. Rok za prijavu kod organizatora je 31. 12. 2006.
 
Ivana Tušek
-------------------------------------------------------------------
Veleposlanstvo Savezne Republike Njemaèke
Ulica grada Vukovara 64, 10000 Zagreb
tel.: 01 6300 129, faks: 01 6155 536
pr-100@zagreb.diplo.de
www.zagreb.diplo.de
 

PRILOG:

DAS7P07-Projektbeschreibung-Deu.pdf
DAS7P07-Bewerbungsrichtlinien-Deu.pdf
DAS7P07-AllgemeineInfoFlugzahler.pdf
DAS7P07-ApplicationRules-EN.pdf
DAS7P07-BewerbungsbogenTN.pdf
DAS7P07-EinverständniserklärungdesArbeitgebers.pdf
DAS7P07-EmployersDeclarationFlugzahler.pdf
DAS7P0-GeneralInfFlugzahler.pdf
DAS7P07-ProjectOutlin-En.pdf
DAS7P07-Bewerbungsrichtlinien-Deu(1).pdf
DAS7P07-Bewerbungsrichtlinien-Deu(2).pdf

 

 

... više ...


DINAMOVCU MAMIÆU NAJVIŠE SMETAJU NOVINARI HONORARCI "KOJI SE NE PERU"?
Ako ima takvih, onda neka imenom i prezimenom kaže tko su, pa æe redakcija ili HND reagirati.
ŠTO, REAGIRAT ÆE ZATO ŠTO SE NETKO NE PERE!?
Ne zbog toga - reagirat æe ako mu netko smeta iz drugih razloga.
PA REKAO JE DA MU SMETAJU JER SE, KAKO ON DRŽI, NE PERU?
Ako je i to razlog, onda neka kaže: "Smrdiš - makni se od mene."
HM...?
On na to ima pravo, ali ne smije reæi da svi novinari smrde i vrijeðati ih.
ON KAŽE DA JE GOVORIO O POJEDINCIMA.
Sada se namjerno pokušava fabricirati njegova izjava. Mamiæ je rekao da veæina novinara pisanih medija smrdi i da se ne peru.
ZA MAMIÆA SU TI NOVINARI "KARCINOM DRUŠTVA".
Neka se bolje pogleda u ogledalo kada se veæ toliko voli gledati u njemu.
TRAŽILI STE BOJKOT MAMIÆA, A DOBILI STE KONTRAEFEKT.
Ne bih se složio.
UMJESTO "BLOKADE", ON JE JOŠ VIŠE PRISUTAN U MEDIJIMA.
Da, pišu o njemu još više, ali kako pišu - to je najvažnije.
JE LI HRT STAO IZA VAS?
Jest!
ZNAÈI - HRT ÆE BOJKOTIRATI MAMIÆA?
Moja kuæa i moji kolege su stali iza mene i podržali me.
DOBRO, PODRŽAVAJU VAS, ALI HOÆE LI BOJKOTIRATI MAMIÆA?
Pa.... To je teško reæi, on je po svojoj poziciji važna osoba u Dinamu.
MAMIÆ KAŽE DA STE NA JEDNOJ SPORTSKOJ PRIREDBI "DIGLI" 2500 EURA?
Laže!
TKO MU JE DAO TE INFORMACIJE?
Netko od njegovih prijatelja iz gradske uprave, ali ne znam gdje je taj podatak napisan.
NISTE DOBILI NIKAKVE NOVCE?
Ne, u tom konkretnom sluèaju ne.
NO PRIMALI STE NOVCE IZVAN HRT-a?
Pa zar osoba koja radi ne bi trebala biti plaæena?
JE LI MAMIÆ "NAGRAÐIVAO" NOVINARE?
Èuo sam samo, ali nisam vidio.
MAMIÆ TVRDI DA JE LIJEPO ODGOJEN.
Ne bih se složio. Naèin na koji se izražava pokazuje da on nema lijepog odgoja.
REKLI STE DA JE NJEGOV ÈIN FAŠISTIÈKI I DIVLJAÈKI.
U ovom sluèaju zaslužuje takvu kvalifikaciju, buduæi da nije prvi put da se tako ponaša.
HOÆETE LI PODIGNUTI TUŽBU?
Ne. To bi onda bio osobni obraèun.
l VI NE ŽELITE OSOBNI OBRAÈUN, A ON VAS NAZIVA PROTUHOM.
Ne želim na to uopæe reagirati.
OZMECOVI DALJNI POTEZI...?
Dobro je da smo izdali priopæenje, to je pokrenulo raspravu i to je to za sada.
MAMIÆEVI POTEZI...
Poznavajuæi njega, on æe ovaj ili sljedeæi tjedan užem ili širem krugu ili javno reæi ispriku. On je jednostavno takav.
ŠTO S NOVINARIMA KOJI NISU BOJKOTIRALI MAMIÆA, NEGO VAŠ ZAHTJEV ZA BOJKOTOM?
To je njihovo pravo.
IMAJU LI ONDA VAŠA PRIOPÆENJA SMISLA?
Ja mislim da imaju, prvi put se ozbiljna rasprava povela.
I...?
I neki su mediji zauzeli èvrst stav, ukljuèujuæi i one kojima to prije dvije godine ne bi palo na pamet.
l KOJI MEDIJI?
Pratite malo medije pa æete sami vidjeti.
MAMIÆ JE PRAVI PREDSJEDNIK DINAMA, A NE BARIŠIÆ?
Po svemu sudeæi tako ispada.
SPORTSKI NOVINARI KOJI A PRIORI STAJU NA STRANU KLUBOVA, MENADŽERA?
Veliki broj novinara je doslovce došao s tribina, ušli su u novinarski milje, ali ponašaju se još kao navijaèi.
MAMIÆ KAŽE DA JE PALJBA NA NJEGA NARUÈENA?
Ako je rekao da se novinari ne peru, onda je paljbu naruèio sam na sebe.
ŽALILI STE SE I DA POJEDINCI IZ OKRUŽENJA OBITELJI KOSTELIÆ VRIJEÐAJU NOVINARE?
Za vrijeme jednog treninga Kosteliæa na moru obitelj je ušla u brodiæ, bilo ih je èetvero, a bilo je mjesta za pet osoba. Novinar je pitao može li iæi s njima, ali je dobio jako neugodan odgovor.
ŠTO SU MU REKLI?
Nisu mu rekli "ne", nego nešto jako, jako neugodno.
TKO MU JE TO REKAO?
Netko tko je bio tada uz Kosteliæe.
BILO JE ZAHTJEVA OD ŠERIFA U SPORTU DA SE MAKNE POJEDINE NOVINARE.
Da, u stilu da neki novinar smeta odreðenim krugovima pa se tražilo da ne prati ovaj ili onaj sport...
PRIMJERICE?
Da ne prati nogometni klub Dinamo...
NOVINARI SU IMALI PROBLEMA S LINOM ÈERVAROM I ZORANOM GOPCEM IZ RUKOMETNOG SAVEZA?
Od kada sam na èelu zbora, mi smo reagirali u 30 navrata, kada su bile ugrožene novinarske slobode, pravo na rad...
ÈERVAR JE REKAO DA NJEGA NOVINARI NAPADAJU JER SE BOJE NAPADATI GOPCA?
To je, bojim se, njihov interni sukob...
ŠTO JE S GOPCEM?
To je osoba slièna Mamiæu, ali on zna gdje je granica.l

