hrvatsko novinarsko društvo croatian journalists' association
Perkovčeva 2 | 10 000 Zagreb | Tel: 482-8333 | Faks: 482-8332 | E-mail: hnd@hnd.hr

Arhiva priopćenja

Odaberite godinu i mjesec

Ukupno: 2347

GAZA - Dva novinara amerièke televizijske mreže Fox News, koje je prije dva tjedna u pojasu Gaze otela dosad nepoznata palestinska militantna skupina, osloboðeni su danas, objavila je medijska kuæa za koju novinari rade.

Amerikanca Steve Centannija (60) i Novozelanðanina Olafa Wiiga (36) palestinske sigurnosne snage danas su dovezle u njihov hotel gdje su smješteni. Izvjestitelj Centanni i kamerman Wiig pozdravili su svoje kolege u predvorju hotela, a potom žurno otišli u sobe.

Nekoliko sati prije njihova oslobaðanja postaja Fox News primila je videozapis na kojem njihovi djelatnici èitaju Kuran i objavljuju kako su se obratili na islam. Centanni je u telefonskom razgovoru za Fox News izjavio da su on i Wiig pristali snimiti videozapis u kojem govore kako prihvaæaju islamsku vjeru nakon što su im teroristi iz skupine Brigade svetog džihada zaprijetili smræu.

- Poštujem islam, ali to smo naprosto bili prisiljeni uèiniti jer su teroristi bili naoružani i nismo znali što se dogaða - rekao je Centanni opisujuæi kako su se teroristi grubo ponašali prema njemu i Wiigu u prvih nekoliko sati otmice te da su strahovali za život.

Novinari su bili prisiljeni ležati na podu u napuštenoj zgradi s povezom preko oèiju i svezanim rukama, nije im bilo dopušteno meðusobno razgovarati i bila im je uskraæena voda. Oteti su prije dva tjedna u pojasu Gaze, a palestinski dužnosnici demantirali su tvrdnje da su otmièari povezani s al-Qa’idom, te da je rijeè o lokanim militantima koji se skrivaju iza imena Brigade svetog džihada. Dužnosnici palestinske militantne skupine Odbori narodnog otpora izjavili su juèer da su oni posredovali u oslobaðanju otetih novinara.

U juèerašnjem zraènom napadu izraelske vojske na èetvrt Šijaija u gradu Gazi, u kojem su ubijena dva militanta, pogoðeno je i vozilo novinske agencije Reuters, pri èemu su ozlijeðena dvojica novinara. U napadu su ozlijeðeni novinar Sabah Hmaida koji radi za lokalni web portal te Fadel Šana, kamerman Reutersa.

Napad na Gazu

Hmaida je pogoðen u noge, a Fadel Šana nije ranjen. Izraelska vojska potvrdila je da su cilj napada na uporište militanata bili tuneli i eksploziv koji se koristi za napade na Izrael. Pogoðeno vozilo Reutersa bilo je vidljivo obilježeno novinarskim oznakama, ali glasnogovornica izraelske vojske Noa Meir izjavila je da izraelske postrojbe nisu identificirale vozilo kao novinarsko.

- Vozilo se nalazilo u podruèju bojnog djelovanja i kretalo se na sumnjiv naèin. Izraelska vojska nikada ne bi napala novinare i žao nam je zbog ranjenih - rekla je Meir.

D’Alema: UN-ove snage ne žele uništiti Hezbolah

WASHINGTON - Hezbolah je važan dio libanonskog društva i cilj UN-ovih mirovnih snaga nije njegovo uništenje, izjavio je talijanski ministar vanjskih poslova za èasopis Time.

Massimo D’Alema izjavio je da se mirovne snage u Libanon šalje kako bi poduprle tamošnju demokratsku vladu nakon rata. “Arapski svijet je na prekretnici, demokratski impulsi bore se s nasilnim vjerskim fundamentalizmom”, rekao je D’Alema. “Želimo da demokratske snage pobijede. Naš cilj nije uništenje Hezbolaha, koji je važan dio libanonskog društva. Nadamo se da æe se Hezbolah pretvoriti u legitiman politièki pokret, no ako bude želio obnoviti neprijateljstva, sada zna da æe se morati suoèiti s meðunarodnom zajednicom”, rekao je D’Alema. (Hina)

Jutarnji list

... više ...


Suðenje Branimiru Glavašu treba prebaciti u Rijeku, jer se samo rijeèki Županijski sud pokazao sposobnim voditi takve sluèajeve, poruèila je Udruga autora i urednika u medijima Èlanak 10 s juèerašnjeg okruglog stola »Sluèaj Glavaš i mediji«, na kojemu je zatraženo pritvaranje Branimira Glavaša, ali i »utvrðivanje profesionalne i moralne odgovornosti sudaca koji sudjeluju u ovoj pravosudnoj travestiji«.
Èlanovi udruge, kojima su se pridružili saborski zastupnik Ivo Banac i predsjednica Centra za suoèavanje s prošlošæu Documenta Vesna Teršeliè, izrazili su zaprepaštenje radom sudaca zagrebaèkog Županijskog suda Zdenka Posavca i Krešimira Devèiæa. Posavec je, podsjetimo, dva puta odbio zahtjev za Glavaševo pritvaranje, unatoè oèitim pritiscima na svjedoke. Devèiæ je, pak, javno proèitao imena dvaju potencijalnih svjedoka optužbe, koji su nakon toga odbili svjedoèiti.
- Da bi se proces vratio u normalu, nužno je pritvoriti Glavaša, smatra predsjednik Èlanka 10 Denis Kuljiš. U suprotnom æe, kaže, suðenje za ratne zloèine u Osijeku izgubiti legitimitet - ako ga još uopæe ima. Novinar Feral Tribunea Drago Hedl, s kojim su nazoèni novinari iskazali solidarnost, izvijestio je o pritiscima na svjedoke, rekavši da »im je život pretvoren u pakao«. Novinar Gordan Maliæ, pripadnik Èlanka 10, u tom je kontekstu upozorio da neki mediji simpatiziraju »Glavaševu strategiju zastrašivanja« i sudjeluju u njoj.
Vesna Teršeliè predložila je da Sabor zatraži analizu uèinkovitosti postojeæih zakona o zaštiti svjedoka. Jer, upozorila je, ako suðenje za osjeèke zloèine propadne zbog odustanka svjedoka, propast æe i ostala slièna buduæa suðenja. Kritizirala je i civilno društvo, ocijenivši da je zakazalo u potpori svjedocima i angažmanu na zakonitosti procesa. Ustvrdila je i da graðani podržavaju kažnjavanje ratnih zloèina više nego što se to u medijima pokušava prikazati.
Èlanak 10 ustvrdio je kako sluèaj »Glavaš« treba internacionalizirati, a na hrvatsku vlast i institucije napraviti javni pritisak kako bi pokazali veæu agilnost u rješavanju ovoga kljuènog sluèaja. Istodobno, udruga konstatira da pravosuðe nije u stanju obraèunati se s kriminalom i nezakonitostima, ali zakonskom institucijom klevete i dalje ogranièava medije da o njima izvještavaju.

B. PAVELIÆ

Luèiæ: Treba pozvati i Glavaša

Premda su Èlanak 10 i Hrvatsko novinarsko društvo pregovarali o tome da zajedno organiziraju okrugli stol, to se nije dogodilo, a predsjednik HND-a Dragutin Luèiæ juèer je poruèio da »s tim neozbiljnim i još neregistriranim društvom više uopæe ne želi suraðivati«. »Dogovorili smo se da æu im do sljedeæeg utorka javiti hoæe li HND suorganizirati okrugli stol, jer o tome ne mogu odluèiti sam, nego moram sazvati Izvršni odbor«, objasnio nam je juèer Luèiæ, zaèuðen time što dogovor nije poštovan. »Uostalom, ako je konferencija za novinare, tad ne moraš pozvati i drugu stranu, ali ako je okrugli stol, tada treba pozvati i Glavaša. Podsjeæam da sam Hedlu u Osijeku iskazao solidarnost kada je trajala najveæa hajka na njega, kao i da sam u itekakvom sukobu s Glavašem. Ali osobna razina je jedno, a naèela nešto drugo: i druga strana mora imati pravo reæi svoje mišljenje. Nismo mi misionari, nego novinarska udruga koja poštuje naèela demokracije«, kazao je juèer Luèiæ.

Glas Istre



... više ...


