hrvatsko novinarsko društvo croatian journalists' association
Perkovčeva 2 | 10 000 Zagreb | Tel: 482-8333 | Faks: 482-8332 | E-mail: hnd@hnd.hr

Arhiva priopćenja

Odaberite godinu i mjesec

Ukupno: 2347

Predsjedniku Hrvatskoga novinarskog društva Zdenku Duki saborska Služba za odnose s javnošæu juèer je odbila izdati stalnu akreditaciju za Sabor. Duka je propusnicu zatražio kao novinar Novog lista, ali je odbijen pod izlikom da su njegove novine veæ dobile predviðenu kvotu akreditacija. Voditeljica saborske službe Ružica Šimunoviæ kaže da stalne propusnice mogu dobiti samo izvjestitelji iz Sabora, a ostali samo dnevne iskaznice. - Ako bi se Duka pozvao na svoju funkciju šefa HND-a, onda bi to riješili u dogovoru s tajnikom Sabora - objasnila je Šimunoviè.

V. Reškoviæ

... više ...


H.E. Vojislav Kostunica
Prime Minister of Serbia
Nemanjina 11
Belgrade
Serbia
 
Vienna, 28 February 2008
 
Your Excellency,
 
The Vienna-based South East Europe Media Organisation (SEEMO), a network of editors, media executives and leading journalists from South East Europe and an affiliate of the International Press Institute (IPI), is alarmed about the recent wave of violent attacks on journalists in Serbia.
 
According to information before SEEMO, journalists reporting on the protest “Kosovo je Srbija”, held on 21 February 2008 as a reaction to Kosovo’s proclamation of independence, were subjected to serious physical attacks. A photojournalist from Holland’s NRC Handelsblad, Dirk-Jan Visser, sustained broken ribs, while two Russian journalists from Russia Today, an English-language TV station, also suffered physical injuries. In addition, the crew of Radio Televizija Srbije (RTS) was attacked during a separate protest.
 
In the meantime, Serbian radio and television station B92 has received written threats ever since Kosovo’s declaration of independence, including a montage video, posted on YouTube, which juxtaposed images of guns firing with footage of B92 anchors. On 20 February, B92 received a bomb threat by e-mail, forcing the staff’s evacuation. The following day, protesters surrounded the B92 building at 6pm, trapping the staff inside until well after midnight. Thankfully, police officers managed to prevent attacks on the building.
 
Moreover, according to information before SEEMO, on 25 February 2008, Milica Ivanovic, a journalist for Beta news agency and the newspaper Blic, was attacked while reporting on the unrest at the Mutivoda crossing between Serbia and Kosovo. When the journalist asked for protection from police officers standing nearby, her request was refused. According to reports, a B92 cameraman who was also present avoided harm by removing the station’s logo from his camera after hearing members of the crowd asking about the B92 crew.
 
SEEMO strongly condemns these repeated and targeted attacks on journalists in Serbia, as well as the failure of the police force to adequately protect them. Journalists must never become targets, regardless of their reporting style or their background. Furthermore, any attacks must carry consequences and be fully investigated.
 
We urge Your Excellency to do everything in your power to provide a secure environment for journalists, and to remind all involved of the importance of the media’s freedom to report on current events, which ensures the Serbian people’s right to information, and is a crucial element in a free democracy.
 
We thank you for your attention.
 
Yours sincerely,

Oliver Vujovic
SEEMO Secretary General
 
 

SEEMO PRESS RELEASE MONTENEGRO

 

Vienna, 28 February 2008

 

The Vienna-based South East Europe Media Organisation (SEEMO), a network of editors, media executives and leading journalists from South East Europe and an affiliate of the International Press Institute (IPI), appeals to Montenegrian ex-president and former prime minister Milo Djukanovic to drop his one million Euro lawsuit against Vijesti, Montenegro’s leading newspaper.
SEEMO first spoke out against the lawsuit when, on 3 September 2007, Milo Djukanovic pressed defamation charges against Zeljko Ivanovic, founder and director ofVijesti, a Podgorica-based daily, Ljubisa Mitrovic, the publication’s editor-in-chief, as well as its publishing house, “Daily Press”. Djukanovic is expected to return to the prime minister post.
SEEMO encourages Djukanovic to seize the opportunity provided by his new mandate by dropping all charges against the publication as a sign of good will. Such a move would constitute a first positive step, and serve as a signal that the government permits and even encourages freedom of speech, a vital aspect of true democracies.


 ---------------------------------------------------------------------
SEEMO is a regional network of editors, media executives and leading journalists in South East Europe.
 
****
SEEMO - IPI, Spiegelgasse 2/29, 1010 Vienna, Austria, Tel (SEEMO+HELP LINE): +43 1 513 39 40, Tel (SEEMO): +43 1 512 90 11 11, Fax: +43 1 512 90 15, E-mail: info@seemo.org, Web: http://www.seemo.org
 

 

... više ...


Poštovani,
u povodu najnovijih istupa naše bivše sindikalne povjerenice Danice Jurièiæ-Spasoviæ, mi èlanovi sindikata, ali i ostali èlanovi redakcije Business.hr-a, ponukani smo reagirati jer neistine koje je iznijela nanose štetu ugledu naših novina. Sindikat novinara Hrvatske upoznat je s našim stajalištima, dok Hrvatsko novinarsko društvo, èiji predsjednik Zdenko Duka u sluèaju kolegice Jurièiæ-Spasoviæ, kojoj je ponuðen raskid ugovora o radu, upuæuje poziv za zaustavljanjem „šikaniranja novinarskih aktivista“, nije uopæe kontaktiralo redakciju i zatražilo oèitovanje nas novinara, njezinih kolega.
Problemi u sindikalnoj podružnici Business.hr-a poèeli su kada je Danica Jurièiæ-Spasoviæ nekoliko puta u ime podružnice iznosila stavove o kojima nas prethodno nije konzultirala. Nakon neuspjelih pokušaja razgovora te napisa u Novinaru o temama vezanim uz sindikalni rad i (ne)zakonite otkaze u Business.hr-u imenovali smo novoga sindikalnog povjerenika. Bili smo nezadovoljni istupima naše sindikalne povjerenice, koja
nas je, u nedostatku argumenata kojima bi potkrijepila svoje tvrdnje da smo svi u redakciji izloženi mobbingu, nazvala èlanovima žutoga sindikata jer smo na strani poslodavca. Nikada nismo Danici Jurièiæ-Spasoviæ osporavali legitimnu borbu za sindikalna, radna i druga prava, no nismo pristajali na to da vlastiti nerad i probleme u komunikaciji s urednicima prikriva sindikalnim angažmanom koji nanosi štetu ugledu novina, u èijem stvaranju, u vrlo dobrim radnim i profesionalnim uvjetima, svi zdušno sudjelujemo.
U Business.hr-u nema mobbinga i zabranjenih tema, a kako su naši kolegiji javni, o tome, kao i o kolièini „istraživaèkih tema“ koje je predložila kolegica Jurièiæ-Spasoviæ, možemo svi posvjedoèiti. Usto, uredništvo vodi evidenciju o radnom uèinku novinara u redakciji. Ona jasno pokazuje koliko radi kolegica Jurièiæ-Spasoviæ koja, sklanjajuæi se iza fraze o svojemu istraživaèkom novinarstvu, pokušava prikriti oèito: da svojim radom ne udovoljava visokim profesionalnim kriterijima Business.hr-a, koji æe uvijek poticati neovisno novinarstvo.
Unatoè neprekidnom javnom blaæenju Business.hr-a, od kojega se mi, koji vrijedno obavljamo svoj posao (a neki od nas rade dvostruko i trostruko više od kolegice Jurièiæ-Spasoviæ) javno ograðujemo, i te kako smo uvjereni u uspjeh našeg projekta.

Sindikalna podružnica Business.hr-a,
Tomiæ Dražen, predsjednik

i kolege iz redakcije:Jasmina Zeljak, Željko Šojer, Saša Paparella, Saša Æetkoviæ, Hrvoje Knez,Nataša Vlašiæ, Josip Bohutinski,Danijela Joziæ, Irena Habjanec, Dinka Premužiæ, Dijana Suton, Sanda Smoljo Bazdulj, Neven Barkoviæ, Ivan Blaževiæ, Predrag Vuèiniæ.
Zagreb, 25.02.2008.

... više ...


Dok se u svijetu potpisuju peticije kojima se traži njegovo izbacivanje iz nogometa, u trenutku kada mu èak stižu i prijetnje smræu, a engleski novinari razglabaju o tome je li posjetio Eduarda u bolnici ili nije, Martin Taylor izgleda da i nije posebno zabrinut.

U ponedjeljak se pojavio na treningu prve momèadi Birmingham Cityja u klupskom kampu Wasthills te, kada to veæ u nogometnom smislu nije kadar, doživio trenutak slave u onom medijskom.

Svjestan èinjenice da se našao u središtu pozornosti, ponašao se kao zvijezda. Kroz špalir novinara provozao se osmjehujuæi se u svom Audiju A6. Taj osmijeh nije skidao s lica ni tijekom treninga.

Od nespretnog do idiota

Znakovito je bilo primijetiti da jedino on na treningu nije nosio kostobrane. Inaèe, suigraèi su mu javno izrazili potporu. Nakon treninga otišli smo provjeriti što o Tayloru misle zaljubljenici u nogomet, što Englezi svakako jesu.