   

Što je više traženja bojkota - više je Mamiæa u medijima

Poznavajuæi prvoga dinamovca Zdravka Mamiæa, on æe, kaže Ozmec, javnu ispriku izreæi u užem ili širem krugu jer - on je jednostavno takav. Mamiæ je, naime, rekao da se veæina novinara ne pere i da smrde.
Poslije toga naš je sugovornik poslao priopæenje u kojemu je tražio bojkot Zdravka Mamiæa, kao i tri puta prije toga. Mamiæ se u pravilu nakon tih zahtjeva još više pojavljivao na naslovnicama novina i TV-u.

... više ...


Kad su se u èetvrtak prije podne dvoranom oproštaja na zagrebaèkom krematoriju razlegli zvuci vjeène pjesme Franka Sinatre »My Way«, na posljednjem zbogom našoj Ani Rukavini Erceg, nije bilo èovjeka kojem nisu potekle suze. U dvorani kobnoj, u idili cvijeæa, na visokom odru, u agoniji svijeæa, kako je davno pjevao Matoš, okupili su se brojni prijatelji mlade Vjesnikove novinarke Ane Rukavine, nedavno preminule od leukemije, njezina majka Marija, suprug Igor, sestra Gordana sa suprugom, rodbina, kolege, ljudi iz javnog i politièkog života. Zapravo, svi koji su je voljeli i koje je ona voljela.
Ana je svojom hrabrošæu potaknula osnivanje zaklade koja æe nositi njezino ime s namjerom da se prikupi dovoljno novca za osnivanje banke matiènih stanica i registra potencijalnih donora koštane srži. Tim je plemenitim èinom Ana podigla na noge cijelu hrvatsku javnost.
»Zašto je Ana morala otiæi u 30. godini, to pitanje æe ostati pitanje do onoga dana kada æemo se sresti s Gospodinom u vjeènosti i moæi æe nam biti jasno zašto netko živi kratko, a netko relativno dugo na ovoj kugli zemaljskoj. Svi koji ste poznavali Anu znali ste koliko je bila dobra i kakva je bila. Ana je za svoga kratkog života, posebice kada ju je bolest napala, i zadnjih dana uèinila nešto veliko. Inaèe ne bi toliki ljudi bili ovdje skupljeni. Time što je umrla zapravo je dala nadu tolikim drugima da æe kroz tu pomoæ oni živjeti. Zapravo je djelovala u tom svom kratkom životu poput Isusa Krista«, kazao je fra Josip Koren, koji je služio svetu misu na Aninu pogrebu.
U svom posmrtnom slovu Ani Rukavini glavni urednik Vjesnika Darko Ðuretek kazao je kako je ona svojim usklikom »Želim život!« odaslala najsnažniju poruku humanosti i pokazala velièinu svog duha. »Ni u najtežim trenucima«, rekao je Ðuretek, »Ana nije razmišljala samo o sebi i svojem ozdravljenju. Mislila je prije svega na druge. Na sve potrebite, koji u tišini svojih misli, teško bolesni, strahuju i drhte hoæe li i sutra ugledati svjetlo dana. Suosjeæala je s njima i htjela im pomoæi. Ana je«, nastavio je Ðuretek, »postala simbol borbe za život. Pokazala je koliko je život dragocjen. Pokazala je kako se za njega treba boriti. Pokazala je herojsku snagu i hrabrost. Pokazala je, kako mi je jednom sama rekla, da je život èudo. I da ga treba živjeti svaki tren. Da je život najveæi dar«.
»U njenom krhkom tijelu«, rekao je glavni urednik Vjesnika, »ležala je nevjerojatna snaga i volja da se spase tuði životi. Posebno onih najmanjih, teško bolesnih, nad èijom je dramom duboko patila. Ako se u ovom grubom svijetu dobrota negdje sakrila, izgubila, Ana ju je ponovo probudila u nama. I svi smo bar na trenutak zastali i poèeli razmišljati kolike su patnje drugih od kojih, na žalost, preèesto okreæemo glavu. Svojim životom i onime što je pokrenula i ostavila za sobom, Ana æe spasti stotine, tisuæe drugih života. A to mogu samo oni«, zakljuèio je Ðuretek, »najveæi, najdivniji ljudi, istinski heroji poput naše Ane«. Anine vedrine i hrabrosti, njezina predivnog osmjeha koji je osvajao ljude, prisjetili su se u svojim dirljivim govorima i njezini prijatelji Tonèi Buterin i Darko Mihaliæ. Buterin je spomenuo nevjerojatnu Aninu odvažnost kada se kolima, unatoè olujnoj buri, 2005. vozila Velebitom ugrozivši vlastiti život kako bi »dobila dobru prièu za zadnju«. Buterin je isprièao i to kako je Ana na Kubi, mjestu svojih snova, veæi dio svog novca potrošila dijeleæi ga po ulicama sirotinji, da je voljela sladoled od lješnjaka, svoju obitelj i muža, da je uživala sa svojim suprugom i žarko željela biti novinarka.
»Bila si naša kolegica, bila si èovjek, bili smo ponosni imati te u svojim redovima. Bilo nam je drago, ali i krivo kada si trbuhom za ljubavlju otišla u Šibenik. Bilo nam je bolno kad si nam se iz njega vratila zbog bolesti. Bila nam je èast i privilegij biti mrvicama tvog života èije si najdojmljivije stranice ispisala sama. Napisavši pismo, postala si svojevrstan glasnogovornik bolesnih. U doba kad se novinarima vjeruje malo ili nimalo, svojim si rijeèima osvojila sve koji su ih proèitali. Cijelu javnost, bez skrivanja, bez tajni«, rekao je Buterin u ime Aninih redakcijskih kolega i prijatelja.
Darko Mihaliæ, bivši Vjesnikov fotoreporter, proèitao je Anin rad koji je napisala sa 17 godina na temu nebo. U njemu je, meðu ostalim, napisala i ove rijeèi: »Sutra idem u zemlju koja se zove nebo jer za životom ne vrijedi plakati. Volim vas, ali privlaèi me boja svjetlosti...«.
Ana, i mi volimo tebe. Zbogom, draga. [Sandra-Viktorija Antiæ]

... više ...