Iako je zamišljen kao iskljuèivo ljetni projekt svoj "Magazin" Mislav Bago ne prepušta sluèaju niti ga samo "odraðuje". Svaku emisiju, kaže, radi kao da je posljednja, pa je to i razlog zbog kojeg je hvale i gledatelji i tv kritièari, ali i njegovi kolege. No, to još nije dovoljno eda bi programsko èelništvo kuæe emisiju ostavilo u programu i tijekom sezone. Kad mi je ponuðena takva ljetna emisija, bio mi je to izazov.

Pohvale mi gode kao i svakome, a osobno bih volio završiti ovaj ljetni ciklus. Nitko mi od urednika nije ni nagovijestio da bi se "Magazin" mogao nastaviti i u jesen, a mene to i ne zabrinjava kaže Bago koji je uz pokoju poèetnièku pogrešku dokazao da je dovoljno kritièan za autorski politièki magazin. Usto, svojevrsno priznanje njemu osobno, ali i HTV-u kojem je lojalan veæ dvanaest godina, stiglo je iz Bosne i Hercegovine. BiH televizija pozvala ga je da bude konzultant njihovim novinarima pri praæenju skorašnjih izbora. Kad odradi i to Mislav Bago vraæa se, koliko zasad zna, svojem uobièajenom novinarskom poslu saborskoga izvjestitelja.

EKRAN: Kažete za sebe da ste vrlo isplaniran èovjek koji ništa ne prepušta sluèaju. Zar vam nije onda bilo riskantno prihvatiti se ljetnog politièkog magazina kad, posebno u medijima, ljeto svi smatraju "sezonom kiselih krastavaca"?
BAGO: Nije. Bio mi je izazov jer sam dotad radio uglavnom drukèije stvari, javljanja uživo, a ovaj mi je "Magazin" bio nešto posve novo. Najveæa razlika bila mi je u tome što inaèe brinem samo o svom prilogu, eventualno pomognem oko njegove najave, a sad sam morao èitavu cjelinu imati u glavi i baviti se sitnicama koje gledatelja uopæe ne zanimaju. To jest pomalo naporno, ali istodobno uživam u tome jer radim posao koji volim.

Ljeti, budimo realni, ne staje ni jedan segment života od sporta i kulture do politike, samo je malo teže doæi do ljudi koje želite imati pred kamerom. No, kako sam vrlo isplaniran èovjek nekoliko tjedana prije prve emsije veæ sam "natjeravao" kolege s kojima sam radio da poènu pripremati priloge. Zbog toga su me u šali neki nazivali gonièem robova.

EKRAN: Za razliku od veæine niste se slagali sa svime što je govorila sindikalistica Tvornice duhana Zagreb, dapaèe, zagovarali ste tezu da tijekom radnoga vijeka ljudi mijenjaju tvrtke i poslove, te da, ako je uopæe dobiju, mnogi otpremninu utroše na novi auto, a ne na doškolavanje. Jesu li vam to zamjerili?
BAGO: A zašto bih se s nekim bezrezervno slagao? Moje je mišljenje da su ti radnici imali bolje otkazne uvjete od mnogih drugih, primjerice 400.000 radnika izgubilo je posao u privatizacijama, a otpremnina, pogotovo od 360.000 kn mnogim Hrvatima nedosanjan je san. A je li mi to netko zamjerio doista ne znam. Jer nakon te emisije nije bilo negativnih reakcija.

EKRAN: Kako to da vam nakon uspjeha "Magazina" nije važno i u sezoni imati vlastitu emisiju?
BAGO: Nemam fiksaciju imati vlastitu emisiju. Kao što je vojnik uvijek vojnik bez obzira na èin koji stjeèe, tako ja jesam i ostat æu novinar. Nemam problem s tim i slažem se s onima koji smatraju da biti novinar nije zanimanje nego dijagnoza. Imao ili ne vlastitu emisiju neæu imati ni veæu ni manju težinu u vlastitome društvu. Ali ta percepcija da je nužno imati vlastitu emisiju da bi nešto znaèio samo je iskrivljena slika nastala zbog inflacije autorskih emisija koje su brže nestajale s ekrana nego što su nastajale. A to je zbunjivalo gledatelje i još više štetilo ljudima koji su te emisije radili pa preko noæi postajali neke zvijezde i još brže gasnuli.

EKRAN: Smeta li vam što vas kolege iz tiska opsjedaju sad kad imate vlastitu emisiju, a dok ste bili "samo" saborski izvjestitelj nisu?
BAGO: To je stvar stila i interesa. Èak se osjeæam nelagodno u situaciji u kojoj ne uzimam nego dajem izjave. Ne želim iskakati iz konzervi. Nisam vijest ja nego ono o èemu prièam. Ali svatko na poèetku svoje karijere bira hoæe li biti vijest ili æe vijesti donositi.

EKRAN: To je, pretpostavljam, razlog zbog kojega ste me odmah upozorili da ne želite govoriti o svojoj privatnosti?
BAGO: Upravo tako. Ja nisam prièa!

EKRAN: Tijekom godine puno se družite s politièarima...
BAGO: Ne družim se s politièarima, radimo zajedno: oni ne mogu bez nas, a mi, novinari, bez njih. U tom zajedništvu trudim se biti fer jer iako se možda iz novina i s ekrana èini da su nedodirljivi i politièari su ljudi, krvavi ispod kože, jednako su u minusima na raèunima sa svojim puno veæim plaæama od nas, imaju probleme poput nas... Raditi s njima hod je po oštrici noža, bitno je balansirati i paziti da dobra suradnja ne prijeðe u intimnost i prijateljstvo jer tad dovodite u opasnost nepristranost.

EKRAN: S kim vam je lakše s politièarima ili politièarkama?
BAGO: Ne bih ih dijelio po spolu nego po godinama. S mlaðim ljudima je mnogo lakše, neoptereæeni su, jednostavniji, odrastali smo u sliènim generacijskim uvjetima i krugovima i svjesni su što mediji danas znaèe. Stariji pak žive u svom svijetu, skloniji su teorijama zavjere kad od njih tražite najbanalniji komentar.

EKRAN: Lojalni ste kuæi u kojoj radite, kako vam je izvještavati s onih saborskih sjednica na kojima napadaju HTV? Dobivate li naputke iz kuæe ili vam pak sabornici pokušavaju utjecati na izvještaje?
BAGO: HTV je postao poput javne pljuvaènice. Tko hoæe pljune po njoj i proðe bez posljedica. Ali, s vremenom oguglate na to, postanete poput boksaèke vreæe naviknute na udaranje, a s novinarskim iskustvom nauèite nepristrano izvještavati èak i onda kad vam deru vlastitu kožu. Iz kuæe ne dobivam naputke, a veæ odavno ni politièari ne vrše nikakve pritiske na medije. Danas su najveæi problem velike i moæne korporacije koje su vodeæi oglašivaèi i ne samo da se mnogi novinari ne usude po njima "udariti" kao po najvišim državnim dužnosnicima, nego, što je žalosno, ima i onih koji su im sustavno rade prikriveni marketing. To smatram prostitucijom novinarstva zbog koje mnogi misle da se baš svakoga od nas može kupiti za kavu, ruèak ili neki poklonèiæ.

"" Kuhinje su - iste
  S obzirom da za cjelodnevnih boravaka u Saboru, katkad ruèa u saborskome restoranu, neizbježno je bilo pitanje èija mu je kuhinja finija saborska ili prisavska.
Kantina je kantina, bila ona na Prisavlju ili na Markovu trgu. Obje su smišljene, ponajprije, za one brojne "obiène ljude" koje nikad ne vidimo na ekranu, a ne za "poznate face" i ni u jednoj se u bijelim rukavicama ne sluše šampanjac i jagode. U jednoj i drugoj poznata i nepoznata lica nose sama svoje pladnjeve s ruèkom. Usto, ja nisam gurman i pojedem ruèak prije negoli uopæe sjednem za stol objasnio je Mislav Bago.
"" Kramariæev sako
  Odijela u kojima se obavezno pojavljuje na ekranu nisu stvar njegove uštogljenosti, nego naèin odijevanja kuæe u kojoj radi i poštovanje gledatelja kojima ulazi u domove, tvrdi Bago prièajuæi pritom anegdotu koja ga je "nauèila pameti".
Prije nekoliko godina trebao je biti jedan posve monoton dan u Saboru, neka izglasavanja. Meðutim, dogodila se jedna od onih èuvenih kriza šestorke i morao sam stati pred kameru. Spasio me Zlatko Kramariæ posudivši mi sako. Odonda više ne idem u sabornicu bez odijela jer nepristojno se iz parlamenta javljati kao s nogometne utakmice.