Ublažene nadimke poput “nespretni” ili “slon”, što su ih forsirali lokalni mediji, navijaèi su ubrzo pretvorili u “idiot” i “luðak”. Kada tako nešto izgovori i jedan od voða navijaèa Bluesa, Dave Mooner, kojega smo sreli u pubu Victoria, gdje se okuplja “prva ekipa”, postaje jasno da nešto nije u redu.

- Mi navijaèi Bluesa smo ludi, ali Taylor je potpuni luðak. Tko je taj tip uopæe? Tek je došao u klub i veæ nas je osramotio. Tko ga je uopæe doveo ovamo i zašto? Ovako se ne ponaša pravi profesionalac. Èuo sam kako prièaju da mu je žao, ali sam èuo i da je to namjerno napravio. Kako deèko ne igra u reprezentaciji, vjerojatno se nije osvetio za Wembley ili razmišljao o sljedeæim kvalifikacijama. Prije æe biti da ga je netko nagovorio - isprièao je Mooner.

Èak i taksisti koji ne prate nogomet znali su za “tamo nekog divljaka” koji je slomio nogu igraèu Arsenala. Žao je zbog toga bilo èak i èuvarima Birminghamova trening-centra koji su rekli kako bi im bilo draže da smo došli zbog nogometa, nego zbog Taylora.

Dres koji ništa ne znaèi

A na pitanje tko je on uopæe, najznakovitiji odgovor ipak je dala prodavaèica u fan shopu kluba. Naime, upitali smo je za njegov dres, a žena je iskreno odgovorila kako joj isto pitanje još nikada nitko nije uputio. - Ah, Taylor... Taylor... Taj dres još nitko nije kupio otkako je prešao u klub - rekla je.ƒ

'S hrvatskim novinarima ne prièamo'

Glasnogovornik Birmingham Cityja Jon Shaw, osim samog Martina Taylora, juèer je prema svim znanim kriterijima zaslužio titulu najveæeg razbojnika. Èovjek koji je novinarima trebao dogovoriti intervjue sa navedenim igraèem ili barem managerom Alexom McLeishom, na kraju nikome osim Sky televizije nije omoguæio ništa. Na posebnom piku našli su mu se hrvatski novinari.

- Zašto ste vi uopæe došli ovdje, upitao nas je.

Kada smo mu rekli zbog Taylora i situacije oko Eduarda, izvukao je sve najgore iz sebe.

- Mi ovdje prièamo o nogometu i nièemu drugom. Ne postoji nikakva situacija i razlog zašto bi vas primili. Tko ste vi uopæe? Kakvi hrvatski novinari...s vama ne prièamo, nastavio je arogantno.

Kako smo odluèili igrati njegovu igru, upitali smo ga bi li možda poželio Eduardu èestitati 25. roðendan koji zbog njegovog Taylora Dudu danas baš i nema zašto slaviti.

- Pa mi smo Eduardu oduvijek željeli sve najbolje, poruèio je Jon Shaw. 

... više ...


Media Release

25 February 2008

IFJ Says Media Regulator Should End Suspension of Togolese Journalist


The International Federation of Journalists (IFJ) today called on the media regulatory body of Togo to end the suspension of journalist Daniel Lawson-Drakey and overturn the ban on his columns, saying that the decision that his work has been unethical was based on political concerns.

“We protest against this sanction, which aims to silence a professional journalist whose critical reporting upset the authorities,” said Gabriel Baglo, Director of the IFJ Africa office. “We call on the leaders of the High Authority of the Audiovisual and the Communication to cancel this penalty unconditionally.”

On 19 February, the High Authority of the Audiovisual and the Communication (HAAC) announced “the definitive suspension of editorials, columns, comments or analyses of Daniel Lawson-Drackey on Nana Fm,” a private radio station in Lomé, the capital city of Togo. The HAAC said that Lawson-Drackey’s radio broadcasts violate the principles of “respect of the dignity of the human person and the ethics in the field of information and communication.”

The IFJ believes that journalists should regulate the industry themselves to ensure ethical reporting. It also believes that reporters should be able to report on the government without fear that they will be silenced if they write or broadcast critical stories.

“We reject this decision of the HAAC, because it is the result of a false and abusive reading of the Press and Communication Code,” said Augustin Koffi Amega, Secretary General of the Union of Independent Journalists of Togo (UJIT).

For further information contact the IFJ: +221 33 842 01 43
The IFJ represents over 600,000 journalists in 120 countries

 

... više ...


Nakon što mi je HND dao podršku zbog šikaniranja i klevetanja od glavne urednice Business.hr-a Ðurðice Klancir, koja su uslijedila zbog moga  zalaganja za radna i profesionalna prava novinara, dovedena sam u situaciju da se sada na stranicama HND-a moram braniti od pisma koje su poslali kolege iz  Business.hr-a.
Protiv urednice Klancir podiæi æu tužbu, ali s kolegama u Business.hr-u, pak, nisam ni u kakvome sukobu i ne znam što ih je natjeralo da èak sude i o mome novinarskom radu i da potpišu pismo èiji je inicijator novi sindikalni povjerenik Business.hr-a, Dražen Tomiæ. Za kolegu Tomiæa mogu samo navesti da se za moga sindikalnog mandata , kada je bio zamjenik sindikalne povjerenice, nije nikada založio ni za jednog kolegu ili kolegicu kojima je bio uruèen otkaz. Štoviše, kao tadašnji predsjednik Zbora slobodnih novinara HND-a, govorio je i da se za poboljšanje statusa novinara honoraraca ne treba zalagati.

Sve vrijeme, sve èlanove sindikalne podružnice SNH-a u Business.hr-u o svemu sam iscrpno obavještavala kao sindikalna povjerenice putem zajednièkoga sindikalnoga maila, kao i SNH.

Tijekom mandata sindikalne povjerenice u radu mi je pomagala pravna savjetnica Dušanka Marinkoviæ Draèa.

U redakciji Business.hr, u tom novom projektu poslovne novine, zabilježena je tijekom dvije godine velika fluktuacija zaposlenika, oko 15 novinara i grafièara je napustilo redakciju.

Napominjem, da se glavna urednica Business.hr-a Ðurðica Klancir u godinu dala otkazima riješila svih novinskih aktivista u toj redakciji, i predsjednice ogranka HND-a, a sada i sindikalne povjerenice SNH-a.

Navest æu stoga ukratko protuzakonitosti glavne urednice Ðurðice Klancir i tadašnjeg direktora Željka Šundova kojima sam se suprotstavljala tijekom dvogodišnjega mandata sindikalne povjerenice SNH-a u Business.hr-u, i to iskljuèivo u skladu s oèitovanjima struènjaka za radno pravo.

- kolovoz 2006. – Uprava Business.hr-a u otkazima za djelatnike Andrinu Luiæ, Marija Briškog, Tomislava Ronèeviæa, Davorku Denac, neistinito navodi da se s njihovim otkazima složio sindikat

- kolovoz 2006. – sindikat se oèituje protiv otkaza ugovora o radu za izvršnu urednicu Andrinu Luiæ. Obrazloženje: tijekom šestomjeseènog probnog roka zaposlenici nije iznesen prigovor na rad. Dva mjeseca kasnije uruèen joj je otkaz, a nije joj ponuðen ugovor o radu pod izmijenjenim uvjetima na poslovima novinara. U obrazloženju otkaza Uprava Business.hr-a za novinarku Luiæ navodi «da je poslodavac provjerio i utvrdio da ni uz dodatno obrazovanje za zaposlenicu ne mogu pronaæi radno mjesto». Andrina Luiæ podigla je tužbu protiv Business.hr-a i radni spor je u tijeku na Opæinskom graðanskom sudu u Zagrebu. Zbog sluèaja kolegice Luiæ i Sindikat novinara Hrvatske (SNH) obavijestio je dopisom Švedski sindikat novinara.

- Kolovoz 2006. – sindikat se oèituje protiv otkaza ugovora o radu za grafièara Marija Briškog. Obrazloženje: nije donesen Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta i poslodavac nije nièim dokazao da je obim poslova u grafièkoj redakciji smanjen od 2005. Mario Briški podigao je tužbu protiv Business.hr-a i radni spor se vodi na Opæinskom graðanskom sudu u u Zagrebu.


- Studeni 2006. – na web stranicama Business.hr-a objavljen je oglas za zapošljavanje novinara s protuustavnom i protuzakonitom diskriminatorskom dobnom granicom od 18 – do 27 godina. Protiv ovoga oglasa prosvjedovala je podružnica SNH-a i HND-a u Business.hr-u, kao i SNH i HND. Naknadno je SNH zbog ovoga oglasa drugi put dopisom obavijestio Švedski sindikat novinara.

- Studeni 2006. – novinarki Renati Ivanoviæ i predsjednici ogranka HND-a uruèen je izvanredni otkaz. Sindikat se oèituje protiv, i navodi da je otkaz protuzakonit. Obrazloženje: lijeènièko i pravno obrazloženje ukazuje da nije povrijeðen institut bolovanja. U otkazu ugovora glavna urednica Klancir novinarku Ivanoviæ proziva za «neprihvatljive i štetne stavove» ne navodeæi o kojim je stavovima rijeè, kao i za «narušavanje radne discipline u redakciji». Od 33 èlana redakcije tada 30 èlanova redakcije izjavljuje da im novinarka Ivanoviæ nije ni s èim narušila radnu disciplinu. Pod ucjenom, izreèenom od direktora Šundova, prema principu «uzmi ili ostavi» novinarka Ivanoviæ potpisuje u Business.hr-u sporazumni otkaz uz otpremninu.