U registru Referentnog centra Hrvatske za tipizaciju tkiva upisano je samo 250 darovatelja koštane srži, za razliku od registara u svijetu, koji broje i po više milijuna ljudi spremnih da pomognu spasiti život oboljelog od leukemije i drugih bolesti krvi.
Pravu kampanju na kraju života pokrenula je Vjesnikova novinarka Ana Rukavina pozivom da se prikupi novac za opremanje i tipizaciju tkiva, što je prilika svima koje je dirnula njezina tragedija i tragedija drugih pacijenata da postanu darovatelji i tako istinski iskažu svoju plemenitost. Svi koji to žele trebali bi se javiti Centru za tipizaciju tkiva u KBC Zagreb (tel. 01 2388 494). Kako objašnjava internist i hematolog doc. dr. Mirando Mrsiæ sa Zavoda za hematologiju KBC-a, moguæi donori u Centru potpisuju izjavu o pristanku za darivanje srži ili periferne krvi te im se uzima uzorak krvi za kemijsku analizu.
Pokaže li se darovateljeva krv podudarnom, uzorak bolesnikove krvi šalje se na genotipizaciju, kontaktira se davatelja i ponovo pita za pristanak. Prolaze se razni pregledi, nakon èega slijedi postupak koji je moguæ na dva naèina: uzimanje krvi iz srži u opæoj anesteziji iz zdjeliène kosti. Mrsiæ istièe da rizik za darovatelja, nakon što je prošao sve pretrage, gotovo ne postoji. Opæa anestezija je potrebna da se izbjegne bol te se darovatelj otpušta drugoga dana. Drugi naèin je davanje perifernih matiènih stanica iz vene na ruci: tri do èetiri dana prije primi se injekcija èinitelja rasta da se potakne koštana srž na pojaèanu proizvodnju matiènih stanica. Nakon toga se u postupku sliènom dijalizi, na ureðaju za leukoferezu iz krvi darovatelja, koja teèe iz vene jedne ruke, odvajaju matiène stanice, a ostatak se vraæa preko vene druge ruke organizmu. Postupak traje èetiri do pet sati i nije bolan. Što je broj darovatelja veæi, to oboljeli imaju veæe izglede za život. Doc. Mrsiæ kaže da je velik domaæi registar nužan, jer je veæa moguænost pronalaženja srodnog donora. Više pojedinosti o darivanju koštane srži i matiènih stanica možete saznati na web stranicama Hrvatske donorske mreže i Hrvatske udruge leukemije i limfoma: www.hdm.hr/kostanasrz.html i www.hull.hr.

... više ...


U ime Hrvatskog zbora sportskih novinara predsjednik Jura Ozmec u ponedjeljak je zbog "fašistièkog odnosa prema novinarima" pozvao na medijski bojkot Zdravka Mamiæa.

Odgovor na "bojkot" stigao je veæ u utorak naveèer, Mamiæ je bio gost "Teme dana" u udarnom terminu Nove TV. Voditelji su mu opet bacali kosti (novinare), a Mamiæ je bijesno grizao.

Ovaj put je "prljava i nepismena piskarala" locirao u pisane medije, a onda se na (ne)oèekivan naèin, sirovo i prostaèki obrušio na HTV-ova novinara Juru Ozmeca. Citiramo: "To je najobiènija protuha!"  I to rafalno ponavljao, kao da se pokvario magnetoskop. 

A slika je trebala pokazati da odijelo èini gospodina...

... više ...


Izazvan reakcijom i priopæenjem Hrvatskog zbora sportskih novinara i predsjednika Jure Ozmeca (traženje da ga se ignorira i izbaci iz medijskog prostora), Mamiæ je ponovio i “podebljao” teške uvrede. I ovaj su put novinari nazvani smutljivcima, nepismenim smrdljivcima koji se ne peru, protuhama (Ozmec). Sada su i tajnik HZSN-a Marin Šarec i dopredsjednik iste organizacije Anton Filiæ prozvani “reketarima hrvatskog sporta”! Što god to imalo znaèiti...

Fizièki napadi, gaðanje soljenkom

Inaèe, predsjednik HZSN-a Ozmec po drugi je put tijekom svog mandata na èelu strukovne organizacije zamolio za solidarnost i kolegijalnost, ne samo u užem fahu svojih, sportskih novinara. Njegov ponovljeni apel da se Zdravka Mamiæa u skladu s neospornim “zaslugama” anatemizira išao je na adresu svih novinara u Hrvatskoj. Puno je, podsjetimo se, u bliskoj prošlosti bilo razloga za to. Sjeæamo se fizièkog napada na novinara SN-a, “sluèaj soljenka” s novinarom 24 sata Dubravkom Sušecom, javnog vrijeðanja kolege Babiæa... Unatoè prethodnom prezentiranju Mamiæevog divljaštva, Ozmec je na prvu zapreku naišao u Hrvatskom novinarskom društvu (!) gdje je dobio lakonski odgovor da je legitimno pravo Zdravka Mamiæa, kao i svakog drugog graðanina - da se (unatoè vulgarnom i fašistoidnom, ne samo verbalnom izražavanju) - pojavljuje u hrvatskom medijskom prostoru.

Morbidna zloporaba Ane Rukavine

- Zahvaljujem kolegama s Nove TV na kolegijalnosti što su “dotiènog” pozvali samo dan nakon priopæenja, a i na profesionalnosti jer mi NISU!!! javili da æe moje priopæenje uživo komentirati “ZM”. Istodobno, zahvaljujem im i zato jer su sad i gledatelji njihove TV mogli vidjeti o kakvom je primitivcu, prostaku i lažovu rijeè. Moram, nažalost, posegnuti za takvim, meni neprimjerenim rjeènikom. Razmislit æu i o tome da i Novu TV prijavim Vijeæu èasti HND-a, a njega osobno regularnom sudu. Prema preporuci prijatelja, potražit æu i policijsku zaštitu - zakljuèio je kratko Ozmec nakon što je od Mamiæa preko Nove TV primio svježu pošiljku verbalnih uvreda.

Malo je reæi kako je novinarska struka s pravom konsternirana, s pravom Ozmec ime i prezime Zdravka Mamiæa više ne želi ni izgovoriti te ga titulira s “dotièni” i “ZM”, kao što je obièaj s likovima èiji se inicijali, a ne imena, pojavljuju u crnim kronikama. Kako se dotièni veliki gospodin ponaša - osobno na najbolji moguæi naèin pokazuje da mu je upravo ondje i mjesto.

Usput, sasvim poseban i èisto intiman udarac doživio je gore potpisani (takoðer pomalo uvrijeðeni novinar “koji se samo povremeno pere”). I to Mamiæevom izjavom da ga se teško napada iako je “dobrotvor koji je za tragièno preminulu novinarku (!) Anu Rukavinu donirao 100 tisuæa kuna”, nakon èega on takav odnos, samim time, nije zaslužio. Svaka mu èast što je tako velikodušno posegnuo u džep za našu Anu, no i ona je bila - novinarka. I to dobra novinarka, a prije svega osoba koja od osobe Mamiæevog “kalibra” zasigurno novac ne bi niti primila, ma kako bolesna bila. Stoga smo dužni primijetiti da je morbidno, èak i od Mamiæa, što na ovaj naèin manipulira imenom naše kolegice baš u ovom, za sve nas teškom trenutku.