 

Autor RENATA LACKO

... više ...


RIJEKA – Mirjana Krizmaniæ, ugledna hrvatska psihologinja, smatra da mediji nisu smjeli otkrivati identitet osobe koja je pomogla uhiæenju korumpiranog lijeènika, i protiv njezine volje. »Mislim da to nije u redu i da su je trebali toga poštedjeti, jer ona i dalje ima bolesnog oca. Meðutim, ona radi za dobrobit svih, pogotovo onih koji ne mogu plaæati te visoke iznose mita", upozorava Krizmaniæ i dodaje da hrabrost osobe koja je smogla hrabrosti prijaviti korumpiranog lijeènika moramo cijeniti, a ne odmagati joj.

Najveæi problem dr. Krizmaniæ vidi u èinjenici da u Hrvatskoj nema dovoljno graðanske hrabrosti, jer se kod nas o svemu šuti. A kada se netko usudi progovoriti, ne piše mu se dobro.

"Pa vidite da su objavili identitet osobe koja je smogla hrabrosti da ga prijavi! Pogledajte što se zapravo dogodi kad netko podigne glas. Takvi stradaju. Pogledajte tzv. zviždaèe, poput Vesna Balenoviæ ili Ankice Lepej. Iako je sve toèno što Vesna Balenoviæ tvrdi, ona je bez zaposlenja, progonjena, razboljela se. . . A Ankiva Lepej, znam da je prekršila bankovnu tajnu, ali pitam vas, nije li pritom uèinila nešto važno? I Za to je progonjena. Dakle, kod nas se pažnja usmjeri prema onome tko na nešto upire prstom, a ne je li toèno to što govori. Rijeè je o isklrivljenom sustavu vrijednosti", upozorava Mirjana Krizmaniæ.

D. Romac

... više ...


----¦ IFEX COMMUNIQUÉ VOL 15 NO 33 ¦ 22 AUGUST 2006 ¦ ------

The IFEX Communiqué is the weekly newsletter of the International Freedom of Expression eXchange (IFEX), a global network of 72 organisations working to defend and promote the right to free expression. IFEX is managed by Canadian Journalists for Free Expression (www.cjfe.org).
--------------¦ Visit the IFEX website: http://www.ifex.org  

FREE EXPRESSION SPOTLIGHT:
1. Russia: Artistic Expression Under Threat from Religious Intolerance
           
REGIONAL NEWS:
2. Sri Lanka: Journalist Murdered as Attacks on Media Increase
3. Vietnam: Internet Censorship Growing
4. South Africa: FXI Opens Legal Aid Clinic to Defend Free Expression

REPORTS AND PUBLICATIONS:
5. ARTICLE 19 Surveys Defamation Laws in Belarus, Moldova, Ukraine

JOB NOTICES:
6. AMARC Seeks Asia Pacific Coordinator

"IN OTHER NEWS".
7. Suitcase Radio Brings Women's Voices out of the Margins
8. More Diversity Needed in Armenia's Broadcast Sector: OSCE

AWARDS AND FELLOWSHIPS:
9. Missing Mexican Reporter Awarded IAPA Prize

USEFUL WEBSITES:
10. Journalists: On Courage
11. Human Rights Tools

ALERTS ISSUED BY THE IFEX CLEARING HOUSE LAST WEEK
--------------------------------------------------------
FREE EXPRESSION SPOTLIGHT

1. RUSSIA: ARTISTIC EXPRESSION UNDER THREAT FROM RELIGIOUS INTOLERANCE

Artistic expression in Russia is becoming increasingly restricted, fueled by rising nationalism, the increasing influence of the Russian Orthodox Church on national politics and the virtual absence of a free media, warns ARTICLE 19.

In a recently released report, "Art, Religion and Hatred: Religious Intolerance in Russia and its Effect on Art", ARTICLE 19 examines how the abuse of local laws and the government's failure to protect victims of attacks and intimidation are making it increasingly difficult for artists to express their views freely. It focuses, in particular, on the cases of artist Oleg Yanushevski and the Sakharov Museum.

Yanushevski and his family were forced to seek asylum in the United Kingdom in 2004 after he and his wife suffered fierce harassment, their son was attacked, and the artist's work vandalised. Yanushevski's work, which depicts consumer goods and iconic figures in popular culture to represent the absence of spiritual or meaningful values in contemporary society, was labeled "blasphemous" by Russian Orthodox religious groups. Despite Yanushevski's request, the police refused to investigate the attacks on his family.

Ludmila Vasilovskaya and Yuri Samodurov were convicted in March 2005 on charges of incitement to religious and ethnic hatred after mounting an exhibition at the Sakharov Museum called "Caution, Religion!" The exhibition included a piece showing Jesus' face on a red Coca Cola logo next to the words: "This is my blood." Vasilovskaya, the exhibit's curator, and Samodurov, the museum director, were each fined 100,000 Russian roubles (US$3,700).

Vasilovskaya and Samodurov were charged under Article 282 of Russia's Criminal Code, which criminalises the incitement of hatred on religious grounds. ARTICLE 19 says there is little or no connection in the Sakharov Museum case between the expression and the occurrence of any religious hostility. "Although some artistic expression has been offensive, it has never incited religious strife - whether intended or unintended," the group argues.

Other artists and curators have faced attacks on their right to freedom of expression. Marat Guelman, was threatened with prosecution by members of a Russian Orthodox group who attacked his Russia-2 exhibition at the Moscow Biennale in 2005. Avdei Ter-Oganian, a controversial artist who addresses religious themes in his work, was forced to seek refuge in the Czech Republic in 2002 after receiving death threats. Kirill Miller and Igor Bystrov have suffered physical assaults, thought to have been prompted by their outspoken political views, and Oleg Mavromatti has been forced to seek asylum in Bulgaria.

Ironically, Article 282 of the Criminal Code is rarely applied in attacks against religious minorities by ultra-nationalist, neo-Nazi and anti-Semitic groups, notes ARTICLE 19.

The absence of a free press in Russia compounds the challenges facing artistic expression in the country. The country's two nation-wide television channels, which are the main source of information for the majority of citizens, are controlled by the government. With dissenting voices absent from the media, the ruling party can better spread its message of a homogenous Russian society needing a strong centralised state to keep the country together, says ARTICLE 19. This has led to the emergence of more extremist nationalist movements in the country.

At the same time, there is evidence that the Russian Orthodox Church is increasingly assuming the role of ultimate moral arbitrator. The Church has, for example, suggested banning minority faiths and has sought to suppress art that does not portray religion in a positive light.

The Church is also becoming more influential in the political realm. President Vladimir Putin has made no secret of his close relations with the Church and its leaders. Church representatives routinely participate in political events, including election campaigns, and several members of parliament set up a group in 2004 called "In Support of Traditional Spiritual and Ethical Values of Russia." Another group called the Public Committee "For the Moral Revival of the Fatherland" has launched a campaign for harsher measures to eradicate forms of dissent. It enjoys the support of the Orthodox Church and many members of Russia's Duma (House of Parliament).

Read ARTICLE's report here:
http://www.article19.org/pdfs/publications/russia-art-religion-and-hatred.pdf

Visit other links for information on censorship in Russia:
- IFEX: http://www.ifex.org/en/content/view/full/212/
- Center for Journalism in Extreme Situations: http://www.cjes.ru/index-e.php
- Glasnost Defence Foundation: http://www.gdf.ru/
- Human Rights Watch: http://hrw.org/doc?t=europe&c=russia
- Index on Censorship: http://www.indexonline.org/en/news/articles/2005/2/russia-religious-hate-law-silences-artists.shtml
- Committee to Protect Journalists: http://www.cpj.org/attacks05/europe05/russia_05.html
- Freedom House: http://www.freedomhouse.org/template.cfm?page=22&year=2005&country=681

... više ...