- Srpanj 2007. – honorarna suradnica Business.hr-a Nives Zemba, nakon dvogodišnjeg rada s obvezama zaposlenika zaposlena na neodreðeno vrijeme, uz dodijeljeni joj i službeni mail i mobitel, traži od sindikata da posreduje kod uprave Business.hr-a jer veæ dvije godine radi na autorski ugovor za kojega pravni struènjaci utvrðuju da je protuzakonit i da se taj ugovor ima smatrati ugovorom o radu ili treba pozvati Državni inspektorat. Glavna urednica Klancir tek tada novinarku Zembu etiketira lošom novinarkom i otkazuje joj suradnju. Identiènu intervenciju sindikata nakon šest mjeseci rada na tzv. autorskome ugovoru zatražila je honorarna suradnica Ivana Gretiæ, kojoj je takoðer od glavne urednice Klancir odmah otkazana suradnja.

- 14. rujna 2007. – kao sindikalna povjerenica svjedoèila sam na Opæinskom graðanskom sudu u  radnom sporu Andrine Luiæ koja je tužila Business.hr. Nakon svjedoèenja glavna urednica Klancir poslala je SNH-u klevetnièko pismo protiv mene s izmišljotinom da sam je na hodniku suda napala pogledom «punim mržnje». Objavila sam njezino pismo u Novinaru, oèitovala se o njemu, a da je rijeè o neistinama SNH-u je potvrdio i odvjetnik angažiran u ovom sluèaju za SNH Hrvoje Zdilar.


- 12. veljaèe 2008. – svjedoèila sam kao sindikalna povjerenica u radnom sporu Marija Briškog koji je tužio Business.hr. Glavna urednica Klancir u službenom razgovoru najavila mi je  otkaz nekoliko dana ranije 7. veljaèe 2008. Otkaz koji mi je u meðuvremenu pripremljen i na papiru takoðer je protuzakonit jer sam po isteku sindikalnog mandata, prema èlanku ZOR-a 190., još u tzv. zaštitnom šestomjeseènom razdoblju  kada se sindikalnom povjereniku ne može otkazati ugovor o radu.

Danica Jurièiæ Spasoviæ

 

 

... više ...


Želim preduhitriti zlobna pitanja i komentare s obzirom na trenutak objavljivanja. Da, priruènik ima i èitavo poglavlje pod naslovom “Intervju i autorizacija” i njegovim išèitavanjem vrlo se jasno mogu detektirati pogreške i propusti zbog kojih se kolegi Davoru Butkoviæu i Jutarnjem listu dogodio svima poznati skandal, baš kao i najblaže reèeno nekorektnosti nekih konkurentskih medija u tretiranju tog sluèaja i njegovim manipuliranjem.

No, povod da o tome danas pišem je sluèaj Ivaniševiæ.

Naslovi poput onog “Reket zamijenio palicom” upravo vape za tim da se definira èime je to u ovom sluèaju zamijenjeno novinarstvo. Zdrav razum, temeljna ljudska pristojnost i dobar ukus oèito nisu bili dovoljni, pa æu posegnuti za primjerom koji je u poglavlju “Privatni život” spomenutog priruènika izmišljen u svrhu pouèavanja novinara.

Navodi se hipotetska situacija u kojoj su novinari nepobitno doznali da je pobaèaj uèinila zastupnica konzervativne stranke, žestoka i militantna zagovornica zabrane abortusa. S obzirom na njezin utjecaj, položaj i politièki program, pravo javnosti da sazna za njenu neiskrenost, moralnu nedosljednost i manipulatorstvo postaje jaèe od prava dotiène na privatnost takve osobe.

Od žutog novinarstva još je gore novinarstvo koje to ime uopæe ne zaslužuje
Uvjeren sam da nikome ovdje ne moram crtati èitavu analogiju hipotetstkog i stvarnog sluèaja da bih dokazao kako se dugotrajno i uporno èeprkanje i uhoðenje, a potom objavljivanje detalja iz privatne, štoviše, najintimnije sfere života slavnog tenisaèa, a samim tim i svih ostalih njemu na bilo koji naèin bliskih osoba, nikako ne može opravdati bilo kakvim javnim interesom. Tu se radi o najvulgarnijem traèanju i podilaženju sramotnoj voajerskoj radoznalosti koju, nažalost, mediji èesto smatraju glavnom osobinom svoje publike. Osim osoba koje postanu predmet takve znatiželje, a da to nisu tražili, na taj naèin ponižava se i èitatelje/gledatelje, a na kraju, bili oni toga svjesni ili ne, i same novinare koji u tome sudjeluju.

Naroèito je gnjusno kada se potom u tim istim medijima tobože suosjeæajno jeca nad jadom prevarene žene i njezine djece nakon što je i njihova privatnost brutalno provaljena i bezobzirno izložena javnosti. Što se fizièkog napada tièe, to se nikad ne može braniti. Ali, u prilog Gorana Ivaniševiæa, èiji smo buran temperament na teniskim terenima dobro upoznali, a èesto i obožavali, treba mu priznati prisebnost i samokontrolu kad je palicom za golf pogodio samo kameru ne ozlijedivši fotoreporteru ni nokat.

Nije loše podsjetiti da je žutilo u novinarstvo nezaustavljivo prodrlo još krajem 19. stoljeæa zahvaljujuæi beskrupuloznosti kojom je tiražu svojih novina u nebesa dizao èovjek èijim je tako zaraðenim novcem utemeljena prva škola novinarstva na Columbia University, a potom i nagrada koja je danas sinonim novinarske izvrsnosti - Joseph Pulitzer.

Štoviše, sam izraz “žuto novinarstvo” nastao je prema “Yellow Kidu”, žutom klincu iz stripa Richarda Outcaulta kojeg je iz Pulitzerovog New York Worlda, u pravom ratu žutila, za svoj New York Journal preoteo notorni William Randolph Hearst (filmski ozloglašen za sva vremena kao Wellesov “Graðanin Kane”).

Ali od žutog novinarstva postoji još gore, novinarstvo koje to ime, pa ni žute boje, uopæe ne zaslužuje. Ako sam u krivu, onda svakoj babi traèari (a to može biti i muškarac) koja bi za širenje svojih zluradih ogovaranja u ovom tehnološki tako naprednom vremenu poèela koristiti kuæno raèunalo, printer, kameru ili neki blog, treba odmah dati iskaznicu Hrvatskog novinarskog društva.

... više ...


Producent je ugledni Interfilm, a filmska debitantica i ekspertica za haaško sudovanje o ratnim zloèinima film je prijavila za prikazivanje na 17. danima hrvatskog filma koji æe se krajem ožujka održati u Zagrebu. Naravno, film najprije treba izabrati selektorica za dokumentarce Nana Šojlev.

Višnja Starešina je još 2006. godine prošla na natjeèaju Ministarstva kulture za sufinanciranje filmova kada se natjecala s naslovom "Muzikanti pred Haaškim sudom" (i to uz Slavena Žimbreka), a sada æe podastrijeti film s promijenjenom, ali ništa manje atraktivnom temom koja bi sasvim sigurno mogla zainteresirati i strane distributere.

U "Treæem pohodu" Starešina istražuje i djelovanje al-Qaide i drugih radikalnih islamistièkih grupa koje su se u nedavnom ratu domogle geopolitièki izuzetno zanimljivog položaja Bosne za svoju infiltraciju. Kao Veèernjakova novinarka, Starešina je pratila rad Haaškog suda, a bila je i dugogodišnja Veèernjakova dopisnica s Meðunarodne konferencije UN u Ženevi.

O tim je temama objavila i dvije zapažene knjige "Vježbe u laboratoriju Balkan" i "Haaška formula", te održala niz predavanja, od kojih hrvatski politièari, na žalost, ništa nisu nauèili.

... više ...


IFJ Condemns Somali Government Forces Raid of Newspaper

The International Federation of Journalists (IFJ) today condemned the recent raid by government forces on the offices of the Waayaha private newspaper in what was suspected to be an attempt to confiscate their equipment and prevent the journalists from covering military operations in the neighborhood.

“It is unacceptable for government forces to behave like bandits,” said Gabriel Baglo, Director of IFJ Africa office. “We condemn this move and call on the Prime Minister of the Transitional Federal Government (TFG) to take urgent action to ensure the journalists’ equipment is returned and they can work in total safety.”

According to the National Union of Somali Journalists (NUSOJ) on Tuesday, TFG security forces who were conducting security operation in Bakara market, went into Waayaha’s nearby offices and searched them. The soldiers took 5 digital cameras and 3 mobile phones and threatened to kill the journalists if they tried to take back their equipments.

It is suspected that the government forces wanted to intimidate the journalists and take their equipment so that they would not be able to cover the ongoing operations in the market.

"Journalists are not combatants, and government leaders must end brutalities of the security forces against media companies and their people,” said Omar Faruk Osman, Secretary General of NUSOJ.

For further information contact the IFJ: +221 33 842 01 43
The IFJ represents over 600,000 journalists in 120 countries

... više ...


Slavonski Brod - Sve uèestalije prozivanje novinara i njihovih redakcija za nedolazak na konferenciju za novinare ili zbog objavljivanja izjava izreèenih "on the record" ili pak zbog naslova, od strane brodskih politièara, bio je povod Ogranku Hrvatskog novinarskog društva Brodsko-posavske županije da javno pozove sudionike politièkog života u Slavosnkom Brodu da svojim djelovanjem pridonesu višim standardima slobodnog i neovisnog rada novinara.