Neven Bertièeviæ, novinar SN-a:
- To je sramota koja traje. Iznenaðen sam što to moji kolege i javnost nisu i ranije “prepoznali”. Mamiæa se treba ignorirati i izolirati. Nisam novinar koji prati nogomet i Dinamo, no da je to tako, osobno takvo ponašanje ne bih dopustio. Izbjegavao bih bilo kakve kontakte, makar i po cijenu novinarske neprofesionalnosti. 

Zdravko Reiæ, novinar SN-a:
- Mamiæ je èovjek, pojava, svakodnevna vijest. Uvrijedio bih pokojnog Stjepana Spaiæa kada bih ih usporedio. Mamiæ je davno prešao sve granice dobrog ukusa. Predstavlja se gospodinom, a ponaša se upravo suprotno. Nadam se da æe jednog dana doæi k sebi. Mene osobno nije uvrijedio, no njegovi su istupi ispod svake razine.

Nikica Vukašin, novinar Jutarnjeg lista:
- Nisam uvrijeðen. Bolje se odijevam od Zdravka Mamiæa, to znaju svi. Kupam se svaki dan. Nažalost, sami smo krivi za to u što je Mamiæ “izrastao”. On je proizvod prevelike tolerancija medija i njihovih konzumenata.

Predrag Jurišiæ, novinar Veèernjeg lista:
- Nisam gledao niti jednu emisiju i ne mogu komentirati.

... više ...


Dopredsjednik Dinama Zdravko Mamiæ još jednom je, sinoæ na Novoj TV, bez argumenta, bahato, bezobrazno i prostaèki oblatio poimence nekolicinu naših kolega, sportske novinare, a time i sve ostale novinare u Hrvatskoj. Umjesto da je objasnio svoj nekontrolirani bijes koji je iskazao u emisiji Hrvatske televizije Nedjeljom u 2, Mamiæ je iskoristio priliku da sve ponovi i eskalira u vulgarnim napadima na novinare koji mu se ne dopadaju. Ti novinari nisu bez jednog grijeha, a taj je što su predugo tolerirali njegove bezobrazluke i javnost navikli na njih.
Zdravko Mamiæ si sve to može priuštiti zato što predstavlja veliki nogometni klub, nacionalnu instituciju, iako veæ dugo neuspješnu na internacionalnom planu. Jasno je da zbog Mamiæeva neuspjeha ipak nisu i ne mogu biti krivi novinari. Žalimo što on i slièni nasilnici obavljaju u društvu tako znaèajne funkcije s velikim javnim utjecajem.
Izvršni odbor Hrvatskog novinarskog društva branit æe novinare od napada i uvreda napuhanih, moænih velièina koji misle da su novcem kupili i pravo da se okome na bilo koga tko im nije po volji. Od Dinama tražimo javnu ispriku za Mamiæeve ispade i apeliramo na Zagrebaèki nogometni savez i na Hrvatski nogometni savez da, pri odluèivanju o Zdravku Mamiæu, razmisle i o svemu tome što je on sve u stanju izgovoriti i uèiniti.


Za Izvršni odbor HND 
Zdenko Duka, potpredsjednik

... više ...


HRVATSKO NOVINARSKO DRUŠTVO
OGRANAK «VJESNIK»

Novinari Vjesnika oštro osuðuju istup izvršnog dopredsjednika Dinama Zdravka Mamiæa u Dnevniku Nove TV u kojem je, ne prvi put, grubo vrijeðao novinare, meðu kojima i urednika u Vjesniku Marina Šareca, proglasivši ga «reketarom».

Na žalost, to se dogodilo samo nekoliko dana nakon sliènog nastupa na HTV-u, u kojem je novinare proglasio «nepismenim», «neobrazovanim osobama» koje se «peru jednom mjeseèno» i «izgledaju kao da ih je voda donijela». Nastup na Novoj TV uslijedio je samo dan nakon što je Hrvatski zbor sportskih novinara medije pozvao da bojkotiraju osobu koja u medijskim istupima veæ godinama redovito vrijeða novinare i novinarsku struku.

Novinari Vjesnika stoga pozivaju sve kolege da uskrate prostor svima koji u medijima istupaju na tako neciviliziran i uvredljiv naèin, pa tako i izvršnom dopredsjedniku Dinama, jer je to jedini naèin da se javnost i struka obrane od nasilnika koji javni prostor koriste za obraèun s neistomišljenicima, i to na naèin potpuno neprimjeren za javni diskurs.

Sanja Kapetaniæ
Predsjednica ogranka HND-a Vjesnik

Zagreb, 29. studenog 2006.

... više ...


Predsjednik Hrvatskog zbora sportskih novinara (HZSN) Jura Ozmec uputio je priopæenje u kojem poziva na potpunu medijsku blokadu Zdravka Mamiæa:

"Nakon dužeg mirnog perioda u odnosu novinara i javnih djelatnika u sportu, nažalost, ponovno se oglasio Zdravko Mamiæ... U posljednjoj emisiji Nedjeljom u 2 na Hrvatskoj televiziji izvršni dopredsjednik Dinama Zdravko Mamiæ izmeðu ostalog je rekao:

"Postoje pisani mediji u kojima danas caruje velika veæina nepismenih novinara, koji se kupaju jedanput mjeseèno, oblaèe se i izgledaju kao da ih je poplava izbacila na površinu i jednostavno žele svoju promociju napraviti preko ljudi koji rade i stvaraju nesebièno na bilo kojem zadatku u ovoj državi. Njih u stvari ne interesira istina..."

I ova Mamiæeva izjava, kao i brojne druge njegove izjave i postupci, svjedoèe o njegovoj niskoj civilizacijskoj razini, ali i njegovom izrazito šovinistièkom odnosu prema novinarima", tvrdi se, izmeðu ostalog, u priopæenju.

"Hrvatski zbor sportskih novinara zato još jednom poziva sve hrvatske medije da Mamiæevo skandalozno i divljaèko ponašanje sankcioniraju na jedini moguæi naèin - potpunom medijskom blokadom. Navodna privlaènost i poželjnost Mamiæevog javnog prostaèenja i njegova vjeèna konfliktnost ne mogu biti važniji od zaštite digniteta novinarske profesije."

"HZSN je od hrvatskih medija veæ više puta tražio sliènu akciju, no ta inicijativa dosad nije nalazila na plodno tlo. Vjerujemo, meðutim, da je posljednji Mamiæev ispad, koji je èak i voditelj emisije Aleksandar Stankoviæ nazvao fašistièkim, napad na novinarsku profesiju (ne samo na sportske novinare!) preko kojega se više ne može olako prijeæi...."

"Ovoga puta ne bismo se svojim apelom zadržali samo na novinarima, nego bismo vrlo glasno prozvali i glavne urednike, ravnatelje, pa i vlasnike najzastupljenijih hrvatskih medija, koji æe odobravanjem pojavljivanja Zdravka Mamiæa u svojem mediju izravno poduprijeti jasno izreèene fašistièke stavove o hrvatskim novinarima!", stoji u priopæenju.