 Dubrovaèka gradonaèelnica Šuica odbila je prihvatiti bilo kakvu odgovornost za negativan imidž grada kao turistièke destinacije, kao i odgovornost za lošije ovosezonske poslovne rezultate u odnosu na Dalmaciju i Istru. Rekla je to svega nekoliko dana nakon što je šef dubrovaèke Turistièke zajednice Tonæi Skvrce prozvao medije i politièku elitu za "orkestrirani pokušaj rušenja imidža grada koji je iniciran na lokalnoj, a zatim se prenio na državnu razinu". Skvrce je izrazio nadu kako æe netko od sudionika preuzeti odgovornost za ta dogaðanja. Šuièini politièki oponenti su u Skvrcinim rijeèima prepoznali odgovornost "prve dame grada" pa su zatražili njezino oèitovanje. Pritom su Šuicu podsjetili na poveæanje cijena parkiranja i najma javnih površina ugostiteljima (što je dovelo do poveæanja cijena), stvaranje slike Dubrovnika kao iznimno skupe destinacije, prozivanje kruzera u medijima, lamentacije, masovni i elitni turizam te na prozivanje hotela Maestral kao sukrivce za lošije turistièke rezultate. Šuica je ustvrdila kako se ne osjeæa odgovornom niti smatra da njezine "izjave i lamentacije nisu ugrozile turizam". Šuica svoje proglašenje nenadležnosti za turizam, što su primijetili graðani i politièki oponenti, nije koristila prethodnih godina kada je grad dobio niz turistièkih nagrada. Tada je, naime, spremno prigrabila zasluge za uspješnu sezonu. Šuica i Skvrce u jednome su složni - u kritici medija i slike koju su oni stvarali o Dubrovniku. Skvrce je na predstavljanju polugodišnjih rezultata prikazao i presjek novinskih naslova koji odišu katastrofom i "pravljenjem balvana od trna".
"Neæu javno spekulirati zašto je poèela ta kampanja u medijima", kazala je Šuica i oponentima poruèila kako "izokreæu teze" i bave se "sitnim politikanstvom". Dakle, Šuica se ne smatra odgovornom za lošu medijsku sliku grada iako je u istim tim medijima "lamentirala i izjavljivala" koješta negativnog. Usto, Šuica se ne smatra odgovornom što dubrovaèki turizam nema razvojnu strategiju (osim snatrenja o elitnom turizmu), veæ se uglavnom svodi na "sunce i more" iako Dubrovnik u svom ustroju ima i èlana Poglavarstva za turizam koji je ujedno predsjednik skupštine turistièke zajednice.

Goran Cvjetinoviæ

... više ...


IFEX - News from the international freedom of expression community
_________________________________________________________________

UPDATE - GUYANA

22 August 2006

New information emerges about motives behind the "Kaieteur News" killings

SOURCE: Canadian Journalists for Free Expression (CJFE), Toronto
(CJFE/IFEX) - The following is a 22 August 2006 CJFE press release:

New information about the Kaieteur News killings

Last week the Canadian Journalists for Free Expression (CJFE) reported on the murder of five media workers at the Kaieteur News printing press in Guyana. At the time the motive for the killings was unclear.

It now appears that the media workers were not targeted for their work, but may have been the victims of spontaneous gang violence, according to the Kaieteur News. The gang was apparently looking for firearms from security guards in the area.

Four members of the gang, including wanted criminal Jermain Charles, age 19, are currently being detained by the police. Two of the men who were arrested with Charles, Gopaul Persaud and Dwight Da Silva, are part of a local gang and have allegedly confessed to other violent crimes in surrounding areas. Some of the gang members are reported to be no more than 12 years old.

According to the Kaieteur News, at the time of his arrest, Charles was in possession of a .32 revolver that was reportedly the weapon used in murdering the printing press employees last Tuesday. Mark Maikoo, Eion Wegman, Chetram Persaud, Richard Stewart, and Shazeem Mohamed were shot in the back of their heads. Mohamed, who unlike the others was not killed on the spot, died on August 13, in Georgetown Public Hospital. Security guard Julius Degrace, who was shot in the neck, remains in stable condition.

Violence in Guyana has spiked recently in the run-up to the August 28 election. On the same day as the Kaieteur News shootings, similar episodes erupted in the village of Bagotstown and in the Georgetown prison.

Though the killings seem not to have been related to the newspaper's work, it has still instilled fear in media organisations in Guyana. Tyrone Ali, Editor at News Today, was reported as saying that the act had grave implications, since it now has some media practitioners being fearful as to when and where a similar act could occur. There appeared to be agreement among media organisations that this attack represents an attack on the freedom of the press and that heightened security at media organisations is necessary.

CJFE is an association of more than 300 journalists, editors, publishers, producers, students and others who work to promote and defend free expression and press freedom in Canada and around the world.

For further information, contact the CJFE, 555 Richmond Street West, Suite 1101, P.O.B. 407, Toronto, Ontario M5V 3B1 Canada, tel: +1 416 515 9622, fax: +1 416 515 7879, e-mail:
cjfe@cjfe.org, Internet: http://www.cjfe.org

The information contained in this update is the sole responsibility of CJFE. In citing this material for broadcast or publication, please credit CJFE.
_________________________________________________________________
DISTRIBUTED BY THE INTERNATIONAL FREEDOM OF EXPRESSION
EXCHANGE (IFEX) CLEARING HOUSE
555 Richmond St. West, # 1101, PO Box 407
Toronto, Ontario, Canada M5V 3B1
tel: +1 416 515 9622, fax: +1 416 515 7879  alerts e-mail:
alerts@ifex.org
general e-mail: ifex@ifex.org, Internet site: http://www.ifex.org/
_________________________________________________________________

To unsubscribe from this list visit
http://listmgr.ifex.org/lists/?p=unsubscribe&uid=5861fc139b775ea8f65abd855fae65f3

To update your preferences visit http://listmgr.ifex.org/lists/?p=preferences&uid=5861fc139b775ea8f65abd855fae65f3


Powered by PHPlist,
www.phplist.com --



... više ...


Glavni ravnatelj HRT-a Mirko Galiæ posljednja dva dana prošloga tjedna povukao je s godišnjih odmora sve ljude koji imaju važnije funkcije na HRT-u i otpoèeo pripreme za jesen. Dugotrajni sastanci održavali su se u èetvrtak i petak, a na njima su se dogovarali detalji za jesensku ofenzivu javne televizije.
"Toèno je, imali smo sastanke, no nema tu nièega spaktakularnog. Htio sam da se što bolje pripremimo za jesen i zbog toga sam zvao sve ljude s godišnjeg. Dogovorili smo neke nove smjernice i kadrovske promjene", potvrdio je Galiæ za Poslovni dnevnik, no o detaljima nije htio govoriti. Kaže kako to najprije treba doæi pred Programsko vijeæe HRT-a pa tek nakon njihove potvrde može javno govoriti. Ipak, tvrdi da nekih ozbiljnijih kadrovskih promjena nema, veæ se taj dio odnosi na ljude koji rade emisije. Meðutim, sama èinjenica da je Galiæ s godišnjeg povukao sam vrh HRT-a govori ipak kako nije rijeè tek o rutinskom dogovaranju programa. Naime, u posljednje vrijeme se èesto piše o njegovu odlasku na veleposlanièko mjesto u Pariz, no svaki tekst donosi i drukèiji datum odlaska. Prijašnje informacije govorile su o odlasku krajem godine, a posljednje pak kažu da æe ipak odraditi svoj mandat do kraja, što znaèi da ostaje još godinu i pol na mjestu glavnog ravnatelja. Èitavo to vrijeme dok su trajale špekulacije Galiæ nije htio raditi ozbiljnije rezove, no èini se da ga je izdalo strpljenje. Ovaj iznenadni Galiæev potez, osim toga, na neki naèin potvrðuje i pisanja da æe na èelu HRT-a ostati do kraja mandata. HRT i dalje ima vodeæu poziciju na televizijskom tržištu u Hrvatskoj iako se njegov profit smanjuje iz godine u godinu. Doduše, HRT se s komercijalnima teško može usporeðivati jer goleme iznose dobiva oko 900 milijuna kuna godišnje od RTV pristojbe. Iako se na sliène naèine financiraju i ostale europske javne televizije, dosad su sve pokleknule pred komercijalnom konkurencijom

... više ...


Veæ su dva tjedna protekla od kada je sutkinja Milièeviæ sa zagrebaèkog Županijskog suda odredila novinaru Domagoju Margetiæu dvomjeseèni "preventivni" pritvor slijedom zahtjeva Haaškog suda. U ta dva tjedna, kako tvrde neki od Margetiæevih prijatelja, pritvorenik ne odustaje od štrajka glaðu.