"Ogranak HND-a upuæuje apel i novinarima da neprostranim i objektivnim radom pridonesu boljem informiranju javnosti o ljudima i dogaðajima, jer je to jedini put koji vodi održanju digniteta novinarske profesije", poruèila je kolegicama i kolegama predsjednica Ogranka Višnja Ružojèiæ. (A. B.)

... više ...


Brazil: Twenty articles of the Press Law
deemed incompatible with the Constitution
 

On Thursday 21 February, the Supreme Court of Brazil granted a provisional decision suspending the application of 20 articles of the 1967 Press Law. The Supreme Court considered that these articles should no longer be in force or applied because of their incompatibility with the democratic values and press freedom standards of the 1988 constitution.

The 1967 Press Law was adopted during the dictatorial regime and as a result imposed a number of restrictions to freedom of press that were in direct contradiction with the values of a democratic society. ARTICLE 19 had repeatedly pointed out problems with this outdated legislation and welcomes the fact that its revision is under debate both in the courts and in the congress.” said Dr. Agnès Callamard, Executive Director of ARTICLE 19.

The Democratic Labour Party (known by the acronym PDT) filed this week a lawsuit before the Supreme Court arguing that the legal confusion around the Press Law legal provisions poses serious risk to the protection of the right to freedom of expression, and specifically, freedom of press.

The Supreme Court decided to suspend a number of articles in the Press Law, including those authorizing the imposition of censorship to public entertainment events, such as shows and performances; forbidding the involvement of foreigners in media outlets; or those imposing higher sanctions for calumny, defamation and slander when the crime has been committed by or through the press. The Supreme Court suspended the articles which allowed the apprehension of printed material inciting to social and political subversion; and the closing down of media outlets irrespective of judicial decision. It also suspended the article that prevented the proof of veracity in defamation cases against certain authorities, including the President of the Republic.

The Supreme Court also suspended the articles that imposed an indemnification ceiling in civil defamation cases against the press, and that imposed a time limit for an offended party to file indemnification lawsuits for declarations printed or broadcasted by the media.

While ARTICLE 19 welcomes the suspension of a number of these articles, it is concerned that some may need further consideration, particularly with respect to international standards and best practices in the field of freedom of expression. For instance, the adoption of a ceiling to civil defamation lawsuits or of a time limit to file a defamation lawsuit may not necessarily be detrimental to freedom of expression or freedom of the press. These two issues must be reconsidered in order to avoid imposing excessive limitations that may further inhibit freedom of the press and freedom of expression in general.

The Supreme Court decision is both provisional and preliminary, meaning that it can be modified before the end of the case and that the final decision is not in any way bound or restricted by it.

ARTICLE 19 urges the Brazilian Supreme Court to conduct the review and revision of the Press Law on the basis of Brazil’s obligations under international law. It should revoke those legal provisions within the Press Law that violate international standards on freedom of expression and best practices in the area. ARTICLE 19 also urges the Brazilian Congress to expeditiously discuss and approve a new law drafted in accordance with these same standards and practices”. said Dr. Callamard.
 

NOTES TO EDITORS

·         For more information, please contact Paula Martins at 55 (11) 3057 0042 or paula@article19.org

·         ARTICLE 19 is an independent human rights organisation that works around the world to protect and promote the right to freedom of expression. It takes its name from Article 19 of the Universal Declaration of Human Rights, which guarantees freedom of expression

 

... više ...


Tanka prevaga vladajuæih u Brodsko-posavskoj županiji i u Slavonskom Brodu lokalne politièare drži u kontinuiranom predizbornom stanju. U takvom okružju uèestali su pritisci na novinare i novinske redakcije koji djeluju na ovom podruèju. Zbog toga je ogranak Hrvastkog novinarskog društva za Brodsko-posavsku županiju uputio javni poziv svim sudionicima politièkog života u Slavonskom Brodu da svojim djelovanjem pridonesu višim standardima slobodnog i neovisnog rada novinara. "Ogranak ovom prilikom poziva i kolege novinare da nepristranim i objektivnim radom pridonesu boljem informiranju javnosti o ljudima i dogaðajima u sredinama iz kojih izvještavaju. To je jedini put kojim se može iæi s ciljem održanja digniteta naše profesije", kaže Višnja Ružojèiæ, predsjednica ogranka HND-a za Brodsko-posavsku županiju. (M. Vr.)

... više ...


Ostala sam neugodno iznenaðena kada me nazvao novinar Hine i zamolio komentar priopæenja koje ste Vi potpisali i koje je plasirano na web stranicama HND-a. Spominje se sluèaj naše novinarke Danice Jurièiæ, prenose se njezini sudovi i ocjene o Business.hr-u, a da prije objave tog priopæenja niste ni pokušali stupiti u kontakt sa mnom, glavnom urednicom. Žao mi je što ste poslušali samo jednu stranu i što niste ni pokušali udovoljiti temeljnom novinarskom pravilu: pitaj drugu stranu.
Business.hr je ponosan na svoju neovisnu poziciju i nikada nikome nije zabranjen tekst: kod nas ne postoje zabranjene teme, niti zabranjeni likovi.
Obraæam vam se stoga kao predsjedniku Društva novinara i tražim Vašu zaštitu kao glavna urednica projekta protiv kojeg sustavno šire laži dvije aktivistice Vašeg društva.
Prvo, Renata Ivanoviæ, sadašnja predsjednica Zbora istraživaèkih novinara, od trenutka odlaska iz Business.hr-a plasira laži da je prognana iz profesionalnih razloga.
Želim Vas i sve kolege novinare obavijestiti da to nije toèno. Osobno sam, kao glavna urednica kojoj je izdavaèka kuæa Bonnier povjerila zadatak ekipiranja redakcije za Business.hr, pozvala Renatu Ivanoviæ da nam se pridruži. Zašto? Jer sam smatrala da je iskusna novinarka. Znala sam da je radila u Areni, u Globusu, a kratko smo radile i zajedno u Poslovnom dnevniku. Znala sam da je svojedobno dobila otkaz u Areni, da je za odlazak iz EPH tražila i dobila znaèajnu otpremninu. Renata Ivanoviæ zna ono što mnogi novinari ne znaju: promovira svoj rad, istièe svoje uspjehe iz prošlosti, voli živjeti na staroj slavi. Voli objašnjavati da su joj mnoge velike istraživaèke teme propale zbog poslodavaca koji su je sprjeèavali u tome da posao dovede do kraja. Nisam se osvrtala na primjedbe kolega iz EPH da su mnogi njezini tekstovi bili zapravo zadani „odozgo“, da je odraðivala ono što su joj nareðivali. Renata je voljela njegovati „status žrtve“ steèen u EPH.
Primila sam, dakle, u krilo Business.hr-a „staru zvijezdu“ Renatu Ivanoviæ. Sada, meðutim, nije bilo zlih poslodavaca koje se moglo uz kavu optuživati da sprjeèavaju novinarski rad. Sada se mogla pokazati njezina puna novinarska vrijednost. Dobila je i najviši moguæi novinarski status i plaæu. Ali u ovom okruženju posvemašnje slobode Renata nije uspijevala: pokazalo se da sama nema kontakte kojima bi dolazila do ekskluzivnih informacija, a s prijedlozima urednika „muèila“ se tjednima. Uslijedili su bezobrazluk prema prvonadreðenim urednicima, podcjenjivanje kolega u redakciji, pokušala je imati ekstra status, koji po rezultatima nije mogla imati. Nikada joj niti jedna tema nije zabranjena. A oèekivali smo mnogo više od nje.
Na kraju je sve završilo bezobrazlukom i prema poslodavcu: tvrdila je da je na bolovanju, a usred bolovanja smo je vidjeli kako govori na skupu HND-a u Opatiji. Nikome iz uredništva to nije ni najavila. Pokušaj razgovora o svakom problemu Renata je doživljavala kao napad. Na kraju mi je prijetila da æe me tužiti za mobbing. Kao razlog je navodila: nepozdravljanje pri ulasku u redakciju. Nikada nisam bili nepristojna prema njoj ili prema bilo kome drugome. A kamoli nešto više. Evo vam prepuna redakcija svjedoka.
Na kraju je otišla sporazumno. Sa znaèajnom otpremninom. Ali ona se i dalje trudi biti „žrtva“,  ostala je njezina potreba da napakosti cijelom projektu, da razara kako zna i umije.
Još na poèetku stvaranja Business.hr-a Renata Ivanoviæ i Danica Jurièiæ odluèile su osnovati sindikalnu podružnicu i ogranak HND-a. Postavile su se na funkcije: Danici sindikat,  Renati HND. Svi su imali preèeg posla i nitko nije imao ništa protiv.
Uostalom, nitko ovdje i dalje nema ništa protiv stvarnoga sindikalnog angažmana ili angažmana u HND-u.
No, želim Vas upozoriti da se Vama, i svima nama, dogaða problem: neradnici i spletkaroši pokušavaju se sakriti iza funkcija.
Danica je nakon Renatina odlaska slijedila misiju: dokazati da s Business.hr-om nešto ne valja. Èitali smo njezine laži i optužbe. „Novinar“ je prenosio što je i kako ona htjela, a da nitko iz uredništva „Novinara“ nije ni nazvao i pitao mene, primjerice, imam li kakav komentar. Fuæka se, vidim, dragim iskusnim kolegama za „drugu stranu“. Svaki funkcionar HND-a ili Sindikata može reæi što hoæe, može lagati, spletkariti...,ali oni su posjedovanjem funkcije automatski neupitni, nedodirljivi ili savršeni.
Nije ni sazivala èlanove sindikalne podružnice, radila je što je htjela, nije ih ni informirala. Kada su joj èlanovi sazvali sastanak, prijetila je da æe diæi hajku u „Novinaru“. Pa su ljudi mislili: idemo ovo riješiti mirnim putem, još joj je malo do kraja mandata. Ponovno se kandidirala, ali su je kolege odbili. Sve o tome možete, valjda, doznati u središnjici Sindikata.
Sada je veæ ona pisala i dramila na sve strane da su i svi drugi kolege novinari na krivom putu, da žele osnovati lažni sindikati itd. Laž na laž. Prijetnje i opsesivna potreba da se razara Business.hr. Svi su bili u krivu, samo ona u pravu.
Istodobno: poslodavac je inzistirao na vrlo otvorenom odnosu sa Sindikatom. Svaki put kada je tražila, Danica Jurièiæ bila je ukljuèena u sastanke i informirana o svim potezima poslodavca.
Cijelo to vrijeme Danica Jurièiæ radila je vrlo malo. Upola manje od njezinih kolega novinara s istom plaæom. Bila je bahata i otresita prema urednicima. Oni su mi dolazili na kolegije i tražili da se problem riješi, da više ne mogu. Svaki pokušaj urednièkoga razgovaranja s novinarkom Danicom Jurièiæ bio je mobbing. Pisala mi je dopise: malo na vi, malo na ti. Pa sam i ja poèela pisati opomene i izbjegavati susret s njom nasamo, bez svjedoka. Jer sam shvatila da je spremna lagati tek tako.
Na kraju je to i potvrdila. Nakon pokušaja poslodavca da mirno razriješi situaciju s njom,  Danica Jurièiæ plasirala je potpunu laž: da je se želimo riješiti zbog njezina navodnog istraživanja rada TDR.-a. Danica Jurièiæ svoje zadnje tekstove o TDR-u objavila je sredinom 2006. Otad nije ništa nudila niti najavljivala na tu temu. Na svim našim kolegijima na kojima se govori o temama sudjeluju svi novinari. Provjerite je li ikome ikada Danica najavila istraživanje o TDR-u. Niti jedan njezin tekst nije završio u ladici. Dapaèe, oèekivali smo da radi i istražuje mnogo više. Bodrili je. Bili beskrajno strpljivi. Osobno sam se suzdržavala od odgovaranja na njezine napade i neistine po „Novinaru“..., baš zato što smo vjerovali da æe Danica shvatiti da ovdje nema nikakvih vjetrenjaèa protiv kojih se želi i treba boriti.
Ali protiv laži da smo se udružili s TDR-om da bismo je potjerali moramo se boriti svim sredstvima. Neovisnost Business.hr-a je neupitna. To je naša glavna snaga i ne možemo dopustiti da se kalja lažima osobe koja želi sakriti vlastiti nerad.
Poštovani predsjednièe, dragi kolege novinari i urednici, nemojmo dopustiti da se neradnici i spletkaroši sakrivaju iza funkcija.
Danas se s ovim problemom suoèavam ja, i novinari Business.hr-a, a sutra æe se to dogoditi Vama.
Poštovani predsjednièe, molim Vas da pronaðete naèina da utvrdite istinu o radu u Business.hr-u i sankcionirate one koji funkcije unutar HND-a pokušavaju zloupotrijebiti za sakrivanje nerada. Oni svojim nastojanjem vrijeðaju i sve one novinare koji doista trpe pritiske i šikaniranja iz profesionalnih razloga.