... više ...



Hrvatski zbor sportskih novinara HND još jednom poziva sve hrvatske medije da  na Mamiæevo skandalozno i divljaèko ponašanje odgovore na jedini moguæi naèin – potpunom medijskom blokadom


Nakon dužeg mirnog perioda u odnosu novinara i javnih djelatnika u sportu, na žalost, ponovno se oglasio Zdravko Mamiæ.
 U posljednjoj emisiji Nedjeljom u 2 na Hrvatskoj televiziji izvršni dopredsjednik Dinama Zdravko Mamiæ izmeðu ostalog je rekao:
„Postoje pisani mediji u kojima danas caruju velika veæina novinara, nepismenih novinara, novinara koji se kupaju jedanput mjeseèno, koji se oblaèe i izgledaju kao da ih je poplava izbacila na površinu i oni jednostavno žele svoju promociju napraviti preko ljudi koji rade i stvaraju nesebièno na bilo kojem zadatku u ovoj državi i koji su javni djelatnici. Njih u stvari ne interesira istina...“
I ta Mamiæeva izjava, kao i brojne druge izjave i postupci, svjedoèe o njegovoj niskoj civilizacijskoj razini, ali i izrazito šovinistièkom odnosu prema novinarima. Osim što ih gotovo svakodnevno vrijeða i omalovažava, Mamiæ je, naime, posljednjih godina u više navrata i fizièki nasrnuo na kolege novinare i svi ti njegovi incidenti prošli su nekažnjeno.
Hrvatski zbor sportskih novinara, zato, još jednom, ovaj puta uz potporu i HND-a, poziva sve hrvatske medije da  na Mamiæevo skandalozno i divljaèko ponašanje odgovore na jedini moguæi naèin – potpunom medijskom blokadom. Bez obzira na njegove sportske funkcije i njegovu nezaobilaznost kada je o Dinamu rijeè,  HZSN i HND pozivaju sve novinare i urednike da na bezobrazluk i šovinizam reagiraju eliminiranjem Zdravka Mamiæa s novinskih i internetskih stranica, te iz televizijskih i radijskih emisija. Navodna privlaènost i poželjnost Mamiæeva javnoga prostaèenja i njegova vjeèna konfliktnost ne mogu biti važniji od zaštite digniteta medija i novinarske profesije od njegovih stalnih nasrtaja.
HZSN je  od hrvatskih medija veæ više puta tražio sliènu akciju, no ta inicijativa dosad nije nalazila na plodno tlo. Vjerujemo, ipak, da je posljednji Mamiæev ispad, koji je voditelj emisije Nedjeljom u 2 Aleksandar Stankoviæ nazvao fašistièkim,  napad na novinarsku profesiju (ne samo na sportske novinare!) preko kojega se više ne može olako prijeæi. New bismo se ovim apelom zadržali samo na novinarima, na kolegama, nego bismo vrlo glasno prozvali i glavne urednike, ravnatelje, pa i vlasnike najzastupljenijih hrvatskih medija, koji æe odobravanjem pojavljivanja Zdravka Mamiæa u svojem mediju izravno poduprijeti jasno izreèene fašistièke stavove o hrvatskim novinarima!

JURA OZMEC
predsjednik HZSN

... više ...


27.11.2006.
Zbogom Ana

Ono što nitko od nas nije htio ni šaptom izustiti, ono što smo svi izbjegavali makar i na èas pomisliti ovih zadnjih tjedana otkako se našoj Ani vratila prokleta leukemija, u nedjelju se u zoru obistinilo. Ana je umrla u svojoj bolnièkoj sobi u KBC-u »Zagreb« na Rebru, u 29. godini. Šturo medicinsko objašnjenje kaže da je umrla »od zatajenja organa uslijed septièkog šoka«.
Ništa novo, rekli bismo, u vjeènoj borbi života i smrti. Ništa neobièno za ljudski život, tako moæan, a istodobno tako ranjiv i potrošan. No, problem je s tim mrskim medicinskim objašnjenjima što ona ne otkrivaju ama baš ništa o osobi èiju smrt tako hladno i analitièki rašèlanjuju. Iz povijesti bolesti ne možemo saznati kakav je bio taj bolesnik, što je htio, o èemu je sanjario, za što se borio, èemu je težio...
Sreæom, Ana Rukavina svojim se životom pobrinula da u njezinu sluèaju ne bude nepoznanica. Bila je širom otvorena knjiga, i u zdravlju i u bolesti. Svi koji smo je poznavali zdravu, znali smo da govori iz duše. Nikad u njezinim rijeèima, pa ni izmeðu redaka, nisam osjetio zadršku, naprosto zato što Ana nikad nije imala »koènicu«. Istina joj je bila važnija i vrijednija od svega.
Dokazala je to i svojim pismom što ga je, teško bolesna, isprva uputila nekolicini prijatelja. Pismo je posve neplanirano izazvalo medijsku erupciju i zapravo se na razini države zbilo ono što se zbilo kod svih Aninih prijatelja i poznanika. Osvojila je ljude snagom svoje iskrenosti.
Stjecajem okolnosti, u subotu me oko 16 sati Ana nazvala iz bolnice. Zvuèala je strahovito iscrpljeno, a morfij što ga je zatražila da ublaži bolove usporavao joj je rijeèi. Bilo mi je teško slušati je. »Ne brini, stari, nije ništa strašno. Reci svima da sam dobro i da se ništa ne brinu. Nazovem te sutra«.
Kratko sam odzdravio ne želeæi joj oduzimati ni sekundu više za odmor, no vrag mi nije dao mira te sam, spuštajuæi slušalicu, u panici pomislio: »O Bože, a što ako je više nikad neæu èuti?«. Dvanaest sati kasnije Anini su organi »zatajili«.
Buduæi da sam i sam u mladosti preživio rak i kemoterapiju na onkološkom odjelu, sa smræu bliskih i bolesnih èudnovato se brzo mirim. Pa ipak, Anina me toliko potresla da mi nije na pameti plakati, nego vrištati.
Da, organi su joj možda zatajili, ali baš zato sad ne smije zatajiti naša spremnost, ljudskost da ustrajemo u onome u èemu je i ona ustrajala tako dugo, neustrašivo i sa smiješkom. U spomen na Anu koja je »željela živjeti«, pomozimo da žive svi za koje se ona svojim pismom zauzela.
Da, nje možda više nema fizièki meðu nama, ali ne dopustimo da se s njezinim tijelom ugasi i njezina posljednja želja.
Ana, nazovi me kad god poželiš.

... više ...