Aureola heroja
Veæ je dvaput završio u zatvorskoj bolnici i zabrinuti smo za njega tvrde. Margetiæ je u pritvoru zagrebaèkog Remetinca završio zbog nepoštivanja Haaškog suda, tj. objave liste 102 zaštiæena svjedoka iz procesa Blaškiæu. Problem je to što Margetiæ, èvrsto uvjeren da Haag nije mjerodavan u ovom pitanju, odbija preuzeti dva uzastopna naloga suda.

Domagoju sam odmah poruèio, preko majke i sestre, ali i preko njegovih prijatelja, da je štrajk glaðu nepotrebno junaèenje te da postoji drugi naèin da zadrži aureolu heroja koji se sam suprotstavlja moænom Haagu i izaðe iz pritvora kaže njegov odvjetnik Veljko Miljeviæ. Objašnjava kako Margetiæ griješi kad misli da je rješenje o pritvoru oborivo. Rješenje je kao takvo osnovano jer Margetiæ jednostavno nije poštovao proceduru i nije preuzeo sudske naloge kaže Miljeviæ.

Izlazak iz pritvora
- On, meðutim, još nije izravno komunicirao s Margetiæem jer se tek iduæi ponedjeljak vraæa s godišnjeg odmora.Pripremio je Miljeviæ novi podnesak, u kojemu bi Margetiæ trebao izjaviti sudu da, za razliku od dosadašnjeg stava, sada prihvaæa sud da mu uruèi haaške naloge te nakon toga traži ukidanje pritvora, bez žalbe.

Time Margetiæ neæe odustati od svojih stavova, ali æe iziæi iz Remetinca. Postupi li Domagoj tako, gubi se razumski i pravni temelj pritvora i svako njegovo dalje zadržavanje bilo bi neutemeljeno tvrdi Miljeviæ.

 

Autor Davor Ivankoviæ

... više ...


Leo Oblak, veæinski vlasnik slovenske radijske mreže Infonet, najavio je širenje posla na zemlje bivše Jugoslavije pri èemu je, kako kaže, najbliži dogovoru s hrvatskim kabelskim kanalom Kapital Network, prenosi slovenski list Finance. Oblak je demantirao napise da svoj lanac od 15 radijskih kanala prodaje za deset milijuna eura. Najavio je širenje na podruèje bivše Jugoslavije te je potpisao ugovor o suradnji vrijedan 83 tisuæe eura s jednom njemaèkom tvrtkom koja obrazuje voditelje njemaèke radiopostaje RTL. Govoreæi o širenju na regiju, Oblak je rekao da se pregovora s medijskim kuæama s podruèja nekadašnje Jugoslavije te da su najbliži dogovoru s hrvatskim poslovnim kanalom Kapital Network koji emitira 24-satni program namijenjen poslovnoj publici. Oblak pojašnjava da se suradnja temelji na upotrebi njihovih raèunalnih programa i razmjeni sadržaja, no financijske detalje nije htio otkriti. Dražen Klariæ, direktor programa Kapital Networka, potvrdio nam je da se s Oblakom pregovara te da je suradnja izvjesna. "Vjerojatno æemo suraðivati na razmjeni materijala i vijesti, a moguæi su i neki zajednièki projekti"; kazao nam je Klariæ, dodajuæi kako æe se njegova televizija najvjerojatnije koristiti softverom koji je izradila Oblakova tvrtka, a kojim se koriste i brojne talijanske radiopostaje. Osim 15 radiopostaja u Sloveniji, Oblakova tvrtka prodaje vijesti za još 10 drugih radiopostaja, a s 14 njih poslovno suraðuje. Rijeè je o zajednièkoj prodaji oglasnog prostora ili produkciju radijskih oglasa.

Saša Vejnoviæ

... više ...


Four young journalists win the first Euro-Mediterranean Journalist Prize for Cultural Diversity

 

Media release

16 August 2006

 

Four young journalists from Belgium, Egypt, Italy and Israel are the winners of the first “Euro-Mediterranean Journalist Prize for Cultural Diversity.” This prize was established by the Anna Lindh Euro-Mediterranean Foundation for the Dialogue between Cultures and the International Federation of Journalists to encourage reporting on citizens in Europe and the Mediterranean space living together in culturally diversified societies. The winners will be sponsored for a reporting tour to four countries during a prize award ceremony in Alexandria on 10 September 2006.

 

The international jury, meeting in Alexandria on 3 and 4 August,  selected the winners from 50 candidates from all over the 35 countries of the Euro-Mediterranean region. The jury members are Amira Hass of Haaretz (Israel), Daoud Kuttab of AmmanNet (Jordan), Jean-Paul Marthoz of Enjeux Internationaux (Belgium) and representing the International Federation of Journalists, Robert Solé of Le Monde (France) and Traugott Schoefthaler, Executive Director of the Anna Lindh Foundation. In addition to journalistic quality, main criteria were promoting respect for diversity and providing insights into the living together of various communities in their societies.

 

The winners are:

 

Mahitab Abdel Raouf from Egypt, for her article “Les indésirables” (The Undesired) published in the monthly French magazine La Revue d’Egypte in October 2005. “Les indésirables” explores the situation of Sudanese refugees in Egypt. The article was applauded by the jury for being “a critical and professionally written article fulfilling the criteria of good journalism…courageous, tackling a difficult issue, while still respectful of Egyptian society…tough on a system of discrimination but not on the people involved.”

 

Yoav Stern from Israel, for his series of articles “All in the Family in Umm Al-Fahm”, published in the daily newspaper Haaretz in February 2006. The series presented three stories from a Palestinian city in Israel. According to the jury, the articles indicate that “Stereotypes are created as a result of ignorance - these stories give readers a fly-on-the-wall picture of a normally ostracised community…these are successful Arab citizens who are not normally portrayed in the news – the articles go beyond politics to humanise them by revealing their multiple identities…living in the community while researching is essential for nuanced reporting.”  

 

Hugues Dorzée from Belgium, for his series of articles “La Turquie d’Ataturk, Sainte république” (Ataturk’s Turkey, Devout Republic), published in the Belgian daily Newspaper Le Soir, February 2006. The articles tackled the ambiguity between official Islam, religious practices and secular ideology in Turkey. The jury highly appreciated the articles for their “well-thought out and well-planned reporting…avoiding moral judgement and giving space to many, diverse voices…portrays Islam in Turkey as a regular institutionalised aspect of life, diffuses the perception that Islam should be feared…sheds light on the presence of Turkish official institutions in Belgium and reveals the impact on the immigrant community.”

 

Annalisa Monfreda from Italy, for her article “The Free Song of Arbëresh” published in Geo Italia in April 2006. The article portrayed the relatively unknown Albanian minority living in Southern Italy. The jury concluded that “the article contradicts common stereotypes about migration, showing that it can be an enrichment for a country – also while the community still preserves its characteristics…it reveals the multitude of Italian identities…portrays a community which is not ghettoized but has strong links to the past – not a past which is crushing and limiting, but one clearly linked to the present.”

 

The jury also awarded Honorable Mentions to three other journalists: the Egyptian journalist Amira Doss for her article “L’autre que je ne connais pas” (The other whom I do not know), published in Ahram Hebdo in June 2006; the Danish journalist Helen Hajjaj for her article “Equality in the Name of Islam” published in Dagbladet Information in March 2006; and the Slovakian journalist Maria Husova for her article “Uncovering the Past” published in the ”Transitons online” electronic Newsletter in January 2006.

    

All winning articles will be published in English, French and Arabic.

 

The tenth of September is the anniversary of the assassination of the late Swedish Foreign Minister Anna Lindh. Her name was given to the Euro-Mediterranean Foundation in recognition of her advocacy for equal partnership and respect between North and South.

 

 Press contacts:

 Azza K. Nardini

Tel: +20 3 482 0342 /3
Fax: +20 3 482 0471
GSM: +2010 855 4955

email :
azza.nardini@euromedalex.org

 Further information:

 Anna Lindh Foundation:

Pernille Brix, Tel: +203 4831953 or 832 / Fax +203 4820471

email:  pernille.brix@euromedalex.org

 

International Federation of Journalists:

Bertrand Ginet, Tel: +32 2 235 22 06 / Fax +32 2 235 22 18/9

email: bertrand.ginet@ifj.org

 

 

... više ...