Pozdrav,
Ðurðica Klancir,
Business.hr

 

... više ...


Sastanku Zbora istraživaèkih novinara prisustvovalo je devet èlanova: Nataša Ban-Leskovar, Damir Deviæ, Renata Ivanoviæ, Ivan Zvonimir Èièak (na poèetku), Danica Jurièiæ, Dušan Miljuš i Željko Peratoviæ u dvorani HND-a u Perkovèevoj 2, te Helena Puljiz i Slavica Lukiæ u telefonskom kontaktu.
Sastanak je sazvan povodom prikupljanja informacija i razmatranja najnovijih sluèajeva vezanih za profesionalnu i radnu degradaciju u matiènim redakcijama dvoje èlanova Zbora; Danice Jurièiæ, novinarke tjednika Business.hr-a i Dušana Miljuša, novinara i donedavnog urednika crne kronike Jutarnjeg lista.

1. Dušan Miljuš izvjestio je Zbor kako mu je 4. veljaèe, kad je došao na posao nakon više od mjesec dana bolovanja glavni urednik Jutarnjeg lista Tomislav Wruss usmeno priopæio da ga se smjenjuje s mjesta urednika crne kronike. Kao razlog je navedeno, rekao je Miljuš, da je kao urednik imao pogrešne procjene, a razlog je i njegova loša komunikacija sa zamjenicima glavnog urednika. Miljušu je istodobno pohvaljen njegov autorski doprinos novini i toj rubrici. Na pitanje èlanova Zbora je li iznesen koji konkretan primjer pogrešne urednièke procjene ili urednièkog propusta, Miljuš kaže da nije niti jedan, iako je i sam istom prilikom tražio da mu se primjerima obrazloži smjena. Tražio je i pismeno obrazloženje. Tijekom proteklih deset dana Dušan Miljuš još nije dobio pismeno obrazloženje smjene s urednièkog mjesta, a još uvijek ga JL vodi i u impressumu kao urednika, iako je tražio da se isti dan od smjene njegovo ime iz impressuma briše.

Zbor istraživaèkih novinara poslao je prije sastanka molbu za informacijama glavnom uredniku JL-a Tomislavu Wrussu o razlozima smjene kolege Miljuša. Do održavanja sastanka Zbora, a ni do dana pisanja ovog izvještaja, odgovor nije stigao.
Na pitanje na koji naèin on sam može protumaèiti razloge svoje smjene kolega Miljuš je rekao:
„Ne mogu izrièito tvrditi da ona ima veze s èituljom objavljenom u Veèernjem listu i sa sluèajem Ivane Šikiæ, ali, te su stvari povezane. Kako to da mi par mjeseci prije tih dogaðaja i mog pisanja o ubojstvu Zeèeviæa i prije propitkivaja u tekstovima o podrijetlu imovine Zeèeviæa, te prije objave èitulje, koju je potpisala Zeèeviæeva sestra, a objavljena je povodom upravo tog mog teksta - u redakciji nije izreèen niti jedan prigovor na moj urednièki rad. Do tada nisam dobio prigovor koji bi bio povezan s nekim od navedenih razloga moje smjene.“
Na pitanja èlanova Zbora kako se osjeæa nakon što je smijenjen Miljuš kaže: „Osjeæam se izloženim. Kao da je redakcija, novina u kojoj radim, odaslala poruku ne meni, nego njima, pripadnicima kriminalnog miljea i organiziranog kriminala, da su oni pobjednici, a drugim kolegama koji u kroz svoj novinarski rad prate pravosuðe, crnu kroniku - da nisu zaštiæeni u redakcijama u kojima rade.“