IFEX - News from the international freedom of expression community

_________________________________________________________________

ALERT - SERBIA

24 November 2006

Justice Minister's accusation that Radio Boom 93 disseminated misleading information is unfair and arbitrary, says ANEM

SOURCE: Association of Independent Electronic Media (ANEM)

**For further information on previous harassment of Radio Boom 93, see IFEX alerts of 17 April and 9 March 2000, 13 October 1998 and others**

(ANEM/IFEX) - The following is an ANEM statement:

UNRESTRAINED REPORTING IN PUBLIC INTEREST

BELGRADE, November 24, 2006 - The Association of Independent Electronic Media (ANEM) is concerned over the attack of the Justice Minister Zoran Stojkovic on the Association's member station, Radio Boom 93 from Pozarevac.

Speaking to Radio Television Serbia (RTS), Justice Minister Stojkovic accused Radio Boom 93 of intentional distribution of misleading information about the situation in Serbian penitentiaries with the intention of provoking the revolt of inmates.

ANEM notes that the serious, arbitrary and quite sweeping accusation of the Justice Minister aimed at the reporting of Radio Boom 93 is an obvious example of unacceptable and unlawful pressuring of a broadcaster and limiting of freedom of public information.

ANEM recalls that Radio Boom 93 had been banned several times during the 1990s, due to the station's refusal to make its independent editorial policy and loyalty to professional standards and journalism codes conform to the interests of politicians and political parties. ANEM thus gives full support to Radio Boom 93 in its efforts to defend its editorial independence and professionalism one more time.

To accuse media, reporting on social developments, of misleading news is an utterly unacceptable model of behavior. ANEM thus urges all appropriate authorities to abstain from such allegations, and rather to allow media to acquire information on the situation in Serbian penitentiaries and all relevant information in the public interest.

Sasa Mirkovic,
ANEM Chairman

For further information, contact Chairperson Sasa Mirkovic or Coordinator Sibina Golubovic at ANEM, 13a Marsala Birjuzova Street, 11000 Belgrade, Serbia, tel/fax: +381 11 2622 467 / 3286 355, e-mail:
anem@anem.org.yu, Internet: http://www.anem.org.yu

The information contained in this alert is the sole responsibility of ANEM. In citing this material for broadcast or publication, please credit ANEM.
_________________________________________________________________
DISTRIBUTED BY THE INTERNATIONAL FREEDOM OF EXPRESSION
EXCHANGE (IFEX) CLEARING HOUSE
555 Richmond St. West, # 1101, PO Box 407
Toronto, Ontario, Canada M5V 3B1
alerts e-mail:
alerts@ifex.org    general e-mail: ifex@ifex.org
Internet site: http://www.ifex.org/
_________________________________________________________________
To unsubscribe from this list visit
http://listmgr.ifex.org/lists/?p=unsubscribe&uid=5861fc139b775ea8f65abd855fae65f3

To update your preferences visit http://listmgr.ifex.org/lists/?p=preferences&uid=5861fc139b775ea8f65abd855fae65f3


Powered by PHPlist, www.phplist.com --


... više ...


To: IFEX Autolist (other news of interest)
From: Greek Helsinki Monitor (GHM),
office@greekhelsinki.gr

From Zoran Gavriloski (zgavriloski_csrc@yahoo.com) by way of GHM

CIVIL SOCIETY RESEARCH CENTER

Date: 20 November 2006
UPDATED INFORMATION ON THE CASE OF THE JOURNALIST MR ZORAN BOZINOVSKI

Dear Sir/Madam

We are writing to inform you on the latest development of the case of the prominent Macedonian journalist Mr. Zoran Bozinovski, updating our previous information of 26 May 2006. On 22 May Mr Bozinovski was summoned to a penitentiary institution to serve imprisonment sentence, even though on 10 May the Macedonian Parliament abolished the imprisonment as a means of punishment of journalists for offences in performing their profession. According to the provisions of the Criminal Code [then and now], retroactive application of criminal law is prohibited, unless it is more favourable to the person (emphasized by CSRC). In spite of legal remedies lodged by Mr Bozinovski, the authorities continued their efforts to imprison Mr Bozinovski.
On 18 November 2006, while sitting in a restaurant together with another person (a Member of the Parliament), an officer of the "Alfa" special police forces (a police unit in charge of dealing with violent crime on the streets!) asked/forced him to go to the prison to serve the sentence.
From 18 November 2006 up to day Mr Bozinovski has been imprisoned in the "Shutka" prison, where he shares a cell with no less than 6 other people, and, reportedly, there are no basic facilities for normal and dignified imprisonment. Due to lack of beds he has to sleep on the floor, which is very cold because of lack of heating, and there is a limited access to water.
CSRC believes that sending Mr Bozinovski to prison is contrary to the relevant freedom of information standards and threatens the freedom of press. Thus, tomorrow (21 November) 11:00 AM in the NGO Info center / NVO Info centar (Gradski dzid, blok 8, Skopje) we will organize a press conference and invite those who are able and willing to attend it.

Thanking you for your response / reactions in support of Mr. Bozinovski

Yours sincerely

Zoran Gavriloski
President of CSRC

**The information contained in this autolist item is the sole responsibility of GHM**

Dedicated to promote and protect human rights, rule of law and democracy

Civil Society Research Center (CSRC)
 "Borka Taleski" 11/2, Skopje MK-1000, Macedonia; ? & ( + 389 2 3217-940; @
csrconline@yahoo.com


To unsubscribe from this list visit http://listmgr.ifex.org/lists/?p=unsubscribe&uid=5861fc139b775ea8f65abd855fae65f3

To update your preferences visit http://listmgr.ifex.org/lists/?p=preferences&uid=5861fc139b775ea8f65abd855fae65f3


Powered by PHPlist, www.phplist.com --


... više ...


U organizaciji Zbora novinara sudskih izvjestitelja Hrvatskog novinarskog društva u subotu je u Gajevoj ulici ispred popularnog kafiæa "Charlie" održana humanitarna akcija prodaje knjiga pod nazivom "Knjige za Anu" s koje je sav prihod namijenjen lijeèenju Ane Rukavine, Vjesnikove novinarke oboljele od leukemije. Knjige i DVD-ovi, objavljeni u izdanju novinskih kuæa, donirale su sve redakcije, a u akciju se ukljuèila i "Slobodna Dalmacija".
Odaziv Zagrepèana koji su u subotnje prijepodne došli popiti kavicu na popularnu "zagrebaèku špicu", na humanitarnu akciju bio je iznad oèekivanja, pa su knjige u samo nekoliko sati gotovo planule.
Kako je u èitavoj akciji koju su pokrenuli Anini kolege iz novinske kuæe Vjesnik prikupljeno i više od potrebne svote za nastavak Anina lijeèenja u SAD-u, pokrenut je projekt osnivanja banke matiènih stanica i registar darovatelja koštane srži, koja æe donijeti spas mnogim oboljelim od leukemije.
- U trenutku kada je pokrenuta akcija pretpostavljalo se da æe Ani biti potrebno lijeèenje u SAD-u. U meðuvremenu otvorila se moguænost suradnje s austrijskom bankom matiènih stanica i za sada postoji šestero potencijalnih donora koštane srži."Akciji
Ana je sada u izolaciji na KBC-u Rebro, oporavlja se od vrlo jake kemoterapije i èeka da joj se organizam oporavi kako bi mogla pristupiti testiranju - rekla nam je Anina kolegica i novinarka Vjesnika Marijana Matkoviæ. No, ako se pokaže da donori nisu kompatiblini, Ana æe morati nastaviti lijeèenje u SAD-u.

piše Snježana DUKIÆ

... više ...