To: IFEX Autolist (other news of interest)
From: Committee to Protect Journalists (CPJ),
tornstein@cpj.org

SERBIA: TV editor convicted in criminal defamation case

New York, August 15, 2006 - The Committee to Protect Journalists is alarmed by a television editor's court conviction on a criminal defamation charge. The municipal court in the southern city of Prokuplje upheld a lower court ruling against Slavko Savic, senior editor of the local television station RTV Kursumlija.

The court, ruling on August 10, sentenced Savic to a suspended prison term and one year of probation for defaming Slavko Ilic, a Kursumlija parliament member, in broadcasts in March and April 2005. The broadcasts displayed text messages sent anonymously from viewers who alleged Ilic had stolen a bottle of grape brandy, according to local press reports.

Savic told the independent Belgrade radio station B92 that the government was retaliating for his critical reporting. "With this conviction they are trying to silence every criticism," said Savic, who also faces a second defamation case. Kursumlija Municipal Parliament President Slavoljub Carapic filed a civil lawsuit against the editor and RTV Kursumlija. Details of the complaint have not been made public.

In a separate development, Parliament recently passed a measure that would enable the Republican Broadcasting Agency, a government-appointed regulator, to revoke licenses unilaterally and without avenue for appeal. The broadly written bill, adopted July 19, could allow the agency to act selectively, according to a report by the Organization for Security and Cooperation in Europe and the Association of Independent Electronic Media (ANEM), a Belgrade-based media organization.

On July 27, Serbian President Boris Tadic sent the measure back to Parliament for revision saying that its current form would compromise independent journalism. Parliament has yet to review the bill, local and international press reports said.

"Journalists should not face criminal penalties for their work," CPJ Executive Director Joel Simon said. "We call on lawmakers to decriminalize defamation and to reject the amendments to the country's broadcasting law in their current form."

CPJ is a New York-based, independent, nonprofit organization that works to safeguard press freedom worldwide. For more information, visit
www.cpj.org.  

Tara Ornstein
Europe and Central Asia Research Associate
Committee to Protect Journalists
330 7th Avenue
New York, NY 10001
(212) 465-1004 ext. 101
www.cpj.org

To unsubscribe from this list visit http://listmgr.ifex.org/lists/?p=unsubscribe&uid=5861fc139b775ea8f65abd855fae65f3

To update your preferences visit http://listmgr.ifex.org/lists/?p=preferences&uid=5861fc139b775ea8f65abd855fae65f3


Powered by PHPlist, www.phplist.com --


... više ...


Tako bi se, u najkraæem, dale sažeti sve duhovnièke dijagnoze aktualnog trenutka što su za blagdana Velike Gospe emitirane s propovjedaonica marijanskih svetišta. Uz još pokoju alegoriènu kritiku gay&lesbo revolucije i neizbježno spominjanje komunistièke diktature kao vjeèitog izvora sviju zala, sveta mater Crkva privela je tako ziheraški kraju još jednu svoju veliku svetkovinu na kojoj se, kako je i red, vjernicima moraju dati smjernice idejnoga djelovanja. I ovaj put, meðutim, izostala je u propovjedima svaka suštinska kritika sistema, a o metenju ispred vlastita praga da i ne govorimo. Crkva se još jednom obrecnula tek na medijsku sliku - puko ogledalo svakog društva - i nezadovoljna je viðenim jer biljeg profita, egoizma, hedonizma i promašenosti i te kako pada i na njezin odraz u takvom zrcalu.

Doista, ako se nad Hrvatskom nadvila tamna noæ duha, ne govori li to dovoljno i o radu i vjerodostojnosti Crkve, vrhovne duhovne institucije u zemlji? Ako se kritizira bjesomuèna utrka za luksuzom i zaradom, ne odnosi li se to i na bjelokosne vojne ordinarijate, biskupske palaèe, proraèunske mirovine za one koji u mirovinske fondove nisu uplatili niti kune? Ako se govori o medijima koji hrane "zlu neman" i nasušnoj potrebi za istinom, nije li pritom rijeè i o fingiranoj istrazi crkvene komisije koja, za razliku od Državnog odvjetništva, u radu Caritasova djeèjeg doma u Brezovici svojedobno nije našla nepravilnosti? Ako se promovira zajedništvo muškarca i žene, a ne "njih dvije" ili "njih dvojice", ne kolidira li to sa sluèajevima šestinskog župnika Èuèeka, posedarskog Stijepiæa i bezbrojnim drugim seksualno lepršavim i aktivnim likovima unutar same Crkve?

Naravno da sve ovo ne odrièe pravo Crkvi na kritiku bilo èega, no govori o poljuljanoj etièkoj poziciji vrhovnog moralnog autoriteta koji sam nema snage izaæi na kraj s pogubnim trendovima u okviru vlastite zajednice. A onome koji kritiku šalje s vlastita neèistog praga, ta kritika stoji jednako kao i svete slièice Blažene Gospe novinama prepunim golih sisa.

 

... više ...


Zapeklo je sunce juèer iznad Marije Bistrice gdje su se deseci tisuæa ljudi okupili na proslavi blagdana Velike Gospe. Velika gužva vladala je oko svetišta - prema policijskim podacima u Mariji Bistrici bilo je izmeðu 80 i 90 tisuæa ljudi, što je za treæinu više nego prijašnjih godina - a mnogobrojni posjetitelji iskoristili su prijepodne i za razgledavanje šarolike ponude na štandovima.
Dok su se s jedne strane svetišta nudili suveniri, od krunice i križeva pa sve do svetaèkih kipova u gotovo prirodnoj velièini za koje je trebalo izdvojiti èak osam tisuæa kuna, a zrakom se širili mirisi roštilja, u samoj crkvi na otvorenom misu je, veæ tradicionalno, predvodio zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ. Tragiène svjetske vijesti, od bliskoistoènih sukoba do londonskih teroristièkih prijetnji koje veæ danima zaokupljaju pozornost javnosti i medija, našle su svoje mjesto i u njegovoj propovijedi.
Okupljeno mnoštvo Bozaniæ je pozvao na molitvu za mir u zemljama Bliskog istoka.
- Koliko u ovo naše doba moramo iskoraèiti iz tmina zla da bismo iskusili mir na zemlji? Neka taj mir za puèanstvo na Bliskom istoku izmoli Marija, kraljica mira. Po toj nakani želimo osobito moliti u ovoj svetoj misi, rekao je kardinal. Osvrnuo se potom i na osjeæaje nesigurnosti i zabrinutosti koji muèe suvremenog èovjeka, ali i na terorizam koji izaziva strah meðu ljudima.
- U posljednje vrijeme, zbog strašnih i potresnih oblika nasilja, od kojega nisu ni naše sredine pošteðene, i terorizma svjetskih razmjera izazvana skrivenim i podlim silama zla, èini se da strah preuzima mjesto nade, èak i meðu vjernicima. Govor o utjesi i nadi postaje sve težim i ispraznim, ako ne i èudnim, istaknuo je Bozaniæ. Zagrebaèki nadbiskup svjestan je da se ljudi, gledajuæi sve što se danas dogaða u svijetu, pitaju tko može pružiti istinsku sigurnost njihovom životu i životu njihove djece, ali odgovor na ta pitanja pronalazi upravo u blagdanu Velike Gospe i Crkvi koja »nikada neæe ostati bez nade i utjehe«.
Dio propovijedi kardinal je posvetio i zahuktaloj turistièkoj sezoni na hrvatskoj obali, kritizirajuæi pritom i medije i one koji su, kako on smatra, spremni na sve samo da bi zaradili. U ovim ljetnim mjesecima, veli Bozaniæ, stjeèe se dojam da se na Hrvatsku nadvila »neka tamna noæ duha« i da se sve relativizira.
- Èini se kao da smo za zaradu spremni sve uèiniti i sve dopustiti. Što se sve ovih tjedana ne nudi i reklamira po hrvatskom Jadranu? Dakako, naši mediji svojim fotografijama, reklamama i reportažama daju svemu tome zapažen poticaj i doprinos. Postavlja se pitanje ukusa i dostojanstva. Ako je tebi svejedno, poštuj one koji se žele držati naèela. Gdje je ukus, dostojanstvo i poštovanje tuðih svetinja kod onih koji u novinama medaljicu Blažene Gospe nude zajedno s neprimjerenim fotografijama. Neke stvari ne idu zajedno, postoje i granice, poruèio je, dodavši da nam je potrebno »više jasnoæe, odluènosti i reda, ako želimo da nas i drugi poštuju«.