2. Danica Jurièiæ izvijestila je Zbor kako ju je 7. veljaèe glavna urednica Business.hr-a Ðurðica Klancir pozvala u svoju urednièku sobu na razgovor. Sastanku je bila nazoèna i direktorica za kadrovske poslove Ðurða Stilin.
„Klancir mi je rekla da novina prelazi na dnevni ritam i da me ne bi u tom projektu angažirali «jer su joj urednici rekli da u dnevnoj poslovnoj novini ne mogu raèunati sa mnom jer imaju primjedbi na moj rad i da ne mogu sa mnom komunicirati». Istaknula je da mi Uprava nudi sporazumni raskid radnog odnosa uz neku otpremninu.
Obzirom da sam se tijekom dvogodišnjeg mandata sindikalne povjerenice u Business.hr-u u više navrata uvjerila kako je urednica Klancir sklona manipulativnom naèinu govora koji služi samo etiketiranja novinara i osoba, a ne argumentiranim obrazloženjima, upitala sam je koji urednici nisu zadovoljni sa mnom i na što se toèno žale. Naime, dan ranije mi je zamjenik glavne urednice Ratko Boškoviæ predložio da odem u Beli Manastir i da napravim reportažu o tvornici biorazgradive plastike, koja je u vlasništvu Borisa Mikšiæa, što sam prihvatila iako energetski sektor nije podruèje kojim se bavim. Zbog toga mi nije bilo jasno kakav problem u komunikaciji imamo urednik Boškoviæ i ja. I s urednicom Gordanom Grgas dogovaram teme na kolegiju i u redakciji. Rekla sam urednici Klancir da s urednicima komuniciram i da mi nisu iznijeli nikakve konkretne prigovore, i da ništa takvoga što ona navodi meðu nama nije bilo. Nakon toga je poèela vikati na mene: «Nije ništa bilo, je li!»
Uzvratila sam da takav razgovor nema smisla, da nikakav usmeni sporazumni raskid ugovora o radu ne prihvaæam i neka mi da prijedlog otkaza ugovora o radu na papiru da se moj odvjetnik o tome može oèitovati. Tada je uzvratila «onda æemo poduzeti nešto drastiènije», ne definirajuæi što toèno.
Direktorica kadrovskog odjela Ðurða Stilin koja je bila nazoèna sastanku nije prozborila ni rijeè. Obzirom da je od poslodavca u tvrtki imenovana i kao osoba kojoj se zaposlenici mogu potužiti za narušavanje dostojanstva i zlostavljanje na poslu, oèekivala sam da æe zatražiti jasnu argumentaciju od urednice Klancir, ali nije.
Bila sam povrijeðena kao osoba, jer mi je Ðurðica Klancir bila dvije godine urednica u prijašnjoj redakciji poslovnog dnevnog lista Dnevnik, kasnije preimenovanom u Poslovni dnevnik, kojega je pokrenuo EPH. Bila je izuzetno zadovoljna sa mnom kao novinarkom, a pretpostavljam i kao osobom jer je svaki dan u pauzi ispijala kavu sa mnom, a kada je postala glavna urednica u Business.hr-u zvala me je da doðem u taj projekt raèunajuæi na moj novinarski doprinos vrlo ozbiljno.
Bila je zadovoljna mojim radom sve dok nisam kao sindikalna povjerenica odbila prilagoditi se interesima poslodavca, i kada sam se u skladu sa radnim zakonodavstvom RH, usprotivila prvim otkazima u Business.hr-u za koje su odvjetnici SNH-a tvrdili da su protuzakoniti. Oèekivala sam da æe urednica Klancir razumjeti moj dosljedan sindikalni angažman, obzirom da je u prijašnjoj redakciji i u sindikalnoj podružnici SNH-a «Dnevnik», gdje sam takoðer bila sindikalna povjerenica, ona bila zamjenica sindikalne povjerenice! Tada smo praktièno zajedno i vrlo uspješno pregovarale o zaštiti radnih prava i plaæama novinara s EPH, kada je poslodavac odluèio prodati Dnevnik drugom vlasniku.
Meðutim, u poslovnom tjedniku Business.hr-u, èiji je vlasnik švedski izdavaè Bonnier, glavna urednica Klancir pokazala je da ni u èemu ne slijedi švedsku transparentnost u odnosu sa zaposlenicima, koja se naglašava zaposlenicima prilikom zapošljavanja, pa niti domaæe radno zakonodavstvo. Meðutim, u otkazima zaposlenicima koje sam kao sindikalni povjerenik imala prilike vidjeti novinare se neargumentirano etiketiralo nesposobnima ne samo za novinarski posao, nego, u jednom sluèaju za bilo koji posao u izdavaštvu, te èak i za «neprihvatljive i štetne stavove», bez navoðenja o kojim bi to stavovima bilo rijeè. Zbog protuzakonitih otkaza u Business.hr-u SNH je tijekom 2006./07. u dva navrata izvijestio Švedski sindikat novinara, o èemu svjedoèe i radni sporovi protiv Business.hr-a na Opæinskom graðanskom sudu u Zagrebu.
Odbila sam 7. veljaèe 2008. svojevoljno sporazumno raskinuti s redakcijom u kojoj sam zaposlena više od dvije godine i kamo sam došla na osobni poziv Ðurðice Klancir.

Od tada, pa sve do dana pisanja ovog izvještaja kolegica Jurièiæ nije dobila nikakve usmene ili pismene informacije vezano za svoj buduæi status u redakciji i pod tim pritiskom radi veæ dva tjedna.
Glavnoj urednici Ðurðici Klancir Zbor je uputio molbu za informacijama vezano za najavu otkaza èlanu Zbora Danici Jurièiæ. Glavna urednica se vrlo brzo odazvala molbi i uputila pisani odgovor na upit, koji je istodobno dat na uvid svim èlanovima Zbora. Èlanovi Zbora su razmotrili sadržaj pisanog odgovora i na sastanku zakljuèili kako o njemu ne mogu raspravljati, jer tu urednica Klancir navodi teške uvrede na raèun novinarke Jurièiæ, kojima kolegicu pokušava obezvrijediti i poniziti ne samo kao novinarku veæ i kao osobu.
 
Na pitanje kako ona tumaèi moguæe razloge najavljenog otkaza ugovora o radu kolegica Jurièiæ je navela kako je neprekidno imala naznaka da je u redakciji nepoželjna. To je uvijek koincidiralo s njezinim radom sindikalne povjerenice, odnosno, angažmanom oko novinara kojima je iz raznih razloga i povoda tijekom proteklih godinu i pol dana najavljeno raskidanje radnog odnosa.
„Od trena kad sam se angažirala kao sindikalna povjerenica u zaštiti radnih prava kolega poèeli su i problemi u komunikaciji s glavnom urednicom. Najèešæe me pokušava ignorirati, èak sam je mailom upozoravala da se nadam da ima razumijevanja za moju zakonsku ulogu sindikalne povjerenice, jer sam u redakciji i novinarka i da jednostavno moramo razgovarati, buduæi je prekid komunikacije sa zaposlenikom osnova mobbinga».
Urednica Klancir je izazvala i nekoliko ekscesnih, vrlo gnjevnih situacija, kad sam Upravu tvrtke upozoravala da krše Ustav i ZOR, a vezano za objavljivanje oglasa za zapošljavanje novinara s diskriminatorskom dobnom granicom od 18 – 27 godina. Nakon jednog mog svjedoèenja u radnom sporu protiv Business.hr-a oklevetala me je u pismu poslanom SNH-u u kome je iznijela neistinu da sam je na hodniku suda napala «pogledom punim mržnje». O tome sam se javno oèitovala u Novinaru, kada sam na stranicama Novinara opisala na koji sam naèin šikanirana u Business.hr-u zbog sindikalnoga rada i gdje sam upozorila – da æe mi se po isteku mandata sindikalne povjerenice upravo ovo dogaðati – da æe mi uruèiti otkaz.
Danica Jurièiæ u istom je razdoblju objavila nekoliko jakih istraživaèkih tema iz podruèja gospodarskog kriminaliteta, koje su prenosili vodeæi tiskani i elektronski mediji. Njezin status u redakciji nije se zahvaljujuæi tim temama popravljao, veæ štoviše, sustavno se pogoršavao, iako su teme bile citirane, na naslovnicama, i iako su podizale image novini koja se reklamira kao otvorena, kao novina koja nema zabranjenih tema, te novina koja iz tjedne forme prelazi u dnevnu i svaki takav dobar rejting može joj biti najbolja reklama.
 
Stavovi Zbora istraživaèkih novinara izvuèeni iz rasprave:
 

Buduæi se radi o èlanovima Zbora istraživaèkih novinara, kojem je jedna od kljuènih zadaæa navedena i prilikom osnivanja Zbora, da æe razmatrati, raspravljati i donositi sudove o svim aktualnim i buduæim sluèajevima, radnim i profesionalnim problemima u kojima se naðu njegovi èlanovi prilikom obavljanja svog posla, na sastanku su kroz raspravu izneseni sljedeæi stavovi koje navodimo kao stavove Zbora istraživaèkih novinara:

1. Sluèajevi kolega Danice Jurièiæ i Duška Miljuša samo su posljednji u nizu sliènih sluèajeva radnog i profesionalnog šikaniranja novinara koji su izloženi, ne samo prijetnjama od strane osoba iz kriminalnog miljea (što se i do sada dogaðalo), veæ i istovremenim napadima urednièko-upravljaèkih struktura iz njihovih redakcija. Sve èešæe, u Hrvatskoj se sankcioniraju, otpuštaju ili smjenjuju oni novinari i urednici koji su otvorili opasne, istraživaèke teme iz gospodarskog ili organiziranog kriminala, te oni koji su svojim novinarskim tekstovima razotkrivali podrijetlo imovine moænih ljudi ili moænih društvenih skupina. Ili pak oni koji se usuðuju privatno ili javno postavljati «nezgodna» pitanja. Teško je povjerovati da su takve pojave tek sluèajnosti, jer ne treba biti posebno analitièan kako bi se zakljuèilo da redakcije sankcioniranjem svog novinara ili urednika koji se bavi opasnim temama, odašilju snishodljivu i jasnu poruku organiziranim kriminalnim i gospodarskim moænicima o tome da su ti novinari laka meta, te da je na njih «otvorena sezona lova». A upravo to je vidljivo na primjeru kolege Miljuša koji se s dužnosti urednika smjenjuje nedugo nakon što mu je u tisku objavljena svojevrsna smrtovnica (tzv. èitulja) u kojoj mu organizirani kriminal šalje svojevrsni «žuti karton», odnosno posljednju, jezovitu opomenu zbog istraživanja podrijetla njihove imovine. I nije trebalo dugo èekati da podzemlje ispravno protumaèi takve poteze urednièko-upravljaèkih struktura, što pokazuje i slijedeæa èinjenica: ovih je dana, povodom ubojstva Vinka Rodiæa, kolegu Miljuša pred drugim novinarima javno napao i izvrijeðao stanoviti Šiškiæ, kojeg dio javnosti percipira pripadnikom podzemlja.