U akciji je prikupljeno osam tisuæa kuna.

Izdavaèi pet dnevnih listova - Jutarnjeg lista, Novog lista, Slobodne Dalmacije Veèernjeg lista i Vjesnika - iz svojih su knjižnica darovali dio knjiga, a ostatak su prikupili èlanovi Zbora novinara sudskih izvjestitelja i njihovi kolege.

Ana Rukavina, 29-godišnja novinarka Vjesnika lijeèi se od leukemije u zagrebaèkome KBC-u Rebro. Smrtonosna bolest otkrivena joj je polovicom prošle godine, a nakon lijeèenja i autotransplantacije koštane srži ponovno se vratila.

U meðuvremenu otvorena joj je moguænost lijeèenja u SAD-u ili nabava skupih lijekova koji bi joj mogli pomoæi pa je pokrenuta akcija prikupljanja novca.

... više ...


Imaš kunu? Eto, netko tko ima ekskluzivan ugovor moli te kunu za kavu – ovim se rijeèima nakon našeg razgovora najbolji urednik i voditelj HTV-ova Dnevnika (ali i šire) Zoran Šprajc zafrkantski obratio jednoj kolegici na prisavskom hodniku. Time je i opet pokazao da od svoga britkog uma sklonog hitrom smišljanju dosjetki u Dnevniku ne pošteðuje ni sebe. No, neki za takvu vrstu duhovitosti nemaju smisla ni razumijevanja. Primjerice, èlanovi saborskog Odbora za ljudska prava i nacionalne manjine. Oni su prošlog tjedna tražili da se takva praksa u Dnevniku smjesta prekine. Istog je dana na Šprajca navalio i Iviæ Pašaliæ koji je najavio moguæe podizanje tužbe protiv njega, a voditelju Dnevnika ni naveèer nisu dali mira.

U Hloverkinu “Otvorenom” umirovljeni general Željko Glasnoviæ rafalno je ispaljivao kako ne zna je li se voditelj netom emitiranih Vijesti zove Jovanoviæ ili Šprajc, ali zna da bi se taj novinar njemu trebao isprièati. Usput je Šprajca optužio za bavljenje agitpropovskim novinarstvom.

EKRAN: Pa od kojeg ste se napada toga dana najviše – zatresli?
ŠPRAJC: Od onog dalmatinskih maslinara. Oni su opasniji i od generala i od politièara.
EKRAN: Kad je rijeè o osobi poput Pašaliæa, jeste li možda pomislili “bolje je da me on tuži, nego da me hvali”?
ŠPRAJC: Pašaliæ je politièar kao i svi ostali. A najgore je kad politièar novinara hvali ili mu tijekom intervjua kaže: “Ovo vam je odlièno pitanje!” Kad bi mi se to dogodilo, odmah bih propao u zemlju jer bi to znaèilo da smo se prije razgovora dogovorili o pitanjima. Ne bih bio sretan da me itko tuži jer nemam vremena ni živaca vuæi se po sudovima, no možda je i to bolje nego da me Pašaliæ ili bilo tko drugi od politièara hvali. Mislim da od tužbe neæe biti ništa jer je to bila samo zgodna Pašaliæeva marketinška igra kojom je htio dignuti još malo prašine oko sebe.

EKRAN: Prašinu je digao i saborski odbor. Traži da se prestanete zafrkavati u Dnevniku.
ŠPRAJC: Smiješno mi je da se Odbor za ljudska prava i nacionalne manjine bavi humorom u Hrvata. Pozdravljam svaku ozbiljnu raspravu o toj temi, ali ne mislim da je saborski odbor pravo mjesto za to. Ako se rasprava o kuæi koja ima 3000 zaposlenih i godišnje ostvaruje 1,4 milijarde kuna prihoda svela na dvije-tri benigne tjedne dosjetke u Dnevniku, to dovoljno govori o razini te rasprave.

EKRAN: Ivanu Zvonimiru u010Cièku vaše dosjetke takoðer ne sjedaju baš najbolje pa ste mu kazali da bi njegovih kritika bilo manje kad bi ga na televiziji bilo više. On je uzvratio da HTV uopæe ne gleda jer na njemu rade i neinteligentni novinari poput vas. Optužio vas je i za cenzuru njegova lika i djela na HTV-u. I, eto, odmah u nedjelju u010Cièak je osvanuo u èak dvije emisije. Da vas to možda nije muèila grižnja savjesti?
ŠPRAJC: Da, da, ha, ha ,ha... To da ovdje postoje neke crne liste nepoželjnih zaista nema veze. Kad god je po našoj procjeni njegova izjava za neku temu bila bitna, uvijek je dobio priliku izreæi je. Iste te nedjelje koju spominjete u010Cièak je trebao biti u još jednom prilogu Dnevnika, ali smo ga maknuli kako ne bi ispalo da mu se dodvoravamo.

EKRAN: Smišljate li vi te svoje dosjetke dugo ili vam one padnu na pamet tijekom same emisije?
ŠPRAJC: Neke komentare za koje želim da imaju težinu smišljam i važem nešto dulje, a oni pred sam kraj Dnevnika obièno mi sinu u studiju.
EKRAN: Napao vas je i jedan general.
ŠPRAJC: Gospodina Glasnoviæa vjerojatno je na opaske na moj raèun inspirirala blizina Andrije Hebranga koji je te veèeri takoðer gostovao u “Otvorenom”. No, sve što se toga dana dogaðalo pripisujem južini pa me èak tri takve reakcije u jednom danu i ne èude.

EKRAN: Je li vam se za onu prvu, posve neprihvatljivu i nepristojnu opasku o vašem prezimenu Hebrang ikad isprièao?
ŠPRAJC: Ne. Mi smo se u meðuvremenu dvaput èuli u povodu novinarskog posla i tada mu nije bio nikakav problem komunicirati sa mnom ni meni s njim. Tada mu nije smetalo kako se zovem.

EKRAN: Prije toèno godinu dana napala vas je i Komunistièka partija Hrvatske jer ste prilog o njezinu osnivanju prokomentirali rijeèima “samo da ne odu u šumu”. Ispada da vi ne pašete ni lijevima, ni desnima, ni centriranima.
ŠPRAJC: Najbolje je kad te udaraju i slijeva i zdesna. Meni je samo žao što su sve te primjedbe neutemeljene. Recimo, tada sam svojim komentarom želio reæi samo to da ne bih htio da se itko za svoje politièke ideje opet mora boriti u šumi.