 

Nadbiskup Barišiæ: Ne prodajte djedovinu!

Nekoliko tisuæa hodoèasnika, vjernika iz Cetinske krajine, Dalmacije te susjedne Bosne i Hercegovine, sudjelovalo je na glavnom misnom slavlju u Sinju, jednom od tri najveæa marijanska svetišta u Hrvatskoj, povodom blagdana Velike Gospe. Uz hodoèasnike, u sveèanoj procesiji sa slikom Èudotvorne Gospe Sinjske sudjelovali su predstavnici crkvenih, vojnih i civilnih vlasti. Tradicionalnu procesiju predvodio je splitsko-makarski nadbiskup dr. Marin Barišiæ, u pratnji alkara i alkarskih momaka, policajaca i hrvatskih vojnika te mladih sveæenika koji su nosili èuvenu ikonu. Slika Èudotvorne Gospe Sinjske štuje se veæ gotovo tri stoljeæa, a legenda o njoj vezana je uz spas Sinja od turske opsade i vitešku igru Alku.


- Nekretnine, tereni i kuæe u Hrvatskoj su danas na cijeni. Koliko smo mi toga svjesni, Hrvatska je postala atraktivna za strane bogate umirovljenike i tko zna za kakav kapital. Zanimaju se ne samo za prostor uz obalu, veæ i za terene i naše domove iza Biokova i Mosora. Zašto prodavati ono što æe sutra veæ imati daleko veæu cijenu? Zašto prodavati i siromašiti svoja buduæa pokoljenja? Da li zbog stvarne životne potrebe ili možda zbog sebiènosti i zatvorenosti samo u sadašnji trenutak? Potrebno je, braæo i sestre, izaæi iz vlastitog egoizma. Budi èovjek nade, jer sadašnjost nije jedini prostor življenja, rekao je meðu ostalim u propovijedi splitsko-makarski nadbiskup. (Z. KRŽELJ)

Glas Istre



... više ...


Što je više medija u Hrvatskoj i njihovo vlasništvo raznolikije, to se više krše osnovna naèela medijske etike pa se i ovdje radi na tome da se osnuje vijeæe za novinstvo u kojem bi predstavnici novinara i izdavaèa zajedno javno iznosili primjere u kojima se u medijima nekorektno ili lažno objeðuju predstavnici javnog života ili obièni graðani. Kada senzacionalizam postane jedina vrijednost vijesti, srozavaju se profesionalni novinarski standardi i struka degradira u oèima javnosti.
Hrvatsko novinarsko društvo i Vijeæe za medije Hrvatskog helsinškog odbora misle da bi ulazak izdavaèa u samoregulatorno tijelo koje se brine o tome da novinarstvo ne bude nièiji reket, nego da bude glas javnosti, vlasnike i izdavaèe doveo u odgovorniji položaj i onda kad se krši profesionalna etika, pa bi oni mogli lakše »primiriti« svoje novinare koji pišu objede, poluistine ili laži.

Medijska samoregulacija

Božidar Novak i Geza Stantiæ, èelnici Vijeæa za medije HHO-a, razgovarali su sa svim glavnim medijskim izdavaèima i svi su oni naèelno podržali osnivanje radne grupe koja bi u kratkom vremenu dogovorila i predložila hrvatski model za medijsku samoregulaciju.
Poèetkom jeseni bi tako HND, Udruga novinskih izdavaèa, Hrvatska udruga radija i novina, Vijeæe za medije HHO-a, Meðunarodni centar za obrazovanje novinara (ICEJ) u Opatiji i Zaklada »Konrad Adenauer«, pokušali dogovoriti sastav i radni djelokrug novog vijeæa za medije, koje bi za osnutak najvjerojatnije trebalo i zakonsku potvrdu.
Kako su nam rekli Stjepan Maloviæ, direktor ICEJ-a i njegova zamjenica Gordana Viloviæ, ICEJ je od Europske komisije zatražio novac iz PHARE programa kojim bi se omoguæio poèetak rada toga tijela.
- Još prije desetak godina, kad je dogovaran i donesen prvi hrvatski zakon o informiranju, bilo je govora o moguæem osnivanju vijeæa za medije, ali je tada još postojao strah da bi takvo vijeæe pridonijelo nekoj novoj politièkoj podobnosti za novinare. Sada je situacija potpuno drukèija i bilo bi dobro predložiti model vijeæa za medije najkasnije do kraja godine, kaže nam predsjednik HND-a Dragutin Luèiæ.

Polovica prigovora osnovana

Vijeæe èasti HND-a sada je jedino tijelo za samoregulaciju medija u Hrvatskoj. Tom vijeæu bilo tko može podnijeti podnesak protiv novinara ili medija za koje smatra da su prekršili pravila profesije, a njegovih pet èlanova tada odluèuje o osnovanosti toga podneska i opominje novinare zbog profesionalnih faula. No utjecaj Vijeæa èasti relativno je slab jer nijedan medij, osim internog profesionalnog glasila »Novinar«, ne objavljuje njegove odluke i stegovne mjere izreèene novinarima. Vijeæe èasti je u posljednje dvije i pol godine riješilo 152 zahtjeva da presudi o kršenju novinarske etike i ocijenilo je da je oko polovina tih prigovora na novinarski rad – bila osnovana.

Z. Duka

Glas istre

... više ...


Okrivljenik Branimir Glavaš ostaje na slobodi, a u zatvor ide svjedok Drago Hedl. Nakon svih moguæih zapleta, moguæ je, barem privremeno, i ovakav rasplet ove sudsko-medijske trakavice. Glavaš bi ostao na slobodi zato što po procjenama pravnika nema novih elementa dostatnih za njegovo pritvaranje, dok Dragi Hedlu prijeti pritvor jer ne želi svjedoèiti. "Svjedoèenje se ne može raditi po sistemu hoæu-neæu", objašnjava odvjetnik Zvonimir Hodak. Svaka osoba, dodaje, mora doæi na suðenje i svjedoèiti. Prema tome, na suðenje mora doæi i svjedok Drago Hedl.

Predviða kako æe istražni sudac unatoè Hedlovoj najavi kako neæe svjedoèiti pozvati Hedla kojemu, ne bude li suraðivao sa sudom, prijeti novèana, a u konaènici i zatvorska kazna od mjesec dana. Hodak objašnjava da nema ništa neobièno u tome što Državno odvjetništvo u tijeku procesa u više navrata traži pritvaranje okrivljenika. No, sporno može biti to što, tvrdi, postoji dosluh izmeðu Tužiteljstva i svjedoka Hedla. On je svojim istupima i dao alibi Tužiteljstvu da ponovno, veæ treæi put, zatraži pritvaranje Glavaša.

Drago Hedl je, podsjetimo, izjavio kako odustaje od svjedoèenja jer ne želi sudjelovati u pravosudnoj farsi, a odmah su se potom pojavila nagaðanja da bi državni odvjetnik Mladen Bajiæ mogao ponovno zatražiti Glavaševo pritvaranje. "Oèito je da postoji tajna veza izmeðu Tužiteljstva i Hedla", zakljuèuje Hodak.

 

Autor Dražen ÆURIÆ

... više ...