2. Zbor istraživaèkih novinara odbacuje sve lažne argumente i teze, o tome da se u sluèajevima sankcioniranja, smjenjivanja ili otpuštanja kolega koji se bave istraživaèkim temama, zapravo radi o radno-pravnim razlozima ili pak o meðuljudskim, komunikacijskim ili karakternim nesuglasicama u odnosu novinar-novinar ili novinar-urednik. Rijeè o puno dubljoj i opasnijoj pozadini, što uz ostale, pokazuje i sluèaj kolegice Ivane Dragièeviæ-Velièkoviæ, koju je Ravnateljstvo HRT-a sankcioniralo samo zato što je, nakon ubojstva Davora Zeèeviæa èija je djevojka urednica u Informativnom programu HTV-a, u privatnoj mail poruci postavila naèelno pitanje «Vlada li mafija HRT-om?». Pri tome je posebno indikativna èinjenica da je tekst kolege Miljuša o sluèaju ubojstva Zeèeviæa prije objavljivanja u Jutarnjem listu dostavljen HTV-u i Ivani Šikiæ, djevojci ubijenog Zeèeviæa, a da do danas nije javno razjašnjeno tko je, kako i zašto to uèinio.

3. Važno je tu naglasiti da redakcija JL-a u sluèaju Dušana Miljuša, nakon što mu je objavljena èitulja, niti nakon njegove smjene, nije nastavljala rad na temama koje je otvorio, èime bi dala dokaz da teme o kojima je pisao uistinu nemaju nikakve veze s njegovom smjenom. U istraživaèkom je novinarstvu, naime, jedno od glavnih pravila, ne puštaj prièu dok je živa. Kad se prestane to èiniti radi se o jasnoj indikaciji da su upravo teme koje je novinar otvorio uzrok njegovog stradanja. Postoje nebrojeni primjeri iz podruèja istraživaèkog novinarstva u europskim zemljama, i u Americi, koji govore u prilog toj tvrdnji. Kad novinar koji je otvorio neku prièu i nastrada, svi novinari u toj novinarskoj disciplini u svim medijima se na neki naèin udružuju, nastavljaju istraživati dotiènu prièu i otkrivati skriveno ne samo u cilju da javnost dozna punu istinu, veæ u ovom sluèaju i u cilju svojevrsne kolegijalne urote radi zaštite dotiènog kolege i u konaènici obrane nezavisnosti profesije! U Hrvatskoj se to još nikada nije dogodilo. Dogaða se suprotno, teme se napuštaju, nastaje šutnja koja samo pogoduje i moænim skupinama, ali i izdavaèima da se lakše riješe novinara istraživaèa iz nekih svojih samo njima znanih interesa i sprega.

4. Mi smo kao novinari prisiljeni raditi i živjeti u «fazama» koje ne ovise o našem trudu, radu, otkriæima, strasti i profesionalnosti i drugim «alatima» koje ulažemo u posao, veæ ovise o trenutnim odnosima moæi u društvu. Hrvatsko istraživaèko novinarstvo tako živi u doziranoj demokraciji: smije se pratiti onoliko koliko odreðenom politièkom ili gospodarskom centru moæi odgovora. Radi se o doziranoj, kontroliranoj slobodi medija. Tko prekoraèi te granice koje veze nemaju s profesijom najèešæe nastrada degradacijom ili otkazom.

 

... više ...


 Hrvatsko novinarsko društvo najoštrije prosvjeduje zbog šikaniranja naših èlanova u pojedinim redakcijama koji su angažirani na zaštiti profesionalnih i radnih prava novinara, koji upozoravaju na nepravilnosti i nezakonitosti, te odbijaju pokoriti se senzacionalizmu i neetiènome novinarstvu. Zahtijevamo stoga od odgovornih u medijima da prestanu s poticanjem naših èlanova na napuštanje redakcija, pa i struke, te da prestanu zlorabiti i najmanje povode za uruèenje upozorenja pred otkaze i raskidanje ugovora o radu.
Sve je oèitije da se aktiviste HND-a beziznimno šikanira da bi se sprijeèilo da i svi drugi novinari u redakcijama zastupaju svoje mišljenje.
   Posljednji u nizu pritisaka sluèaj je dugogodišnje novinarke Danice Jurièiæ Spasoviæ, koja se zauzimala za kolege u redakciji a kojima se prijetilo otkazima ili im se naposlijetku i otkazao radni odnos. Sada tjednik Bussines.hr i njoj nudi raskid ugovora o radu, iz sasvim nejasnih razloga.
Uvjereni da je rijeè o problemu koji se još može premostiti unutar redakcije, pozivamo poslovodstvo lista Bussines.hr da kolegici Jurièiæ Spasoviæ, bez odlaganja i ikakvih daljnjih posljedica po nju, omoguæi da nastavi neometano raditi. Pozivamo, takoðer, glavnu urednicu Ðurðicu Klancir da uloži dodatni napor da bi izgladila eventualne nesporazume s višegodišnjom suradnicom Danicom Jurièiæ Spasoviæ, koju je, poznajuæi je otprije, osobno preporuèila za ovaj posao u redakciji Bussines.hr. Uostalom, kolegici i ne može biti uruèen otkaz još barem nekoliko mjeseci jer je kao bivša povjerenica SNH-a zaštiæena zakonom.
Ponovo pozivamo sve poslodavce da ispune zakonsku obvezu i zajedno s predstavnicima uredništava donesu statute redakcija, kojima bi se institucionalno reguliralo prevladavanje konfliktnih situacija do kojih, prirodom posla, neminovno dolazi.   
HND æe o problemima naših èlanova nastaviti obavještavati Meðunarodnu i Europsku federaciju novinara, a o svemu kani informirati i inozemna sjedišta vlasnika medija u Hrvatskoj.


Za HND

Zdenko Duka, predsjednik

 


 

... više ...


20.02.2008.
Dobar posao

Zašto se Boris Beribak toliko trudio uhititi Zeca i prirediti mu medijski ražanj na kojemu se upravo vrti? Te se ovaj toliko naljutio da je fizièki nasrnuo na njega. Pa, zato što ta roba ima proðu i nemojmo sad ponovno raspravljati je li prije bila kokoš ili jaje, ponuda ili potražnja. I je li moralno medijski dokumentirati intimna otkliznuæa slavnih osoba.
Nego, ajmo malo prièati o radnoj etici. Jeste li gledali dokumentarni serijal “Paparazzi” koji se ovih dana prikazuje na televiziji, o radu jedne uspješne londonske agencije za proizvodnju takvih fotografija. Da? I, jeste li se barem jednom upitali - jesam li ja ovako spreman izgarati na svom poslu, izložiti se ovakvim neugodnostima, ponekad i poniženjima, uložiti ovoliko prekovremenih radnih sati u konaèni proizvod? Iskreno odgovorite prije negoli bacite kamen na paparazza koji se namjerio na “našega Gorana”.
A sad pošteno recite - biste li se dali u ruke lijeèniku koji je tako predan svojem poslu? Biste li voljeli da vas s takvim marom doèekaju na šalteru? Ili da nastavnik s toliko žara poduèava vaše dijete? Naravno. A buduæi da je i Beribakov posao legalan, mogu mu samo skinuti kapu: “Bravo, meštre! Da sam u prilici, zlatom bih te platio!”

... više ...


Vienna, 20 February 2008

 

The Vienna-based South East Europe Media Organisation (SEEMO), a network of editors, media executives and leading journalists from South East Europe and an affiliate of the International Press Institute (IPI), is alarmed by the recent death threat against Croatian journalist Drago Hedl.

 

According to information before SEEMO, on 12 February 2008, Drago Hedl, editor of the Croatian weekly Feral Tribune, received a death threat by way of a letter sent to his home address. Hedl has actively investigated war crimes committed against civilians in the eastern city of Osijek in 1991. Several other individuals involved in the trial for war crimes over the civilian deaths received the same letter, which contained warnings and a drawing of a scull. 

 

SEEMO is deeply concerned about this occurrence, especially because Hedl’s life has been threatened repeatedly in the past. Oliver Vujovic, SEEMO Secretary General, said that "investigative journalists are an important link for democratic societies and should thus receive full support and protection from the state. We urge the authorities to take these threats seriously and to do everything in their power to resolve the situation and protect Hedl.”

 

SEEMO would also like to emphasize that these intimidations not only threaten the lives of individual journalists, but also impinge on the public’s right to be informed and the principle of freedom of expression more generally. No democratic society can accept threats that impose self-censorship on journalists fearing for their lives. SEEMO will continue to monitor the situation, and urges the Croatian authorities to expeditiously investigate this case and ensure Hedl’s protection.

 

---------------------------------------------------------------------

SEEMO is a regional network of editors, media executives and leading journalists in South East Europe.

 

****

SEEMO - IPI, Spiegelgasse 2/29, 1010 Vienna, Austria, Tel (SEEMO+HELP LINE): +43 1 513 39 40, Tel (SEEMO): +43 1 512 90 11 11, Fax: +43 1 512 90 15, E-mail: info@seemo.org, Web: http://www.seemo.org

 

... više ...