EKRAN: Prema nekim kombinacijama, iz Dnevnika su nedavno trebali otiæi i Miliæ i Družijaniæ. U tom kontekstu jedino se vas nije spominjalo. Shvaæate li to kao svojevrsno priznanje da ste meðu njima – najbolji?
ŠPRAJC: Sve su to bila govorkanja u koja ne bih ulazio. Nastojim ne umisliti da sam najbolji pa samim tim i neupitan. Ne zanosim se time da sam ovdje jedini, vjeèan i nepromjenjiv. Za svakog od nas trojice ima razloga zašto je tu.

EKRAN: Išèekujete li Miliæev povratak u ekipu s nestrpljenjem jer æe vam time nedjelja opet biti neradna?
ŠPRAJC: Da! I zato sam sad najveæi Miliæev fan jer su Danku i meni šihte zbilja prepune. Još i s Vijestima u “Otvorenom” natovareno nam je zaista puno posla iako baš nisam siguran da je to s “Otvorenim” najsretnije rješenje. Nije nama teško raditi, veæ mi se èini da taj potez ne donosi neke rezultate.

EKRAN: Jeste li barem malo ljubomorni na Miliæa jer je njegov nedjeljni Dnevnik uvijek najgledaniji?
ŠPRAJC: Ne, jer prema podacima gledanosti prošle nedjelje, kad sam ja radio, Dnevnik je imao 30 posto gledanosti. Dakle, bio je najgledaniji. Miliæ sigurno ima karizmu i najjaèe je ime za gledatelje koji ga vole. Ipak, hoæu reæi da je nedjelja po definiciji dan koji ima nešto veæu gledanost, a subotom je najmanja gledanost. Stoga bi bilo zgodno eksperimentirati i vidjeti bi li Miliæ uspio subotu uèiniti najgledanijim danom. Tek tada mogli bismo reæi da su najveæi postoci gledanosti Dnevnika doista vezani uz njegovo ime.

EKRAN: Baš prošle nedjelje najavili ste ekskluzivnu izjavu Paula McCartneyja, no kad ste shvatili da ste pogriješili, u trenutku kad se još emitirao prilog o Beatlesima, mogao se èuti vaš uzvik: “Ne mogu vjerovati!”
ŠPRAJC: Pogreškom sam iz sadržaja izbacio tu izjavu pa je realizatori nisu pripremili, a meni je to promaknulo. Uglavnom, kad sam najavio McCartneyjevu izjavu, u slušalicu su mi iz režije javili da nikakve izjave nema pa sam zaèuðen ispalio: “Ne mogu vjerovati!” ne znajuæi da æe se to èuti i na ekranu. Dobro da mi nije izletjelo i nešto žešæe.

EKRAN: Kad je Ladišiæ maknut iz “Otvorenog”, i vama su nudili da ga naslijedite, no to ste odbili. Znaèi, karijeru ne želite graditi na koleginoj muci.
ŠPRAJC: Iako sam se u nekim govorkanjima spominjao kao Ladišiæev nasljednik, takav prijedlog do mene nikad nije došao. Jer, èuvši govorkanja, unaprijed sam otklonio moguænost da mi takva ponuda uopæe bude upuæena zato što smatram da ovo što radim dobro radim, a nisam baš siguran da bih bio dobar urednik i voditelj ”Otvorenog”. Sad se vidi da je Bago za to bio najbolje moguæe rješenje.

EKRAN: Kad sam ulazila u vašu sobu na HTV-u, rekli ste mi: “Dobro došla u konjušnicu”. Èemu ta usporedba?
ŠPRAJC: Pa ta je soba malo smiješna. U njoj se nalaze neke tobože velike TV face, Družijaniæ, Stipe Alfier, Tomislav Špoljar i ja, a, eto, sjedimo u najneuglednijoj sobi na cijeloj televiziji jer nemamo ni prozora. Kako smo sva èetvorica muškarci, u šali smo je onda prozvali konjušnicom.

Ekskluzivac bez problema
  EKRAN: Vlasnik ste ekskluzivnog ugovora. Gledaju li vas neki kolege zbog toga poprijeko?
ŠPRAJC: Ima toga, no nitko mi nikada nije otvoreno prigovorio. Ja s time nemam nikakvih problema. Evo, prije nekoliko dana u Dnevniku sam rekao da Ðuro Deèak kao èlan Nadzornog odbora Ine prima mjeseènu naknadu od 20.000 kuna i to za tri sjednice godišnje, a ja za svoju plaæu èetiri dana u tjednu na televiziji provodim po 14 sati.

 

Autor Božena MATIJEVIÆ

 

... više ...


Novinar Hine Ivo Luèiæ podnio je na zagrebaèkom Opæinskom sudu protiv svoje redakcije tužbu zbog mobbinga, a na juèerašnjoj raspravi saslušan je bivši pomoænik glavnog urednika Vladimir Luliæ. On je sutkinji isprièao kako su novoizabrana ravnateljica Hine Smiljana Škugor Hrnèeviæ i urednik kulturne rubrike Marko Curaæ vrijeðali novinara te mu onemoguæavali rad. Luèiæ ne traži novac, veæ samo da mu se zaštiti dostojanstvo i osiguraju odgovarajuæi uvjeti rada. (M.Sm.)

... više ...


 SEEMO PRESS RELEASE: BOSNIA AND HERZEGOVINA

 

Vienna, 22 November 2006

 

The Vienna-based South East Europe Media Organisation (SEEMO), a network of editors, media executives and leading journalists in South East Europe and an affiliate of the International Press Institute (IPI), is deeply concerned about recent death threats against a journalist from Bosnia-Herzegovina.

 

According to information before SEEMO, Mubarak Asani, a journalist for the Sarajevo-based public broadcaster BHT 1 TV, received anonymous death threats via telephone after the broadcasting of an investigative report in the weekly political programme “Javna tajna” (Public Secret) on 2nd November 2006. The report revealed details about an illegal prostitution ring in the city of Sarajevo involving politicians and other public persons in Bosnia-Herzegovina, although the names of the politicians were not disclosed.

 

After the programme was broadcast, Asani received over a hundred anonymous threatening phone calls, as well as a bribe offer to make public the names of the politicians involved.

 

Speaking about the incident, Oliver Vujovic, SEEMO Secretary General said, “SEEMO strongly condemns such threats against journalists, as well as all activities which restrict the work of journalists.”

 

SEEMO asks all officials in Bosnia-Herzegovina to investigate these threats and would remind them that it is important to respect the right of journalists not reveal their sources, which is a cornerstone of press freedom.

 

 SEEMO is a regional network of editors, media executives and leading journalists in South East Europe.

 

****

SEEMO - IPI, Spiegelgasse 2/29, 1010 Vienna, Austria, Tel (SEEMO+HELP LINE): +43 1 513 39 40, Tel (SEEMO): +43 1 512 90 11 11, Fax: +43 1 512 90 15, E-mail: info@seemo.org, Web: http://www.seemo.org

 

****

 

 

... više ...


1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118
AKTUALNO