Predsjednik Stjepan Mesiæ smatra da je ravnatelj PU osjeèko-baranjske županije Vladimir Faber pogriješio kad je prije desetak dana nazvao Branimira Glavaša kako bi ga pitao je li mu se spreman isprièati zbog nekih prijašnjih uvreda. "Nema što Faber nazivati èovjeka kojeg se tereti da je èinio ratne zloèine. Ako Faber misli da mu je Glavaš nanio neku štetu, trebao je kao policajac zahtijevati intervenciju državnog odvjetništva ili, pak, osobno zatražiti sudsku zaštitu", kazao je Mesiæ u intervjuu Hrvatskom radiju. Predsjednik je izrazio razumijevanje za odustanak Drage Hedla od svjedoèenja u istrazi protiv Glavaša. "Nije mi èudno što je Hedl reagirao na takav naèin jer što netko može iznositi u javnost, koristeæi Internet, ono što je sudska tajna, ono što govore svjedoci. To je tajna sve dok ne bude donesena presuda", ustvrdio je Mesiæ koji vjeruje da je sluèaj Glavaš pokazao da u Hrvatskoj još uvijek nije uspostavljena vladavina prava, s obzirom na to da su neki ljudi iznad prava. "Glavaš uèini nešto protuzakonito, a onda govori kako nije znao da se to ne smije. Meðutim, nikakvo opravdanje nije ako netko ne poznaje zakone", zakljuèio je Predsjednik.
Komentirajuæi razinu slobode medija u Hrvatskoj, Mesiæ je pojasnio razloge svoje tužbe protiv Veèernjeg lista. Taj dnevni list Mesiæ je tužio zbog teksta "Glas Koncila: Mesiæ bio kadrovik Udbe", prenesenog potkraj lipnja iz feljtona objavljenog u Glasu Koncila. Mesiæ, meðutim, tvrdi da nije rijeè o iskljuèivom prenošenju teksta, nego da je “Veèernjak” "otišao korak dalje", nazivajuæi ga Udbinim kadrovikom. Iako je “Veèernjak” objavio demanti iz Ureda predsjednika, Mesiæu smeta što se list nije isprièao, nego je ustrajao u tvrdnji da je rijeè o prenesenom tekstu. "To je notorna laž, ali mi u našoj javnosti imamo još ustašoida, koji se tu i tamo pomalo skrivaju na ovaj ili onaj naèin, a ja svoj antifašizam javno iznosim i to mnogima vjerojatno smeta", kazao je Mesiæ. Dodao je da ureðivaèku politiku Veèernjeg lista ne naziva ustašoidnom, ali i da u Veèernjem listu ima onih kojima smeta njegov antifašizam pa koriste svaku priliku da bi ga napali. Na pitanje tko stoji iza napada, Mesiæ je odgovorio kako je rijeè o onima koji su na kriminalan naèin proveli privatizaciju Veèernjeg lista i kojima se ne sviða demokratizacija zemlje i otvaranje prema Europi. Ocijenio je da nadležne institucije nisu do kraja rašèistile pitanje privatizacije Veèernjeg lista, a za saborsko istražno povjerenstvo koje je imalo utvrditi okolnosti te privatizacije kazao je kako ono nije imalo interesa da se istina utvrdi, te da je "ostalo negdje na sredini puta". "A bilo bi dobro da hrvatski graðani znaju da nije netko kupovao novine zbog toga da bi mogao reklamirati svoje proizvode. To su prièe za malu djecu. Tamo su poznati akteri, oni su rekli èijim novcem i u koju svrhu se kupuje Veèernji list, a to je dovoljno da se ide dalje u procesuiranje", dodao je.(Hina)

... više ...


Još istoga dana pismo je iz DORH-a proslijeðeno istražnom sucu Zdenku Posavcu na zagrebaèki Županijski sud. No Posavec ga nije proèitao, jer upravo ovih dana koristi godišnji odmor.
"Želim vas izvijestiti", piše Hedl Bajiæu, "da od svjedoèenja ne odustajem zbog straha od Glavaša i njegovih jurišnika, nego iz prosvjeda što takve stvari mogu nesmetano prolaziti i da se Glavašu tolerira da govori i radi što hoæe".

Jurišnici u akciji

Za ilustraciju, Hedl pismu prilaže novinske tekstove sa Glavaševim posljednjim uvredama na raèun svjedoka Vjenceslava Billa, osjeèkog šefa policije Vladimira Fabera, te na Hedlov vlastiti raèun.
Svu trojicu Glavaš je u medijima proglasio luðacima kojima æe osobno platiti psihijatrijsko lijeèenje.
"Objede koje Glavaš veæ godinama širi ne pogaðaju me, jer ono što izjavljuje najbolje svjedoèi o njemu, njegovu kuænom odgoju i žalosnoj civilizacijskoj razini jednog zastupnika Hrvatskog sabora.
No nakon takvih istupa njegovi jurišnici u Osijeku redovito stupaju u akciju", kaže Hedl, ustvrdivši kako uèestalo dobiva prijeteæe telefonske pozive i poruke.
U svibnju ove godine na Hedla su fizièki nasrnuli trojica Glavaševih sljedbenika, vrišteæi da æe ga "ubiti kao psa".
"Ne želim svojim sudjelovanjem u istražnom postupku dati legitimitet naèinu na koji se provodi dosadašnja sudska istraga, jer smatram da je u pitanju farsa, da ne upotrijebim i težu, ali prikladniju rijeè", tako Hedl završava svoje pismo.
Hedlovo pismo, oèito, gorki je prijekor Mladenu Bajiæu što je izgubio dvoboj s istražnim sucem Zdenkom Posavcem koji je, odbivši zahtjev za Glavaševim pritvorom, zakljuèio kako osumnjièenik zapravo ne zastrašuje svjedoke optužbe.
Ipak, eto, Glavaš je najmanje jednog svjedoka, Dragu Hedla, uspješno prognao iz istražnog postupka, èak bez zastrašivanja. Hedl jednostavno želi, kako reèe, zaštititi svoj "ljudski i moralni integritet".

Blokirana istraga

Sam Hedl objašnjava kako se Bajiæu obratio krajnje uznemiren istragom koja sve èini ne bi li samu sebe blokirala.
Kaže: "Znam pouzdano, kada je Ante Ðapiæ poèeo nizati imena svjedoka optužbe, mnogi od njih odustali su od svjedoèenja. Jednom je svjedoku napadnuta majka, drugom je otrovan pas, mene su èekali u zasjedi, a sada su dva svjedoka i šef policije predmet javne hajke."

piše Jasna BABIÆ
   

Šèekiæ: Pismo èeka Posavca

Ratko Šèekiæ, šef zagrebaèkog istražnog centra, vrlo je suzdražan u službenim izjavama koje se tièu sudaèkih odluka njegova kolege.
— Ne komentiram. A pismo je, u formi podneska, stavljeno u spis. Oèekuje suca Posavca kada se vrati s godišnjeg odmora — izjavljuje za Slobodnu Dalmaciju.

   

Pritvaranje preventivno

Zakon o kaznenom postupku obvezuje istražne suce da osumnjièenika pritvore preventivno, zbog moguænosti da na svjedoke izvrši presing.
Kako se objašnjava u jednoj od presuda Vrhovnog suda iz listopada 2005., dovoljno je da "postoji bojazan da bi okrivljenik boravkom na slobodi mogao ometati istragu".

... više ...


Britanska novinska agencija Reuters objavila je juèer da povlaèi fotografije koje je za njih snimio samostalni libanonski fotograf Adnan Hajj. Naime, otkriveno je da je dvije slike o sukobu Izraela i Hezbolaha prepravio koristeæi program Photoshop. Ne postoji gori prekršaj standarda Reutersa za naše fotografe nego kad namjerno manipuliraju slikom - rekao je urednik fotografije Tom Sylukoveny. Hajj je nakon jednog od izraelskih zraènih napada na Beirut koristio Photoshop kako bi na slici bilo više dima i kako bi bio što tamniji. Retuširao je i fotografiju izraelskog lovca F-16 kojem je dodao još dva plamena, uz jedan koji je ispuštao.  (R,Ž.T.)

... više ...


 Norveški novinar, osumnjièen da je izmislio intervju s Billom Gatesom, Michaelom Schumacherom i Oprah Winfrey, priznao je u ponedjeljak da je »varao« u svojim èlancima objavljenima u velikim listovima. »Nemam nikakve isprike. Samo pojašnjenja. No èinjenica je da sam varao u pojedinim sluèajevima«, napisao je Bjoern Benkow, neovisni novinar u javnome priznanju koje je objavio dnevnik Dagens Naeringsliv. Prošlog je tjedna norveški Microsoft osporio autentiènost intervjua Billa Gatesa, utemeljitelja informatièkog diva Microsoft. Tekst intervjua potpisao je Bjeorn Benkow a objavili su ga švedski visokotiražni Aftonbladet te u norveški magazin Mann. U tome èlanku najbogatiji èovjek na svijetu tvrdi da u džepu nikada nema ni novèiæa. U svojem priznanju 66-godišnji novinar pojašnjava da istina nije ni crna ni bijela i da je on slavne liènosti doista sretao i s njima razgovarao no okolnosti i datumi nisu autentièni. Svoje je intervjue pojasnio umjetnièkom slobodom kojoj se utekao zbog svog slabijeg zdravstvenog stanja zbog èega mu je smanjena pokretljivost. [Hina]

... više ...


1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118
AKTUALNO