Vrijede li Prvi i Drugi program HTV-a jednako? Buduæi da su glavna urednica Informativnog programa Hloverka Novak-Srziæ i nadreðeni joj direktor Programa HTV-a Domagoj Buriæ “zaratili” u nedjelju oko toga treba li specijalka o proglašenju neovisnosti Kosova biti na Prvom ili Drugom programu, Drugi program se, oèito, meðu HTV-ovim trudbenicima percipira kao druga liga.
Prièa, naime, kaže kako je Hloverka inzistirala na tome da specijalna emisija o Kosovu ide na Prvom programu, gdje su se te veèeri prikazivale dodjela Veèernjakove nagrade TV pregaocima i serija “Tužni bogataš”. Buriæ je to odbio, uvjeren kako mu nitko ne može doæi samo dan prije pa poželjeti naglo mijenjanje satnice. Na koncu, hijerarhijski jaèi ostao je jaèi – o Kosovu se govorilo na Drugom programu.
"DomagojNeki su požurili napraviti prvoklasni skandal, pa se pisalo kako se zbog HTV-ova ignoriranja politike u regiji u Programskom vijeæu HRT-a sprema buna. No, predsjednik Vijeæa HRT-a Zdenko Ljevak tvrdi nešto posve drugo:
– Nema tu nikakve drame, pogotovo jer su Hrvatska televizija i Hrvatski radio popratili sve dogaðaje, i to dobro. Ako se što i dogaðalo izmeðu Hloverke Novak-Srziæ i Buriæa, ne vidim nikakvih razloga za nezadovoljstvo.
Svi moramo znati da su nam Prvi i Drugi program jednako važni. A urednici moraju biti sposobni i odgovorni eventualne nesuglasice raspraviti unutar kuæe, a ne preko medija.
Osobno sam zadovoljan naèinom na koji je HRT pratio zbivanja na Kosovu, a drugo je pitanje je li se emisija mogla raditi dva tjedna prije, umjesto 24 sata prije – istièe Ljevak.
Je li se, dakle, emisija o priznanju Kosova mogla pripremati ranije, s obzirom na to da se danima znalo da je nedjelja rezervirana za feštu u Prištini? Pokušali smo to pitati i glavnu urednicu i direktora. No, kako to nakon ratova na Prisavlju uglavnom biva, njihovi su mobiteli bili nijemi za naše pozive. Ovaj put, meðutim, muk nije bio prouzroèen na brzinu polizanim ranama.

Paljba na kolegiju

Naime, kako se neslužbeno dalo doznati u ponedjeljak, na urednièkom kolegiju HTV-a, na kojemu inaèe ne sjedi i šefica Informativnog programa, direktor Programa HTV-a Domagoj Buriæ nije štedio kolegicu Novak-Srziæ. Srž èitave kritike stane u konstataciju kako su informativci zaboravili (!?) da im se u nedjelju dogaða proglašenje neovisnosti Kosova. Preciznije, sjetili su se u subotu.
O tome Suzana Jašiæ iz Programskog vijeæa HRT-a kaže:
– Mene su novinari zvali rano ujutro i kazali kako se èini da o Kosovu na HTV-u neæe biti ništa. Rekla sam, ako je to tako, sigurno je u pitanju neznanje, a ne zla namjera. Nikakvu hitnu raspravu nisam spominjala. Na kraju je emisije bilo, i to emisije kojom sam zadovoljna – kazala nam Suzana Jašiæ. Emisijom je zadovoljna i Darinka Janjanin, premda nije presretna naèinom na koji HTV prati globalnu politiku u regiji.
Janjanin problem vidi u nejasnoj koncepciji, zbog koje se, primjerice, “Otvoreno” profiliralo za teme od Dikana do Valentinova.

   

Drugi program – druga liga

•• Prvi i Drugi program nisu jednakopravni, a i teško da mogu biti. Ljudi ih jednostavno drukèije percipiraju, što nije ni èudo s obzirom na to da se takva slika o važnosti Prvoga stvarala godinama. Štoviše, da sutra proradi i ozbiljni “news” kanal HTV-a, opet æe gledatelji još dugo, dugo najviše vjerovati Prvom – ne dvoji Darinka Janjanin iz Programskog vijeæa HRT-a.

... više ...


Novinari Informativnog programa, predvoðeni urednicima specijalne emisije Dijanom Èuljak-Šelebaj i Draganom Nikoliæem, nisu mogli vjerovati kada im je Hloverka rekla da je, unatoè svim njenim nastojanjima, direktor Buriæ èvrsto ostao pri svom stavu odbijajuæi da emisiju o zbivanjima na Kosovu koja se neposredno tièu cijele regije prikaže na Prvom HTV-ovu programu.

- Radimo kao crnci. Nemamo samo “breaking news” nego i cijelu “breaking news emisiju”, s ukljuèenjima, gostima u studiju i naravno da nam je krivo što smo strpani na Drugi program. Istodobno, na Prvom programu emitira se dodjela nagrada Ekrana i TV serija “Tužni bogataš". Meni osobno zbivanja na Kosovu èine se važnijima od kriminalistièkih serija, ali kako te stvari ne spadaju u moju nadležnost, ne preostajke mi drugo nego da se sa svojim ljudima potrudim da mi naš dio posla obavimo najbolje što možemo, kaže H. Novak-Srziæ. 

Odbijanje termina

Domagoj Buriæ, meðutim, tvrdi da mu je Hloverka tek u subotu priopæila da bi Informativni program za nedjelju pripremio “specijalku” o Kosovu.

- Ne znam zbog èega mi to nije rekla na vrijeme. Jer, vremena je bilo. Ovako, ja zbog TV gledatelja ne mogu dopustiti da se program mijenja iz sata u sat kako nekome tog trena padne na pamet. Svjestan važnosti zbivanja na Kosovu, ponudio sam Hloverki da u nedjelju naveèer u 20 sati starta s emisijom na Drugom programu.Rekla mi je da joj to ne odgovara jer je zamislila da njena emisija krene oko 22 sata - objasnio je Buriæ. 

- A što se tièe toga da se “specijalka” prikazuje na Drugom, podsjetio bih da je i dio emisija o izborima u Hrvatskoj takoðer išao na 2. programu - zakljuèio je.

Propust oko Kosova: Èlanovi Vijeæa HRT-a:

‘Krivo je neznanje HTV-ovih urednika’

U Programskom vijeæu HRT-a veæ dulje traje nezadovoljstvo kako HTV izvještava o zbivanjima u regiji.  - Sigurno æemo to staviti na dnevni red iduæe sjednice, 27. veljaèe. Razgovarat æemo izvršava li HTV svoje programske obveze - najavio je Zdenko Ljevak, predsjednik Vijeæa HRT-a. Èlanica Vijeæa Marina Škrabalo mnogo je direktnija. - Rijeè je o apsolutnom pobaèaju. Urednici na HTV-u nisu prepoznali aktulana zbivanja na Kosovu kao žarišno pitanje regije.Oèito je da HTV nema koncepciju.

Javna TV bi trebala profesionalno i politièko izvještavanje prepoznati kao svoju prednost, a ne utrkivati se s komercijalnim medijima u proizvodnji treæerazrednih zabavnih sadržaja - smatra Škrabalo.  - HTV veæ tradicionalno pokazuje da je neosjetljiv na zbivanja u okruženju. Dnevnik nije dovoljan, a u Otvorenom  se prièa o ljubavi - upozorava i Darinka Janjanin. Za hitnu raspravu je i Suzana Jašiæ, s time da je uvjerena kako u propustu oko Kosova nije rijeè o smišljenom planu.  - Oèito je problem u organizaciji, neznanju i nestruènosti, a ne u nekim drugim ‘namjerama’ - rekla je Jašiæ.
(ƒVeronika Reškoviæ)

... više ...



Zbor fotoreportera HND-a

 

N a t j e è a j

za èlanove Hrvatskog novinarskog društva, profesionalne fotoreportere

 

za nagradu Pavao Cajzek

 

za fotoreportera godine za ukupan fotoreporterski rad u 2007. godini

 

za nagradu Ivan Fabijan

za najbolju novinsku fotografiju
 s podruèja kulture i umjetnosti u 2007. godini

 

1. Sudjelovati mogu svi profesionalni fotoreporteri èlanovi Zbora fotoreportera

2. U konkurenciju ulaze iskljuèivo fotografije snimljene u 2007. godini.

    Fotografije treba dostaviti u digitalnom formatu na CD nosaèu, rezolucije 300 dpi i  

     velièine 20 cm po dužoj stranici, u JPG formatu.

     File info svake fotografije mora sadržavati opis fotografije uz podatke gdje i kada

     je snimljena. Na cd-u navesti ime i prezime autora i redakciju novine/magazina,

     agencije ili freelance.

     Za nagradu Ivan Fabijan svaki autor konkurira s najviše tri (3) fotografije, a žiri

     bira jednu fotografiju i proglašava je za najbolju u podruèju kulture i umjetnosti.

     Za nagradu Pavao Cajzek svaki autor konkurira s najviše deset (10) fotografija

     koje daju presjek njegova rada u protekloj godini, a žiri temeljem ukupnog dojma

    proglašava pobjednika natjeèaja.
3. Autori koji neæe slijediti propozicije Natjeèaja ne ulaze u konkurenciju
4.  Izvršni odbor Zbora fotoreportera HND-a do 20. veljaèe 2008. godine formirat æe

     po jedan žiri za svaki natjeèaj. Èlanovi žirija æe biti iz razlièitih medijskih kuæa,

     izdavaèa i novina/magazina ili agencija. Pristigle radove fotoreportera preuzet æe iz

    HND-a žiri uz Zapisnik, te do 2. travnja 2008. godine obaviti žiriranje i usaglasiti

    pobjednike Natjeèaja.
5.  Proglašenje pobjednika Natjeèaja biti æe na Svjetski dan slobode medija 3. svibnja

    u HND-u u sklopu dodjele nagrada HND-a.

    Radove slati do 1. ožujka 2007. godine s napomenom za natjeèaj Ivo Fabijan ili

    natjeèaj Pavao Cajzek na adresu:

 

                                    Hrvatsko novinarsko društvo

                                    Zbor fotoreportera

                                    Perkovèeva 2, 10000 Zagreb

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

... više ...


1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118
AKTUALNO